NA CETINJU

Turistička organizacija i Prijestonica Cetinje 08. januara sa početkom u 11 časova tradicionalno organizuju “Božićni bazar i koncert u podne”.

Za ovu priliku pripremili su nastup internacionalno priznatog crnogorskog dua na gitari Srđana Bulatovića i Darka Nikčevića uz pratnju kamernog orkestra, koji će se predstaviti cetinjskoj i široj publici sa svojim originalnim kompozicijama.

Njihove kompozicije prožete su različitim uticajima od klasične i flamenko preko filmske do popularnih muzičkih pravaca i tradicionalne crnogorske muzike. Ono što karakteriše različitost i originalnost njihovih muzičkih djela jesu nepravilni ritmovi Balkana, ljepota Mediterana i misticizam Orijenta.

Na repertoaru koncerta će se naći i kompozicije koje publika već prepoznaje kao što su Još ne sviće, Vrsuta, Snovi, Balkan, Orijent, Energija, Akrobat…

Uz zvuke starogradske muzike u posebno ukrašenim kućicama novogodišnjeg bazara, služiće se besplatna degustacija cetinjskih i crnogorskih suhomesnatih specijaliteta, kuvanog vina, pečenih koštanja, priganica i meda.

ČESTITKA ĐUKANOVIĆA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku povodom 3. januara – Dana Opštine Bijelo Polje, predsjedniku Opštine Petru Smoloviću, predsjedniku Skupštine Abazu Dizdareviću, odbornicima, učesnicima svečane sjednice i svim građanima Bijelog Polja uz najbolje želje za dalji uspješan rad.

“Vaš 75-godišnji jubilej je i dan konačnog oslobođenja cijele Crne Gore od fašizma, herojske pobjede nad okupatorima i domaćim kolaboracionistima izvojevane kroz NOB, u kojoj je obnovljeno ime crnogorsko, i udareni državni i nacionalni temelji za ravnopravnost Crne Gore u socijalističkoj jugoslovenskoj zajednici. Bjelopoljski kraj ima u tome svoje istorijsko mjesto i ulogu. Kao što je, uz sve ostalo, multietničkim skladom, multikulturalizmom i multikonfesionalnošću, dao značajan doprinos obnovi državnosti Crne Gore, i njenom ukupnom napretku, na putu do članstva u NATO, i u pregovaračkom procesu sa EU.

Bijelo Polje postaje grad stabilnog i dinamičnog razvoja, što je siguran put za podizanje društvenog standarda i kvalitetniji i bolji život njegovih građana. Vjerujem da će to biti dodatni motiv za lokalnu samoupravu da u saradnji s Vladom i drugim državnim organima, još odlučnije nastavi s korišćenjem zavidnih prirodnih, privrednih i ljudskih potencijala u tom cilju“, navodi se u čestitki Đukanovića.

ROCK THE NEW YEAR

U Kotoru na Trgu od oružja sinoć su u sklopu novogodišnjeg muzičkog programa nastupili Bajaga i Instruktori, Hladno Pivo i Light Under The Black Mountain.

Kotor je i u prvoj noći 2020. godine pokazao da je grad dobre muzike – bendovi Bajaga i Instruktori, Hladno pivo i Light Under the Black Mountain nastupili su na Trgu od oružja u okviru druge večeri festivala “Rock New Year”.

Okupljeni su na početku večeri uživali uz izvedbu članova bluz-rok grupe Light Under the Black Mountain. 

“Kotor je uvijek sjajan domaćin, mada je matična baza grupe u Kotoru. Od svih crnogorskih gradova, publika u Kotoru ubjedljivo najbolje reaguje na rokendrol”, kazao je gitarista Radovan Čeprnić.

Nakon pank-rok grupe Hladno pivo, na binu su došli članovi kultnog rok sastava Bajaga i instruktori. 

“Bilo je mnogo lijepo, ja dugo nisam svirao u Kotoru, a naročito dugo nisam svirao za novogodišnje praznike. Ovo je jedan mnogo lijep prostor, divna publika i jedan rokerski doček Nove godine. Po mom ukusu, mislim da je ovo najbolji doček u Crnoj Gori ove godine”, poručio je frontmen sastava Momčilo Bajagić za agenciju Infobiro Montenegro.

