MINISTARSTVO RADA

Za zaposlene rimokatoličke vjeroispovijesti, povodom obilježavanja Božića, neradni dani biće utorak, srijeda i četvrtak, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Iz tog Vladinog resora su objasnili da na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, vjernici rimokatoličke vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo na Badnji dan i Božić a to su utorak 24. srijeda 25. i četvrtak 26. decembar.

“Državni i organi lokalne samouprave, javne ustanove i preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu”, navodi se u saopštenju.

VUČINIĆ

Profesor prava Nebojša Vučinić kaže za TVCG da je predloženi Zakon o slobodi vjeroispovjesti ispoštovao preporuke Venecijanske komisije, i istakao da se radi o uređenju korišćenja one imovine koja predstavlja kulturno istorijsku tradiciju. On je istakao da su strasti uzavrele, ali i da se pokazalo da se oko tog spornog pitanja može voditi civilizovana pravnopolitička rasprava.

Vučinić kaže da je Zakon predstavljao dobar osnov i dobar materijal, ističući da treba da prođe jednu ekspertizu VK i da misli da su prihvaćene sve preporuke Venecijanske komisije.

“Bez ulaženja u političke aspekte ovog veoma složenog pitanja, ja mislim da se u ovom kontekstu ne radi o nekom preknjiženju ili otimačini crkvene imovine, ovdje se radi o uređenju korišćenja imovine u opštem interesu,” naveo je on.

On smatra da su ta pitanja više politizovana nego što bi trebalo.

“Strasti su uzavrele, nedostatak adekvatne komunikacije među akterima, fali povjerenja i dijaloga. Ali današnja rasprava je pokazala da se može voditi jedna civilizovana pravnopolitička rasprava, nadam se da će tako biti i sjutra na zakonodavnom odboru,” naveo je on.

Na pitanje koliko će biti teško da se primijeni ovakav zakon uz takvo sporenje SPC, Vučinić kaže da je primjena zakona kompleksan i dugoročan proces i u toku primjene će se otklanjati svi nedostaci.

“Ja mislim da je naš pravni sistem, pred Ustavnim sudom garantuje jednakost procesno-pravnih mehanizama svih stranaka, koliko se sjećam ni jedna presuda, dok sam ja bio u sudu u Strazburu, nije donešena protiv CG  u smislu da je povrijeđen taj dio člana 6. odnosno te jednakosti procesno-pravnih mehanizama. Svako treba da dokaže svoje pravo”, naveo je on.

Sudski spor je u neku ruku dijalog strana, naveo je on.

“Nadam se da neće biti velikih sporova jer se i ovdje radi o uređenju korišćenja one imovine koja predstavlja kulturno istorijsku tradiciju. Cetinjski manastir je dio ličnosti Crne Gore, neodvojiv od kulture i identiteta Crne Gore,” zaključio je Vučinić.

PROŠLE GODINE

U prošloj godini su, protiv javnih izvršitelja, pokrenuta samo dva disciplinska postupka, nadzor nad njihovim radom, koji sprovodi Ministarstvo pravde, do sada nije dao rezultate, ali je došlo do značajnih pomaka u kontekstu efikasnosti njihovog rada.

To je saopšteno na panel diskusiji „Rezultati i izazovi u radu javnih izvršitelja i izvršenju sudskih odluka u Crnoj Gori“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Izvršna direktorica CeMI-ja Ana Nenezić kazala je da su efikasan i odgovoran rad javnih izvršitelja temelj sistema izvršenja sudskih odluka.

„Fokus izvještaja je na efikasnosti i djelotvornosti riješenja koja su uvedena izmjenama Zakona o javnim izvršiteljima tokom 2017. i 2019. godine, prevashodno mislim na sistem ravnomjerne raspodjele predmeta izvršenja javnim izvršiteljima u predmetima u kojima je izvršni povjerilac državni organ, dopune koje se odnose na unaprijeđenje profesionalizam i stručnost javnih izvršitelja, disciplinske odgovornosti“, navela je Nenezić.

Ona je podsjetila da je izmjenama iz ove godine uvedena obaveza javnim izvršiteljima da prijavljuju izvještaje o imovini i prihodima Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK).

„Dakle, u kontekstu efikasnosti rada javnih izvršitelja možemo konstatovati da je došlo do značajnih pomaka u odnosu na raniji period, te podaci o broju predmeta u radu i dostignuti rezultati koji se ogledaju kroz stepen naplate potvrđuju opravdanost uvođenja javnih izvršitelja u pravosudni sistem Crne Gore, čime jeste unaprijeđen sistem izvršenja sudskih odluka“, istakla je Nenezić..

