GRADEN UPRKOS ZABRANI

Nelegalni objekat srusen je danas u maslinjaku Basbuljuk u Ulcinju, dva dana nakon izdatog odgovarajuceg rjesenja i hapsenja izvodaca radova koji je ignorisao odluke nadleznih organa i nastavio dalju gradnju nelegalnog objekta, saopsteno je iz Ministarstva odrzivog razvoja i turizma.

Administrativno izvrsenje Rjesenja o rusenju objekata zapocelo je u 13:00 sati i zavrseno za oko 30 minuta.

“Nadzor nad bespravno izgradenim objektom zapoceli su 11. novembra ove godine inspektori Urbanisticko-gradevinske inspekcije Ministarstva odrzivog razvoja i turizma i to po sluzbenoj duznosti. Prilikom nadzora utvrdeno je da se izvode radovi na prizemnom objektu sa betonskom plocom na kojoj je izgradena drvena konstrukcija i to bez prijave i odgovarajuce dokumentacije”, objasnjavaju iz Ministarstva.

Zatim je 13. novembra zavrsen inspekcijski nadzor i zapisnicki nalozena zabrana izvodenja daljih radova.

“Inspekcijskim nadzorom koji je ponovljen 8. decembra utvrdeno je da su u meduvremenu odnosno nakon nalozene zabrane nastavka izvodenja radova izvodeni novi radovi na objektu te je 10. decembra donijeto Rjesenje o rusenju bespravno podignutog objekta”, navodi se u saopstenjU.

Protiv vlasnika gradevinskog objekta, podnijeta je krivnicna prijava zbog sumnje da je pocinilo krivicno djelo gradenje objekta bez prijave i dokumentacije za gradenje.

Ministarstvo odrzivog razvoja i turizma podsjeca da je rijec o lokalitetu na kojem je tokom 2018. godine u pozaru velikih razmjera stradalo vise od 1.000 stabala maslina.

“I ovog puta isticemo da je gradnja bez posjedovanja zakonom propisane dokumentacije i prijave gradenja krivicno djelo, za koje je zaprijecena kazna od sest mjeseci do pet godina”, navodi se u saopstenju.

“S obzirom na to da ovakva gradnja trajno mijenja i unistava prostor i direktno utice na smanjenje kako sadasnjih, tako i buducih razvojnih mogucnosti i uzrokuje posljedice krupnih razmjera Ministarstvo odrzivog razvoja i turizma ce beskompromisno sprovoditi zakon, sprijeciti bespravnu gradnju i inicirati procesuiranje lica koja se eventualno budu oglasavala o odluke nadleznih organa”, zakljucili iz Ministarstva.

UCG

Maticna drzava mora raditi na ocuvanju identiteta, kulture, jezika i obicaja ljudi porijeklom iz Crne Gore, poruceno je na okruglom stolu Dijaspora, identitet i migracije – mogucnosti i izazovi.

Rektor Univerziteta Crne Gore (UCG) Danilo Nikolic je kazao da je ta visokoskolska institucija prepoznala znacaj pitanja identiteta, dijaspore i migracija u crnogorskom drustvu,

“Posebna paznja tim pitanjima posvecena je u Strategiji razvoja UCG-a za 2019/24.godine”, rekao je Nikolic.

Prema njegovim rijecima, znacaj dijaspore uvazen je usvajanjem Pravilnika o saradnji sa naucnom dijasporom u decembru prosle godine.

,,UCG, kao jedna od temeljnih institucija crnogorskog obrazovanja, nauke i kulture, doprinosI rjesavanju tih izazova u cilju stvaranja drustva zasnovanog na znanju i izvrsnosti, demokratiji i ljudskim pravima, slobodi i pravdi i odrzivom razvoju”, rekao je Nikolic.

Kako je naveo, na UCG-u se brojna pitanja za crnogorski identitet, kao sto su istorija, pravna tekovina, pozicija zemlje u savremenim medunarodnim odnosima, jezik, pravne tekovine i kulturno nasljede, analiziraju studijskim programima na Filozofskom, Filoloskom, Pravnom i Fakultetu politickih nauka, ali i na Istorijskom institutu, i na drugim univerzitetskim jedinicama.

Predsjednik Odbora za medunarodne odnose i iseljenike Skupstine, Andrija Nikolic rekao je da Crna Gora ima znacajnu dijasporu u odnosu na velicinu drzave.

,,Maticna drzava mora raditi na ocuvanju identiteta, kulture, jezika i obicaja ljudi porijeklom iz Crne Gore”, kazao je Nikolic.

Prema njegovim rijecima, formiranjem radnog tijela o saradnji sa dijasporom, Skupstina je zapocela novu fazu u odnosima sa ljudima koji zive van Crne Gore, a koji je smatraju maticnom ili drzavom porijekla.

