LIDERI POTPISALI

Saveznici drzava clanica NATO-a moraju zajedno gledati u buducnost kako bi Alijansa ostala jaka i sigurna, poruceno je u Deklaraciji koju su donijeli lideri drzava clanica NATO-a.

U dokumentu se ukazuje da NATO garantuje bezbjednost teritorija, kao i bezbjednost milijarde gradana, sloboda i vrijednosti.

“Solidarnost, jedinstvo i kohezija su temeljni principi nase Alijanse. Dok zajedno radimo na sprjecavanju sukoba i ocuvanju mira, NATO ostaje temelj nase kolektivne odbrane i sustinski forum za bezbjednosne konsultacije i odluke medu saveznicima”, kaze se u Deklaraciji.

Navodi se da su saveznici odlucni da dijele troskove sigurnosti, kao i da povecavaju izdvajanja za odbranu do dva odsto i 20 odsto u nove kapacitete, doprinoseci misijama i operacijama.

“Troskovi za odbranu van Sjedinjenih Americkih Drzava povecavaju se pet godina za redom, u odbranu se ulaze preko 130 milijardi USD vise”, pise u tom dokumentu.

Saveznici, dodaje se, nastavljaju da jacaju individualnu i kolektivnu sposobnost za otpor svim oblicima napada.

“Dobro napredujemo. Moramo i hocemo vise. Radimo na povecanju sigurnosti za sve”, porucuje se u Deklaraciji.

Navodi se da saveznici povecavaju saradnju sa Ujedinjenim nacijama, kao i da je veliki napredak u saradnji izmedu NATO i EU.

“Posveceni smo NATO politici otvorenih vrata, koja jaca Alijansu i donosi sigurnost milionima Evropljana. Sjeverna Makedonija je danas ovdje s nama i uskoro ce biti nas najnoviji saveznik”, navodi se u dokumentu.

Porucuje se da je neophodno da saveznici zajedno gledaju u buducnost kako bi ostali sigurni.

“Nastavicemo da povecavamo otpornost nasih drustava, kao i nase kriticne infrastrukture i nasu energetsku sigurnost. NATO i saveznici, u okviru svojih nadleznosti, posveceni su obezbjedivanju bezbjednosti nasih komunikacija”, porucuje se u Deklaraciji.

U Deklaraciji se navodi da se Alijansa suocava sa razlicitim prijetnjama i izazovima.

“Ruske agresivne akcije predstavljaju prijetnju evroatlantskoj bezbjednosti a terorizam u svim oblicima ostaje trajna prijetnja svima”, kaze se u dokumentu.

U Deklaraciji se ukazuje da je Alijansa danas suocena sa sajber i hibridnim prijetnjama.

“NATO je odbrambeni savez i nije prijetnja nijednoj drzavi. Prilagodavamo svoje vojne mogucnosti, strategiju i planove sirom Alijanse”, pise u Deklaraciji.

Alijansa je, kako se navodi, donijela odluke za poboljsanje spremnosti snaga kako bi odgovorila na svaku prijetnju, u bilo kom trenutku i iz bilo kog pravca da dolazi.

“Cvrsto se drzimo u borbi protiv terorizma i zajedno preuzimamo snaznije akcije”, dodaje se u dokumentu.

Navodi se da se povecavaju akcije zastite na moru i u vazduhu.

“Dalje jacamo nasu sposobnost za odvracanje i odbranu odgovarajucom kombinacijom nuklearnih, konvencionalnih i raketnih odbrambenih sposobnosti. Sve dok nuklearno oruzje postoji, NATO ce ostati nuklearni savez”, porucuje se u Deklaraciji.

Dodaje se da su saveznici u potpunosti posveceni ocuvanju i jacanju efikasne kontrole naoruzanja, uzimajuci u obzir preovladujuce bezbjednosno okruzenje.

“Ostajemo otvoreni za dijalog i za konstruktivan odnos sa Rusijom”, porucuje se u Deklaraciji.

ADEKVATNO REAGOVATI

Tjelohranitelj biznismena Zorana Becirovica napao je juce novinara “Dana” Vladimira Otasevica, objavio je taj dnevni list, a napad su, izmedu ostalih, osudili iz Kancelarije Zastitnika ljudskih prava i sloboda, Sindikata medija Crne Gore i Drustva profesionalnih novinara Crne Gore.

