MIJAJLOVIĆ ZA PORTAL

Sasvim drugačiji podvodni svijet, potreba da se, uprkos ogromnim rizicima, pomogne žrtvama, neki su od razloga koji doprinesu da ronjenje postane način života. Danilo Mijajlović kaže, za Portal RTCG, da ronjenje može biti egzotika, vrsta rekreacije, adrenalinska injekcija, ali je prije svega human i visoko rizičan posao.

Danilo Mijajlović ronjenjem se “zarazio” od djetinjstva. I to vrlo lako, posmatrajući oca, Veselina Mijajlovića, profesionalnog instruktora ronjenja koji je formirao prvu ronilačku jedinicu u okviru MUP-a, bio prvi predsjednik Ronilačkog saveza Crne Gore, formirao Regionalni ronilački centar … oca, koji je svoj život posvetio tom pozivu.

Sa tim je rastao, a rasla je i ljubav prema ronjenju.

“U međuvremenu sam se obučavao u inostranstvu: Americi, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj i sticao iskustva radeći sa najprestižnijim ronilačkim jedinicama. Na tim obukama, zajedno sa svojim kolegama iz Regionalnog Ronilačkog centra iz Bijele pokazao sam najveći stepen znanja i sposobnosti za koje smo više puta i odlikovani”, kaže Mijajlović.

Nakon dvije decenije u tom poslu, Mijajlović kaže da su ronioci imali mnoštvo teških akcija vađenja utopljenika i podvodnog deminiranja u kanjonu Morače, Cijevni, Limu, Skadarskom jezeru, moru…. 

S obzirom na to da su utrenirani da brzo reaguju, veoma često, prvi su na mjestima gdje je pomoć neophodna, tako se više puta desilo da uspiju da spasu ljude iz morskih talasa, nasukane ili zarobljene na stijenama usred nevremena.

“Podvodno deminiranje kao i obuka profesionalnih ronilaca naše su osnovne djelatnosti. Kao visokoobučeni profesionalci svoj dug prema društvu vraćamo kroz posao spašavanja ljudskih života i materijalnih dobara na vodama, kao i traganju za utopljenicima”.

On ističe da apsolutno svaka akcija nosi svoje specifične opasnosti, a naročito akcije na nabujalim rijekama u zimskom periodu.

“Najviše se sjećam akcija u kanjonu Morače, gdje smo u više navrata imali smrskane automobile sa putnicima u brzacima na dnu Morače, a naš zadatak je da u takvim uslovima priđemo automobilu i izvučemo unesrećene. To su veoma teške, stresne i rizične akcije gdje nas brzak veoma često udari o stijene ili pocjepa dio opreme o limovima tih automobila”.

Profesionalni ronioci su deficitaran kadar u svijetu.

Za obavljanje važnih zadataka u profesionalnom ronjenju neophodan je visok stepen psihofizičke kondicije i visok nivo ronilačke i specijalističke stručnosti. Zbog nepovoljnih uslova ronjenja, Mijajlović ističe, da je izbor kandidata veoma rigorozan.

Hladna voda, meteomeritivne nepogode, toksično djelovanje kiseonika, rizik od Barotraume i dekompresione bolesti i nose druge specifične opasnosti i štetnosti u ronjenju, razlozi su za tako rigorozan izbor, kaže Mijajlović.

“Visok nivo traumatizma u ovom poslu zahtjeva psihofizičko opterećenje profesionalnog ronioca koji koristeći složenost vještina mora obraditi mnoštvo informacija u realnom vremenu radi donošenja odluke, biti svjestan opasnosti ambijenta,” navodi on i ističe da se zato često dešava da pojedinci zbog specifičnosti određene situacije odustaju i nakon više godina uspješne obuke. 

Uprkos tome što je oduvjek, zahvaljujući ocu, bio svjestan svih rizika koje nosi taj poziv, nikad nije poželio da odustane. Priznaje da je u početku, kao dječak preživljavao strahove neizvjesnosti raznih akcija spašavanja, traženja utopljenika, deminiranja u kojima je učestvovao njegov otac.

“Danas kao profesionalni ronilac, siguran sam u sebe i svoje znanje i uvijek više volim da se sam prihvatim rizika određenog izazova, nego da kao rukovodilac brinem za svoje kolege. Srećom radim u organizaciji gdje je timski rad kroz međusobno poštovanje osnov da se savladaju i najveći izazovi. Ovaj poziv smatram humanim radom kroz pružanje pomoći porodicama žrtava u traženju utopljenika na mjestima gdje pomoć drugih nije moguća. Taj ljudski momenat mi daje snage da se izboriim i sa najvećim rizicima koje ovaj posao nosi i da nikada ne razmišljam o odustajanju”.