,,U posljednjih sest godina Odbor za medunarodne odnose i iseljenike usvojio je dvije platforme o saradnji sa dijasporom, jednu krajem 2013. godine, a drugu krajem marta 2017. godine.”, rekao je Nikolic.

Profesor na Institutu za etnicke studije u Ljubljani, Mitja Zagar, identitete je okarakterisao kao neprekidne, slozene, dinamicne, konstantno promjenljive evoluirajuce procese i medusobno povezane sa drugim drustvenim i prirodnim fenomenima.

,,Dekan Fakulteta politickih nauka (FPN) Milan Markovic govorio je na temu Ustava i identitet, dok je profesorica tog fakulteta Sonja Tomovic Sundic govorila o ljudskim pravima”, kaze se u saopstenju.

DISKUSIJA U BP

Sprjecavanje i borba protiv nasilnog ekstremizma na lokalnom nivou, koja je dio Nacionalne platforme za borbu protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije koje vode ka terorizmu, bila je danas tema panel diskusije u Bijelom Polju koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju u saradnji sa Nacionalnim Meduresorskim operativnim timom za borbu protiv nasilnog ekstremizma te Opstinom Bijelo Polje.

U Crnoj Gori problem nasilnog ekstremizma nije posebno izrazen, ali uzimajuci u obzir cinjenicu da nijedna drzava nije imuna na ove pojave i da rizici uvijek postoje, u kontinuitetu se unapreduje rad svih relevantnih aktera i izgradena je kvalitetna organizaciona struktura institucija drzave i civilnog drustva, radi pruzanja sistemskog odgovora, kako u dijelu prepoznavanja, pracenja, suzbijanja tako i na planu sprovodenja konkretnih postupaka deradikalizacije, reintegracije i resocijalizacije, ocijenio je nacionalni koordinator za borbu protiv nasilnog terorizma, Dragan Pejanovic.

“Crna Gora je uspostavila kvalitetan, strateski, noramtivni i institucionalni okvir za prevenciju i suocavanjem sa ovim fenomenom. U tom cilju sprovodimo aktivnosti i na operativnom i na preventivnom planu, i jedina je drzava regiona koja je otisla dalje u prevenciji i oformila Nacionalnu platformu za borbu protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije koje vode ka terorizmu”, saopstio je Pejanovic.

I pored toga sto je nasilni ekstremizam definisan kao pojava koja se odnosi na nasilje koje se opravdava ili je povezano sa ekstremnom religioznom, socijalnom ili politickom ideologijom, nasilni ekstremizam ne moze sustinski biti odlika ni jedne vjere-religije, niti se smije bilo koja od njih optuziti za podsticanje i motivisanje ekstremizma, jer je sustinska odredba i priroda svake vjere izmedu ostalog, i uspostavljanje mira i ljubavi medu ljudima, istako je potpredsjednik Opstine Bijelo Polje, Nermin Becirovic.

“Aktivnosti koje Opstina Bijelo Polje namjerava da sprovede na lokalnom nivou, se prije svega ticu edukacije i prevencije, a kao jednu od znacajnijih preventivnih mjera bih izdvojio rad sa mladima, kako unutar skola, tako i kroz razne omladinske i nevladine organizacije koje su posvecene mladim”, kazao je Becirovic.

Svaka vrsta ekstremizma predstavlja negiranje demokratije i ljudskih prava i jedan je od najtezih oblika krsenja ljudskih prava i sloboda, zagarantovanih medunarodnim konvencijama, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Zajednice opstina, Veselin Grbovic.

“Razliciti oblici nasilnog ekstremizma su globalne pojave kojima se svako drustvo mora aktivno i odlucno suprostavljati na lokalnom drzavnom i medudrzavnom nivou. Premda se , na srecu, Crna Gora nalazi u grupi potencijalno manje ugrozenih zemalja, ovoj pojavi treba psvetiti posebnu paznju jer jedna nezeljena aktivnost moze ostaviti lose posledice. Zbog toga je prevencija najefikasniji nacin borbe protiv nasilnog ekstremizma. U tom cilju treba jacati nacionalne, ali i medunarodne kapacitete neophodne za suprostavljanje pojavi nacionalnog ekstremizma”, istakao je Grbovic.

Debata u Bijelom Polju dio je rasprave o znacaju prevencije nasilnog ekstremizma na drzavnom nivou , kao i dogadaja iz 1989. godine i njihovim refleksijama na dalji razvoj drustva u Evropi i na Balkanu, cime se izmedu ostlog bave organizatori panela.

Vukoman Kljajevic, Radio Crne Gore

AKCIJA DAVANJA KRVI

Ministarstvo sporta i mladih, Zavod za transfuziju krvi Crne Gore i NVO Centar za omladinsku edukaciju organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi sa fokusom na mlade davaoce.

