SAVJET ZA ODBRANU

Savjet za odbranu i bezbjednost, kojom je predsjedavao predsjednik Milo Đukanović, donio je Odluku o angažovanju pripadnika Vojske Crne Gore radi podrške organu uprave nadležnom za poslove policije u zaštiti državne granice od ilegalnih migranata do kraja 2020. godine.

“Na današnjoj sjednici, razmotren je prijedlog i donijeta Odluka o angažovanju pripadnika Vojske Crne Gore radi podrške organu uprave nadležnom za poslove policije u zaštiti državne granice od ilegalnih migranata do kraja 2020. godine. Nakon razmatranja, donesena je i Odluka o učešću pripadnika Vojske Crne Gore na međunarodnim vježbama u 2020. godini”, navodi se u saopštenju nakon sjednice Savjeta, u čijem radu su učestvovali predsjednik Skupštine Ivan Brajović i premijer Duško Marković. 

Vojska Crne Gore će naredne godine, kako je saopšteno, uputiti svoje pripadnike na sedam međunarodnih vježbi.

“Odluka je donijeta na osnovu preuzetih obaveza kao članice NATO, procesa pristupanja EU, regionalnih inicijativa, planova bilateralne saradnje i potreba Vojske Crne Gore za određenim sadržajima obuke i vježbi, a u cilju daljeg razvoja vojnih sposobnosti tokom 2020. godine. Članovi Savjeta upoznati su sa aktivnostima koje je Crna Gora sprovodila u suprotstavljanju hibridnim prijetnjama u 2019. godini i Informacijom u vezi sajber aktivnosti koje je Crna Gora sprovodila u toku 2018. i 2019. godine. Savjet je zaključio da nadležna ministarstva nastave rad na razvoju kapaciteta za zaštitu i odgovor na prijetnje i aktivnosti iz sajber i hibridnog domena”, navodi se u saopštenju.

Savjet je, kako se navodi, razmotrio i druga pitanja iz svoje nadležnosti.
 
Na sjednici Savjeta su, po pozivu, učestvovali ministar odbrane Predrag Bošković, ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore brigadni general Dragutin Dakić.

HILJADU VIŠE

Crna Gora i Republika Hrvatska usaglasile su da se broj dozvola za prevoz tereta koje se razmjenjuju na godišnjem nivou, poveća sa sadašnjih 6.000 na 7.000 univerzalnih dozvola, što će zadovoljiti zahtjeve prevoznika.

Kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja, bilateralni prevoz tereta između Crne Gore i Republike Hrvatske u konstantnom je porastu pa je zato dogovoreno povećanje broja dozvola za prevoz tereta.

“Takođe, dogovoreno je da se intenzivira rad nadležnih inspekcijskih službi i sankcioniše nelegalan prevoz putnika i tereta. Dogovoren je i zajednički inspekcijski nadzor, inspekcija za drumski saobraćaj i drugih nadležnih organa obje države, kako bi se suzbila pojava sive ekonomije i stvorili bolji uslovi za rad prevoznika”, navodi se u saopštenju.

Dogovor je postignut na sastanku Mješovite komisije o međunarodnom drumskom prevozu putnika i tereta između delegacija Crne Gore i Republike Hrvatske kji je održan u Zagrebu.

“Sastanak je organizovan u cilju implementacije Sporazuma o međunarodnom drumskom prevozu putnika i terete između Crne Gore i Republike Hrvastke, kao i razmatranja svih tema od značaja za prevoznike koji obavljaju prevoz u međunarodnom drumskom saobraćaju između dvije države”, kazali su iz Ministarstva.

Crnogorsku delegaciju predvodio je generalni direktor za drumski saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Dalibor Milošević, a hrvatsku Mario Madunić pomoćnik ministara mora, prometa i infrastrukture.

FOND ZA TALENTE

Najviše dobitnika Fonda za kvalitet i talente ove godine je iz Podgorice, Nikšića, Bara, Pljevalja i Berana, a dobitnika ima iz ukupno 21 crnogorske opštine, što znači da imamo kvalitet u obrazovanju u svim djelovima zemlje, kazao je ministar prosvjete Damir Šehović.