“Dan” pise da je tjelohranitelj Becirovica, Mladen Mijatovic, sluzbenik MUP-a aviohelikopterske jedinice i Sektora za vanredne situacije, juce u soping molu Delta siti, udario, psovao i prijetio Otasevicu.

Kako se navodi, Becirovic je bio u drustvu viseg drzavnog tuzioca Milosa Soskica.

Institucija Zastitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore osudila je napad na novinara “Dana” i ukazala na potrebu veceg razumijevanja i postovanja odgovorne uloge koju pripadnici ove profesije imaju u svakom drustvu.

Ocjenjuje se da su napadi na novinare zabrinjavajuci posebno u kontekstu okolnosti da medunarodna zajednica stanje u ovoj oblasti postavlja kao jedan od kljucnih uslova daljeg napretka Crne Gore u evropskim integracijama.

Zato je, kako se navodi, potrebno efikasnom istragom i procesuiranjem dokazati posvecenost nadleznih organa u zastiti prava novinara i unapredenju ukupnog stanja u oblasti novinarstva.

“Ukoliko se sve okolnosti medijskih navoda ispostave kao tacne, ukljucujuci podatak da je osoba koja je ugrozila novinara u vrsenju sluzbene duznosti pripadnik drzavnog organa, u skladu sa tim potrebno je adekvatno reagovati”, kaze se u reagovanju.

Iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG) su istakli da se napad na Otasevica desio se na javnom mjestu, i pored toga sto se Otasevic uredno predstavio i rekao da je novinar.

“Posebno problematicno je sto su, prema svjedocenju Otasevica, u incident bili ukljuceni predstavnici zvanicnih drzavnih organa, koji bi trebalo da stite novinare i sve gradane. SMCG zato trazi od Uprave policije da adekvatno ispita odgovornost napadaca Mladena Mijatovica, koji je prema dostupnim informacijama sluzbenik MUP-a a od Tuzilastva da utvrdi eventualnu disciplinsku i krivicnu odgovornost Viseg drzavnog tuzioca Milosa Soskica, koji prema svjedocenju novinara Otasevica, nije nista uradio da sprijeci napad iako je bio udaljen samo par metara”, navodi se u saopstenju SMCG.

Drustvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) ocekuje od Uprave policije i Drzavnog tuzilastva da istraze napad i prijetnje novinaru Vladimiru Otasevicu, posebno, kako su naveli, zbog informacija da su njihovi akteri bili sluzbenici te dvije drzavne institucije.

“Od Drzavnog tuzilastva trazimo da obavjesti javnost o tome da li je tuzilac Milios Soskic saslusan u vezi dogadaja i kako se izjasnio, te zasto nije reagovao kada je novinar napadnut. Posto ovo nije prvi slucaj da je neko od policijskih sluzbenika pod sumnjom da je umijesan u napad na novinara (slucaj koleginice Olivere Lakic), imamo dilemu – kako da vjerujemo u spremnost UP da se istraze napadi i procesuiraju napadaci na kolege”, saopstila je Mila Radulovic, generalna sekretarka DPNCG.

Dogadaj u Delta sitiju osudile su nevladine organizacije MANS, Centar za gradansko obrazovanje (CGO) i 35mm, Centar za ostrazivacko novinarstvo Crne Gore, kao i politicke partije Socijalisticka narodna partija, Ujedinjena Crna Gora, Gradanski pokret URA i Prava Crna Gora.

NUHODZIC

Usvajanjem izmjena Zakona o sprjecavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koje predvidaju nezavisnost i samostalnost finansijsko-obavjestajne jedinice, bice stvoreni uslovi da Crna Gora aplicira za ponovno clanstvo u Egmont grupi, kazao je ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic.

Izmjenama ovog Zakona Uprava za sprecavanje pranja novca i finansiranja terorizma prestala je da postoji kao organ uprave, a njene nadleznosti su povjerene Sektoru za sprjecavanje pranja novca i finansiranja teoririzma Uprave policije.

Prestankom postojanja Uprave, Crna Gora je po automatizmu iskljucena iz svjetske asocijacije finansijsko-obavjestajnih sluzbi, Egmont grupe.