Janovic je i sam ucestvovao u akciji dajuci krv,istakavsi vaznost koje ovakve aktivnosti imaju za one kojima je krv potrebna, saopsteno je iz Ministarstva.

“Ministarstvo sporta i mladihu kontinuitetu daje doprinos ovakvim aktivnostima u namjeri da se skrene paznja na ovaj humani gest, jer nekome nase malo moze spasiti zivot. Zahvaljujem se mladima koji su ucestvovali u akcijijer su sopstvenim primjerom pokazali humanost i solidarnost. Ponosni smo sto i na ovaj nacin promovisemo i Evropsku omladinsku karticu, ciji ce vlasnici biti i dobrovoljni davaoci krvi”, istakao je Janovic.

Direktorica Zavoda, Gordana Rasovic i Jugoslav Radovic,direktor NVO “Centar za omladinsku edukaciju”, zahvalili su ministru na ovoj inicijativi i mladima koji su dali krv. Naglasili su da ce i u narednom periodu nastaviti saradnju jer se zajednickim aktivnostima doprinosi boljem rezultatu ove humane misije.

30. RODENDAN KONVENCIJE

Povodom 30. rodendana Konvencije UN-a o pravima djeteta, mladi evropski ambasadori razgovarali sa sefom predstavnistva UNICEF-a Osamom Kogalijem o stanju prava djeteta u Crnoj Gori.

“Mladi su sadasnjost i buducnost Crne Gore i zato je vazno da imaju priliku da kazu svoje misljenje, a ne samo da im odrasli namecu stavove”, to je poruka mladih evropskih ambasadora, koji su povodom obiljezavanja 30. rodendana Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta preuzeli UNICEF na jedan dan.

Kako je saopsteno iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i kancelarije UNICEF-anicefa, mladi su tom prilikom razgovarali sa sefom predstavnistva UNICEF-a u Crnoj Gori Osamom Kogalijem.

“Veoma je vazno da se cuje glas mladih, a ovakvi dogadaji su najbolja prilika za to”, rekao je Nikola Milicic, srednjoskolac iz Niksica.

Kogali je pohvalio angazovanost mladih evropskih ambasadora i pozvao ih da i druge mlade ljude ohrabre da budu aktivni kao oni.

“Najbolji eksperti za djetinjstvo danas su sama djeca i mladi. Ako zelimo da unaprijedimo tu fazu zivota, treba sa vama da o njoj razgovaramo. Upravo iz tog razloga smo ove godine podrzali mlade da preuzmu Delegaciju EU u Crnoj Gori, rezidenciju Predsjednika Crne Gore, Skupstinu, Ministarstvo kulture i medije. Jedno od obecanja koje smo culi od ministra kulture je da ce se nove politike i strategije u oblasti kulture praviti u konsultacijama sa mladima i radujemo se tome”, rekao je Kogali.

Klub mladih evropskih ambasadora, koji je osnovala Evropska unija u Crnoj Gori, okuplja srednjoskolce i studente koji su zainteresovani da se upoznaju sa evropskim vrijednostima i mogucnostima koje evropske integracije nude. Oni su, tokom razgovara sa sefom predstavnistva UNICEF-a u Crnoj Gori, skrenuli paznju na najvece probleme sa kojima se suocavaju djeca i mladi u nasoj zemlji.

“Kao jedan od njih izdvojila bih vrsnjacko nasilje, koje se pojavljuje u velikom procentu u nasoj zemlji. Potrebno je mladima da imaju neku osobu ili vise starijih osoba kojima mogu da se obrate, da imaju povjerenje u njih i da budu sigurni da ce taj njihov problem koji iznesu biti rijesen”, kazala je mlada evropska ambasadorka Tamara Stojanovska prilikom “preuzimanja” UNICEF-a.

Kogali je podsjetio da u Crnoj Gori postoji nekoliko kljucnih problema u vezi sa postovanjem prava djeteta, ali najvise zabrinjavaju nasilje i siromastvo: dvije trecine djece dozivjelo je neki vid nasilja, dok je svako trece dijete u riziku od siromastva.

“Ne tako davno cijela zemlja je bila sokirana medijskim izvjestajima o bebi koja je na smrt pretucena kod kuce. Ne smijemo dozvoliti da se to ponovo desi bilo kom djetetu u Crnoj Gori. Zato moramo prijavljivati nasilje”, jasan je bio Kogali.

Pozvao je djecu i mlade da redovno prijavljuju i razgovaraju o vrsnjackom i svim drugim oblicima nasilja.

“Potrebna nam je vasa pomoc da osiguramo da se kao drustvo ne zadrzavamo samo na razgovoru o nasilju tokom tih par dana kada je ono udarna vijest u medijima, poslije cega zaboravimo na to. Pozivam vas da taj problem redovno iznosite nastavnicima, direktorima skola, roditeljima, medijima i drugima”, porucio je Kogali.