Na osnovu nedavno objavljenih preliminarnih podataka dobijenih nakon vrednovanja pristiglih prijava od petnaestočlane komisije, sa potpredsjednikom CANU Ljubišom Stankovićem na čelu, nagradu je dobilo 526 nastavnika i đaka od oko 2.500 prijavljenih.

Kada uđemo dublje u strukturu dobitnika i izvršimo podjelu po opštinama, napominje Šehović, dolazimo do zaključka da imamo dobitnike iz čak 21 opštine.

“Sličnu smo situaciju imali i prošle godine, kada smo imali dobitnike iz gotovo svih opština u Crnoj Gori”, kaže Šehović za Dnevne novine

Ove godine dobitnika ima u Andrijevici, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Budvi, Cetinju, Danilovgradu, Herceg Novom,
Kolašinu, Kotoru, Mojkovcu, Nikšiću, Plavu, Pljevljima, Podgorici, Rožajama, Šavniku, Tivtu, te Tuzima, Ulcinju i Žabljaku.

“Cijenim da nas ovaj podatak dovodi do značajnog zaključka: da imamo kvalitet u obrazovanju u svim djelovima Crne Gore. Takođe, mnogi od dobitnika dolaze iz škola koje se ne mogu računati gradskim, što opet pokazuje da naše škole imaju kvalitetnog kadra i to kako one u gradskim jezgrima, tako i one u seoskim ili udaljenim područjima. Najviše dobitnika je, prirodno, u glavnom gradu, i to zbog ukupnog broja nastavnika i đaka, ali značajan broj dobitnika dolazi i iz Nikšića, Bara, Pljevalja te Berana. I tu nam je drago da u opštinama sa najvećim brojem dobitnika opet ima kako onih iz centralnog, tako i iz južnog i sjevernog dijela Crne Gore”, predočio je Šehović.

Najbolji po kategorijama su: Vasilije Basarab, učenici umjetnička škola; Snježana Bošković, nastavnici osnovna škola; Sanja Ognjanović, nastavnici srednja škola; Bogdan Asanović, nastavnici umjetnička škola; Jelena Jovović, učenici osnovna škola; Dušica Kušljević, učenici srednja škola.

Oni koji će 24. decembra primiti nagradu ispred svojih opština kao najbolji su: Nevena Bojović-Pljevlja; Aleksa Knežević-Bar; Miloš Barjaktarović-Bar; Mitar Otašević-Andrijevica; Irena Madžgalj-Bijelo Polje; Kalina Kovačević-Budva; Marija Jovićević-Cetinje; Katarina Šćepanović-Danilovgrad; Vladimir Jovanović-Herceg Novi; Jana Rakočević-Kolašin; Dejana Pudar-Kotor; Isidora Stanić-Mojkovac; Ivana Dendić-Nikšić; Biljana Radojević-Nikšić; Armen Canović-Plav; Marko Damjanović-Pljevlja; Almasa Husović-Rožaje; Arisa Derviši-Ulcinj; Marko Kijac-Tivat; Ana Slavić, Ana Lazović, Biljana Durković i Vladimir Popović-Podgorica; te Natalija Savićević-Mrvaljević-Šavnik; Alma Poljak-Tuzi i Jelena Obradović-Žabljak.

Ministar za Dnevne novine zaključuje da se dokazalo da je ta incijativa kredibilna i da je Fond za talente postao institut kome se vjeruje.

“Fond je bez sumnje i ove godine pokazao, a tako će biti i ubuduće, da je inicijativa koja je potpuno kredibilna, da je institut kome se vjeruje, i da je novi momenat u obrazovnom sistemu koji počiva na potpuno jednakim i prije svega transparentnim kriterijumima za sve. I, kako smo i naglašavali mnogo puta do sada: nije riječ o novcu, iako jeste riječ o priličnim sredstvima, koliko o poruci da za najbolje u obrazovanju ne treba da se štedi. Da upravo u njih treba usmjeravati resurse, jer će se takva investicija bez sumnje mnogostruko isplatiti”, dodaje Šehović.