Nuhodzic je danas u parlamentu kazao da Crna Gora izmjenama, umjesto administrativnog, uvodi policijski model finansijsko-obavjestajne jedinice koji postoji u velikom broju drzava Evropske unije.

On je dodao da je cilj, koji je zacrtan prilikom promjene modela finansijsko-obavjestajne jedinice, ispunjenje obaveza i preporuka u procesu pridruzivanja EU.

“Ovim modelom finansijsko-obavjestajnoj jedinici se daju znacajno veca ovlascenja, pristup policijskim bazama podataka, sto predstavlja kljucni resurs za pravilno odlucivanje prilikom otvaranja predmeta vezanih za pranje novca i finansiranje terorizma”, precizirao je Nuhodzic.

Finansijsko-obavjestajna jedinica operativno nezavisna

Prema njegovim rijecima, izmjenama je propisano da je finansijsko-obavjestajna jedinica operativno nezavisna od drugih drzavnih organa, sto da znaci da ima ovlascenja i kapacitete da samostalno radi i odlucuje.

Kako je rekao, predvideno je da rukovodilac finansijsko-obavjestajne jedinice bude nezavistan i samostalan u radu i propisan je drugaciji nacin zaposljavanja sluzbenika te jedinice u odnosu na policijske sluzbenike.

“Rukovodioca jedinice ce na predlog direktora Uprave policije postavljati Vlada, a na osnovu prethodno dobijenog misljenja nadleznog skupstinskog tijela”, pojasnio je ministar.

On je saopstio da je finansijsko-obavjestajna jedinica od jula do oktobra, od kada funkcionise kao dio Uprave policije, otvorila 218 novih predmeta.

“Evidentan je trend rasta broja predmeta u poredenju sa proslom kada je tokom citave godine otvoreno 374 predmeta”, dodao je Nuhodzic.

On je kazao da ce, nakon usvajanje izmjena Zakona, koji predvida operativnu nezavisnost finansijsko-obavjestajne jedinice, Crna Gora formalno aplicirati za ponovno clanstvo u Egmont grupi.

Prema njegovim rijecima, prijem u clanstvo se vrsi na plenarnom zasjedanju Egmont grupe koje se odrzava jednom godisnje polovinom godine.

“Ocekujem da se nademo na agendi zasjedanja u julu naredne godine, na kojem bi finansijsko-obavjestajna jedinica opet bila primljena u Egmont grupu”, kazao je Nuhodzic.

On je rekao da je napravljen dobar model prelaska sa administrativnog na policijski model, i da su predvideni medunarodni standardi i preporuke ekseprata.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sanja Pavicevic kazala je da je donosenje izmjena Zakona jedan od preduslova da Crna Gora ponovo bude primljena u Egmont grupu.

Ona je kazala da je vazno adekvatno zastiti podatke i informacija koje vodi finansijsko-obavjestajna jedinica i dodala da vjeruje da ce u njoj biti angazovani najbolji kadrovi.

“Pristup tim podacima i informacijama dozvoljen je samo sluzbenicima finansijsko-obavjestajne jedinice sto pokazuje da je smanjena mogucnost uticaja”, dodala je Pavicevic.

Bulatovic: Skandal i nezabiljezeno

Poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatovic ukazao je da je promjena statusa Uprave za sprjecavanje pranja novca i finansiranje terorizma prouzrokovala automatsko iskljucenje Crne Gore iz Egmont grupe.

Kako je rekao, sada Crna Gora nema pristup kljucnim medunarodnim podacima o sumnjivim transakcijama koje prolaze kroz njen finansijski i nefinansijski sektor.

“Ovo je skandal i nezabiljezeno. Zasto se ovo radi? Ovo je namjera jednog klana unutar DPS koji predvodi premijer da vrsi politicku kontrolu pranja novca na nacin kako oni smatraju da treba”, kazao je Bulatovic.

On je ukazao da pristup Crne Gore Egmont grupi moze trajati dvije godine.

Scepanovic: Od kad nije clanica Egmont grupe, CG nema nikakvih problema

Poslanica DPS-a, Marta Scepanovic rekla je da je cilj izmjena Zakona da se nova organizaciona jedinica za sprjecavanje pranja novca i finansiranje terorizma bude operativno nezavisna od Uprave policije.