Mlade ambasadore zanimalo je Kogalijevo misljenje o kvalitetu inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori. On je podsjetio da je 2010. godine tek manjina gradana Crne Gore podrzavala inkluzivno obrazovanje, a vecina se plasila te nove ideje. Nakon tri godine kampanje Govorimo o mogucnostima, koju je UNICEF sprovodio u partnerstvu sa Vladom Crne Gore i EU, vecina gradana je promijenila stav i pocela da podrzava inkluzivno obrazovanje.

“Dakle, sada imamo javnu podrsku inkluzivnom obrazovanju, ali treba vise da radimo na unapredenju njegovog kvaliteta. Sa zadovoljstvom pratim javnu debatu koja se posljednjih dana vodi u vezi sa rezultatima PISA testiranja i potrebom da se unaprijedi kvalitet obrazovanja i poboljsa status prosvjetnih radnika u Crnoj Gori. Ne moze se obezbijediti bolji kvalitet obrazovanja bez pruzanja vece podrske nastavnicima”, porucio je Kogali.

Mlade evropske ambasadore je interesovalo kako drustvo i medunarodna zajednica mogu da pomognu da se smanji broj romske djece koja napustaju skolu.

“Nedavno sam obisao vrtic u Niksicu koji pohadaju i romska djeca. Razgovarao sam sa njihovim roditeljima i, na moje zadovoljstvo, vidio sam da su svjesni znacaja obrazovanja za prekidanje visegeneracijskog siromastva. Manje od jedne petine romske djece u Crnoj Gori uzrasta 3-4 godine ide u vrtic. Treba da podrzimo predskolske ustanove i romske zajednice da vise saraduju kako bi se taj broj hitno povecao”, istakao je Kogali. Odgovarajuci na ovo pitanje, imao je i poruku za sve mlade ljude.

“Pozovite romsku djecu da vam se pridruze u setnji. Razgovarajte s njima. Budite im prijatelji. Organizujte rodendanske zabave tako da ne iskljucite siromasnu djecu, jer nemaju novca da vam kupe poklon, pa se zbog toga lose osjecaju. Sigurno cete mnogo toga nauciti od njih i u njima naci iskrene prijatelje za citav zivot”, porucio je Kogali svojim mladim sagovornicima.

Inovacije su zanimljive djeci i mladima, posebno u digitalnom dobu. Zato je mlade evropske ambasadore zanimalo kako UNICEF koristi inovacije.

“Predstavnistvo UNICEF-a u Crnoj Gori je poznato po inovativnim inicijativama, kao sto je uvodenje Daisy udzbenika za inkluzivno obrazovanje djece sa ostecenjima vida; kroz UPSHIFT radionice i Laboratoriju za inovacije mladih pruzamo podrsku mladima da mijenjaju lokalne zajednice; podrzavamo i obuku nastavnika u oblasti digitalne pedagogije; razvili smo aplikaciju i sajt netprijatelji.me kroz koje djeca uce da koriste internet bezbjedno; nasa kampanja medijske pismenosti je nedavno dobila globalnu nagradu”, podsjetio je Kogali.

Medunarodna zajednica vazan je faktor kada je rijec o unapredenju postovanja ljudskih prava. Jedno od pitanja mladih ambasadora se odnosilo i na to na koji nacin UNICEF i Evropska unija saraduju na tom polju.

“Tokom protekle decenije, UNICEF i EU su saradivali su na raznim inicijativama u Crnoj Gori, kao sto su kampanje Govorimo o mogucnostima, Svako dijete treba porodicu, Zaustavimo nasilje, a organizovali smo i zajednicke aktivnosti posvecene reformisanju institucija i sistema brige o djeci sa smetnjama u razvoju i onoj koja rastu odvojeno od roditelja. UNICEF i EU redovno saraduju i to ce se nastaviti i ubuduce, jer dijelimo iste vrijednosti i cilj – svako pravo za svako dijete”, zakljucio je sef predstavnistva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Kogali.

Sa Kogalijem su razgovarali mladi evropski ambasadori iz Podgorice, Niksica, Berana, Kolasina i Rozaja, medu kojima su i pobjednici takmicenja “Potraga za ljudskim pravima” i TV kviza “EUmetrija”. U razgovoru su ucestvovali: Tamara Stojanovska, Nikola Milicic, Neda Miletic, Marica Lutovac, Jana Rakocevic, Balsa Bubanja, Emra Kurgas, Gojko Boskovic, Neda Mijovic, Mara Vujosevic, Almasa Husovic, Semina Kalac i Elda Kalac.

Razgovoru mladih evropskih ambasadora sa Kogalijem prisustvovao je i sef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav. On je proslog mjeseca, takode povodom 30. rodendana Konvencije UN-a, odgovarao na pitanja Unicefovih volontera – mladih reportera, koji su na dan preuzeli Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori i razgovarali o procesu pristupanja Evropskoj uniji iz perspektive mladih koji odrastaju u digitalnom dobu.