ISTRAŽIVANJE POKAZALO

Istraživanje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda “Djeca i bolesti zavisnosti u Crnoj Gori” pokazalo je da preko 37 odsto ispitanih učenika pije alkohol, a svaki četvrti ili 25 odsto njih ide u kladionicu, piše Dan.

Svaki peti učenik konzumira cigarete, dok preko 11 odsto puši marihuanu. Istraživanjem koje je ombudsman sproveo u maju ove godine obuhvaćeno je ukupno 1.000 ispitanika, od kojih 342 iz 37 osnovnih škola, kao i 658 ispitanika iz 25 srednjih škola.

“Preko 37 odsto srednjoškolaca i učenika završnih razreda osnovne škole koristi, rjeđe ili češće alkohol, gotovo svaki četvrti učenik ide u kladionicu, a 20 njih puši. Istraživanje je pokazalo da marihuanu koristi više od 11 odsto učenika, dok u prosjeku preko osam učenika konzumira teške droge. Polovina korisnika teške droge koristi jednu supstancu, a druga polovina dvije i više supstance. Rizičan period početka korišćenja psihoaktivnih supstanci jeste period između šestog razreda osnovne i drugog srednje škole. Učenicima bi u ovom periodu trebalo posvetiti posebnu pažnju kako bi se zaštitili od potencijalnog korišćenja psihoaktivnih supstanci. Osim alkohola i cigareta, učenicima su dostupne i sve vrste klađenja, a naročito kladionica”, navodi se u izvještaju ombudsmana koji je prenio Dan.

Upozorava se da su učenicima takođe prilično dostupni i ljekovi za smirenje koje konzumira 14,6 odsto njih, 8,6 odsto učenika koristi kokain, a 8,4 heroin.

“Psihoaktivne supstance su veoma dostupne, i u preko 20 odsto slučajeva učenici prijavljuju da je do njih moguće doći u roku od pola do nekoliko sati. Narkotici se nerijetko koriste u školama, a indikativno je da je ovo češće slučaj nego da đaci dolaze u školu pod uticajem alkohola. Najvjerovatnije da je razlog taj što se efekat alkohola može mnogo lakše uočiti od strane nastavnog osoblja nego što je to slučaj kada se koriste druge psihoaktivne supstance. Bez umanjivanja značaja i težine problema, treba reći da je učestalost korišćenja cigareta i marihuane kod mladih u Crnoj Gori na nivou prosjeka njihovih vršnjaka u zemljama EU”, piše, između ostalog, u izvještaju ombudsmana.

Istraživanje je takođe pokazalo da učenici u Crnoj Gori u značajno manjoj mjeri od prosjeka EU zemalja konzumiraju alkohol, ali zato u nešto većoj mjeri koriste ilegalne (teške) droge.

“Mladi veliki dio slobodnog vremena provode uz slušanje muzike i odmor. Međutim, nije mali broj onih koji vrijeme provode na kompjuteru i na društvenim mrežama. Učenici izlaze u grad veoma često, gotovo 30 odsto njih izlazi svaki dan, pri čemu smo utvrdili da su oni koji svakodnevno izlaze u grad pod većim rizikom od korišćenja psihoaktivnih supstanci. Gotovo polovina roditelja, po mišljenju učenika, bili manje ili više tolerantni pri saznanju da njihova djeca (oni) konzumiraju alkohol. Ključni razlog pušenja je, kako ističu mladi, potreba da ispadnu važni pred vršnjacima”, objašnjavaju u izvještaju.

PISMO NVO SEKTORU

Predsjednik Sindikata Odjeljenja granične policije Herceg Novi Igor Rmandić, čiji je član bio i tragično nastradali policajac Milutin Leković, uputio je otvoreno pismo NVO sektoru u Crnoj Gori.

Pismo prenosimo integralno:

Nema tragičnijeg, većeg i ozbiljnijeg povoda od tragičnog ubistva policajca Milutina Lekovića u centru Igala 15.12.2019 god. da se čitavo društvo digne na noge. I veliki dio zaista i jeste. I neizmjerno im hvala na tome. Ali ćute oni koji koji bi trebalo da su najglasniji. NVO sektor i “zaštitnici” ljudskih prava.