Uprkos opasnostima, i nerijetko teškim trenucima, ronjenje itekako ima svojih čari. Mijajlović kaže da je to posebna vrsta užitka, a iskustvo slobode u podvodnom ambijentu manifestuje svojevrsno duhovno putovanje u kome se u bestežinskom stanju doživljava novi svijet.

Radeći na podvodnim istraživanjima u proteklih 5 godina sa svojim kolegama, kaže da su otkrili smo preko 25 novih hidroarheoloških lokaliteta od kojih su 5 brodovi koji su potonuli prije nove ere.

“Pored istraživanja često uživam u podvodnoj fotografiji i snimanju filmova o podvodnom svijetu, a sve me više raduje edukacija novih generacija ronilaca koji mi prenose svoju pozitivnu energiju dobijenu doživljajem podvodnog svijeta”, kaže Mijajlović.

Podvodni svijet je i dalje nepoznanica koja nije dovoljno istražena i kao takva stvara poseban osjećaj nesigurnosti kod ljudi od nečeg nepoznatog. Mijajlović kaže da taj doživljaj dovodi do predrasuda da je podvodni svijet opasan po ljudski rod.

“Kvalitetnom edukacijom i spoznajom fiziologije uticaja podvodnog ambijenta na ljudski organizam čovjek postaje siguran u sebe i počinje prihvatati taj ambijent kao životno stanište iz kojeg je sve nastalo”.

On objašnjava da je ronjenje poslednjih godina evoluiralo tako da se kao medij za disanje na velikim dubinama počele koristiti gasne mješavine nitox i trimix, a svoju primjenu su našli i ribrideri pomoću kojih se reciklirajući izdahnuti vazduh povećava autonomija boravka u morskim dubinama. Uz pomoć ove tehnologije sa mojim timom bez problema ronim do 120 metara dubine.

Mijajlović kaže i kako se svakodnevno tokom ronjenja susreće sa nekim opasnim ribama kao što su, Škarpina, murina, raža.. ali jednostavnim poštovanjem njihovog staništa oni postaju prijatelji koji ronioce prihvataju kao goste.

“Interesantno je promatrati njihove znatiželje i strahove, a posebno tokom ronjenja noću gdje im svjetlost reflektora privlači posebnu pažnju. Jednom prilikom sam taj doživljaj noćnog ronjenja snimio kamerom i film “Duboko noći Montenegra” je obišao svijet i čak bio nagrađen u B konkurenciji na festivalu filmova o podvodnom svijetu u Antibu (Francuska)”.

Mijajloviću je radni angažman u specijalnim jedinicama i Regionalnom centru za podvodno razminiranje donio mnogo iskustva, a kroz usavršavanja u oblasti profesionalnog ronjenja postao je magistar nauka u ovoj oblasti. Sprema se i za odbranu doktorske disertacije. 

Poziv profesionalnog ronioca veoma zahtjevan i podrazumjeva da se nakon regrutacije kandidati osposobljavaju za osnovna profesonalna zvanja najmanje 3 godine, kaže Mijajlović.

“Taj proces kontinuirane edukacije iziskuje da kandidati prođu ukupan proces organizacije rada i upoznaju funkcionalnost svih cjelina u radnom lancu. Kroz ovaj proces kandidati dobijaju radno iskustvo koje moraju ovjeriti kroz najmanje 100 sati ronjenja godišnje koristeći se raznim medijima za disanje, roneći noću, u brzim vodama, u zatvorenom prostoru. Nakon 3 godine i dobijanja osnovnih ronilačkih zvanja u profesionalnom ronjenju kreće se sa radom na većim nivoima u kojima se koriste sistemi dobave plinova sa površine, sredstva za podvodnu komunikaciju, podvodna transportna sredstva , roni sa gasnim mješavinama, ribriderima na velikim dubinama. U tom procesu imamo redovne psiho-fizičke i zdrastvene provjere i ukoliko ispune sve uslove najuporniji nakon dodatnih 6 godina kontinuirane obuke mogu postati instruktori profesionalnog ronjenja”, kaže on.

Na kraju Mijajlović zaključuje kako poziv profesionalnog ronioca iziskuje velike napore koji prilikom dugog ekponiranja često narušavaju ljudsko zdravlje.

Iz tog razloga profesionalni ronioci imaju benificirani radni staž iz kojega relativno mladi odlaze u penziju. Mnogi ronioci nakon toga nastavljaju sa uzivanjem u podvodnom ambijentu, često do poslednjih dana svog života, jer upravo ovaj poziv, kako kaže Mijajlović, mnogima prestavlja smisao življenja. 