Ona je ukazala da je u toku prošle godine, po godišnjem izvještaju o radu javnih izvršitelja koji je pripremila i objavila Komora javnih izvršitelja Crne Gore, ukupan broj predmeta u radu bio 72.218, dok je, kako je navela, ukupan broj riješenih predmeta 25.566, donosno neriješenih 46.652.

„Ukupno potraživanje javnih izvršitelja bilo je 331,069 miliona eura, dok je iznos sredstava naplaćenih u postupku izvršenja bio 107,539,732.3. Ukupan iznos troškova i nagrada javnih izvršitelja, tokom 2018. godine, bio je 4,787,480.02. Međutim, ukoliko se prate podaci Ministarstvo pravde koje je pripremilo detaljnu Analizu efikasnosti funkcionisanja sistema izvršenja za 2018. godinu, ovo podaci se u značajnom razlikuju i vrlo je teško napraviti uporednu analizu ovih podataka“, rekla je Nenezić.

Prema njenim riječima, postoji disproporcija u broju predmeta koje u radu imaju javni izvršitelji.

„Analizirajući dostupne podatke iz izvještaja o radu javnih izvršitelja, primjetno je da su u toku 2017. godine neki izvršitelji imali i do deset puta više predmeta u radu od drugih, dok je u 2018-oj godini stanje po ovom pitanju bilo još gore pa su identifikovani primjeri da određeni izvršitelji imaju čak po 20 puta manje predmeta u radu od drugih“, navela je Nenezić.

Ona smatra da se taj sistem se ne može posmatrati samo kroz prizmu efikasnosti rada javnih izvršitelja, već su, kako je kazala, podjednako važna i pitanja koja se odnose na poštovanje profesionalnih standarda i djelotvornost uspostavljenog sistema kontrole i odgovornosti javnih izvršitelja.

„Ovaj problem je prepoznat i od strane Evropska komisija u svom izvještaju o Crnoj Gori, za 2019. godinu ističe da „disciplinska odgovornost i poštovanje profesionalnih standarda kod izvršitelja ostaje razlog za brigu.“, kao i da „potrebni su dodatni koraci u smislu unaprjeđenja i usvajanja profesionalnih i etičkih standarda kod izvršitelja, uključujući odgovarajuću obuku i djelotvorno praćenje njihovog rada“, navela je Nenezić.

Ona je ukazala i da je analiza CeMI-ja pokazala da je neophodno u kontinuitetu jačati primjenu mjera disciplinske odgovornosti i primjenu etičkog kodeksa javnih izvršitelja, kroz stvaranje svijesti o zaštiti interesa profesije od nedoličnog, nesavjesnog i neprofesionalnog ponašanja pojedinaca u sistemu.

„Postupak nadzora nad radom javnih izvršitelja, koji sprovodi Ministarstvo pravde, sa posebnim fokusom nad zakonitošću njihovog rada, do sada nije dao rezultate“, kazala je Nenezić.

Ona je ukazala da je u analizi nadzora javnih izvršitelja u 2018. godini, koju je razvio Direktorat za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde, navedeno da su pravosudni inspektori Ministarstva pravde (dva inspektora) izvršili nadzor nad radom 25 javnih izvršitelja tokom koga je analizirano ukupno 259 predmeta.

„Imajući u vidu da je u 2018. godini pred javnim izvršiteljima bilo u radu preko 70 hiljada može se zaključiti da je nadzor vršen u odnosu na postupanje javnih izvršitelja u 0,003% slučajeva u toku 2018. godine, što samo po sebi dovodi u pitanje efikasnost ovakvog sistema nadzora“, upozorila je Nenezić.

Ona je kazala da, kao rezultat takvog nadzora, nema ni jednog postupka protiv javnih izvršitelja, „već su isti uslijedili nakon pritužbi na rad koje su Ministarstvu pravde dostavile stranke i učesnici u postupku“.

“Indikativno je što je i to što su inspektori i na ovako malom uzorku analiziranih predmeta, identifikovali ozbiljne probleme proceduralne i administrativne prirode u radu javnih izvršitelja“, navela je Nenezić.