Turistička organizacija Kotor već treću godinu zaredom organizuje festival “Rock New Year”, a koncept festivala obuhvata širok spektar podvrsta rock muzike, uz uključivanje regionalnih izvođača, kao i zastupljenost lokalnih bendova, a pod sloganom „Kotor – grad dobre muzike“. Podsjetimo, oni su sinoć organizovali rokenrol doček Nove godine, gdje su Partibrejkersi, Lačni Franz i VIS Tetra uveli su okupljene građane i turiste u Novu 2020. godinu.

“Doček u okviru manifestacije ‘Rock New Year’ koji se po treći put održava u Kotoru opravdao je očekivanja i organizatora, publike, i izvođača. Raduje nas da smo kao grad uspjeli da slavimo na ovaj način, da je sve prošlo u najboljem redu uprkos pirotehnici, alkoholu i velikoj gužv”, rekla je direktorica TO Kotor Ana Nives Radović.

“Bilo je mnogo lijepo, ja dugo nisam svirao u Kotoru, a naročito dugo nisam svirao za novogodišnje praznike. Ovo je jedan mnogo lijep prostor, divna publika, i jedan rokerski doček Nove godine. Po mom ukusu, mislim da je ovo najbolji doček u Crnoj Gori ove godine. Svima bih prvo poželio puno zdravlja, sreće i ljubavi, a za ostalo – neka se snađu sami”, rekao je Bajaga.

U četvrtak 2. januara za dobar štimung zaduženi su Sergej Ćetković i kotorska The grupa.

Organizator novogodišnjeg muzičkog programa je Turistička organizacija opštine Kotor.

PAVIĆEVIĆ

Predsjednik Sindikata zdravstva Vladimir Pavićević kazao je da je položaj ljekara u Crnoj Gori ugrožen i da javne bolnice slabe pod uticajem privatnih ustanova i komercijalizacije usluga. Pavićević ističe da rastu troškovi i ulaganja u zdravstveni sistem, ali da zdravstveni radnici ne osjećaju boljitak jer su nezadovoljni platama i uslovima. On poručuje da treba pooštriti kontrolu rada ljekara, ali da su za kvalitet rada zdravstvenih ustanova jednako odgovorni Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje i menadžmenti bolnica.

“Položaj zdravstvenih radnika u Crnoj Gori nije dobar. Naša država je u procesu tranzicije, pa tako i zdravstveni sistem u kojem javni sektor trpi udarce, što od privatnog sektora, što zbog odliva kadrova, a zdravstvene usluge se sve više komercijalizuju i postepeno dolazi do dehumanizacije same profesije. Javni sektor ne jača na pravi način, prvenstveno sa nivoom zarada, a zatim i organizacijom rada i uslovima za rad. Privatne ustanove iz javnog sektora uzimaju afirmisane ljekare u čije školovanje i edukaciju najčešće nisu uložili ni cent i na taj način obezbjeđuju gotov kadar koji im donosi profit. Ljekari su, nažalost, zbog nedovoljnih primanja prinuđeni da rade i u privatnom sektoru, ali treba reći da najveći broj ljekara nije u prilici da ostvari dodatni angažman. Sa druge strane, otvaranje zemalja Evropske unije prema Crnoj Gori, takođe, predstavlja rastući problem sa kojim su se već suočile zemlje jugoistočne Evrope i svakako će ostaviti posledice i na našu”, ističe Pavićević za dnevni list Dan.

Smatra da je kvalitet zdravstvene njege građana na solidnom nivou.

“Svako to gleda iz svog ugla, tako da iz moje pozicije, tj. ustanove u kojoj radim smatram da je kvalitet zdravstvene njege zadovoljavajući. Građani često pružanje zdravstvenih usluga u Crnoj Gori upoređuju sa nekim ustanovama u inostranstvu, koje su većeg kapaciteta, modernije opremljene, sa većim brojem zaposlenih, ali isto tako moraju priznati da ih te usluge tamo koštaju neuporedivo skuplje i da u određenom dijelu imaju i komercijalni karakter. Za kvalitet zdravstvene njege je odgovoran cijeli sistem po vertikali, od Ministarstva zdravlja, Fonda zdravstva, menadžmenta zdravstvenih ustanova i na kraju samih zaposlenih. Najvažnija je organizacija rada, a za to su odgovorne upravljačke strukture”, ističe Pavićević.