Milica MANDIĆ

ČESTITKA LIBERALA

Cetinje je mjesto iz kojeg se uvijek kretalo i Cetinje je mjesto kojem smo u svakom vremenu dužni da se vraćamo. Ovaj grad imaće bezrezervnu podršku liberala i Liberalne partije u svakom iskoraku i pravcu koji će značiti poboljšanje kvaliteta života njegovih ljudi i održiv razvoj te ekonomski standard, navodi se u čestitki ove partije povodom 4. januara, Dana osnivanja prijestonice.

“Ovaj dan simboliše i početak uspostavljanja Crne Gore kao istorijske konstante i onoga što jeste njen današnji temelj. Cetinje je bilo stjecište slobode, narodne svijesti i očuvanja klice države koja će izrasti vjekovima nakon uspostavljanja ovoga grada”, navodi se u čestitki.

Kroz te vjekove, kako su poručili, Cetinje je zaslužilo eptitet centra crnogorske državnosti, kulture, pismenosti i opstanka, a ono takve osobine nosi i danas na ponos svih nas.

SAGOVORNICI TVCG

Pokušaj paljenja crnogorske zastave u Beogradu, strahoviti je udarac Srbije, na jedinog istorijskog prijatelja, i taj čin je za svaku osudu, smatraju sagovornici Dnevnika, iz reda prefesora i publicista. Paljenje je očaj Srbije, koja po svaki cijenu želi nemire u Crnoj Gori, što potvrđuje, kažu, i najava dolaska predsjednika Srbije Aleksandara Vučića za Badnji dan. Žalosno je, smatraju, i za svaku osudu i to što su među huliganima koji su palili zastavu bili poslanici DF-a Milan Knežević i Milutin Đukanović.

Čemeran je prizor, kaže profesor Milenko Perović, kada se u sred Beograda pali crnogorska zastava. Upravo pod tom zastavom u Mojkovcu Crnogorci su u nadljudskoj borbi sa austro njemačkom silom srpskoj vojci omogućili povlačenje i spas preko Albanije.

“Neke novije generacije Srba su zaboravile na taj ogroman dug prema Crnoj Gori. Zato ovaj pokušaj paljenja crnogorske zastave shvatam kao simbolički izraz potpunog sloma istorijske svijesti jednog dijela Crne Gore i tako da kažem strahoviti udarac koji je nanijet prema jedinom istinskom istorijskom prijatelju srpskog naroda a to je Crnogorski narod”, kaže Perović.

Da gleda udare na prve komšije, nije bilo lako ni publicisti Marijanu Miljiću.

“Žalosno je danas da neka ostrašćena mladež puca u crnogorsku zastavu koju su naši preci nosili spašavajuči njihove pretke na Mojkovcu i na drugim ratištima i nazivaju tu zastavu žutac. To je ista ona zastava koja je na Ist riveru, koju su podizale ruke nevidljive dobrovoljaca, koju su podizele kada je dizana, a njihove duše su u tom oduševljenju i ona danas leprša svuda, i na Terezijama , i nju čuva gospod Bog i ne može joj niko ništa”, poručuje Miljić.

Ne može joj, kaže publicista Rajko Cerović, niko ništa, ali bole pokušaji i jasna namjera Srbije.

“Ne treba zaboraviti da Srbija vreba 150 godina trenutak da pokori Crnu Goru i učini je sastavnim dijelom Srbije. To je uspjelo 1918. i trajalo do ’41, ali je ’41. probuđen ponos crnogoraca. Ovo što se pale zastave to je očaj Srbije , koja je frustrirana koja je izgubila četiri rata , Kosovo, koja hoće sve da kompenzira slamanjem Crne Gore”, navodi Cerović.

No, došao je kaže Cerović trenutak kada je Crna Gora postala velika moralna tvrđava, ka kojoj su uperene sve simpatije međunarodne zajednice. Zato je san o slamanju Crne Gore danas mnogo teže izvesti.

“A ovi ljudi koji protestuju i prave te litije i proteste, ne protestuju oni zbog crkve, nego zbog srpske nacionalne crkve, jer žele da tuđa crkva bude vazda gospodar Crne Gore. Oni nesrećnici nijesu svjesni da je to suštinska izdaja ali vlast je kriva što nije odavno počela da objašnjava šta je šta”, kaže Cerović.

Sinoćnoj šetnji gomile huligana koja je sa utakmice Crvena Zvezda – Bajern otišla ispred crnogorske ambasade, prisustvovali su i poslanici Demokratskog fronta Milan Knežević i Milutin Đukanović. To je, neprimjereno i za svaku osudu, poručuju naši sagovornici.

“Vjerujem da većina njih na nijemoj karti bivše Jugoslavije ne zna gdje se nalazi Crna Gora. Crnogorski političari koji su otišli na taj skup očigledno takođe ne znaju gdje se nalazi Crna Gora. Oni nijesu sasvim sigurno na onoj strani na kojoj se nalazi Crna Gora”, kaže Mileko Perović.