VRIJEDAN MILION EURA

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simovic i gradonacelnik Glavnog grada Podgorice Ivan Vukovic obiljezili su danas pocetak izgradnje vodovodnog sistema Kaluderovo oko – Kamenica, kojim ce se rijesiti pitanje vodosnabdijevanja za oko 1.000 domacinstava na cijelokupnom podrucju donje Ljesanske nahije i gornje Ljesanske nahije. Takode, otvoren je rekonstruisani vodovod za sela Bigor i Brezine.

Za realizaciju projekta kojim se rjesava visedecenijski problem mjestana cijele Ljesanske nahije, u narednoj godini, kako je najavljeno, Vlada Crne Gore i Glavni grad ulozice vise od milion eura.

Simovic: Realizujemo ono sto smo dogovorili sa mjestanima

Isticuci zadovoljstvo zbog potvrde kontinuiranog odnosa brige i paznje prema ovom podrucju, Simovic je kazao da se radi o vrlo zahtjevnom projektu u finansijskom i u tehnickom smislu – znacajnog iznosa ulaganja i znacajne duzine primarnih i potisnih cjevovoda, kao i potisnih pumpi.

“Sva ulaganja i napori vrijede, jer na ovaj nacin definitivno rjesavamo decenijski problem koji su imali mjestani Ljesanske nahije, gdje je u donjem dijelu vodosnabdijevanje bilo neblagovremeno sa restrikcijama i gubicima vode, kao i podrucja gornje Ljesanske nahije gdje imamo dobar koncept koji ce znaciti ono sto smo prije godinu i po i obecali na terenu, da ce i oni imati redovno i kvalitetno snabdijevanje”, kazao je Simovic, dodajuci da su pozitivan signal za uspjesnu realizaciju projekta bili rezultati istraznog busenja na izvoristu Kaluderovo oko gdje je pronadeno novih 30 litara sekundnih kvalitetne vode.

Simovic je porucio da posebnu snagu za nastavak radova daje kvalitetno partnerstvo izmedu Vlade, Glavnog grada i mjestana.

“Partnerstvo, zajednistvo, razumijevanje i povjerenje. Sa nastavkom radova i danas saljemo poruku da se realizuje sve ono sto se dogovorimo i obecamo. Nastavicemo sa takvim odnosom prema datoj rijeci, obavezi prema mjestanima, i ovdje i na cijelom prostoru Glavnog grada i Crne Gore”, porucio je Simovic.

Vukovic: Stvaramo uslove za kvalitan zivot mjestana svih ruralnih podrucja

Gradonacelnik Glavnog grada Podgorice Ivan Vukovic, otvarajuci rekonstruisani vodovod za sela Bigor i Brezine, u duzini od 8 kilometara u koji je Glavni grad ulozio 230 hiljada eura, istakao je da se time rjesava pitanje vodosnabdijevanja za oko 100 domacinstava, ali da se prica o ulaganju u vodovodnu mrezu na ovom podrucju ne zavrsava.

“Zadovoljstvo mi je da danas informisem mjestane Ljesanske nahije, da krecu radovi na projektu koji ce trajno promijeniti stanje u ovom dijelu grada, a to je izgradnja novog vodovoda koji ce se snabdijevati sa vodoizvorista Kaluderovo oko. Sredstva za realizaciju prve faze projekta obezbijedila je Vlada u iznosu od 270.000 eura, za povezivanje vodoizvorista sa buducim rezervoarom u Kamenici. Taj dio posla zavrsicemo do proljeca naredne godine, nakon cega idemo dalje”, saopstio je Vukovic navodeci da ce Vlada i Glavni grad za radove u narednoj godini uloziti vise od milion eura.

“To pokazuje posvecenost i Vlade i Glavnog grada rjesavanju pitanja vodosnabdijevanja, ne samo ovdje u Ljesanskoj nahiji, nego i ostalim ruralnim podrucjima gdje taj problem postoji, a sve u cilju stvaranja uslova za kvalitetniji zivot mjestana i razvoj poljoprivrede i ruralnih podrucja”, kazao je Vukovic.

Potvrda takvog pristupa, prema rijecima Vukovica, je i cinjenica da ce danas pustiti u rad tri vodovoda na koja ce ukupno biti prikljuceno oko 400 domacinstava. Osim vodovoda za Bigor i Brezine, gradonacelnik ce danas otvoriti vodovod za selo Berislavci u Zeti, a potom i u naselju Vranici.