Ona je navela da je donosenje Zakona o drzavnoj upravi uvelo novi status sluzbe i da je najvise polemike izazvalo sto je taj novi status znacio izlazak Crne Gore iz Egmont grupe.

“Mi kao drzava imamo pravo da procijenimo da li nam je neophodna reorganizacija drzavne uprave i da napravimo efikasnijom i efektnijom zbog gradana”, istakla je Scepanovic.

Ona je rekla da Crna Gora, od kad nije clanica Egmont grupe, nema nikakvih problema u razmjeni podataka na osnovu bilateralnih sporazuma sa ostalim drzavama.

“Koliko je bilo neophodno Upravu za sprjecavanje pranja novca pripojiti Upravi polciije govore i podaci da je od jula do oktobra sektor za sprjecavanje pranja novca otvorio 218 predmeta, sto je za 50 odsto vise nego za cetiri mjeseca u prosloj godini”, rekla je Scepanovic.

Kako je dodala, povecan je i broj privatnih sumnjivih transakcija za vise od dva puta, a vrijednost blokiranih sredstava je oko dva miliona eura.

“Ovo su cinjenice koje ukazuju na opravdanosti ovakvog rjesenja i svi ostali navodi su samo politicke ocjene. Ovo je bio pravi potez”, dodala je Scepanovic.

Ibrahimovic: Sacuvana nezavisnost i samostalnost u radu

Poslanik Bosnjacke stranke Ervin Ibrahimovic rekao je da je ovim zakon finansijsko-obavjestajna jedinica sacuvala nezavisnost i samostalnost u radu.

Kako je naveo, terorizam i pranje novca su najveci izazovi i opasnosti ne samo za Crnu Goru, vec i Evropu i cijeli svijet.

“Terorizam i pranje novca ne mozemo odvojeno posmatrati zato je izuzetno vazno da uspijemo da kriminalcima onemogucimo pristup finansijskim sredstvima i posaljemo signal svima da sve drzave treba da se ujedine protiv ove dvije pojave”, istakao je Ibrahimovic.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanovic kazao je da Crna Gora, kao clanica NATO-a, ne bi smjela da dozvoli sebi “veliko institucionalno lutanje” vezano za nacin kako se boriti protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

On je ukazao da je Evropska komisija u izvjestaju o Crnoj Gori za proslu godinu dala ispod prosjecne ocjene za stanje u toj oblasti.

Kako je rekao, evropski prijatelji porucuju da Crna Gora ima velike probleme u smislu finansijskih istraga i ukazuju da drzava nema novu blagovremeno donesenu Strategiju protiv pranja novca i finansiranje terorizma.

“Ne samo sto ne slusamo ovo sto nam se ovdje saopstava, nego ne osluskuju se ni potrebe drustva i gradana i sa institucionalnim i zakonskim lutanjima sprjecavamo jacanje kapaciteta Crne Gore u ovim oblastima”, rekao je Damjanovic.

ENERGETSKA EFIKASNOST

Gradani i zaposleni u Opstoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj osjetice boljitak nakon zavrsetka radova na unapredenju energetske efikasnosti tih zdravstvenih objekata, cija je vrijednost 1,4 miliona eura, saopstili su predstavnici ministarstava ekonomije i zdravlja.

Generalni direktor Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije, Marko Radulovic, kazao je da je taj resor 2009. poceo implementaciju projekta Energetska efikasnost u Crnoj Gori, koji se realizuje na osnovu kredita sa Medunarodnom bankom za obnovu i razvoj.

Iz Ministarstva ekonomije je saopsteno da je u okviru prve faze projekta, koja je zavrsena u martu prosle godine, energetski adaptirano 25 javnih objekata.

“Smanjena je potrosnja energije u prosjeku za 42,5 odsto. Rashodi javne potrosnje smanjeni su oko 600 hiljada eura godisnje. U prvoj fazi smo investirali 9,6 miliona eura za obrazovne i zdravstvene objekte”, kazao je Radulovic prilikom obilaska radova koji se izvode na Opstoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj.

Radulovic je rekao da je druga faza projekta pocela 1. septembra prosle godine i da ce trajati do 31. decembra 2023. godine, a planirano je da se investira sest miliona eura.

