VUKOVIĆ

Zajedničkim snagama gradske uprave i gradskih preduzeća u Podgorici je ove godine rekonstruisano šest dječjih igrališta. To je saopštio gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, koji je danas obišao renovirano dječje igralište u Ulici Vasa Raičkovića, u Podgorici.

 Vuković je ukazao da se na problem vandalizma građani najčešće žale gradskoj upravi i naveo da su za rekonstrukciju opredijelili skoro 140.000 eura.

“Vrrlo često ćete čuti da ne postoji dovoljan broj dječjih igrališta. Naš utisak je nešto drugačiji, mi mislimo da ih ima dovoljno, ali da možda stanje u kojem se igrališta nalaze ili u kojem su se nalazila nije bilo zadovoljavajuće. Upravo zato smo rekonstruisali jedan broj njih i u te svrhe opredijelil gotovo 140.000 eura. Igrališta su rađena po najsavremenijim standardima, koji važe u ovoj oblasti”, kazao je gradonačelnik. 

On je kazao da su igrališta uređenja u skladu sa najsavremenijim standardima, da je postavljena moderna, tartan podloga, obnovljene sprave za igru…

“Ovo je rezultat timskog rada na nivou glavnog grada. Nažalost, ne možemo biti do kraja zadovoljni zbog odnosa koji jedan dio naše društvene zajednice i dalje ima prema tim objektima, jer se i dalje suočavamo sa problemom vandalizma. Oni pripadaju najmlađima, zato treba svi da se potrudimo da imamo civilizovan odnos prema ovom sadržaju“, istakao je Vuković.

Najavio je slične projekte i za natrednu godinu, kao i barem desetak novih igrališta. 

“U toku je realizacija projekta MIKRO020. Nedavno je uređen plato u Ulici Oktobarske revolucije, prije toga u Ulici Princeze Ksenije i koristim priliku da informišem javnost da ćemo vrlo brzo privesti kraju izgradnju novog parka na platou preko puta Gimnazije gdje smo nedavno postavili i spomenik Ivanu Crnojeviću. Takođe, započeli smo i realizaciju projekata većeg obima poput raspisivanja konkursa za JPP za uređenje četiri park šume na teritoriji ne samo Glavnog grada, nego i Opštine Golubovci – Balabani i Beglaci, Tološka i Zlatička šuma, a samo u posljednja dva bi trebalo da bude uloženo preko milion eura“, zaključio je gradonačelnik.

Direktorica “Zelenila” Daca Popvić podsjetila je na nova i rekonstruisana igrališta i dodala da će se potruditi da i naredne godine djeci iz drugih djelova grada stvore prostor za igru. 

“Još jednom želim da uputim apel građanima da čuvaju gradski mobilijar, jer smo ove godine uložili preko 20.000 eura u rekonstrukciju igrališta, a to su upravo sredstva kojima je moglo biti izgrađeno još jedno novo igralište“, zaključila je Popović.

KILIBARDA SAOPŠTIO

Uprkos stavljenom moratorijumu na izdavanje koncesija za eksploataciju šljunka i rijeka, a koji se odnosilo i na rijeku Gračanicu u Nikšiću, nelegalna eksploatacija na ovoj rijeci cvjeta, kazao je član Glavnog odbora Demokrata Stevan Kilibarda.

On navodi da je rijeka Gračanica, kako je kazao, vjerovatno najzagađenija rijeka u Crnoj Gori.

“Prvo zbog velikog broja divljih deponija koje se nalaze dužinom korita cijele rijeke i to sa obje strane rječnog korita, a na kojima se deponuju medicinski, životinjski i mješoviti otpad, a zagađenosti je umnogome doprinijela i nekontrolisana, neodrživa i nelegalna eksploatacija šljunka iz korita ove rijeka”, kazao je Kilibarda.

Zamućenost rijeke Gračanice, kako dodaje, uzrokovala je eksploatacija šljunka i pijeska.

“Uz to, na jednoj od fotografija puta koji vodi do korita rijeke, vide se tragovi teških mašina koje su prolazile tuda. Iz gore navedenog jasno proizilazi da se, uprkos zabrani, eksploatacija iz korita rijeke Gračanice neprestano vrši, na šta nadležni organi ne obraćaju pažnju”, kazao je član Glavnog odbora Demokrata.

Kilibarda ističe da veliki problem za tu rijeku, ali i rijeku Zetu, predstavlja i Željezarino odlagalište otpadnih materijala – Halda.