Na pitanje koje mjere preduzeti u trenutnoj situaciji u Crnoj Gori kaže da nije lako dati odgovor.

“U prvom redu bi upravljačkim strukturama morale biti odriješene ruke u smislu odabira kadra po profesionalnim i etičkim kriterijumima, stimulisanja pozitivnih, a sankcionisanja negativnih primjera. Da bi sistem funkcionisao u skladu sa profesionalnim standardima mora biti oslobođen pritisaka po rođačkoj, partijskoj, socijalnoj i drugim osnovama. Nažalost, često je situacija upravo suprotna. Mora se insistirati na unapređenju profesionalnih, etičkih standarda, opšte kulture odnosa među kolegama i prema pacijentima u sistemu zdravstva. Strategija reforme i daljeg razvoja zdravstvenog sistema mora biti jasna i u jednom dijelu vjerovatno sa bolnim rezovima. U nekim ustanovama postoji slaba iskorištenost kapaciteta sa relativno velikim brojem zaposlenih, dok je u drugim ustanovama suprotan slučaj. Ta strategija mora imati u vidu geografske karakteristike države, ali i demografska kretanja stanovništva i realne potrebe za pružanjem zdravstvenih usluga, a ovo sve u smislu srednjoročnog i dugoročnog pravovremenog planiranja razvoja kapaciteta onamo gdje je to realno potrebno”, navodi Pavićević.

Smatra da treba napraviti reorganizaciju zdravstvenih radnika i ljekara u ustanovama gdje fali izvršilaca.

“Neophodno je povećati mobilnost medicinskog kadra iz ustanova gdje se dosta čeka na zdravstvenu uslugu u ustanove koje su manje opterećene a imaju adekvatne uslove. Istovremeno na ovaj način bi se vršila i edukacija i osposobljavanje kolega iz manjih ustanova za obavljanje komplikovanijih procedura. Naša država u geografskom smislu nije velika i nije veliki problem ljekare iz većih centara povremeno angažovati u manjim ustanovama kako bi kapaciteti operacionih sala, interventnih ambulanti i dijagnostičkih centara bili iskorišteni”, smatra Pavićević.

Objašnjava da odluka Vlade da ne prihvati zahtjev sindikata da se zarade uvećaju za 30 odsto nije dobro rješenje.

“Smatram da je sada bio pravi trenutak za to. Na taj način bi se, po meni, značajno preduprijedio odlazak zdravstvenih radnika u zemlje regiona i zapadne Evrope. Neke zemlje su u tome zakasnile, kao što su Rumunija i Bugarska, a u velikom dijelu se sa tim problemom suočavaju i Hrvatska i Srbija. Takođe, uz ispunjenje ovog zahtjeva bi išla i stroga kontrola potrošnje budžetskih sredstava, jer, htjeli to da priznamo ili ne, budžet za zdravstvo je u poslednje četiri godine značajno povećan a to nije efektuiralo značajnim povećanjem zarada”, rekao je Pavićević

Kaže da država nije riješila probleme napada na ljekare i medicinsko osoblje, jer sve veći broj građana hoće da riješi svoj zdravstveni problem istog trenutka, ne razmišljajući da li ima hitnijih pacijenata.

“Što se tiče sankcionisanja nasilja nad doktorima i zdravstvenim radnicima uopšte, svakako nijesmo zadovoljni, i na tom pitanju se mora mnogo raditi. Nažalost, socijalna raslojavanja su dovela do toga da se jedan broj građana naučio ponašanju po sistemu da dobije sve, i to odmah, ne vodeći računa o potrebama ostalih pacijenata, procedurama i sistemu rada u zdravstvu, koji bi morao biti jednak za sve. Njih obično karakteriše agresivnost dok ne dobiju ono što žele, i u nekim slučajevima dolazi i do nasilja, a veliko pitanje je kakav je sistem zaštite zdravstvenih radnika u ovim slučajevima i kako su sankcionisani vinovnici ovih incidenata”, ističe Pavićević.