“Predmet druge faze projekta je poboljsanje energetskih karakteristika novih 20 zdravstvenih objekata, a radice se na uspostavljanju monitoring sistema za pracenje, koji ce na prvom mjestu pratiti nivoe komfora u zdravstvenim objektima i odrzivog sistema finansiranja projekata energetske efikasnosti u javnom sektoru”, objasnio je Radulovic.

On je kazao da su do sada u okviru druge faze zavrsili radove na unapredenju energetskih karakteristika tri doma zdravlja u Beranama, Plavu i Rozajama, ukupne vrijednosti 650 hiljada eura.

Radulovic je naveo da je za adaptaciju Opste bolnice Bar opredijeljeno 950 hiljada, a za Dom zdravlja Ulcinj oko 450 hiljada EUR. Ugovor se odnosi na zamjenu fasadne bravarije, postavljenju termo izolacije na fasadi, postavljanje termoizolacije krovnih ravni, zamjena i unapredenje sistema za pripremu sanitarne tople vode, unapredenju sistema osvjetljenja i sistema za grijanje.

Drzavni sekretar Ministarstva zdravlja, Milovan Vujovic, saopstio je da je do sada, kroz projekat, u zdravstvene objekte ulozeno oko 8,15 miliona eura i da je energetski adaptirano 19 zdravstvenih objekta.

,,Nalazimo se u radnoj posjeti barskoj bolnici i Domu zdravlja Ulcinj. Sprovodi se toplotna izolacija spoljasnjih zidova, toplotna izolacija plus hidroizolacija ravnog krova, zamjena vrata i prozora, zamjena kotolova i sve ono sto sto pripada energetskoj efikasnosti”, naveo je Vujovic.

On je rekao da se u sklopu projekta, u barskoj bolnici, rekonstruise i odjeljenje pedijatrije.

,,Tako da ce to odjeljenje i sa unutrasnje strane biti do kraja rekonstruisano i obnovljeno. Sprovodeci ove projekte, nadamo se da ce gradani uspjeti da osjete boljitak u koriscenju datih objekata i da ce se osjetiti i zadovoljstvo zaposlenih”, kazao je Vujovic.

Politika Vlade je, kako je dodao, da se nastavi realizacija projekta i da se stvore sto bolji uslovi za dalji rad i koriscenje zdravstvenih objekata.

Direktor Opste bolnice Bar, Dragoslav Tomanovic, rekao je da je planirano da na godisnjem nivou bolnica ustedi oko 100 hiljada EUR, a vrijeme vracanja ulozenih sredstava je sedam godina.

,,Svaka usteda je dobrodosla i omogucice nam da ulozimo sredstva u opremu i u nesto sto je potrebno pacijentima i zaposlenima”, kazao je Tomanovic.

Direktor Doma zdravlja Ulcinj, Pavle Marnikovic, rekao je da je rok zavrsetka radova 100 dana, ali da je potrebno uzeti u obzir vremenske uslove.

,,Veliki dan za Dom zdravlja Ulcinj. Radovi su poceli. Ovaj veliki projekat ce nama zaposlenima donijeti bolje uslove za rad, a posebno se radujem zbog pacijenata, jer ce imati prijatniji boravak ovdje”, zakljucio je Marnikovic.

POKIDANO KONTAKTNO UZE

Zeljeznicki saobracaj na pruzi Podgorica – Niksic koji je bio u prekidu od rano jutros uspostavljen je oko 13 casova. Lokalni voz je u 6 sati i 40 minuta naisao na uze kontaktne mreze i pokidao ga, zbog cega je zeljeznicki saobracaj bio onemoguce.

Kako su saopstili iz Zeljeznicke infrastrukture Portalu RTCG, ekipe za otklanjanje kvara su bile na terenu nekoliko sati i uspjele da uklone smetnju, pa je napon ukljucen oko 13 casova i saobracaj na ovoj relaciji regulisan.

Kako objasnjavaju, ovakva vrsta smetnje se desava na pruzi, a uzrok ce utvrditi posebna komisija koja je takode na terenu.