Ona je kazala da po navodima analize Ministarstva pravde, Komora javnih izvršitelja nije vršila kontrolu rada javnih izvršitelja po službenoj dužnosti, tokom 2018. godine, „iako je to njihova Zakonom propisana obaveza“.

Nenezić je ukazala da su tokom prošle godine primljene 62 pritužbe na rad izvršitelja, navodeći da je Ministarstvo izvršilo 25 ex officio kontrola, „utvrđujući nepravilnosti u radu osam izvršitelja“.

„Međutim, pokrenuta su samo dva disciplinska postupka u 2018. godini, od kojih je jedan rezultirao novčanom kaznom. Dodatno, u periodu 1. januar – 30. jun 2019. pokrenuta su tri disciplinska postupka protiv javnih izvršitelja. Dva disciplinska postupka je pokrenulo Ministarstvo pravde, a jedan Komora javnih izvršitelja“, navela je Nenezić.

Generalni direktor Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde, Ibrahim Smailović, kazao je da je, kako bi se sagledavao rad javnih izvršitelja, a u skladu sa Akcionim planom za implementaiciju strateških dokumenata koje je Crna Gora kontinuirano donosila u prethodnoj deceniji u pravcu reforme pravosdunog sistema, predviđena izrada godišnje analize efikasnosti funkcionisanja sistema izvršenja.

„Jedna od takvih analiza je ona koja se odnosi na 2018. godinu, a u kojoj je obuhvaćen perido rada javnih izvršitelaj od 1. januara 2018. godine do 31. decembra 2018. godine. Ta analiza je usvojena na sjednici Vlade ove godine“, naveo je Smailović.

On smatra da je jačanje povjerenja u službu javnih izvršitelja moguće postići „samo zakonitim i odgovornim radom, i profesionalnim odnosom prema svojim obavezama“.

„Od 2014. godine smo podnosili prijedloge za disciplinske postupke, kao i obavještavali nadležno tužilaštvo postupanju javnog izvršitelja kako bi se procijenilo da li su se u radu javnog izvršitelja stekli elementi bića krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti“, kazao je Smailović.

On je istakao da je Ministarstvo, od 2015. godine zaključno sa decembrom tekuće godine, podnijelo 19 prijedloga za pokretanje disiciplinskog postupka protiv javnih izvršitelja.

„U jednom slučaju smo imali izricanje najteže disciplinske mjere, a to je prestanak obavljanja izvršiteljske djelatnosti, imali smo jedno privremeno udaljenje javnog izvršitelja u trajanju od šest mjeseci, imali smo nekoliko novčanih kazni koje su izrečene, kao i nekoliko opomena“, kazao je Smailović.

Prema njegovirm riječima, bilo je i nekoliko prijedloga za pokretanje disciplinskog postupka koji su odbijeni,“ a za koje je ocijenjeno da se u radnjama javnog izvršitelja nisu stekli elementi koji bi ukazivali na jjegovu disciplinsku odgovornost“.

Smailović je pojasnio da postoje dva pravca iz kojih se vrši nadzor nad radom javnih izvršitelja – nadzor na licu mjesta od strane pravosudnih inspektora i provjera osnovanosti podnesenih pritužbi na rad javnih izvršitelja.

„Analiza za prošlu godinu pokazala je da je ukupno podneseno 62 pritužbe na rad javnih izvršitelja kad su u pitanju podaci Ministarstva pravde, u dva slučaja je ocijenjeno je da je nužno pokrenuti disciplinske postupke i utvrđivati disciplinsku odgovornost javnih izrvšitelja“, rekao je Smailović.

Govoreći o redovnom i vanrednom nadzoru, Smailović je kazao da je izvršen nadzor nad svim kancelarijama javnih izvršitelja i prethodnoj i u 2017. godini, „a zbog ograničenosti u kapacitetiima Ministarstva pravde, s obzirom na ograničeni broj inspektora, uzorak kojim se vrši uvid u spise predmeta, objektivno nije mogao biti veći“.

On je ocijenio da je stanje u javno-izvršiteljskoj službi mnogo bolje nego što je to bilo nakon njihovog uvođenja u pravosudni sistem Crne Gore.

Predsjednik komore Javnih izvršitelja Crne Gore, Vidak Latković, kazao je da su u toj komori bili svjesni zakonske odgovornosti da je potrebno jačati samoregulatornu funkciju.

„Osnovali smo Komisiju za kontrolu rada javnih izvršitelja, koja je u ovoj godini izvršila kontrolu gotovo svih kancelarija javnih izvršitelja, osim kancelarije javnih izvršitelja, imenovanih za osnovne sudove u Baru i Kotoru“, naveo je Larković.

On je rekao da je posjećeno i nekoliko kancelarija za koje postoji viši stepen rizika za nepravilnosti u radu od strane pravosudnih inspektora Ministarstva pravde i Komisije Komore javnih izvršitelja.

„Što se tiče discipilnske odgovornosti, smatram da smo za pet godina rada imali jedan efikasan sistem disciplinske odgovornosti. Činjenica je da je vođeno 38 disciplinskih postupaka. 15 postupaka je pokrenulo Ministarstvo pravde, a sve ostale je pokrenula Komora. To govori o tome da je i Komora svjesna obaveze da jedino možemo štiti profesiju ako se samokontrolišemo i samoprocesuiramo“, naveo je Latković.

On smatra da je uvođenjem ravnomjerne raspodjele, koja se odnosi na organe javne uprave, učinjen značajan napredak, kao i da je dodatno unaprijeđena finansijska održivost manjih kancelarija.

„Vodi se rasprava da li je potrebno to na nivou cijele komore i svih predemeta“, rekao je Latković.

Komentarišući navode iz CeMI-je analize da neki izvršitelji nisu podnijeli izvještaje o imovini i prihodima, Latković je kazao da mu je poznato da su izvršitelji imali poteškoća sa popunjavanjem tog izvještaja.

„Kao Komora smo pokušavali da posredujemo, da tražimo dodatna objašnjenja, proslijeđivali smo ih i ovo je prvi put da podnosimo te izvještaje. No, ono što jeste jedan od sistemskih nedostataka je što je obaveza podnošenja izvještaja do 30. marta, a naša obaveza kao fizičkih lica, u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, jeste da podnosimo godišnje izvještaje do kraja aprila“, naveo je Latković.

Panel diskusija je organizovana u okviru projekta “Reforma pravosuđa: unaprjeđivanje kapaciteta organizacija civilnog društva u oblasti doprinosa očuvanju integriteta pravosuđa”, kojeg realizuje CeMI, u saradnji sa partnerima CEDEM-om i Mrežom za afirmaciju evropskih integracionih procesa, a uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.

AMFILOHIJE

Mitropolit crnogorsko primorski, Amfilohije, pozvao je poslanike da ne učestvuju u raspravi i izglasavanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

On je rekao da je glas naroda pokazao vjernost zavještanju Svetog Vasilija, Svetog Petra, Kralja Nikole i ostalih vladara koji su kroz istoriju prilagali i ostavljali svoja dobra Crkvi Pravoslavnoj i vjernom narodu.

»Taj glas naroda Božijeg će Pravoslavna crkva 24. decembra na čelu sa svojim episkopima, svim sveštenstvom i monaštvom posvjedočiti i pred Skupštinom Crne Gore gdje će još jednom biti pročitana Svetovasilijevska poruka«, kazao je Amfilohije.

On je poručio da želi da pozove poslanike da ispoštuju glas naroda.

Kako je najavio posebno će se obratiti članovima Zakonodavnog odbora da saglasno Ustavu Crne Gore donesu odluku kojom će predloženi Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica biti povučen iz skupštinske procedure čime bi se stvorili uslovi da se pripremi novi.

»On bi uključivao da u samom nazivu Zakona vrati Crkvi svoje ime a ne da kao u predloženom Zakonu Crkvu lišava vjekovnog imena i njenog identiteta«, kaže se u saopštenju.

Drugo, dodao je, da se donesu zakonske odredbe kojim bi se omogućio povraćaj imovine koju je bezbožna, anticrkvena, komunistička vlast otela i opljačkala od Crkve, saglasno zakonu koji je još 2000. godine usvojila Skupština Crne Gore, a zatim ga i poništila.

»Treće, da se ispoštuje vjekovni kontinuitet tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori«, kaže se u saopštenju.

Ovo su, kako je naveo, samo neki od razloga zbog kojih bi taj Predlog zakona morao biti povučen kako bi se pripremio novi kroz inkluzivan, institucionalan i transparentan dijalog koji je u pripremi ovog izostao.

“Zato molimo sve poslanike, naročito opozicione da ne učestvuju u raspravi i izglasavanju ovakvog diskriminatornog i neustavnog Zakona”, rekao je Amfilohije.