“Pa pobogu zar nije to jasno. To je partija koja pokušava da jednostavno uništi Crnu Goru, da je nema, prema tome nije to iznenađenje. Samo me čudi odakle im ta tranvajska brza veza da odmah stignu u Beograd”, kaže Rajko Cerović.

Ne čudi ni to, poručuju, što nije bilo zvanične osude iz Beograda. Jasno je, kažu, da predsjednik Aleksandar Vučić, vodi više politika, a primjer je najava dolaska za Badnji dan, ali to što nije osudio pokušaj paljenja naše zastave, bez sumnje je, političko diplomatski skandal.

“Srbija ne samo da nije osudila to, nego nije našla za shodno ni da preko zvaničnika osudi taj vandalski čin, i da uputi javno izvinjenje Crnoj Gori, jer jedino bi to bilo zalog za dobre političke odnose u budućnosti. To sjedjenje na više stolica uvijek se završava na podu. U njegovoj najavi dolaska u Crnu Goru vidim pokušaj da se udobri militantnom srpskom . Uvjeren sam da toga dolaska neće biti, ali će Vučić moći da se pravda u njegovom karakterističkom stilu. Htio sam da odem ali mi nijesu dali”, smatra Mileko Perović.

“On hoće da dođe da izazove guzvu. A drugo sjećate se isto tako ja u Viluse nenajavljen došao Milošević. Ista je to akcija, treba jednostavno učiniti Crnu Goru nestabilnim društvom, nesrećnim duštvom. E to je cilj tog iznenadnog dolaska. Čak i ako on ne dodje nego samo najavljuje, ista je to svrha”, navodi Rajko Cerović.

Zato se crnogorski državni suverenitet, zaključuju naši sagovornici mora braniti kako iznutra tako i spolja. Nema sumnje da naša država ima načina i volje da se odbrani, a na tom putu valja jačati odbrambene sposobnosti.

PROTIV ZAKONA

Vjernici Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) i večeras su se širom Crne Gore okupljali i litijama ulicama gradova izražavali protest protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Litiju ulicama Podgorice večeras je predvodio mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije. Poslije molebana, litija je krenula ulicama Podgorice u 19 sati ispred Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja do crkve Svetih Makaveja u Tološima i nazad do hrama.

Prije početka litije sveštenik Branko Vujačić apelovao je na građane da ne nose nacionalna i partijska obilježja, kao i da ne bacaju petarde.

Nakon povratka u Saborni hram mitropolit Amfilohije se obratio vjernicima, poručujući da se na bezakonju ne može graditi ništa, te da su hramovi božija svojina. 

On je poručio da narod nije samo 41 poslanik.

“Nije vlast da muči narod, nego da ga nadahnjuje i upućuje pravim putevima. Hramovi su Božja svojina. Kažu nema danas više čudesa, gledajući vas- šta je to nego čudo”, kazao je Amfilohije.

Sjutra veče, kako je najavljeno, vjernici SPC idu do crkve na Kruševcu, a za Badnji dan u 18 sati sati nalagaće badnjake ispred hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.

Molebanom u nikšićkom Sabornom hramu i litijom centralnim gradskim ulicama građani su u molitvenom hodu u tišini, prošli ulicama grada, noseći ikone i upaljene svijeće.

Episkop budimljansko – nikšićki Joanikije blagosiljao je na Trgu slobode građane i zahvalio se na ogromnoj podršci koju daju svojoj Crkvi i svetinjama, čuvajući tako, kako je kazao, zavjete svojih otaca i praotaca.

Prema njegovim riječima, Zakon ne smije da se primjenjuje, jer će se dogoditi veliko zlo i produbiti podjele u Crnoj Gori, kojoj podjela ionako ne treba, a što crkva ne želi.

“Samo je dovoljno da se izmijeni ono što je za nas neprihvatljivo i da se primjeni Ustav države i međunarodni standardi koji propisuju slobodu vjere. Ne možemo dopustiti da budemo diskriminisani i neravnopravni sa bilo kime u svojoj državi”, rekao je Vladika Joanikije.

Svečana litija završena je mirnim hodom do Sabornog hrama Svetog Vasilija Ostroškog gdje je nastavljena molitva.

Građani Berana su se najprije okupili ispred zgrade Opštine, u centru, odakle su pošli u mirnu litiju do manastira Đurđevi stupovi.

Nakon molebana u protestnu šetnju išli su i Žabljačani. Nakon molebana u crkvi Svetog Preobraženja veliki broj Žabljačana i večeras je krenuo u litiju.