Kad ubiju mačku, ili psa puni su mediji raznih dobrotvora koji to osude u roku od pola sata. Kad policajac vršeći službeni zadatak i štiteći sopstveni život nanese i najmanju povredu, makar i najgorem kriminalcu, u najkraćem mogućem roku “zaštitnici”, “borci”, okupiraju sve medije i danima vrše nevjerovatan pritisak tražeći najstrožiju kaznu za policajca. Imam utisak da bi ste najsrećniji bili da možete dušu da mu uzmete. Puna su Vam usta demokratije, ljudskih prava, slobode.

A onda se desi da bude ubijen policajac na dužnosti. U sred grada, u 2 sata po podne, na ulici punoj ljudi. Svirepo, podmuklo, kukavički, s ledja. Metkom u glavu da mu se ne ostavi ni promil šanse da preživi. I kako Vi gospodo ZAŠTITNICI LJUDSKIH PRAVA reagujete.

Četiri dana ćutite gospodo !!!

Kad pogledate sliku ispod baš me zanima da li osjetite makar malu dozu stida. Ne zbog policajaca koji na poslednji put, dostojanstveno i hrabro, ispraćaju svog kolegu i prijatelja. Ne ni zbog našeg svirepo ubijenog kolege Milutina. Da li Vas je sramota zbog jedne male djevojčice od 6 godina ? Djevojčice koja več 4 dana čeka da se njen tata vrati sa posla i da mu ona poleti u zagrljaj. Djevojčice koju tata ujutru neće uzeti za ruku i odvesti u vrtić. Djevojčice koju tata neće voditi da joj kupi haljinicu i knjige za prvi dan škole. Treba da se stidite odrasle djevojke čiji otac neće biti tu da je, kad za to Bože zdravlja dođe vrijeme, odvede do oltara i isprati na put stvaranja sopstvene porodice.

Nje treba da se stidite. Njenog nevinog dječijeg osmijeha i bistrog pogleda tih krupnih, iskrenih očiju. Očiju koje Vas pitaju gdje su njena prava? Ko će njoj da nadoknadi sve ono što je izgubila u nedelju 15.12.2019 god. Ko će da stane u njenu zaštitu? Ko će njoj da bude podrška i oslonac u životu?

Da li Vi uopšte imate savjest, pitam se? I da li ćete uopšte razmišljati o svemu ovome? Ili smo mi jedna neisplativa grupacija jer na projektu kojim bi štitili i naša prava ne možete ništa da zaradite? Iza nas ne stoje nikakvi centri moći, interesne grupe ili lobiji. Iza nas stoji dostojanstvo, ponos i želja da svaki pojedinac u ovom društvu osjeća sigurnost i mir. Pa i vi koji nam tako bezobzirno okrećete leđa u trenutku kada nam je pomoć najpotrebnija. U trenutku kada planinom odjekuje vrisak ožalošćene majke za svojim ubijenim sinom policajcem. U trenutku kada nas ubijaju i kada štiteći Vaš vapimo za spas naših života.

Ne bojim se da ćemo svi umrijeti bez Vaše pomoći. Nismo je ni do sad imali. A ovim ćutanjem ste pokazali da je ne očekujemo ni ubuduće. Plava uniforma koju nosimo je previše ponosna i hrabra da bi se slomila tako lako. Mogu nas ubiti 5,10,15 ali nas ne mogu pobiti sve i rat neće dobiti. Zakon, red i pravda će na kraju ipak pobijediti. Sa Vama ili bez Vas. Vama na savjest.

P.S
Iskrena zahvalnost predsjedniku Savjeta za građansku kontrolu rada policije gospodinu Aleksandru Zekovicu na podršci i inicijativi da se za ubistvo policajca uvede kazna doživotnog zatvora.

POŠTA CG

Sve kompanije i građani na teritoriji Crne Gore obavezni su da, prema Zakonu o poštanskim uslugama, na ulazu u objekat ili dvorište postave kućni poštanski sandučić.

Iz Pošte Crne Gore je saopšteno da sandučić mora biti označen imenom i prezimenom vlasnika, odnosno korisnika objekta, brojem stana, porodične stambene zgrade ili poslovnog objekta.

“Kućni sandučić mora biti postavljen na pristupačnom mjestu, na način da omogući sigurnost i tajnost poštanskih pošiljki. Nepostupanje prema odredbama Zakona o poštanskim uslugama podliježe prekršajnoj odgovornosti”, rekli su iz Pošte.

Pošta Crne Gore, kako su saopštili njeni predstavnici, svakog dana radi na unapređenju kvaliteta dostave poštanskih pošiljaka.

“Elektronsko praćenje pošiljaka u realnom vremenu, ozbiljan pristup svim sugestijama i primjedbama korisnika, uvođenje sistema za praćenje poštanskih torbi i rute poštara samo su neki od preduzetih koraka. Kućni poštanski sandučić je jedna od ključnih tačaka dostave”, zaključuje se u saopštenju.

RESORNO MINISTARSTVO

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava saglasno je sa stavom predstavnika Evropske unije (EU) o značaju inkluzivnog pristupa u regulisanju prava vjerskih zajednica, saopšteno je iz tog resora.

Upravo iz tog razloga, kako su naveli, nije se žurilo sa utvrđivanjem Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, već je on dugo i pažljivo pripreman u posljednjih pet godina.

Iz Ministarstva su podsjetili da je samo prošle godine održano sedam okruglih stolova, uz učešće akademske zajednice, vjerskih organizacija i nevladinog sektora.

“Nema vjerske zajednice ili druge zainteresovane strane koja nije komentarisala Nacrt zakona. Osim toga, predstavnici Vlade su imali više direktnih pojedinačnih konsultacija sa svim vjerskim zajednicama”, navodi se u saopštenju.

Navodi se da je na tim konsultacijama postignut viši stepen saglasnosti nego ikada ranije, po ovim pitanjima.

Kako su kazali iz Ministarstva, gdje god su predlozi vjerskih zajednica bili u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i javnim interesom, oni su prihvaćeni.

“Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Vlada su, dakle, učinili sve da se, kroz inkluzivan dijalog sa svim zainteresovanim stranama, dođe do najšire moguće saglasnosti u vezi predloženog zakona”, saopštili su iz tog resora.

Prema njihovim riječima, odluka jedne vjerske zajednice da odbije dijalog o ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije i da ga uslovi donošenjem zakona o restituciji crkvene imovine, ne umanjuje inkluzivnost čitavog procesa.

“Niti kvalitet Predloga zakona, koji je u cjelosti usaglašen sa preporukama Venecijanske komisije”, zaključuje se u saopštenju.

OSJETIO SE I U CG

Zemljotres jačine 4,2 stepena Rihterove skale pogodio je danas u 17i03 Albaniju, a osjetio se i u Crnoj Gori, saopšteno je iz crnogorskog Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Epicentar zemljoresa bio je na 18 kilometara sjeverozapadno od Tirane, a žarište je locirano na dubini od pet kilometara.

“Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati izvjesne materijalne štete u epicentralnom području”, navodi se u saopštenju.

PREDSJEDNIK SUDSKOG SAVJETA

Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević podnio je ostavku na tu funkciju jer, kako je obrazložio, nijesu izabrani članovi tog tijela uz reda uglednih pravnika.

U obrazloženju ostavke, dostavljene Skupštini, Vukčević je podsjetio da je u toku šesta godina od izbora ovog saziva Savjeta, odnosno druga godina od datuma kada mu je mandat produžen.

“Pored toga, ni poslije dva javna oglasa i četiri glasanja u Skupštini nijesu izabrani članovi Savjeta iz reda uglednih pravnika. Takođe, istekao je i rok u kome je Odbor za dalju reformu izbomog i drugog zakonodavstva trebalo da predloži rješenje na ovom planu (30. septembar 2019.), a to nije učinio ni Odbor za sveobuhvatnu reformu izbomog i drugog zakonodavstva u predviđenim rokovima (15. novembar 2019. i 18. decembar 2019.). To upućuje na zaključak da u dogledno vrijeme neće biti izabrani članovi Savjeta iz reda uglednih pravnika. Polazeći od toga, cijenim da je isteklo primjereno vrijeme privremenosti mog mandata”, kazao je Vukčević.