On očekuje i od poslanika koji pripadaju Rimokatoličkoj Crkvi i Islamskoj Vjerskoj Zajednici da ne daju legitimitet i ne podrže taj Predlog zakona.

»Jer svojim učestvovanjem podržaće uskraćivanje Pravoslavnoj crkvi – najbrojnijoj vjerskoj zajednici u Crnoj Gori onih prava koje imaju njihove vjerske zajednice koje su ostvarile kroz potpisivanje ugovora Vlade Crne Gore sa Vatikanom, Islamskom Vjerskom Zajednicom i Jevrejskom Zajednicom«, navodi se u saopštenju.

Kako je naveo, tako osjetljiv i kompleksan Zakon mora biti usaglašen sa savremenim međunarodnim evropskim zakonima koji garantuju pravo na privatnu i kolektivnu svojinu svima pa i Crkvama i vjerskim zajednicama.

»Crkva će saglasno Ustavu Crne Gore i zakonima međunarodne zajednice preuzeti sve zakonske mjere za očuvanje svog kontinuiteta, identiteta i svojih vjekovnih prava kako bi spriječila primjenu marksističko-staljinističkog zakonodavstva na kome se očevidno zasniva ovaj Predlog zakona«, zaključuje se u saopštenju Amfilohija.

U SLUČAJU DISKRIMINACIJE

U Crnoj Gori je, u cilju poštovanja prava LGBT osoba, urađeno mnogo, ali je govor mržnje prema njima još uvijek veoma izražen, zbog čega je potrebno dosljedno primjenjivati zakonska rješenja i edukovati pripadnike zajednice kako da reaguju u slučajevima diskiminacije i nasilja.

To je ocijenjeno na info sesiji na kojoj su pripadnici LGBT zajednice imali priliku da se informišu o njihovim pravima u vezi sa krivično-pravnom i prekršajno-pravnom zaštitom od nasilja i diskriminacije, a koju su u LGBT Drop in centru NVO Juventas organizovali Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u saradnji sa Asocijacijom Kvir Montenegra i Ministarstvom pravde.

Generalna direktorka Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Blanka Radošević-Marović, kazala je da su pripadnici LGBT zajednice imali priliku da čuju kako mogu dobiti zaštitu od svakog oblika napada, bilo da su u pitanju „verbalni napadi, omalovažavanje, unižavanje njihovog dostojanstva, ili čak batine“.

„Upoznati su sa institucionalnim okvirom za pružanje zaštite i onim institucijama koje se bave njihovim pravima, a to su Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i skupštinski odbor za ljudska prava. Međutim, kada je u pitanju konkretna zaštita, tu su nadležni policija, sudovi, tužilaštvo i inspekcijske službe. Pripanici zajednice su dobili porebna uputstva kako i na koji način u kojoj situaciji da reaguju“, pojasnila je Radošević Marović.

Prema njenim riječima, još uvijek je veoma izražen govor mržnje prema LGBT osobama.

„Za period od deset godina koliko se intenzivno bavimo ovim poslom, učinili smo mnogo. Ono što jeste najvažnije, fizički napadi na LGBT osobe su svedeni na minimum. Međutim, govor mržnje i dalje postoji sa manjim ili većim intenzitetom“, rekla je Radošević Marović.

Govor mržnje je, kako je dodala, najrasprostranjeniji na društevnim mrežama upravo zbog toga što su počinioci na taj način „prikriveni“.

„To je jedan kukavički odnos, gdje je onaj ko širi mržnju prema LGBT osobama prikriven i samim tim je i taj oblik širenja mržnje najrasprostranjeniji. To su uvijek osobe koje pokušavaju sakriti svoj identitet, zbog čega se ti slučajevi često vrlo teško procesuiraju i imaju svoj zaluženi epilog na sudovima“, objasnila je Radošević Marović.

Kada se suoči sa govorom mržnje, kako je pojasnila, pripadnik LGBT zajednice može da reaguje preko nevladine organizacije sa kojom je povezan, a može i samoinicijativno otići u Instituciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

„On će tu podnijeti pritužbu po kojoj je Zaštitnik dužan da reaguje, odnosno Zakon u deset tačaka precizira sve aktivnosti koje će Zaštitnik preduzeti da bi zaštitio ovo lice. Osim što će da pokrene postupak provjere podataka, pozivajući drugu stranu koja je počinilac, daće i sva potrebna obavještenja koji su dalji najbolji i najsvrsishodniji koraci. Može da miri strane, a može i da zastupa diskriminisano lice u određenim situacijama i na sudu, ili da mu da dalja obavještenje kako pokrenuti sudski postupak“, objasnila je Radošević Marović.