Vjernici u Bijelom Polju šetali su sa upaljenim svijećama od crkve svetih Apostola Petra i Pavla do ckrve svetog Nikole u Nikoljcu.

Litije su održane i u Pljevljima, Herceg Novom, Baru, Kotoru, Mojkovcu, Plužinama.

Podsjećamo, vjernici se već danima okupljaju i šetaju u mirnim litijama crnogorskim gradovima.

Litije će se, kako je ranije najavljeno, održavati do Badnjeg dana.

DF

Demokratski front (DF) osudio je napad na sveštenika Srpske pravoslavne crkve Mirka Vukotića u Nikšiću. Taj događaj u DF-u vide kao pokazatelj, kako su kazali, ogromne nervoze unutar režima nakon što je narod pokazao odlučnost u odbrani svetinja.

Podsjećamo, nikšićka policija uhapsila je U.K. (67) iz Nikšića i uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka biće sproveden nadležnom sudu zbog fizičkog napada na sveštenika eparhije budimljansko- nikšićke Mirka Vukotića i vrijeđanja po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti.

“Ovaj napad svakako nije slučajan, i događa se u trenutku kada desetine hiljada ljudi svakog dana brani svoju SPC i šalje poruku da neće dozvoliti otimanje pravoslavnih hramova. Ovaj napad, naravno, neće pokolebati naš narod, već utvrditi u vjeri i odlučnosti da se istraje u ovoj svetoj borbi”, kazali su iz tog političkog saveza.

Ovakvi događaji i iskušenja, kako su kazali, pokazuju koliko je važno “jedinstvo našeg naroda i sveštenstva, i da smo svi dužni da damo svoj doprinos da ‘sloga bude poraz vragu'”.

Svešteniku žele brz oporavak.

“Našem svešteniku, koji dolazi iz čuvenog bratstva Vukotića, koje je proslavilo Crnu Goru i srpstvo, kao što smo i srećni i ponosni što su, u ovim prelomnim trenucima, uz svoju crkvu i narod potomci slavnih Petrovića, na čelu sa uglednim Ivanom Petrovićem. I to su jasne poruke da je istinska, tradicionalna Crna Gora danas ujedinjena u odbrani najvećih vrijednosti, i da ćemo se uspješno suprotstaviti siledžijama”, zaključuje se u saopštenju DF-a

ČESTITKA BEČIĆA

Bijelo Polje je grad koji, kroz svoj multinacionalni i multikonfesionalni sklad, oduvijek šalje snažnu poruku o tome da se istinski identitet Crne Gore nastanio u jedinstvu nacija i vjera na našim prostorima, kazao je predsjednik Demokrata Aleksa Bečić u čestitki povodom Dana opštine Bijelo Polje.

“Takva poruka, očito, nije po volji onih koji pokrivaju mjesta odlučivanja u ovoj državi, zbog čega je Bijelo Polje i skrajnuto sa mape odgovornog i ravnomjernog planiranja razvoja države. Galopirajućom brzinom stanovništvo Bijelog Polja se iseljava, a na mjestu nekadašnjeg pokretača razvoja sjevera naše države ostaje pustoš”, kazao je Bečić.

Onaj ko je naumio da uništi Bijelo Polje jer mu predstavlja prepreku na putu dijeljenja i svađanja Crne Gore, dodaje predsjdnik Demokrata, na putu je da to i učini jer, kako je kazao, ako se ovakav trend masovnog iseljavanja nastavi, u Bijelom Polju neće ostati dovoljno stanovnika ni za multikulturalnost, ni za multikonfesionalnost.

“Uništene fabrike, uništena budućnost Bijelog Polja jednako pogađaju sve njegove građane. Sa željom da sloga Bjelopoljki i Bjelopoljaca nadvlada bjesomučno marginalizovanje Bijelog Polja od strane države, građankama i građanima želim srećan 3.januar, Dan njihove opštine”, navodi se u čestitki Bečića.

U PRETHODNOJ GODINI

Zaposleni u Službi zaštite i spašavanja Nikšić tokom prošle godine su realizovali više od hiljadu intervencija, koje su se odnosile na gašenje požara i pružanje tehničke pomoći, najviše prilikom saobraćajnih nezgoda.

Komandir Službe zaštite i spašavanja Nikšić Veselin Gardašević rekao je agenciji MINA da su vatrogasci u stambenim i poslovnim objektima ugasili više od 100 požara, a njihova pomoć nije izostala prethodnih mjeseci ni u vremenskim nepogodama.

„Naša Služba interveniše i nakon saobraćajnih nezgoda, a o brojnosti pružanja takve pomoći najbolje svjedoči podatak da se mora pokriti više od 100 magistralnih i 350 regionalnih puteva na teritoriji nikšićke opštine“, kazao je Gardašević.