FESTIVAL UBRZAJ

Prepuna sala Centra za kulturu Berane na otvaranju beranskog izdanja Festivala UBRZAJ, koji organizuje Centar za gradansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa Opstinom Berane, Centrom za kulturu Berane i Gimnazijom ,,Panto Malisic”, potvrda je da je ovaj izraz komuniciranja ljudskih prava dosao do najsire publike u ovom gradu.

Koordinator za razvoj u CGO-u, Damir Nikocevic, naveo je da su ljudska prava osnov otvorenog i demokratskog drustva, a da Festival UBRZAJ predstavlja, kako je pojasnio, nacin da se ukaze na izazove i probleme u ostvarenju ljudskih prava.

“Nama je Festival UBRZAJ jedan od nacina da drugacije, cesto emotivno, snazno ili provokativno ukazemo na brojne i teske teme koje su dio nase svakodnevnice. Potresne, a opet motivirajuce sudbine junaka i junakinja filmova, koje cete premijerno gledati, treba da nam vrate vjeru da su ljudska prava osnov svakog otvorenog drustva i da u borbi za njih nema kompromisa”, istakao je Nikocevic.

On je pojasnio i da upravo na to podstice ovogodisnja selekcija Festivala UBRZAJ.

“Istinsko zalaganje za ljudska prava – bilo da je to nas uporni i principijelni stav da napade na medije treba efikasno istraziti a prljave kampanje protiv aktivista NVO sektora obustaviti, da korumpirane nosioce najvisih funkcija koji nestedimice trose nase resurse i godine treba pozvati na odgovornost, da zene, mladi, osobe sa invaliditetom, LGBT osobe, Romi, i druge marginalizovane grupe zasluzuju jednake sanse, da svi mi kao gradani imamo pravo na kvalitetnu zdravstvenu zastitu i obrazovanje, itd. ostaje jos nedovoljno naglaseno”, kazao je Nikocevic.

Predsjednik Skupstine Opstine Berane, Novica Obradovic, ocijenio je da se realizacijom ovogodisnjeg Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ obiljezavaju dva jubileja.

“Festival se organizuje deseti put u Crnoj Gori, ali i peti put u Beranama, u saradnji sa Opstinom Berane i Centrom za kulturu u Beranama, a ostaje ne samo prvi nego i jedini festival takve vrste u Crnoj Gori”, rekao je Obradovic.

On je istakao da je postovanje drugog ljudskog bica dio kulturnog identiteta Crne Gore.

“Nazalost, burna istorija ovih prostora cesto nije bila ni cojska, ni junacka. Ispunjena brutalnoscu i nezamislivom surovoscu, dovodila je do mnogo patnje i bola, a kraj 20. vijeka smo docekali u takvom ambijentu”, kazao je Obradovic.

Obradovic je naveo da je film, kao neposredan i upecatljiv vid umjetnosti, omogucio na najbolji nacin da se drustvo suoci ,,sa surovom stvarnoscu, ali i heroizmom”.

Crnogorski Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ otvoren je u Beranama projekcijom filmom “Dnevnik Dijane Budisavljevic” koji nosi, kako je Obradovic kazao, nosi snaznu poruku.

“Ovaj film je jedna od najvecih prica Drugog svjetskog rata, za koju smo nedavno saznali, a koja govori o humanosti, cojstvu i junastvu. Nadam se jos jednoj deceniji vrijednih prica, koje ce ubrzati nas put ka stvaranju harmonicnijeg i boljeg drustva”, zakljucio je Obradovic.

Festival UBRZAJ u Beranama trajace jos danas kada su na repertoaru u gimnaziji ,,Panto Malisic” filmovi “Nocna sesija” reditelja Petra Tomadzea i “Edna” u reziji Vuka Mitevskog, nakon kojih slijedi panel diskusija o rodnoj ravnopravnosti na kojoj ucestvuje.

Beransko izdaje Festivala UBRZAJ 2019 zavrsava se veceras projekcijom filma “Koja je ovo drzava!”, reditelja Vinka Bresana, sa pocetkom u 19 sati, u Centru za kulturu Berane.

SAVJET

Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) nalozio je direktorima Radija i Televizije Crne Gore (TVCG), te rukovodiocu Multimedijalnog centra (MMC) da utvrde odgovornost u postupanju prilikom izvjestavanja u slucaju incidenta sa novinarom Dana Vladimirom Otasevicem, te da u roku, ne duzem od deset dana, o tome i preduzetim mjerama informisu Savjet.

To je, naime, jednoglasni zakljucak clanova Savjeta RTCG, koji je usvojen na elektronskoj sjednici od 8. decembra.

Savjet je, naime, zakljucio da je izvjestavanje RTCG u slucaju incidenta sa novinarom Dana, koji se dogodio 3. decembra u Trznom centru Delta siti, “nije bilo profesionalno i u suprotnosti je sa Principima razvoja RTCG koje je usvojio Savjet, kao i stavovima Savjeta o profesionalizmu javnog medijskog servisa”.

