BINGULAC U OPROŠTAJNOJ POSJETI

Odlazeći ambasador Srbije u Crnoj Gori Zoran Bingulac boravio je juče u oproštajnoj posjeti Opštini Herceg Novi, i tom prilikom se sastao sa predsjednikom Stevanom Katićem i potpredsjednikom Milošem Konjevićem. Sastanku je prisustvovao i konzul Republike Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović.

Katić je iskazao zahvalnost ambasadoru Bingulcu na doprinosu koji je pružio na relaciji dvije države, kao i na njegovanju tradicionalno dobrih odnosa Republike Srbije i Herceg Novog.

Kako se navodi u saopštenju opštine Herceg Novi, iskazano je obostrano zadovoljstvo sa radom Konzulata Srbije u Herceg Novom, kao i aktivnostima ovog diplomatskog tijela u prethodnom periodu.

“Gradili smo ne samo diplomatske, već i prijateljske veze Srbije i Herceg Novog, i tako će biti i ubuduće” poručio je Katić.

Mandat ambasadora Bingulca završava krajem decembra, kada će ga na tom mijestu zamijeniti novoimenovani ambasador Vladimir Božović.

PATRIJARH SPC IRINEJ

Crna Gora treba da odustane od donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Nadamo se i molimo da odustanu i da naše svetinje neće biti ugrožene, kazao je partijarh SPC Irinej.

Povodom donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti oglasio se i patrijarh SPC Irinej. On je za “Kurir” kazao da je Mitropolija crnogorsko-primorska stvorila Crnu Goru, a ne obratno.

“Da nije bilo mitropolije, ko zna kako bi se razvijao život na tim prostorima, ona je vodila taj narod u najkritičnijim vremenima”, rekao je Irinej.

Irinej smatra da Crna Gora treba da odustane od tog zakona.

“Ako imaju iole pameti, treba da odustanu od donošenja tog zakona. Nadamo se i molimo da odustanu i da naše svetinje neće biti ugrožene”, kazao je Irinej.

Podsjećamo, poslanici crnogorskog parlamenta raspravljaće 24. decembra o inoviranom Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

PROBIĆE ROK

Do kraja 2020. godine biće završen najveći dio građevinskih radova na izgradnji fudbalskog stadiona na Cetinju, ali će dobar dio radova ostati i za 2021. godinu, saopštio je portparol Uprave javnih radova Goran Škatarić.

On je saopštio da bi se sa aspekta papirologije moglo reći da kasne radovi na izgradnji stadiona, što je, kako je pojasnio, uslovljeno usklađivanjem projektne dokumentacije s novim propisima.

“Građevinske norme se moraju poštovati”, rekao je Škatarić u Jutarnjem programu RTCG-a.

U toku je, kazao je Škatarić, izgradnja istočne i zapadne tribine, navodeći da je dobar dio radova završen.

“Došlo se do same konstrukcije, odnosno nosećih elemenata za konstrukciju krova. Počela je gradnja južne i sjeverne tribine, i u tom dijelu se izvođač pridržava projekte dokumentacije i građevinskih normi. Dosta vremena je potrošeno na usklađivanju projektne dokumentacije sa novim propisima. Od momenta kad je počela izgradnja sa tadašnjom važećom dokumentacijom došlo je do promjene propisa koji se odnose na opterećenje vjetrom i snijegom, što je važno zbog klimatskih uslova na ovom područlju. Bilo je potrebno izmijeniti dokumentaciju”, rekao je Škatarić.

On je rekao da je prilikom radova na konstrukciji krova izuzetno važno ispuniti sve norme.

“Nećemo robovati rokovima, jer želimo da ispunimo sve građevinske norme. Sa aspekta paprilogije kasni se, ali se građevinske norme moraju poštovati”, poručio je on.

BAKOVIĆ SAOPŠTILA

U Crnoj Gori u ovom trenutku ima oko 300 migranata, a naša zemlja samo je tranzitna destinacija na putu ka Evropskoj uniji, istakla je direktorica Direktorata za građanska stanja i lične isprave MUP-a Milanka Baković.

Baković je u Jutarnjem programu RTCG-a rekla da je 2019. bila godina u kojoj je primijećen povećan broj migranata u odnosu na 2018.