On je istakao da nema podatak da Acibadem planira da otvori opštu bolnicu u Crnoj Gori, ali svakako, s obzirom na trend jačanja privatnog sektora u svim zemljama regiona, pa tako i u Crnoj Gori, otvaranje privatnih bolnica od strane konzorcijuma iz inostranstva je za očekivati u bližoj ili daljoj budućnosti.

“U svakom slučaju smatram da bi dobro organizovan javni sektor, sa optimalnim modelima zdravstvenog osiguranja, mogao odgovoriti potrebama stanovništva bez korištenja usluga privatnog sektora. Smatram da je dolazak konsultanata iz inostranstva dobro rješenje, jer se na taj način naši ljekari edukuju, a i smanjuje se broj pacijenata koji odlaze na liječenje u inostranstvo, što predstavlja značajno smanjenje troškova po ovom pitanju. Jedino pitanje je da li se oni opravdano pozivaju i da li naši ljekari adekvatnom dinamikom stiču nova znanja i vještine radeći sa njima”, ističe Pavićević.

Pavićević naglašava da su ljekovi za pacijente uglavnom dostupni, a što se tiče njihove cijene, dosta pacijenata dolazi sa informacijama da su pojedini ljekovi u zemljama regiona značajno jeftiniji u odnosu na Crnu Goru. Smatra da sistem mora da nabavlja savremene terapije koje se koriste za određena oboljenja.

“Ono što dodatno opterećuje sistem to je potreba nabavke novih ljekova koji se koriste za terapiju određenih oboljenja, a koji su prilično skupi. Međutim, moramo primjenjivati, koliko god je to moguće, najsavremenije trendove u liječenju naših građana”, zaključio je Pavićević.

NASTUPILI CECA I HARI MATA HARI

Novogodišnji program u Budvi se nastavio i 1. januara, kada su ljubitelji klasične muzike mogli da uživaju u popodnevnom koncertu ” Mediteranskog revijskog orkestra“ sa istaknutim solistima, a pod dirigentskom palicom gospodina Radovana Papovića.

“Budva je jedini grad čak i u regionu koja ima ovakve koncerte, lijepo bi bilo kada bi ovako nešto bilo i ljeti u Budvi, inače je ovakav revijski orkestar hit u regionu ” . rekao je za Info Biro Dirigent Papović.

Večernji program počeo je u 21 h koncertom grupe ” Asse Voce “, nakon čega je nastupio Hari Mata Hari. On je tom prilikom istako da je oko sto koncerata održao samo u Crnoj Gori, i izrazio veliko zadovoljstvo što već deseti put pjeva na Trgu u Budvi, povodom proslave Nove godine.

“Počeo sam karijeru u Crnoj Gori, svirali smo i na Havajima, tako da je čitava naša karijera vezana upravo za ovo podneblje ” , kazao je Varešanović.

Odličnu atmosfera na Trgu ispred zidina Starog grada počela je koncertom regionalne zvijezde narodne muzike Svetlane Cece Ražnatović.
Ona je za Info Biro kazala da joj je Nova godina počela baš kako treba zahvaljujući raspjevanoj publici.

Ceca je istakla da je imala sjajnu godinu, kako na poslovnom planu uz dosta koncerata koji su obarali rekorde, tako i na privatnom planu, gdje je imala dosta porodičnih slavlja.

“Ja ne bih imala ništa protiv da mi i 2020. godina bude kao i ova predhodna “, rekla je ona.

Iz Turističke organizacije Budva prezadovoljni reprizom dočeka Nove godine.

Po riječima Direktorice TO Budva Maje Liješević, Budva je još jednom dokazala da je centar zbivanja.

“To je nešto što krasi Budvu i dokazuje da Budva nije samo centar ljetnjih zbivanja i ljetnjeg turizma već i centar dešavanja kada je u pitanju Nova godina “, istakla je Liješević.