Kada je riječ o poboljšanju uslova u kojima radi 69 zaposlenih, on je saopštio da su, kroz brojne projekte koje je u oblasti zaštite i spašavanja realizovala uprava grada, uspjeli da u prošloj godini obezbijede novi sistem veza i pređu sa analognog na digitalni, kao i da nabave ručne radio stanice, stabilne i kolske.

„Prvi put smo uspjeli da obezbijedimo i spasilačke čizme po savremenim standardima, a dobili smo i opremu za lično i spašavanje u poplavama, ronilačke komplete, agregate, kolektivnu opremu za spašavanje na vodi, pumpe za crpljenje vode, prvu pomoć i opremu za spašavanje sa dubine i visine“, naveo je Gardašević.

Služba zaštite i spašavanja će, kako je kazao, dobiti početkom ove godine oko deset hiljada eura za nabavku čizama za šumske požare, zaštitnih naočara i rukavica, koje će biti obezbijeđene kroz projekat pod nazivom Sačuvajmo šume, Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova.

„Na nabavljenoj opremi, čija je ukupna vrijednost veća od 60 hiljada, pozavidjela bi svaka služba u državi“, tvrdi Gardašević.

Služba zaštite i spašavanja Nikšić, kako je dodao, raspolaže voznim parkom u kojem je osam vatrogasnih vozila, od kojih bi jedno koje je bilo u kvaru trebalo da ovih dana bude popravljeno, sa šest specijalizovanih i dva FAP-a.

„Nadamo se da ćemo do kraja godine nabaviti i odijela za prilaz vatri i radne uniforme“, rekao je Gardašević.

Preostali ključni problem Službe je nedostatak vatrogasnog doma, jer zaposleni borave u neadekvatnim uslovima, ruiniranog postojećeg prostora u Staroj varoši.

„Skupština opštine je donijela odluku da se obezbijedi novi prostor u Institutu crne metalurgije i nadam se da će ove godine taj projekat, za koji su opredijeljena sredstva od oko 200 hiljada eura, biti završen. Tražićemo da se projekat realizuje po najsavremenijim standardima za smještaj i boravak vatrogasaca i garažni prostor“, kazao je Gardašević.

Služba zaštite i spašavanja ima ukupno 69 zaposlenih, od kojih su 64 operativca, a radi se u četvorobrigadnom sistemu, što je prema ocjeni Gardaševića, optimalan broj u odnosu na broj stanovnika u Nikšiću.

Plate zaposlenih, koje se isplaćuju iz opštinskog budžeta, su redovne i iznose u prosjeku po 500 eura. Gardašević je naveo da one nikada do sada nijesu bile bolje.

„Lokalna uprava je dosta uradila u periodu od šest do sedam godina. Napravljen je veliki pomak za uslove rada Službe i nadam se da ćemo u ovoj godini završiti planirano. Naši zaposleni su uvijek na vrhuncu svog zadatka i maksimalno korektno sve odrade, što potvrđuju i pohvale građana“, saopštio je Gardašević.

BRAJOVIĆ

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović čestitao je stanovnicima i lokalnom rukovodstvu Dan osnivanja Prijestonice, koji se obilježava 4. januara.

“Prijestonica Cetinje, od vremena Ivana Crnojevića do danas je po mnogo čemu utvrđenje crnogorskog identiteta, tradicije i duhovnosti, a kroz istoriju je dijelila sva iskušenja i uspjehe svoje države. Neka nas ovaj 4. januar još jednom podsjeti na 1482. godinu, vrijeme kada je gospodar podigao dvor i manastir, podižući iznova Crnu Goru. Taj državnički čin danas ima još veći istorijski i simbolički značaj”, poručio je Brajović.

Uvjeren je, kaže, da Prijestonici predstoji decenija obilježena ubrzanim razvojem u oblasti preduzetništva, turizma, umjetnosti, u korist lokalne zajednice i na zadovoljstvo sve većeg broja posjetilaca.

NUHODŽIĆ PORUČIO

Pripadnici crnogorske Uprave policije prošle godine zaplijenili su više od 2,3 tone različitih vrsta narkotika i zadali ozbiljne udarce trgovcima drogom, rekao je ministar unutrašnjih poslova, Mevludin Nuhodžić.

On je u intervjuu agenciji MINA ocijenio da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori stabilna navodeći da je broj organizovanih kriminalnih grupa značajno manji u odnosu na prethodne godine. 

On je rekao da je bilo događaja i slučajeva koji su narušavali tu sliku, ali da su upravo te situacije podsticale pripadnike MUP-a i Uprave policije da se još energičnije suprotstave svim oblicima teškog i organizovanog kriminala.