NA SJEVEROISTOKU ZEMLJE

Za bolji pristup trzistu rada nezaposlenih zena i mladih od kojih ce najmanje 75 odsto biti na sjeveroistoku Crne Gore odnosno u opstinama Berane, Bijelo Polje, Andrijevica, Plav, Petnjica i Rozaje pokrenut je projekat vrijedan 170.092,55 eura.

“Nakon javnih poziva i motivacionih radionica, kako za poslodavce, tako i za nezaposlene, bice organizovan odabir kandidata i potpisivanje ugovora; kupovina opreme za odabrane poslodavce; kao i sprovodenje placenih sertifikovanih obuka i obuka na radu. Dodatno, bice uspostavljena lokalna partnerstva za zaposljavanje, kreiran akcioni plan za uskladivanje lokalnih potreba i smanjenje lokalnih nejednakosti vezanih za zaposlenost i nezaposlenost, sprovedeno jacanje kapaciteta clanova radne grupe”, kazali su iz njemacke organizacije HELP koja ce u partnerstvu sa Opstinom Berane realizovati projekat.

Na pocetku projekta, kako su kazali, za zainteresovane poslodavce i nezaposlena lica, bice organizovano 8 motivacionih radionica.

Tom prilikom, dodaju, potencijalni korisnici ce dobiti detaljne informacije o projektu i upoznace se sa zahtjevima trzista rada i mogucnostima koje se nude.

“Aplikacioni formulari za prijavu kako poslodavaca tako i nezaposlenih lica za ucesce u projektu bice distribuirani tokom pomenutih radionica, a takode dostupni na web stranici Help-a i u Helpovim kancelarijama u Beranama, Bijelom Polju i Podgorici, kao i u prostorijama Opstine Berane i Regionalnog biznis centra Berane”, zakljucuje se u saopstenju.

Projekt koji finansira Evropska unija ,,Unaprijeden pristup trzistu rada za zene i mlade na sjeveroistoku Crne Gore” poceo je 20. novembra 2019. godine i trajace godinu.

TO KOLASIN

Na gradskom trgu u Kolasinu, Turisticka organizacija tog grada, postavice klizaliste sa sintetickom podlogom, kako bi upotpunili ponudu i boravak turistima ucinili sto zanimljivijim, a planiran je i bozicni bazar koji ce poceti 21. decembra.

“Svi posjetioci kao i gradani Kolasina moci ce da uzivaju na klizalistu povrsine 200 kvadrata u periodu od 21. decembra do 3. februara, u periodu od 11 do 21 sat, a klizanje na ovoj podlozi je identicno kao i klizanje po pravom ledu. Klizaliste je odlicna animaciju za djecu i odrasle, zabava nakon dana provedenog na skijanju, a takode je zanimljivo kao ponuda za one koji ne skijaju”, isticu u Turistickoj organizaciji.

Kako najavljuju u TO Kolasin, planirana je organizacija Bozicnog bazara pocev od 21. decembra na gradskom trgu u saradnji sa kompanijom “Swiss R Montenegro”, a uz podrsku opstine Kolasin.

Posjetioci ce tu, kako isticu, moci da kupe suvenire, proizvode domace radinosti, uzivaju u ponudi gastro kucica.

Planirano je organizovanje brojnih desavanja tokom zimske sezone, kao podrska tradicionalnim manifestacijama, kao sto su zimski maratoni na Bjelasici i Sinjajevini.

“Kako bi uticali na smanjenje guzvi prema ski centrima, Turisticka organizacija Kolasin ce organizovati autobuski prevoz (kapaciteta 50 mjesta) od centra grada do ski centara Kolasin 1600 i Kolasin 1450 uz dva polaska i dva povratka radnim danima, a tri polaska i tri povratka vikendom po unaprijed utvdenom rasporedu i uz simbolicnu cijenu karte od jedan euro po pravcu”, navodi se u saopstenju TO.

Skijalista Crne Gore – ski centar Kolasin 1600 su za ovu sezonu pripremili izuzetno bogat zabavni program uz gostovanje renomiranih muzickih zvijezda iz regiona.

Otvaranje zimske sezone je planirano 14. decembra na ski centru Kolasin 1600 uz gostovanje Indire Forze (ex Colonia), a 15. decembra ce goste zabavljati DJ Proximus. Vazno je napomenuti da ce za sve posjetioce ski centra Kolasin 1600 ove sezone parking biti besplatan.