PROTEST ZBOG ZAKONA

Građani su i večeras, u nekoliko gradova širom Crne Gore, prošetali ulicama, iskazujući tako protest i negodovanje zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Podgorica

U podgoričkom Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja večeras je u 18 sati počelo služenje molebana, u znak protesta protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Okupljeni su, kako je i najavljeno, u 19 sati krenuli u molitvenu šetnju do crkve Svetog Đorđa pod Goricom i nazad do Sabornog hrama.

Protojerej Velibor Džomić kazao je će “na bezakonje odgovoriti molitvom”.

Pozvao je vjernike da sa večerašnje litije, kao sa svakog sabora, odlaze “bolji”, i pozvao ih da se do Sabornog hrama vrate “dostojanstveno i mirno” kao i do sada.

Nikšić 

Kolona koju je predvodilo loklano sveštenstvo prošetala je kao i sinoć u Nikšiću ulicom Vuka Karadžića, Pete proleterske i Njegoševom, do trga Slobode, gdje je održana kratka besjeda.

Na poziv sveštenstva građani su se razišli i zakazali novu litiju i sjutra veče u isto vrijeme.

Žabljak

Nakon liturgije održane u crkvi Svetog Preobraženja, ulicama grada prošetali su i Žabljačani.

Oko 17 sati, pjevajući crkvene pjesme i himnu svetom Savi, prošetali su uobičajenom maršrutom, od mjesne crkve glavnim gradskim saobraćajnicama do autobuske stanice i nazad.

Okupljanje je proteklo bez incidenata, ali je za to vrijeme saobraćaj trasom njihovog kretanja bio obustavljen.

Pljevlja

I u Pljevljima je poslije molebana u crkvi Svete Petke održana litija ulicama grada.

Llitija se kretala već ustaljenom maršrutom ulicom Prvog Decembra, zatim ulicom Mila Peruničića a potom ulicom Kralja Petra Prvog do zgrade Opštine Pljevlja gdje se zaustavila.

Bijelo Polje

Građani Bijelog Polja, vjernici SPC, koji su nezadovoljni usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti prošetali su i večeras ulicama tog grada.

Bijelom Polju litiju je predvodio episkop budimljansko-nikšićki Joanikije. On je poručio da pravoslavni vjernici trpe veliku nepravdu, izglasavanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom Crne Gore, ali ni sa međunarodno utvrđenim standardima. I ako misle u Evropu, dužni su da obezbijede svakom slobodu vjere, i najmanjoj zajednici, a posebno najbrojnijoj vjerskoj zajednici crkvi pravoslavnoj svetoj u Crnoj Gori, kojoj pripada preko 70 posto građana Crne Gore“, kazao je Joanikije.

Plužine

Pristalice SPC u Plužinama takođe su prošetale ulicama tog grada noseći ikone uz poruku “Ne damo svetinje”.

PROTEST ZBOG ZAKONA

Građani su i večeras, u nekoliko gradova širom Crne Gore, prošetali ulicama, iskazujući tako protest i negodovanje zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Podgorica

U podgoričkom Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja večeras je u 18 sati počelo služenje molebana, u znak protesta protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Okupljeni su, kako je i najavljeno, u 19 sati krenuli u molitvenu šetnju do crkve Svetog Đorđa pod Goricom i nazad do Sabornog hrama.

Protojerej Velibor Džomić kazao je će “na bezakonje odgovoriti molitvom”.

Pozvao je vjernike da sa večerašnje litije, kao sa svakog sabora, odlaze “bolji”, i pozvao ih da se do Sabornog hrama vrate “dostojanstveno i mirno” kao i do sada.

Nikšić 

Kolona koju je predvodilo loklano sveštenstvo prošetala je kao i sinoć u Nikšiću ulicom Vuka Karadžića, Pete proleterske i Njegoševom, do trga Slobode, gdje je održana kratka besjeda.

Na poziv sveštenstva građani su se razišli i zakazali novu litiju i sjutra veče u isto vrijeme.

Žabljak

Nakon liturgije održane u crkvi Svetog Preobraženja, ulicama grada prošetali su i Žabljačani.

Oko 17 sati, pjevajući crkvene pjesme i himnu svetom Savi, prošetali su uobičajenom maršrutom, od mjesne crkve glavnim gradskim saobraćajnicama do autobuske stanice i nazad.