Podnošenje ostavke je, kako je kazao, i eho skupštinske rasprave povodom Izvještaja o radu Sudskog savjeta i sudova, “kao i onoga što je tada izgovorio”.

“U mojoj namjeri nema skrivenih razloga, osim uvjerenja da ću ovim činom podstaći raspisivanje novog oglasa i otvoriti prostor za izbor novih članova iz reda uglednih pravnika. Hvala svima sa kojima sam sarađivao, onima koji su pozitivno cijenili moj rad, i drugima, koji su mi ukazivali na propuste”, naveo je Vukčević.

MATICA SRPSKA U CG

Vladin Zakon o slobodi vjeroispovijesti kojim se danima prijeteći vitla kao topuzom iznad naših glava, izazvao je očekivano oštru protestnu reakciju relevantnih pravnih mišljenja i opravdan revolt blagorazumne većine crnogorskih građana, poručeno je iz Matice srpske Društvo članova u Crnoj Gori.

“Pošto je režim sistematično riješio pravni položaj Rimokatoličke crkve, Islamske zajednice i Jevrejske zajednice, potpisivanjem posebnih ugovora kojima se potpuno štite njihova prava, a posebno i imovina, onda je odlučio da donese Zakon za one zajednice sa kojima nema potpisan ugovor. Dakle, Zakon je po formi upućen svima, a po suštini je dizajniran isključivo za Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori”, saopteno je iz Matice.

Stoga se, kako se navodi, i pristupilo jedinstvenom postupku u pravnoj istoriji po kom se predviđa da je obaveza vlasnika da dokazuje vlasnišvo, a ne onog ko mu to vlasništvo osporava. U ovom slučaju paradoksalno, smatraju u Matici, uz obrazloženje da vlasništvo Crkve osporava upravo država koja je rođena i opstala u krilu Srpske pravoslavne crkve.

“Protivno osnovnim civilizacijskim, pravnim načelima stvarnog prava, pa čak i preporukama Venecijanske komisije, Vlada je u Zakonu predvidjela skraćeni, upravni postupak brze preknjižbe objekata Srpske pravoslavne crkve, jer vlasnik (SPC) ne može ponuditi dovoljno dobre dokaze vlasništva. Teorijski da, ali praktično ne, jer valjanost dokaza cijeni – Vlada”, navodi se u saopštenju.

Matica srpska u ovom procesu prepoznaje stalno nastojanje Vlade Crne Gore da, kako se navodi, da nakon nasilja nad jezikom i istorijskim činjenicama, napravi što dublji raskid sa srpskom, a šire pravoslavnom tradicijom Crne Gore, i “da nam, golim nasiljem, vulgarno, nametne neki mutantski, konvertitski identitetski obrazac”.

To je, kažu, pozadina ovog predloženog zakona. S druge strane,dodaju, Zakon ima i još jednu dimenziju.

“Naime, ne treba zanemariti ni tajkunsku pohlepu vrha režima prema vrijednoj imovini Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Uostalom, već su se čule najave iz srca režima o turističkoj valorizaciji sakralnih objekata na atraktivnim lokacijama”, navodi se u saopštenju.

Zbog toga se Matica srpska – društva članova u Crnoj Gori, kao dio Matice u koju ih je kako kažu učlanio sam Petar Drugi Petrović Njegoš – njen prvi crnogorski član, pridružuje “apelima, vapajima, usrdnim molitvama i pozivima” Vladi i poslanicima parlamenta da se ovaj Zakon smjesta povuče iz procesa skupštinskog odlučivanja.

“Tekst Zakona koji u svom nazivu sadrži ‘slobodu vjeroispovijesti’ kako bi se zabašurilo otimanje crkvene imovine, kao i fingirani dijalog koji mu je navodno prethodio, kako bi se nevješto prikrio društveno opasni recidiv ideološkog jednoumlja, nije u skladu ni sa kanonskim i pravnim poretkom niti sa istorijskim faktima, ni sa crnogorskim čojstvom, niti sa deklarativnim evropejstvom predlagača Zakona” poručeno je u saopštenju.