 „Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori je stabilna i rezultat je profesionalnog i predanog rada organa koji čine obavještajno-bezbjednosni sektor i Državnog tužilaštva“, rekao je Nuhodžić.

On je ocijenio da su brojne preventivne i represivne aktivnosti dale rezultate navodeći da je broj organizovanih kriminalnih grupa značajno manji, na što je uticalo i povećanje efikasnosti rješavanja krivičnih djela.

 „Prošle godine, izvršeno je šest ubistava koja se dovode u vezu sa sukobima organizovanih kriminalnih grupa, od čega su rasvijetljena četiri, kao i tri ubistva iz prethodnog perioda“, rekao je Nuhodžić.

 On je naveo i da je spriječeno izvršenje više od pet teških krivičnih djela protiv života i tijela. „Zadali smo ozbiljne udarce trgovcima drogom i zaplijenili preko 2,3 tone različitih vrsta narkotika“, istakao je Nuhodžić. 

On je naveo i da je procesuirano više od 70 osoba za krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. 

„Otvorili smo više od 260 novih predmeta zbog sumnje da je izvršeno krivično djelo pranje novca. U toku su aktivnosti u okviru osam finansijskih istraga protiv više od 320 lica“, naveo je Nuhodžić.

On smatra da su nadležni državni organi u Crnoj Gori pokazali da imaju jaku volju i kapacitete da se uhvate u koštac sa problemom organizovanog kriminala. 

„Kriminalcima smo stavili do znanja da u državi imaju snažnog protivnika – da kriminal ne može i neće moći da nadjača jake institucije sistema“, kazao je Nuhodžić. 

On je ponovio kako smatra da je potrebna oštrija kaznena politika da bi pobijedili u borbi protiv kriminala.

 „Svaka karika u lancu policija – tužilaštvo – sudstvo mora da djeluje sinhronizovano, svako iz svoje nadležnosti, da dovede do toga da kriminalci izbjegavaju Crnu Goru. Svi zajedno moramo dokazati da u ovom društvu nema kompromisa za nasilnike i one koji krše zakon, da u Crnoj Gori kriminalci nemaju šta da traže, već imaju samo šta da izgube“, kazao je Nuhodžić. 

Govoreći o ilegalnim migracijama, Nuhodžić je rekao da Crna Gora politike u toj oblasti i upravljanju granicom koordinira sa politikom Brisela.

„Iako u ovom trenutku nijesmo direktno pogođeni talasom migracija, intenzivirali smo aktivnosti na jačanju koordinacije i sinergije sa partnerskim policijskim službama, analizu rizika, prikupljanje i razmjenu obavještajnih podataka, kako bi se na taj način unaprijedila borba protiv ilegalnih migracija, krijumčarenja i trgovine ljudima“, naveo je Nuhodžić. 

On je podsjetio da su pored zajedničkih patrola sa susjednim zemljama, uspostavljene i mješovite patrole sa Vojskom Crne Gore, na granici sa Albanijom. 

„Uz pomoć Vlade i kroz sektorsku budžetsku podršku Evropske unije, instalirali smo savremene kamere, kojima se, uz radare na Crnom rtu i Obostniku, obezbjeđuje puni nadzor zelene i plave granice, u skladu sa standardima Šengena i Šengenskim akcionim planom“, rekao je Nuhodžić. 

On je ukazao da je sporazum između Crne Gore i Evropske unije o aktivnostima koje sprovodi Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu (FRONTEX) potpisan u oktobru, a da je Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma u skupštinskoj proceduri. 

„Nakon stupanja na snagu sporazuma, u zavisnosti od procjene, evropski policajci će zajedno sa našom policijom sprovoditi granične provjere, a Evropska unija će pružiti našoj zemlji ekspertsku obuku i stručnu pomoć u nadgledanju granice“, kazao je Nuhodžić. 

On je naveo da je prvi sastanak sa predstavnicima FRONTEX-a održan u novembru u Crnoj Gori, u cilju unaprjeđenja saradnje koja će omogućiti da se brže i efikasnije reaguje na potencijalne migracijske izazove. 

„Crnogorske granice su bezbjedne i zaštićene, što predstavlja garant sigurnosti ne samo naših građana nego i građana cijele Evropske unije“, poručio je Nuhodžić.

On je istakao da je u posljednjih deset godina, broj smrtno stradalih osoba u saobraćaju smanjen za oko 50 odsto. 

Nuhodžić je podsjetio da je usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i Program poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju za period 2020-2022.

On je rekao da će prioritet MUP-u i Uprave policije biti podizanje saobraćajne kulture, edukativno-preventivnim kampanjama, obuke službenika Saobraćajne policije, nabavka savremene opreme i novih vozila za evidentiranje prekršaja u pokretu, kao i nadogradnja postojećih i izrada novih elektronskih evidencija u okviru aplikacije „Saobraćaj“. 