“RTCG je kasnila u izvjestavanju o incidentu, nakon toga nije sprovela adekvatne profesionalne postupke provjeravanja naknadnih saznanja i materijala u vezi sa incidentom i nije bila konzistentna prilikom objavljivanja vijesti o incidentu i u emitovanju naknadnih materijala. Na taj nacin, napravila je nove propuste, sto je sve pricinilo dodatnu stetu kredibilitetu javnog medijskog servisa. Shodno navedenom, nalaze se direktorima Televizije i Radija i rukovodiocu MMC-a da utvrde odgovornost u postupanju i u roku, ne duzem od 10 dana, informisu Savjet o navedenom, kao i preduzetim mjerama”, navodi se u saopstavanju Savjeta RTCG.

DOBILI SAVREMENE USLOVE

Rekonstruisana Interna klinika Klinickog centra Crne Gore (KCCG), u koju je ulozeno vise od 300 hiljada eura, otvorena je danas u Podgorici.

Direktor KCCG Jevto Erakovic kazao je da je Klinika posle visedecenijskog rada dobila uslove za savremeni rad.

On je rekao da je zadovoljan zbog zavrsenih radova na Internoj klinici, a da ce se sa jos 50 hiljada eura stvoriti uslovi za savremeni nacin funkcionisanja i rad te klinike.

Erakovic je naglasio da je to samo jedan od projekata koji su realizuju u KCCG, i da ce se uskoro stvoriti dobri uslovi za otvaranje Centra za imunologiju i genetiku.

,,U toku je rekonstrukcija i izgradanja nove uroloske sale, a Stomatoloska poliklinika ce moci da primi pacijente u novim i savremenim uslovima”, rekao je Erakovic.

Prema njegovim rijecima, Klinika za neuraologiju krece sa radovima na jedinicama intezivnog lijecenja, a pocece se i sa rekonstrukcijom odjeljenja akuserstva na ginekologiji.

,,Nista od ovoga ne bi moglo da se uradi bez podrske doktora i sestara koju su u prethodnom periodu zajedno sa pacijentima bili u uslovima koji nijesu bas pogodni za njihov rad i ljecenje pacijenata”, kazao je Erakovic.

Kako je naveo, zajedno sa rekonstrukcijom, nabavkom nove opreme i edukacijama, KCCG ce ponuditi novi kvalitet profesionalizma koji ce se prepoznati ne samo u Crnoj Gori nego i sire.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Cirgic rekao je da je otvaranje rekonstruisane Interne klinike jedan u nizu projekata koje je uspjesno realizovao KCCG.

Fond je, kako je rekao, iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja izdvojio 226 hiljada eura za tu namjenu.

On je podsjetio da su od 2016. do 2019. godine, za rekonstrukciju i drugih klinika izdvojili oko 3,2 miliona eura iz sredstava Fonda.

,,Vlada je 2018. i 2019. godine opredijelila 1,1 milion eura za nabavku savremene opreme za potrebe KCCG”, kazao je Cirgic.

Sve to, kako je naveo, govori o jasnoj namjeri da se osnazi zdravstveni sektor, a KCCG ce ostati kao najznacajnija ustanova zdravstvenog sistema.

,,Za sledecu godinu planiraju se nove investicije koje ce podici kvalitet zdravstvene zastite i omoguciti zaposlenima bolje uslove za rad”, zakljucio je Cirgic.

KONFERENCIJA U BIJELOM POLJU

U Crnoj Gori problem nasilnog ekstremizma nije posebno izrazen, a prevencija je najvazniji mehanizan u borbi protiv te pojave, ocijenjeno je na konferenciji Borba protiv nasilnog ekstremizma na lokalnom nivo, koji je danas odrzan u Bijelo Polju.

Konferencija u Bijelom Polju organizovana je u sklopu nedjelje borbe protiv nasilnog ekstremizma koju Centar za demokratsku tranziciju (CDT) organizuje u okviru Nacionalne platforme za borbu protiv nasilnog ekstremizma.

Nacionalni koordinator za borbu protiv nasilnog ekstremizma Dragan Pejanovic, rekao je da su razliciti oblici nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu globalne pojave kojima se svako drustvo mora aktivno i odlucno suprotstavljati na lokalnom, drzavnom, regionalnom i medudrzavnom nivou.

On je istakao da u Crnoj Gori problem nasilnog ekstremizma nije posebno izrazen, ali da se uzimajuci u obzir cinjenicu da nijedna drzava nije imuna na ove pojave i da rizici uvijek postoje, u kontinuitetu se unapreduje rad svih relevantnih aktera.

Nasilini ekstremizam rada i vrsnjacko i porodicno nasilje

“Izgradena je kvalitetna organizaciona struktura institucija drzave i civilnog drustva, radi pruzanja sistemskog odgovora, kako u dijelu prepoznavanja, pracenja, suzbijanja, tako i na planu sprovodenja konkretnih postupaka deradikalizacije, reintegracije i resocijalizacije”, kazao je Pejanovic.