Predsjednik Upravnog odbora Kvir Montenegra, Danijel Kalezić, kazao je da je, kada je riječ o pravima LGBT osoba, urađeno mnogo i da prije deset godina nije bilo interesovanja institucija sistema za njihova prava.

„Nije se govorilo o našim ljudskim pravima. Govorilo se samo o tome kako smo neka prijetanja društvu. Iznosile su se netačne informacije, potpuno negativna slika o nama. Danas već imamo vidljivu zajednicu. Imamo ljude, imamo zvanične politike koje se tiču naših prava i imamo zakonodavni okvir, koji će, uskoro, u velikoj mjeri, biti zaokružen usvajanjem Zakona o životnim zajednicama lica istog pola“, kazao je Kalezić.

On je, ipak, rekao da kada je praksa u pitanju i praktikovanje usvojenih zakona, stanje nije zadovoljavajuće.

„Još mnogo treba da se radi na dosljednoj primjeni svih zakodavnih rješenja. I mi moramo da radimo sa ljudima iz zajednice na tome da se prijavljuje sve što se desi. U svakom trenutku svako ko krene da naša ljudska prava ugožava, na bilo koji način, mora biti sankcionisan, a može biti sankcionisan samo ako mi to prijavimo“, istakao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, obaveza države je da obezbijedi kvalitetnu i dosljednju primjenu svih zakonskih rješenja, koja postoje na papiru, a sa druge strane aktivisti i aktivistkinje treba da ohrabre LGBT osobe, kojima se dešavaju stvari koje bi trebalo prijaviti i da budu uz njih.

„Edukacija je kontinuirana. To je nešto što kontinuirano radimo. Imamo različite radionice. Edukacije nikad dosta. Ne znaju svi na koji način da prijave, kome da prijave. Ne znaju svi da postoje različiti mehanizmi zaštite tokom procesa. Ne znaju svi koje su institucije više od drugih prijateljski nastrijene prema nama. Zbog toga se trudimo da edukujemo ljude iz zajednice iznova“, kazao je Kalezić.

KATNIĆ

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić najavio je da će za nekoliko radnih dana donijeti odluku o eventualnom podizanju optužnice protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića, zbog afere “Koverta”.

Katnić je to saopštio danas na skupštinskom Odboru za politički sistem i pravosuđe, odgovarajući na pitanje posalnika DF-a Milana Kneževića.

“O tome da li će biti podignuta optužnica protiv Stijepovića odlučiće se za dan, dva, tri ili pet”, odgovorio je Katnić.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu razmatrao je izvještaj o radu Državnog tužilaštva za 11 mjeseci ove godine. Sjednici prisustvuju vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.

ŠEHOVIĆ I SEKULIĆ

Nakon što je izabran izvođač radova, narednih nedjelja očekuje se početak izgradnje novog na mjestu postojećeg objekta JPU “Naša radost” u Herceg Novom, kapaciteta za oko 150 djece.

Procijenjena vrijednost novog vrtića, sa opremanjem je oko 2,4 miliona eura, od čega će radovi koštati oko 2,2 miliona, dok je za opremanje objekta sa dvorišnim mobilijarom predviđeno oko 200.000 eura. Radove će izvoditi Konzorcijum JV Roaming Montenegro doo Nikšić, Mezon doo Danilovgrad i Si-ing doo Podgorica, a rok završetka je godinu dana, saopštili su ministar prosvjete Damir Šehović i ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

“Na ovaj način, Herceg Novi će dobiti jedan od najljepših i najmodernijih vrtića u Crnoj Gori, a ovo je ujedno i najznačajniji projekat u oblasti obrazovanja u ovoj opštini, za koji se dio novca izdvaja iz Kapitalnog budžeta”, istakao je Šehović.

Kako je naglasio, gradnja vrtića zahtijevala je rješavanje problema klizišta na Savini, koje je u saradnji sa Upravom javnih radova sanirano u prethodnom periodu, a vrijednot ovih radova iznosila je 620.000 eura.

„Time su stvoreni uslovi da se započne procedura izbora izvođača radova, te nakon što je izvođač izabran, početak gradnje vrtića po najmodernijim standardima očekujemo narednih nedjelja“, istakao je Šehović. 