Okupljanje je proteklo bez incidenata, ali je za to vrijeme saobraćaj trasom njihovog kretanja bio obustavljen.

Pljevlja

I u Pljevljima je poslije molebana u crkvi Svete Petke održana litija ulicama grada.

Llitija se kretala već ustaljenom maršrutom ulicom Prvog Decembra, zatim ulicom Mila Peruničića a potom ulicom Kralja Petra Prvog do zgrade Opštine Pljevlja gdje se zaustavila.

Bijelo Polje

Građani Bijelog Polja, vjernici SPC, koji su nezadovoljni usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti prošetali su i večeras ulicama tog grada.

Bijelom Polju litiju je predvodio episkop budimljansko-nikšićki Joanikije. On je poručio da pravoslavni vjernici trpe veliku nepravdu, izglasavanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom Crne Gore, ali ni sa međunarodno utvrđenim standardima. I ako misle u Evropu, dužni su da obezbijede svakom slobodu vjere, i najmanjoj zajednici, a posebno najbrojnijoj vjerskoj zajednici crkvi pravoslavnoj svetoj u Crnoj Gori, kojoj pripada preko 70 posto građana Crne Gore“, kazao je Joanikije.

Plužine

Pristalice SPC u Plužinama takođe su prošetale ulicama tog grada noseći ikone uz poruku “Ne damo svetinje”.

RUKOPIS KREMLJA

Ciljevi modernih vjerskih ratova se ne razlikuju mnogo od onih koji su vođeni stotinama godina unazad, i nemaju nikakve veze sa vjerovanjem u Boga: „u igri“ su različiti prioriteti – uticaj, moć i novac, jedina razlika je u tome što sada ne govorimo o zlatnim dukatima kao plijenu, već o milionima ili milijardama eura – piše u komentaru „Crna Gora: ‘crkvene strasti’ ruskih specijalnih službi”, koji objavljuje portal na ruskome jeziku „24news” iz Kijeva.

“Rusija i Srbija, koje su mentalno u srednjem veku, pokušavaju da ‘okrenu sat unazad’ i zadrže bar religijski uticaj na svoje bivše kolonije: Ukrajinu i Crnu Goru. Trenutno se obje ove države u stvari bore za istu stvar – nezavisnost Crkve, koja će minimizirati spoljnji uticaj na procese koji se odvijaju u tim zemljama, a oni, kako piše u analizi ukrijanskog portala, nemaju nikakve veze s religijom, prenosi Antena M.

RUKOPIS KREMLJA

Ciljevi modernih vjerskih ratova se ne razlikuju mnogo od onih koji su vođeni stotinama godina unazad, i nemaju nikakve veze sa vjerovanjem u Boga: „u igri“ su različiti prioriteti – uticaj, moć i novac, jedina razlika je u tome što sada ne govorimo o zlatnim dukatima kao plijenu, već o milionima ili milijardama eura – piše u komentaru „Crna Gora: ‘crkvene strasti’ ruskih specijalnih službi”, koji objavljuje portal na ruskome jeziku „24news” iz Kijeva.

“Rusija i Srbija, koje su mentalno u srednjem veku, pokušavaju da ‘okrenu sat unazad’ i zadrže bar religijski uticaj na svoje bivše kolonije: Ukrajinu i Crnu Goru. Trenutno se obje ove države u stvari bore za istu stvar – nezavisnost Crkve, koja će minimizirati spoljnji uticaj na procese koji se odvijaju u tim zemljama, a oni, kako piše u analizi ukrijanskog portala, nemaju nikakve veze s religijom, prenosi Antena M.

NA PODGORIČKOM PAZARU

Na Trgu nezavisnosti u Podgorici, na Podgoričkom pazaru i večeras zagarantovana zabava, saopštili su organizatori pazara.

Večeras nastupaju naše i regionalne zvijezde – Marija Božović, Marko Louis i Darko Rundek.

“Hvala svima koji su bili sinoć na Trgu nezavisnosti, a uz najljepše želje u predstojećoj godini, pozivamo vas da večeras zajedno uđemo u završnicu prazničnog Pazara”, poručuju iz Glavnog grada.