On je naveo da Crna Gora sprovodi aktivnosti i na operativnom i preventivnom planu, i da je jedina drzava regiona koja je otisla korak dalje u prevenciji i oformila Nacionalnu platformu za borbu protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu.

On je ocijenio da nasilini ekstremizam rada i vrsnjacko i porodicno nasilje i druge devijacije u drustvu.

Pejanovic smatra da lokalni akteri koji imaju direktan kontakt sa drustvenim zajednicama imaju nezamjenljivu ulogu u prevenciji i suzbijanju ovih prijetnji.

,,Radikalizacija je proces, a ne samo jedan dogadaj. Ona se nekad moze odigrati nesto brze, ali najcesce ce zahtijevati duzi period. To daje sansu za ranu identifikaciju rizika i pravilan izbor najprikladnije intervencije, kako bi se osobe zastitile i odvratile od radikalizacije”, rekao je Pejanovic.

Crna Gora da bude otpornija

Predsjednica Tima za pomoc i zastitu Vukica Jelic, saopstila je da to tijelo treba da pomogne da Crna Gora bude otpornija na pojave kao sto je nasilni ektremizam.

,,Potrebno je da ovaj izavov sa kojima se suocava citav svijet priblizimo javnosti. O svemu treba da pricamo kako na lokalnom tako i na nacionalniom nivou”, rekla je Jelic.

Ona je ocijenila da je prevencija najvazaniji mehanizan za borbu protiv ove pojave, ali da je vazno da se ljudima koji su bili dio toga pomogne da ne budu stigmatizovani i da normalno zive

Jelic je objasnila da su clanovi tima predstavnici socijale, zdravstva, prosvjete, policije, lokalnih sredina i nevladinog sektora.

Ona je rekla da je jako vazno da se zna da svako moze da prijavi oblike nasilnog eksremizma i da taj tim u svakoj opstini ima svog predsatvnika

Jelic je rekla da se oblici nasilinog ekstremizma mogu prijaviti putem telefona sajtovima navodeci da do sada nije bilo prijava.

Ona je porucila da je vazno da ljudi koji prijavljuju oblike nacionalnog ekstremizma imaju povjerenje u tim za pomoc.

Crna Gora bude otpornija

“Mi cemo da analiziramo prijavu. Nije svaka radikalizacija opasna. Nije sve sto je drugacije ili sto ima drugacije razmisljanje od nas problem”, navela je Jelic.

Ona je objasnila da ce u zavisnosti od slucaja Tim procijentii da li ce biti potrebna pomoc predstavnika prosvjete, zdravstva, vjerske zajednice.

,,Vazno je da vidimo zbog cega je neko usao u problem, koliko je duboko otislo i koji su uzroci tog ponasanja. Sve institucuje moraju da pomognu u takvim situacijama. Tim koji je na terenu dace misljenje ili preporuke”, kazala je Jelic

Izvrsna direktorica Foruma MNE, clanica Nacionalnog operativnog tima Elvira Hadzibegovic Bubanja kazala je da ta NVO radi na interkulturalnim razmjenama i da zeli okupi razlicite grupe mladih iz svih krajeva Crne Gore.

Ona smatra da je vazno da je vazno da se upoznaju mladi iz razlicitih krajeva Crna Gore kako bi se bolje upoznavali.

Potpredsjednik Opstine Bijelo Polje Nermin Becirovic, rekao je da je taj grad prepoznat po multietnipkom skladu za sta najvece zasluge imaju gradani.

Bijelo Polja otoprno na nasilni ekstremizam

To je pojava koja na srecu nije mnogo zastupljena u Bijelom Polju, ali prevencija je kljucna”, rekao je Becirovic

Becirovic je ocijenio da nasilini eksremizam ne moze biti odlika nijedne vjere ili religije niti se jedan od njih moze optuziti za podsticanje.

Predsjednik Upravnog Odbora Zajednice opstina Veselin Grbovic, smatra da svaka vrsta ekstremizma predstavlja negiranje demokratije i ljudskih prava

,,Prevencija najbolji nacin borbe protiv nasiclnog aksremizna. Lokalne uprave kao prvi servis gradana imaju znacajnu ulogu u borbi protiv svih obilika nasilnog eksremizma”, rekao je Grbovic.

Direktor Centra za sport i rekreaciju Bijelo Polje Marko Maslovaric, rekao je da je taj grad otporan na nasillni ekstremizam zbog multietnickog sklada koji vlada i da su za to najzasluzniji gradani.

“Potrebana je koordinacija svih u borbi protiv nasilnog ekstrmizma”, porucio je Maslovaric.

Crna Gora bude otpornija