Šehović ističe da su Ministarstvo prosvjete i objekti obrazovanja prepoznati kao najveći korisnici Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama. 

„Do sada u okviru prve i druge izvršena primjena mjera energetske efikasnosti u 33 obrazovne ustanove, pri čemu ukupna vrijednost uloženih sredstava u obrazovne ustanove iznosi 26 miliona eura“.

Sekulić je rekla da se na ovaj način nastavlja sa dobrom praksom stvaranja boljih uslova rada za naše građane, a posebno djece u obrazovnim ustanovama.

„Vrtić u Herceg Novom gradi se u okviru druge faze Programa eneregetske efikasnosti u javnim zgradama, za šta će Ministarstvo ekonomije kroz kredit sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW) obezbijediti 1.04 miliona eura, dok će preostalih 1.4 miliona eura biti obezbijeđeno iz Kapitalnog budžeta”, rekla je Sekulić.

U novom vrtiću, predviđeno je devet prostorija sa toaletima za boravak djece, tri kancelarije za upravu vrtića, kuhinjski blok, tehničke i pomoćne prostorije, multifunkcionalni hol, odnosno sala za fizičke aktivnosti, toalet za djecu sa posebnim potrebama, dvorište i parking prostor za zaposlene.

Gradnjom tog vrtića će na kvalitetan način biti riješeno višegodišnje pitanje vrtića u Herceg Novom, naveli su iz Ministarstva prosvjete.

DARMANOVIĆ

Članovi odbora za međunarodne odnose i iseljenike saslušali su ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića. Inicijativu su uputili predstavnici DF-a nakon istupa službenice Mirne Nikčević i postupka trojice ambasadora koji su joj platili novčanu kaznu zbog govora mržnje.

Šef diplomatije je kazao da je Ministarstvo vanjskih poslova u tom predmetu ispoštovalo zakonsku proceduru, pokrenulo disciplinski postupak i slučaj predalo Vladinoj komisiji, koja će se izjasniti o tom slučaju.

Darmanović je ponovio da je neprimjeren bio postupak trojice ambasadora koji su platili kaznu od 600 eura suspendovanoj službenici tog Ministarstva Mirni Nikčević i da je zbog toga pokrenuo disciplinski postupak i uputio ga Vladinoj komisiji na postupanje.

I poslanici vlasti i opozicije saglasili su se da je postupak trojice ambasadora neprimjeren.

PROMO KAMPANJA

Nacionalna avio-kompanija Montenegro Airlines pokrenula je specijalnu promotivnu kampanju za rane rezervacije. Cijene povratnih karata u okviru ove akcije sa svim taksama, kreću se od 119 eura za Beograd i Ljubljanu do 294 eura za St. Peterburg.

U okviru ove akcije MA putnicima nudi atraktivne cijene koje se odnose na ljetnji red letjenja 2020. godine.

“Karte se mogu kupiti do 29. februara, a putovanje je potrebno realizovati od 1. maja do 30. septembra 2020. Godine”, navodi se u saopštenju.

Akcijom su obuhvaćene sve destinacije Montenegro Airlinesa, a odnosi se i na putovanja započeta u inostranstvu.

“Maksimalan boravak za sve destinacije je 30 dana, uz mogućnost doplate od 20 eura  za duži boravak. Karte se mogu kupiti u svim poslovnicama Montenegro Airlinesa, pozivom Call centra + 19804, ili + 381 20 228 187 za pozive iz inostranstva ili putem veb sajta www.montenegroairlines.com, kao i kod autorizovanih agencija u zemlji i inostranstvu najkasnije tri dana od dana rezervisanja”, zaključeno je u saopštenju.

NUHODŽIĆ

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić saopštio je da će se posebno zalagati za snažniju institucionalnu zaštitu policajaca, kako bi se obeshrabrili svi oni koji misle da će napad na policiju proći nekažnjeno.

Nuhodžić je na proširenom Kolegijumu Uprave policije istakao da će uvjek biti snažna poruka policiji. 
će uvijek biti snažna podrška.

“Intenzivno ćemo raditi na boljoj zaštiti policijskih službenika, boljoj tehničkoj opremljenosti i unapređenju materijalnog položaja”, naveo je on.

Direktor Uprave policije Veselin Veljović saopštio je da je Uprava Policije ostvarila značajan progres i veoma dobre rezultate po svim linijama rada.