Nuhodžić je kazao da će posebna pažnja biti posvećena edukaciji najmlađih. 

„Sa Ministarstvom prosvjete potpisan je Protokol o saradnji na programu „Bezbjednost djece“, u okviru koga će policijski službenici podučavati naše najmlađe kako da budu što bezbjedniji i sigurniji u saobraćaju“, podsjetio je Nuhodžić. 

On je naveo da su Vlada i MUP opredijelili novac za uvođenje stacionarnih radarskih sistema, kako bi se poboljšala bezbjednost učesnika u saobraćaju i smanjio broj poginulih i povrijeđenih na crnogorskim putevima i da se raspisivanje tendera očekuje u prvom kvartalu ove godine.

Nuhodžić je kazao da su u kontinuitetu preduzimane aktivnosti na jačanju kadrovskih kapaciteta organa koji čine obavještajno-bezbjednosni sektor.

On je podsjetio da je u Upravi policije formirana posebna organizaciona jedinica – Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, koji već daje značajne rezultate. 

Nuhodžić je rekao da je imajući u vidu da organizovane kriminalne grupe koriste sve sofisticiranije tehnike, kao šef Biroa za operativnu koordinaciju, na nedavno održanoj sjednici, ukazao na potrebu dalje edukacije i stručnog osposobljavanja pripadnika bezbjednosnih struktura. 

On je najavio da će raditi na tome da pripadnici organa za sprovođenje zakona imaju više obuka i treninga, posebno u oblasti visokotehnološkog kriminala, finansijskih istraga, terorizma. 

„Svjedoci smo da je pozitivan trend iz 2018. nastavljen i u 2019. godini. Ovo potvrđuje i visok stepen povjerenja građana u rad bezbjednosnog sektora“, kazao je Nuhodžić.

Nuhodžić smatra da su povjerenje zaslužili odgovornim, profesionalnim i požrtvovanim radom, kao i da su pozitivne ocjene dodatna motivacija, ohrabrenje i podrška naporima da budemo još bolji. 

„U 2020. godini uložićemo još više snage i energije da pokažemo da smo dostojni povjerenja građana i da smo u svakom trenutku i na svakom mjestu spremni da garantujemo sigurnost i bezbjednost. Vjerujem da će trend pozitivne percepcije u javnosti biti još veći“, kazao je Nuhodžić. 

On je rekao da je Vlada borbu protiv korupcije postavila kao jedan od svojih prioriteta i da su na tom planu napravljeni kvalitetni pomaci, što je, između ostalog, konstatovala i Evropska komisija u nezvaničnom Radnom dokumentu o stanju u poglavljima 23 i 24. 

„Da je uspostavljen početni bilans u dijelu istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije, da je u jednom predmetu privremeno oduzeta imovinska korist u visini od tri miliona eura, da su pokrenute nove finansijske istrage“, naveo je Nuhodžić. 

On je rekao da su te ocjene potkrijepljene konkretnim rezultatima koji su plod posvećenosti i Vlade i ostalih institucija koje su nosioci poslova u ovoj oblasti.

U 2020.

Dom zdravlja Podgorica raspisaće ove godine javni konkurs za dodjelu novih 19 specijalizacija, u skladu sa Godišnjim planom specijalizacija i užih specijalizacija, koji je donijelo Ministarstvo zdravlja.

Kako je saopšteno iz Doma zdravlja Podgorica to je izuzetan odgovor Vlade Crne Gore na zahtjev i težnje menadžmenta da unaprijedi zdravstvenu zaštitu kvalitet života svih građana Glavnog grada.

“Pored 15 ljekara, koji su već na specijalizaciji iz porodične medicine, interne medicina, pedijatrije, ginekologije i akušerstva i oftalmologije, sa 19 novih, Dom zdravlja Podgorica ima ukupno 34 ljekara na stručnom usavršavanju, što je od izuzetnog značaja za kvalitetniju organizaciju rada i pružanje zdravstvenih usluga”, navodi se u saopštenju.

U Domu zdravlja Podgorica trenutno radi 72 izabranih doktora za odrasle, 25 izabranih doktora za djecu i osam izabranih doktora za žene.

“S obzirom na enorman porast populacije u Glavnom gradu, kao i da je u Domu zdravlja Podgorica trenutno registrovano oko 250.000 pacijenata, a pored toga tu je oko 30.000 osiguranika koji nisu registrovani kod izabranih doktora, a dobijaju zdravstvene usluge, od izuzetnog je značaja odobrenje pomenutih specijalizacija”, poručuju iz Doma zdravlja.