“Ono se prostire obalom rijeke u dužini od 7 kilometara, dok se otpadne vode iz Željezare izlivaju direktno u korito ove rijeke, koja sve to dalje nosi u rijeku Zetu čija je pritoka”, navodi se u saopštenju.

Da su biljni i životinjski svijet ovih rijeka dramatično ugroženi divljim deponijama i nelegalnom eksploatacijom šljunka, prema irječima Kilibarde, govori i konstatacija Ekotoksikološkog zavoda da su analizom, u rijeci Zeti, detektovane velike količine broma, olova, bakra, kadmijuma i nikla, koji izuzetno štetno djeluju na biljni i životinjski svijet, a naročito na zdravlje ljudi.

“Novi akcioni plan suzbijanja nelegalne eksploatacije riječnih nanosa iz vodotoka, Ministarstva održivog razvoja i turizma za period 2017 – 2019., kao i Lokalni ekološki akcioni plan koji je Opština Nikšić donijela daleke 2007. godine, ostali su mrtvo slovo na papiru”, kazao je Klibarda.

Dok, kako dodaje član Glavnog odbora Demokrata, nelegalna eksploatacija cvjeta, deponija je sve više. Kao dokaz da Opština Nikšić ne vodi računa o životnoj sredini, navodi to što, kako je kazao, divlju deponiju “Mislov do” koristi kao zvanično odlagalište otpada.

“Za ekocid nad životnom sredinom uzrokovan devastacijom rijeke prećutnim odobravanjem nelegalne eksploatacija, u kojoj, sigurni smo, tal imaju i lokalni vlastodršci, te velikom brojem malih i velikih divljih deponija, neko mora da snosi odgovornost. U uređenim državama taj neko bi završio u zatvoru”, zaključio je Klibarda.

KILIBARDA SAOPŠTIO

Uprkos stavljenom moratorijumu na izdavanje koncesija za eksploataciju šljunka i rijeka, a koji se odnosilo i na rijeku Gračanicu u Nikšiću, nelegalna eksploatacija na ovoj rijeci cvjeta, kazao je član Glavnog odbora Demokrata Stevan Kilibarda.

On navodi da je rijeka Gračanica, kako je kazao, vjerovatno najzagađenija rijeka u Crnoj Gori.

“Prvo zbog velikog broja divljih deponija koje se nalaze dužinom korita cijele rijeke i to sa obje strane rječnog korita, a na kojima se deponuju medicinski, životinjski i mješoviti otpad, a zagađenosti je umnogome doprinijela i nekontrolisana, neodrživa i nelegalna eksploatacija šljunka iz korita ove rijeka”, kazao je Kilibarda.

Zamućenost rijeke Gračanice, kako dodaje, uzrokovala je eksploatacija šljunka i pijeska.

“Uz to, na jednoj od fotografija puta koji vodi do korita rijeke, vide se tragovi teških mašina koje su prolazile tuda. Iz gore navedenog jasno proizilazi da se, uprkos zabrani, eksploatacija iz korita rijeke Gračanice neprestano vrši, na šta nadležni organi ne obraćaju pažnju”, kazao je član Glavnog odbora Demokrata.

Kilibarda ističe da veliki problem za tu rijeku, ali i rijeku Zetu, predstavlja i Željezarino odlagalište otpadnih materijala – Halda.

“Ono se prostire obalom rijeke u dužini od 7 kilometara, dok se otpadne vode iz Željezare izlivaju direktno u korito ove rijeke, koja sve to dalje nosi u rijeku Zetu čija je pritoka”, navodi se u saopštenju.

Da su biljni i životinjski svijet ovih rijeka dramatično ugroženi divljim deponijama i nelegalnom eksploatacijom šljunka, prema irječima Kilibarde, govori i konstatacija Ekotoksikološkog zavoda da su analizom, u rijeci Zeti, detektovane velike količine broma, olova, bakra, kadmijuma i nikla, koji izuzetno štetno djeluju na biljni i životinjski svijet, a naročito na zdravlje ljudi.

“Novi akcioni plan suzbijanja nelegalne eksploatacije riječnih nanosa iz vodotoka, Ministarstva održivog razvoja i turizma za period 2017 – 2019., kao i Lokalni ekološki akcioni plan koji je Opština Nikšić donijela daleke 2007. godine, ostali su mrtvo slovo na papiru”, kazao je Klibarda.

Dok, kako dodaje član Glavnog odbora Demokrata, nelegalna eksploatacija cvjeta, deponija je sve više. Kao dokaz da Opština Nikšić ne vodi računa o životnoj sredini, navodi to što, kako je kazao, divlju deponiju “Mislov do” koristi kao zvanično odlagalište otpada.