“Do sada je u Crnu Goru ušlo i smješteno preko 7.000 migranata. Crna Gora nije krajnja destinacija migranata, oni Crnu Goru gledaju kao tranzitnu destinaciju, a glavna destinacija im je EU. Mi sada trenutno u Crnoj Gori imamo oko 300 migranata”, rekla je Baković.

Govoreći o proceduri, ona je kazala da je prvo potrebno utvrditi neophodne životne potrebe migranata, pa nakon toga njihov identitet.

“Mora se voditi računa o njegovom psiho-fizičkom stanju, te pružiti mu, ako je potrebno, adekvatnu medicinsku pomoć. Nakon toga, treba ga informisati o pravima koja ga sljeduju u Crnoj Gori na jeziku koji razumije. Zatim se smješta u centar gdje mu se pruža sva neophodna pomoć u skladu sa zakonom”, rekla je Baković.

CIJENE UOČI NIKOLJDANA

Uoči Nikoljdana, slave najvećeg broja Podgoričana, cijena svježeg krapa u ribarnici na pijaci na Pobrežju kretala se od šest do 10 eura. Za kilogram dimnjenog krapa trebalo je izdvojiti od 12 do 20 eura, dok je marinirani koštao 15 eura, isto koliko je trebalo platiti za kilogram svježe jegulje, piše Pobjeda.

Za pripremu marinade od ukljeva, po tradicionalnom receptu Staropodgoričana, za svaki kilogram ove sitne ribe trebalo je izdvojiti pet eura.

U pitanju su vrste ribe iz Skadarskog jezera, bez kojih se teško može zamisliti posna nikoljdanska trpeza. S druge strane, cijena pastrmke i morske ribe ostala je nepromijenjena.

Prodavačica u sektoru za prodaju ribe Nevenka Perović kaže da se ovih dana najviše traži krap.

“Manji komadi su od četiri do šest eura po kilogramu, a veći od osam do 10 eura”, kazala je Perović.

Cijena ove ribe, dodala je ona, uvijek skoči uoči Nikoljdana.

“Krap se inače kreće od dva eura, oni manji, do šest eura oni krupniji, stoje dosta jeftinije u odnosu na trenutne cijene”, kazala je Perović.

Za kilogram dimljenog krapa trebalo je izdvojiti od 12 do 20 eura,’dok je marinirani bio 15 eura. Svježa jegulja koštala je 15, a ukljeva pet eura.

Cijena pastrmke bila je nepromijenjena četiri i po eura za kilogram. Losos je koštao sedam eura, brancin i orada osam, apešikan 12 eura.

Ana Prelević svratila je juče u ribarnicu da kupi krapa. Podsjetivši da su cijene ribe svake godine uoči Nikoljdana visoke, ona kaže da to ne može biti razlog da se ne pripremi trpeza kako dolikuje.

“Krap sam platila skuplje nego inače. Svi u porodici vole morsku ribu, pa sam trgovala ibrancin i oradu. Prinuđeni smo da kupujemo po cijenama koje su sad aktuelne, iako to i nije baš u redu. Spremamo slavu kako dolikuje, pa pristajemo na ponuđene cijene”, kazala je Prelević.

Prodavač morske ribe Radovan Milašević kazao je da su prodajne cijene prilagođene nabavnim.

“Cijene su u odnosu na prethodnih nekoliko dana jeftinije, počele su da padaju, kako kod koga. Krupniji komadi krapa se danas mogu naći i za osam eura”, rekao je Milašević.

PISALI MINISTRU ŠEHOVIĆU

Učenici smjera Špeditersko-agencijski i Carinski tehničar Srednje stručne škole Ivan Uskoković iz Podgorice uputili su peticiju Ministarstvu prosvjete kojom traže izmjenu pravilnika o uslovima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore, kojim im je onemogućeno da upišu Pravni fakultet.

Učenici u peticiji, koju su početkom ove godine uputili ministru Damiru Šehoviću, a u koju je Dan imao uvid, ističu da čl. 4 Pravilnika nije usklađen sa Opštim zakonom o obrazovanju i Zakonom o stručnom obrazovanju.

“U dijelu drugi kvalifikacioni postupak za upis na studijski program – Odgovarajuće srednje škole data je tabela koja propisuje odgovarajuće stručne škole za pojedine fakultete/akademski i studijski program. Članom 4 pomenutog Pravilnika za upis na Pravni fakultet, odnosno pravne nauke, predviđene su kao odgovarajuće srednje škole – gimnazija, ekonomska, trgovinsko-ugostiteljska, turistička, pomorska, medicinska i škola unutrašnjih poslova. Pomenuta norma nije usklađena sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju i Zakonom o stručnom obrazovanju, kojim je predviđeno da ustanova dobije rješenje o licenci za izvođenje određenog obrazovnog programa”, navode u peticiji.