NJIH 37

Za osposobljavanje 37 pripadnika romske i egipcanske populacije kod razlicitih poslodavaca u sjevernom dijelu Crne Gore pokrenut je projekat “Unaprijedenje zaposljivosti – stvaranje odrzivih rjesenja za RE stanovnistvo u sjevernom dijelu Crne Gore”. Ukupna vrijednost projekta je 122.564,22 eura.

Projekt finansira Evropska unija. Poceo je 20. novembra 2019. godine a trajace godinu.

“Projektom ce se osposobiti nezaposleni Romi i Egipcani da pristupe trzistu rada poboljsanjem implementacije postojecih aktivnih mjera zaposljavanja i jacanjem lokalnih inicijativa za zaposljavanje u sjevernom regionu Crne Gore. Cilj ovog projekta je podrska socijalnoj inkluziji romske i egipcanske populacije u crnogorsko drustvo, obezbjedivanjem lakseg pristupa trzistu rada i boljem ostvarivanju socijalnih prava”, navodi se u saopstenju njemacke organizacije Help.

Program ce se, kako se navodi, fokusirati na mogucnosti obuke za RE u okviru ove akcije (ukljucujuci postupak prijavljivanja za programe obuke).

Prijavni obrasci zainteresovanim poslodavcima i nezaposlenima bice distribuirani tokom radionica, i dostupni na veb stranici Help-a.

“U okviru projekata bice kreirana Lokalna platforma za zaposljavanje radi podsticanja veza medu poslodavcima; RE zajednica i opstine. Vaznu pomoc u ovom dijelu pruzice i Unija poslodavaca i Savjet Roma. Lokalne samouprave ce biti predstavljene preko svojih sluzbenika i imace vodecu ulogu u uspostavljanju Lokalne platforme za zaposljavanje”, navodi se u saopstenju.

Projekat ce realizovati Help u partnerstvu sa Opstinom Bijelo Polje.

NEVESINJU USKORO 500

Clanovi Poslanickog kluba Demokratske Crne Gore, od svojih plata izdvojili su 1.500 eura za pomoc pri sanaciji posljedica zemljotresa u Albaniji.

Iz te partije podsjecaju da je Poslanicki klub Demokratske Crne Gore prije nekoliko dana najavio da ce svi njegovi clanovi, od sopstvenih poslanickih zarada izdvojiti 1.500 eura za pomoc pri sanaciji posljedica zemljotresa u Albaniji.

“Poslanici Demokrata uskoro ce, kao sto su i najavili, sa 500 eura pomoci opstinu Nevesinje, u Bosni i Hercegovini”, saopsteno je iz te partije.

UGOVORENI RADOVI

Uprava javnih radova ugovorila je realizaciju projekta rekonstrukcije zapadne tribine stadiona Sutjeske u Niksicu, za koju ce Vlada Crne Gore i Fudbalski savez izdvojiti blizu 4,6 miliona eura.

Niksicko preduzece “Roaming Montenegro” doo, koje je u postupku javne nabavke proglaseno najpovoljnijim ponudacem, obavezalo se da radove zavrsi u roku od 12 mjeseci od uvodenja u posao.

Od ukupne ugovorene vrijednosti, Vlada ce budzetom za 2020, 2021. i 2022. godinu opredijeliti sredstva u iznosu od 3,3 miliona eura, dok ce ostatak sredstava obezbijediti FSCG.

Rekonstruisani objekat imace prizemlje i tri sprata, a ukupna bruto povrsina, zajedno sa tribinom za gledaoce kapaciteta 3.200 sjedista, iznosice oko 6.200 metara kvadratnih.

Realizacijom ovog projekta steci ce se uslovi za unapredenje kvaliteta rada Fudbalskog kluba “Sutjeska”, posebno kada je rijec o mladim kategorijama, kao i za ispunjavanje evropskih standarda prilikom organizacije zvanicnih utakmica.

Projekti modernizacije sportske infrastrukture u kapitalnom budzetu Vlade Crne Gore zauzimaju sam vrh prioriteta, a ukupna vrijednost investicija u ovoj oblasti, koje trenutno realizauje Uprava javnih radova, iznosi oko 20 miliona eura.