“Za ekocid nad životnom sredinom uzrokovan devastacijom rijeke prećutnim odobravanjem nelegalne eksploatacija, u kojoj, sigurni smo, tal imaju i lokalni vlastodršci, te velikom brojem malih i velikih divljih deponija, neko mora da snosi odgovornost. U uređenim državama taj neko bi završio u zatvoru”, zaključio je Klibarda.

PAM PORUČIO

Organizacija za zaštitu prava autora muzike, PAM CG, nastaviće i u narednoj godini da intezivnije radi na programima edukacije korisnika i proširivanju saznanja o pitanju zaštite autorskih prava, koje nije samo etičko pitanje, nego i zakonska norma i međunarodni standard koji se mora implementirati u procesu evropskih integracija Crne Gore, istakli su u ovom udruženju.

“PAM CG mora istrajati u zahtjevima domaćih i stranih autora i društava da nijedan organizator festivala i koncerata, ugostiteljski objekti, lokalne turističke organizacije i drugi korisnici muzike u Crnoj Gori ne smije koristiti njihova muzička ostvarenja osim na način predviđen zakonom, odnosno samo na osnovu uredne prijave i ugovora sa PAM-om CG. 

Kako se dodaje, u savremenoj eri interneta i medija samo neupućeni mogu misliti da čitav taj digitalni svijet multimedije, odnosno kretivan rad koji stoji iza njega i razvija se, postoji bez složenog sistema međunarodne kolektivne zaštite autorskih prava. Krajnji korisnici za javno saopštavanje i izvođenje autorskih muzičkih djela moraju platiti odgovarajuću naknadu kako bi opstajali muzički autori, koji najčešće stoje nevidljivi i nečujni u studiju i iza pozornica i bina.

Naknade koje krajnji korisnici moraju da plaćaju, pojašnjavaju u PAM-u, podrška su autorima, jer nijesu svi autori muzike, posebno ne crnogorski, oni koji imaju međunarodnu slavu, velike koncerte i regionalne nastupe da mogu živjeti od svojih djela.

“Postoji veliki broj nezavisnih i malih muzičkih stvaralaca, koji bi bili, u odsustvu prihoda po ovom osnovu, prisiljeni da rade nešto drugo. Na državi je i organizacijama kao što je PAM CG, da naprave ravnotežu, i nađu mjeru između legitimnog zahtjeva korisnika da plaća korišćenje muzike što manje, na jednoj strani, a sa druge strane obezbijedi odgovarajuća sredstva za kreativan rad stvaralaca muzičkih djela i zaštiti njihova autorska prava od zloupotrebe”, ističe se u saopštenju.

Kako napominju, ponosni su, što korisnici autorskih muzičkih djela sve više prepoznaju i finansijske benefite ove zaštite, jer zaključenjem samo jednog ugovora sa PAM-om CG, obezbjeđuju legalno korišćenje čitavog svjetskog repertoara.

Ugovore sa PAM-om zaključili su brojni subjekti, tako da je opšte stanje zadovoljavajuće, jer se muzika na javnim mjestima u velikoj mjeri koristi legalno.

“Crna Gora, čiji je reprezent PAM CG, po zvaničnim izvještajima CISAC-a je visoko pozicionirana na svjetskoj ljestvici kada je u pitanju poštovanje autorskih muzičkih prava u odnosu na broj stanovnika i u odnosu na BDP. Organizacija ima više od 600 članova stvaralaca i umjetnika koji su ljepši i kreativniji dio našeg društva. Zato ne sumnjamo da će još veći uspjeh i značajniji rezultati tek nastupiti”, poručuju iz PAM-a.

ČESTITKA MARKOVIĆA

Premijer Duško Marković čestitao je predsjednicima Opštine Danilovgrad i FK Iskra Zorici Kovačević i Blažu Šaranoviću jubilej – 100 godina postojanja kluba.

“Cijelo jedno stoljeće fudbal je prisutan u Danilovgradu i Bjelopavlićima, i uz različite uspone i mijene, fudbalski klub Iskra postao je simbol ovog grada. Od davne 1919. godine, sa dolaskom prve kožne lopte, počela je da se ispisuje sportska istorija ovoga kraja. Ona i danas traje, imajući na ponos najprije Slogu, pa potom Iskru, sportske kolektive među prvima u Crnoj Gori”, navodi se u čestitki Markovića.

Premijer Marković je uvjeren da za Iskru, crnogorski fudbal i sport uopšte, dolaze bolja vremena i novi uspjesi.

“Vlada i Ministarstvo sporta i mladih i dalje će biti posvećeni sveukupnom razvoju sporta i sportista”, navodi se u čestitki Markovića.

NA PREDLOG KOLEGA

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan uručio je nagrade četvorici policajaca – Ivanu Markoviću, Mirku Boljeviću, Ratku Raduloviću i Slaviši Čabarkapi.

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje nagrađeni su za ostvarene rezultate i predan rad u protekloj godini, a novčane nagrade dobili su na predlog kolega, saopšteno je iz Prijestonice.

“Dužnost nam je da javno pohvalimo i iskažemo poštovanje prema onima koji se u radu ističu i primjer su profesionalnog pristupa povjerenim zadacima u službi koja nimalo nije laka“, naveo je gradonačelnik Kašćelan.

On je kazao da je očuvanje bezbjednog okruženja za građane i posjetioce Cetinja zajednički cilj lokalne uprave i Odjeljenja bezbjednosti, dodajući da je zadovoljan dosadašnjom saradnjom i spremnošću policije da u domenu svojih nadležnosti odgovori na različite zahtjeve Prijestonice.

Kašćelan je službenicima OB Cetinje poželio uspješnu 2020. godinu na ličnom i profesionalnom planu, i da nastave da postižu dobre rezultate u radu i u narednoj godini.

Načelnik OB Cetinje Igor Popović zahvalio se gradonačelniku na podršci. On je gradonačelnika upoznao sa rezultatima rada OB Cetinje u protekloj godini, navodeći da su rasvijetljena 53 krivična djela ili 93 odsto ukupno počinjenih.

„Iz oblasti Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga na teritoriji OB Cetinje registrovane su 24 zaplijene droge i 10 prekršaja. Protiv deset osoba podnešene su prekršajne prijave, a protiv sedam krivične prijave. Značaj treba dati najtežim krivičnim djelima koja su sva rasvijetljena, kao i na oduzeto oružje od bezbjednosno interesantnih lica“, kazao je Popović.

On je rekao da je zahvaljući kontinuiranom radu službenika OB Cetinje smanjen broj saobraćajnih nezgoda sa povrijeđenim i smrtno stradalima.

HUMANITARNA PREDSTAVA

Humanitarna predstava “Potraga za Djeda Mrazom” održaće se 25. decembra, u 18 časova, u Spomen domu “Crvena komuna” u Petrovcu.

Za organizaciju predstave zaduženi su Đački parlament Osnovne škole “Mirko Srzentić” iz Petrovca i nastavnice Milice Raičević i Ivane Kutrović.

Minimalna cijena karte je dva eura, a prikupljena sredstva će biti usmjerena prema djeci u potrebi. Predstava će se takođe održati 26. decembra sa početkom u 17 časova u Cadmus Cineplex-u u Budvi.

ODBIJENA REVIZIJA

Vrhovni sud Crne Gore odbio je reviziju koju je izjavio RTCG protiv odluke Višeg suda u Podgorici u predmetu razrešenja Andrijane Kadije.

“Ova presuda je potvrda da sam govorila istinu onoga dana kad su me smjenjivali, a i prije toga – da nijesam lopov, da nijesam korumpirana i da nijesam nanijela štetu RTCG-u”, navela je između ostalog u izjavi Andrijana Kadija, nakon odluke Vrhovnog suda Crne Gore.

ŠLJIVANČANIN ZAMJENIK

Vesna Simović Zvicer jednoglasno je izabrana za predsjednicu Sudskog savjeta, nakon što je dosadašnji predsjednik tog tijela Mladen Vukčević podnio ostavku na tu funkciju.

Za zamjenika predsjednice izabran je Dobrica Šljivančanin, koji je i do sada obavljao tu funkciju.

“Sudski savjet je na današnjoj sjednici, shodno izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, izabrao predsjednika Savjeta iz reda članova uglednih pravnika kojima je produžen mandat na određeno vrijeme, do izbora i proglašenja novih članova tog tijela iz reda uglednih pravnika”, navodi se u saopštenju.

Savjet je takođe odlučio da se za sudije Višeg suda u Podgorici izaberu dosadašnja sutkinja Osnovnog suda u Nikšiću Vesna Kovačević i dosadašnji sudija Osnovnog suda na Cetinju Srđan Vujović.

Odlučeno je da se za sudije Višeg suda u Bijelom Polju izaberu Ivan Adamović i Rafija Kadić, dosadašnje sudije Osnovnog suda u tom gradu.