Učenici dodaju da obrazovni progami, u skladu sa zakonom, čine predmeti i moduli koji su kreditno vrednovani i predstavljaju relevantan kriterijum koji može biti vrednovan za upis.

“Pravilnikom je predviđeno da se upis na Pravni fakultet, odnosno pravne nauke, mogu upisati učenici gimnazije, a, s obzirom na akreditaciju ustanova, u gimanziji se izvode i programi medicinski tehničar i ekonomski tehničar. U elektro-ekonomskoj školi se izučavaju progami iz oblasti elektrotehnike. Škole koje su registrovane sa nazivom srednje stručne škole nijesu obuhvaćene ovim kriterijumima”, ističu učenici u peticiji.

Oni navode u peticiji da se u pomorskoj školi realizuju programi iz oblasti saobraćaja i kriterijumima definisanim pomenutim pravilnikom omogućeno im je apliciranje na konkurs.

“Međutim, ostalim školama u Crnoj Gori koje realizuju programe saobraćaja to isto nije omogućeno. Sve ovo prethodno navedeno jasno i nedvosmisleno ukazuje na hitnu potrebu izmjena i dopuna Pravilnika o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije UCG i njegovo usklađivanje sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju i Zakonom o stručnom obrazovanju”, poručuju učenici.

Iz PR službe Ministarstva prosvjete saopšteno je Danu da će ta institucija vjerovatno izaći u susret učenicima i roditeljima.

“Ovo pitanje trenutno je regulisano pravilnikom koji je donio Univerzitet. No, sada se radi novi koji će biti isti za sve ustanove, i ove sugestije će svakako biti razmotrene, a velika je vjerovatnoća da će se ići upravo u predloženom pravcu, a to je da se uzimaju u obzir profili, a ne škole”, ističu iz Ministarstva prosvjete.

NAJKRAĆA OBDANICA, NAJDUŽA NOĆ

Zima će ove godine početi u nedjelju, 22. decembra, u pet sati i 19 minuta.

U istom trenutku, za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti počinje ljeto, saopštilo je Astronomsko društvo “Ruđer Bošković” u Beogradu.

Na dan početka zime obdanica je najkraća, a noć najduža.

ODLUKA PARLAMENTA

Dva pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) učestvovaće u NATO misiji u Iraku (NMI), odlučio je večeras crnogorski parlament.

Najavljeno je da će dva štabna oficira u toj misiji učestvovati iduće godine i da će biti angažovani na obuci iračkih bezbjednosnih snaga.

Savjet za odbranu i bezbjednost utvrdio je predlog odluka o upućivanju pripadnika VCG u NMI, što je potvrdila Skupština.

Ministarstvo odbrane, kako se navodi, odrediće pripadnike VCG, trajanje rotacije – smjene, izvršiti pripremu, obuku i opremanje, pratiti i koordinisati angažovanje u misiji NMI.

Podsjeća se da je Zakonom propisano da o upotrebi jedinica VCG u međunarodnim misijama odlučuje Skupština Crne Gorem na osnovu predloga Savjeta za bezbjednost i odbranu.

Kako se navodi, nakon priključenja Crne Gore Sjevernoatlantskoj alijansi stekli su se usiovi da se pojača vojno pnsustvo Crne Gore u okviru NATO vođenih međunarodnih misija i operacija.

„Ministarstvo odbrane i Generalštab su izvršili analizu i procjenu mogućnosti angažovanja pripadnika VCG u misiji NMI i zaključili da, u skladu sa trenutnim kapacitetima i obimom preuzetih međunarodnih obaveza, možemo uzeti učešće u misiji NMI angažovanjem do dva štabna podoficira“, kaže se u obrazloženju.

Ocjenjuje se da za Crnu Goru učešće u misijama znači kredibiiitet u međunarodnoj zajednici, jer kroz aktivno učešće i doprinos pokazuje odgovornost i svijest o potrebi očuvanja bezbjednosti u svijetu.

„Za VCG učešće u misijama znači razvoj interoperabilnosti i sposobnosti, sticanje novih znanja i naučenih lekcija koje se kasnije primjenjuju u obuci jedinica. U VCG već imamo oko 24 odsto pripadnika koji su bili angažovani u nekoj od misija, što je doprinijelo da proces dostizanja interoperabilnosti i razvoja sposobnosti bude brži i efikasniji“, navodi se u obrazloženju.

Ističe se da za pripadnike VCG učešće u međunarodnim misijama predstavija profesionaini izazov, priliku da se pripremaju za rad u multinacionalnom okruženju i u realnim uslovima i da razmjenjuju iskustva sa kolegama iz oružanih snaga drugih država.

U JANUARU OBNOVA RIBARNICE

Rekonstrukcija pijace u igalu privodi se kraju, a stari željezni štandovi zamijenjeni su novim, koji bi tokom narednih dana trebalo da budu u funkciji. To je za Radio Jadran saopšteno iz Komunalno stambenog preduzeća.

 Čitav posao, očekuju u Komunalno stambenom preduzeću, trebalo bi da bude gotov sljedećeg mjeseca, kada će uporedo krenuti adaptacija dijela pijace u Herceg Novom za prodaju ribe.

Rekonstrukciju pijace u Igalu Komunalno stambeno preduzeće finansira iz svojih sredstava i do sada je uloženo preko 20 hiljada eura.

Dio novca refundiraće lokalna uprava, kazala je za Radio Jadran direktorica preduzeća, Jasmina Konjević.

“Zelenu pijacu smo još u avgustu osposobili kad je i počela sa radom i tu je sada 14 novih štandova. Izvršili smo i rekonstrukciju, odnosno adaptaciju sanitarnog čvora, a sada u drugom dijelu montiramo štandove za prodaju mješovite robe“, kazala je ona.

U dijelu zelene pijace, 12 štandova je izdato, dok su dva na dnevnom zakupu. Uslovi za zakup štandova “kućica” za prodaju mješovite robe biće poznati narednih dana.

BIJELO POLJE

U prvih šest mjeseci ove godine Bijelo Polje je napustilo preko 250 stanovnika, a otvaranje novih radnih mjesta i razvoj industrije i poljoprivrede jedini su način da se zaustavi negativan trend iseljavanja, poručeno je sa današnjeg skupa, koji je organizovala NVO “Novi put”.

Trend odlazaka iz Bijelog Polja nastavljen  je i ove godine i to pojačanim intezitetom. Tako je u prvih šest mjeseci ovu sredinu napustilo 250 stanovnika. Da bi se migracija zaustavila neophodna su nova radna mjesta, poručeno je danas  tokom protesne šetnje ,koju je organizovala nvo“Novi put“ .

Naša organizacija bori se za bolji život građana i nastoji da nađe rješenja za smanjenje odlazaka građna iz Bijelog Polja, kazo je izvršni direktor „Novog puta“, Vehbo Čoković.

„Zalažemo se za obezbjeđivanje radnih mjesta, lakše rješavanje stambenog pitanja za mlade bračne parove te novčane stimulanse; za prvo dijete po 100 eura svakog mjeseca u prvoj godini, za drugo 200 a treće po 300 eura.Time bi se zaustavio negativan odnos između nataliteta i mortaliteta“,kazao je Čoković.

Za bolji život Bijelo Polje raspolaže realnim potencijalima koje treba na kvlitetan način iskoristiti, smatra jedan od učesnik aprotesne šetnje , Petar Adamović.

„Za normalan život potreban je posao koji u mnogome zavisi od privrednog razvoja,koji se nekada ovdje prepoznavao po velikom broju proizvodnih pogana. Zato pozivamo investitore da nađu ovdje svoj interes,jer iskustva govore da je to moguće, a kroz  zaposlenje i mnogi od nas bi našli interes“,smatra Adamović,dodajući da migraciju pored radnih mjesta mogu zaustaviti samo dobre investicije i više nego sada plate.

Tijana Marković govoreći  u ime mladih kazala je da bi se nakon završetka studija rado vratila u rodni grad ukoliko bi tu našla perspektivu. Neophodno je da svi budemo posvećeni rješavanju problema sa kojima se suočavamo i koji dovode do migracije. Da bi smo uspjeli u tim nastojanjima nije dobro da se dijelimo već da zajedno radimo na stvaranju boljih uslova.

„ Spremna sam da podržim i izgradnju minihidrocentla ako ekonomska računica pokaže da građani mogu od njih imati koristi“, kazala je Marković.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore