PROCJENE IJZ

Korišćenjem metodologije preporučene od strane UNAIDS, procjenjuje se da u Crnoj Gori sa HIV-om živi oko 400 osoba, navode iz Instituta za javno zdravlje.

Povodom 30 godina od pojave prvog zaraženog pacijenta HIV-om, iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da je na kraju 2018. godine sa tim oboljenjem živjela 221 osoba (196 muškaraca i 25 žena), što čini da je registrovana prevalencija ove infekcije u Crnoj Gori 0,03 odsto.

“Korišćenjem metodologije preporučene od strane UNAIDS, procjenjuje se da u našoj zemlji sa HIV-om živi oko 400 osoba, pa prevalencija HIV infekcije u odrasloj populaciji (populacija uzrasta 15-49 godina) iznosi oko 0,1 odsto. Najveći broj HIV infekcija (78 posto) dijagnostikuje se u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola. Najveći broj registrovan je u Podgorici i primorskoj regiji. Najčešći put prenosa infekcije (88 posto slučajeva) je preko nezaštićenog seksualnog odnosa. Prenos putem krvi, kao i prenos sa majke na dijete i dalje je veoma rijedak u našoj sredini”, ističu iz Instituta, piše Dan.

Iz te institucije navode da je nacionalni odgovor na HIV multisektorski, multidisciplinaran i podrazumijeva veliki broj aktivnosti koje uključuju edukaciju, savjetovanje i testiranje na HIV, savjetovanje i testiranje trudnica, obezbjeđivanje sigurne krvi, prevenciju u zdravstvenim ustanovama, pravilno odlaganje medicinskog otpada, terapiju, obezbjeđivanje postekspozicione profilakse, omogućavanje preekspozicione profilakse, sprovođenje programa smanjenja štete, smanjenje stigme i diskriminacije, stvaranje podržavajućeg okruženja, promociju upotrebe kondoma i dr.

“Prvi slučaj AIDS-a u Crnoj Gori registrovan je 1989. godine i od tada do kraja 2018. godine registrovano je ukupno 277 osoba inficiranih HIV-om. Skoro polovina registrovanih (49 odsto) je u momentu otkrivanja infekcije bila u stadijumu razvijene bolesti (AIDS-a). U istom periodu 56 osoba je umrlo od AIDS-a”, navodi se u saopštenju.

BOVE, KABINE, KANTE…

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom opredijeliće 45 hiljada eura za nabavku, skladištenje i postavljanje kupališne opreme – bove za obilježavanje kupališta sa morske strane, kabine za presvlačenje, kante za otpatke, informativne table, spasilačku i opremu za pse.

Ta oprema će, kako se navodi u javnom pozivu, biti postavljena na kupalištima u svim primorskim gradovima, prenosi Radio Jadran.

Prema specifikaciji iz tenderske dokumentacije, biće nabavljeno 850 bova dugih 80 cm, pet mobilnih – montažnih kabina za presvlačenje, 20 plastičnih kanti za otpatke sa poklopcem, pet informativnih tabli, pet kompleta spasilačke opreme (tube, signalizacione zastavice, pojasi za spasavanje, prva pomoć, dvogledi, pištaljke ), 20 kompleta opreme za pse.

Period skladištenja se računa od završetka kupališne sezone, odnosno od dana uklanjanja opreme sa kupališta, pa do isteka roka važenja ugovora.

Za opremu koja je u vlasništvu naručioca – Morskog dobra period skladištenja se računa od dana preuzimanja opreme iz skladišta „UNA“ doo u Tivtu nakon zaključenja ugovora u roku od 10 dana. Ponuđač sa kojim bude zaključen ugovor o javnoj nabavci odgovara za štetu na robi koja je nastala u objektu za skladištenje.

Rok za predaju ponuda je 29. januar 2020. godine.

PRIJESTONICA CETINJE

Predstavnici Prijestonice Cetinje uručili su danas učenicima osnovnih škola „Šunjo Pešikan“ na Trešnjevu i „Boro Vukmirović“ na Rijeci Crnojevića 19 desk i laptop računara, koji su obezbijeđeni iz donacije Univerziteta Crne Gore i sredstava Prijestonice.

Kako je saopšteno, lokalna uprava i Senat Prijestonice učenicima su darivali i novogodišnje paketiće.

Gradonačelnik Aleksandar Kašćelan kazao je da su briga o djeci i stvaranje uslova za njihov nesmetan psihofizički razvoj obaveza Prijestonice.

Prema njegovim riječima, Prijestonica je prepoznata po društveno odgovornom ponašanju i podršci obrazovnim ustanovama.

„Vjerujemo da će računari koje smo danas darivali pomoći djeci da lakše savladavaju nastavno gradivo, ali i da se razonode ili povezuju sa vršnjacima iz zemlje i inostranstva“, kazao je Kašćelan.

On je rekao da je donacija računara nastavak brojnih aktivnosti koje je Prijestonica realizovala u prethodnoj godini iz oblasti obrazovanja.

Osim kupovine udžbenika za učenike prva tri razreda osnovne škole na gradskom području, Prijestonica je, kako je naveo, za osnovce na seoskom području obezbijedila udžbenike za sve razrede.

„Rad obrazovnih ustanova pomagan je i putem nabavki IT opreme, učila i pomagala, a donirali smo i novac za sanaciju objekata kao i uređenje sportske sale. Obezbijeđen je prevoz učenika na gradskom području, a ustupljena su i vozila za prevoz đaka na seoskom“, kazao je Kašćelan.

Kako je rekao, na više lokacija u gradu uređena su dječja igrališta, dok su za seoske škole obezbijeđeni sportski rekviziti i koševi.

Kašćelan je mališanima, od kojih neki prelaze više kilometara do škole, poželio uspješnu 2020. godinu i nastupajuće praznike, da budu srećni i zdravi, radoznali i istrajni u obrazovanju, dodajući da će Prijestonica nastaviti da ulaže u infrastrukturu kako bi seosko područje što više približila gradu.

Računare i novogodišnje poklone učenicima Osnovne škole „Boro Vukmirović“ na Rijeci Crnojevića uručili su zamjenik gradonačelnika Petar Marković, sekretar Sekretarijata za kulturu, sport i mlade Stanko Marković i direktor Turističke organizacije Prijestonice Cetinje Oskar Huter.

NA ĆEMOVSKOM

Aero klub “Špiro Mugoša” organizovao je danas na Sportskom aerodromu “Ćemovsko polje” tradicionalnu Novogodišnju manifestaciju.

Djeca predškolskog uzrasta vrtića Đina Vrbica iz Podgorice, danas su posjetila Aero Klub “Špiro Mugoša”, a padobranci ovog kluba su se potrudili za dolazak Djeda mraza padobranom iz vazduha.

Mališani su bili iznenađeni ovom nesvakidašnjom akcijom, a prema osmjesima i reakciji kada je Djeda Mraz sletio sa poklonima i podijelio novogodišnje darove, može se reći, da su svi bili oduševljeni.

Djeca su potom Djeda Mrazu otpjevala brojne pjesmice.

URUČENO 300 POKLONA

Menadžment Kliničkog centra uručio je novogodišnje poklone najmlađim pacijentima sa Instituta za bolesti djece. Uručeno je skoro 300 poklona za 100 mališana.

Praznična čarolija stigla je u Institut za bolesti djece. Djeda Mraz je obišao najmlađe pacijente i uručio im poklone, uz zelju da što prije ozdrave. Mališani su osmjesima i zagrljajima pozdravili neočekivane goste.

A, poklonima i Deda Mrazu obradovao se i šestogodišnji Vukašin: “Došao je deda mraz, iznenadio me”.

Iznenađenje najmlađim pacijentima priredio je menadžment Kliničkog centra s prijateljima. Cilj je kažu da praznični duh donesu i djeci koja su zbog bolesti daleko od svojih domova.

“Kako budemo bolje radili sa djecom onda ćemo imati i uspjeha sa odraslim pacijentima. Svi imamo jednu želju,a posebno za djecu da nam budu zdrava i da obezbijedimo da ovaj prostor kako smo radili posljednjih godinu da ovaj prostor bude još bolji”, kazala je medicinska direktorka KCCG Marina Ratković.

ĐUKANOVIĆ

Strateški cilj Crne Gore je osavremenjavanje sistema obrazovanja i razvoj nauke, jer je to najbolje ulaganje u sigurnu budućnost, kazao je predsjednik države Milo Đukanović, na svečanoj akademiji povodom Dana Pravnog fakulteta.

Đukanović je sa dekanicom Pravnog fakulteta Anetom Spaić otvorio sudnicu koja će se od sljedeće godine koristiti za praktičnu nastavu, odnosno za simulacije suđenja.

„Današnja Crna Gora, najmlađa članica NATO-a i lider u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom (EU), za svoj strateški cilj ima prije svega osavremenjavanje sistema obrazovanja i razvoj nauke. Jer, to je najbolje ulaganje u sigurnu budućnost“, istakao je Đukanović.

Kako je naveo, za snažne institucije potrebni su obrazovani ljudi, lojalni i posvećeni državi i svjesni sopstvene uloge i odgovornosti u procesu njene viševjekovne izgradnje.

„Na vama koji danas predajete i studirate pravo u ovoj kući, i srodnim institucijama u Crnoj Gori, na generacijama koje će doći poslije vas, počiva crnogorski pravosudni i sistem javne uprave. Vi ćete u dobroj mjeri nositi odgovornost za dalji proces njegovog usklađivanja sa evropskom pravnom tekovinom, koji smo uspješno započeli“, rekao je Đukanović.

On je naglasio da je današnje otvaranje Sudnice osnivača Pravnog fakulteta izuzetno značajno.

„To će vam omogućavati da već tokom studija stičete potrebna praktična znanja, i tako spremniji, s novim iskustvima, dočekate buduće ni malo lake profesionalne izazove“, poručio je Đukanović studentima.

„Zato je red da danas, kada smo otvorili Sudnicu osnivača Pravnog fakulteta – Milana Milutinovića, Branislava Ivanovića, Nikole Stjepanovića, Pavla Dimitrijevića, Vojislava Bakića, Mijata Šukovića i Rista Vukčevića, pomenemo i ostale prve profesore, Nikolu Srzentića, prvog dekana, kao i Branislava Nedjeljkovića i Petra Stojanovića, izabrane od Matične komisije formirane od Republičkog Izvršnog vijeća“, kazao je Đukanović.

On je istakao da se Crna Gora ponosi slobodarskom tradicijom.

„Ali, ne smijemo zaboraviti da nas „zakoni čine slobodnim“. Crnogorski sudovi su garancija njihove efikasne primjene“, kazao je Đukanović.

On je naveo da je Crna Gora relativno kasno dobila prvog pravnika, sredinom 70-ih godina 19. vijeka, i pravni fakultet 1972. godine, ali da je pravo sastavni dio njene duge državne tradicije.

Đukanović je rekao da postoji potreba za razvojem društva znanja, inovativnog društva u kojem se konstantno ulaže u obrazovanje I nauku I znanje vrednuje kao resurs i visoko cijeni individualnost i kreativnost pojedinaca.

Kako je istakao, bez pravno uređene države, vladavine prava ne može biti, a ni ekonomskog, niti bilo kojeg razvoja.

Predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović uručio je nagradu te institucije studentkinji Ani Bogavac.

Dekanka pravnog fakulteta Aneta Spaić podijelila je posebne zahvalnice advokatu Vanji Mugoši, sudiji u penziji Sretenu Ivanovicu, članu Tužilačkog savjeta Milanu Filipoviću, Osnovnom sudu u Podgorici, sutkinja Privrednog suda Dijana Raičkovic, UNHCR-u, Poreskoj upravi I Upravi carina.

Spaić je kazala da se danas slavi skoro pola vijeka postojanja tog fakulteta i da su temelji postavljeni na sigurnom.

„Taj fakultet je žarište duha, intelektualizma, humanizma, stvaralaštva, slobodne kritičke misli i posvećenosti crnogorskoj zajednici“, rekla je Spaić.

Njihov cilj je, kako je istakla, da se poput svjetskih pravnih škola odrede svom nacionalnom okviru, kao institucije čije bi razumijevanja i tumačenje prava bilo posebno značajno.

„I to ne samo samo u našoj kući Univerzitetu, nego i šire po ugledu na neke druge evropske institucije“, rekla je Spaić.

Prema njenim riječima, sudnica će od sledeće godine biti u funkciji praktične nastave, odnosno u njoj će se odvijati simulacije suđenja, gdje će se sticati sva neophodna pravnička znanja.

„Modernizacija Pravnog fakulteta znači iskorak u kvalitetu nastave, više akademske standarde i bolju međunarodnu saradnju“, ocijenila je Spaić.

UPRAVA POLICIJE

Uprava policije i ove godine održava tradiciju podjele novogodišnjih paketića mališanima, a današnji dan, koji je u znaku praznika, podijelili su i obilježili sa djecom iz Dječijeg doma “Mladost” Bijela.

Kako je saopštio savjetnik direktora Uprave policije predrag Ašanin, već dugi niz godina organizuju ovakve ili slične akcije, a danas im je izuzetno zadovoljstvo što su dio praznične atmosfere podijelili sa djecom ove ustanove, koja su im, kako je dodao, širokim osmjesima pokazala zahvalnost na poklonima koje smo im uručili.

“Veliko interesovanje i pažnju su privukla prikazana vozila i sredstva koja policija koristi u svom radu, a policijski službenici su se družili sa djecom i odgovarali na brojna pitanja radoznalih mališana. Uvjeren sam da se ljubazno osoblje ove ustanove svakodnevno trudi da djeci uljepša boravak i dane koje provode ovdje, a danas je bila prilika da i Uprava policije, sa skromnim poklonima i sadržajima koje smo pripremili, obraduje mališane koji će Novu godinu dočekati u ovom domu”, kazao je Ašanin.

“LJEKARI ODLAZE”

Crnogorsko zdravstvo već godinama kuburi sa brojem doktora i ostalog medicinskog osoblja, ocjenjuje Marija Radinović, portparolka Odbora Socijalističke narodne partije (SNP) Glavnog grada. Ona ukazuje da je u posljednjih nekoliko godina Crnu Goru napustilo preko stotinu ljekara, a da prema najavama iz Sindikata doktora medicine, “još njih dvadesetak se sprema da ode iz države”.

“Naši mladi zdravstveni radnici u najvećoj mjeri odlaze u Njemačku, u kojoj će u martu naredne godine na snagu stupiti zakon prema kojem se više neće primjenjivati pravilo da prednost pri zapošljavanju ima državljanin Njemačke ili neke druge zemlje Evropske unije. Dakle, dok naši ljekari, a takođe i prosvjetari muku muče da obezbijede pristojne plate i krov nad glavom, visoki državni funkcioneri primaju basnoslovne zarade i dobijaju po nekoliko stanova od države, odnosno na račun građana”, piše u saopštenju Radinović.

Ona navodi i da se mladi ne usuđuju da stupe u brak jer “bez posla ili sa nesigurnim radnim mjestom, platama koje kasne i doprinosima koji im se ne uplaćuju, ne mogu da se uhvate u koštac sa svim izazovima koje donosi savremeni način života”.

“Djeca, jedna od najranjivijih kategorija stanovništva, zakinuta su za dječiji dodatak koji bi roditeljima olakšao makar dio brige za njih”, piše Radinović.

Dodaje da u SNP-u smatraju da se diskriminacija ne smije nastaviti.

“Ukoliko ne dođe do prijeko potrebnih promjena, crnogorsko društvo će doći do tačke bez povratka jer neće imati ko da nas liječi, a našu djecu ko da uči”, zaključuje Radinović.

U KLINIČKOM CENTRU

U Centru za digestivnu hirurgiju počela je da se izvodi intraoperativna primjena citostatika, najveći hirurški poduhvat u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).

Iz KCCG navode da ova procedura u razvijenim svjetskim zdravstvenim centrima košta i do 500 hiljada dolara.

“U KCCG našim pacijentima sada je dostupna na teret sredstava države”, kaže se u saopštenju.

Najavljeno je da će se sjutra biti održana konferencija za novinare na kojoj će se predstaviti procedura i benefiti njene primjene za pacijente.

Na konferenciji će govoriti direktor KCCG Jevto Eraković i načelnik Centra za digestivnu hirurgiju Ranko Lazović.

RADULOVIĆ

Crna Gora treba da ima novi zakon o slobodi vjeroispovijesti, jer je onaj iz 1977. apsolutno neprimjeren postojećem ambijentu, saopštio je, za Radio Crne Gore predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović. Radulović smatra da su građani, zbog nedostatka javne rasprave, dovedeni u ozbiljnu zabludu u vezi sa tim šta zakon zaista uređuje. Udruženje se do sada nije oglašavalo, ali kako Radulović ističe, onog trenutka kada bude organizovana ozbiljna akademska, stručna rasprava na svako od pojedinačnih rješenja će sa zadovoljstvom dati svoje mišljenje.

Udruženje pravnika Crne Gore se nije uključivalo u nešto što nema apsolutno bilo kakve obrise javne rasprave, naveo je Radulović.

“Bilo da je tu pogriješio predlagač ili neka od zainteresovanih strana to je manje važno, to je ili jedna politika ili ozbiljna manipulacija u čitavom procesu”, smatra Radulović.

Udruženje pravnika nije bilo u prilici da saopšti svoj stav jer nije vođen dijalog sa akademskom zajednicom. Nije vođen dijalog sa građanima, sa vjernicima, nije vođen razgovor sa vjernicima, sa onima koji imaju slobodu vjeroispovijesti, a pritom ne pripadaju jednoj od tri dominantne religije.

“Reći ću da se zakon zove Zakon o slobodi vjeroispovijesti i slobodi uvjerenja. Čl. 2 kaže da je sloboda misli apsolutna i neprikosnovena, šta je sa agnosticima i sa onima koji imaju neka drugačija religijska uvjerenja. Ovdje se sve pretvorilo u položaj i status jedne crkve koja je pritom dala suprotan smjer temeljnim odrednicama ovog zakona, mislim da su crnogorski građani u ozbiljnoj zabludi šta taj zakon uređuje.”

On ističe da se uopšte ne radi o imovinskopravnim odnosima.

“Zakon ima 67 članova, mislim da se polemika vodi oko člana 62. i 63. sve do toga Zakon je totalna nepoznanica za crnogorske građane. Mislim da je to neozbilno i neprimjereno. Ušli smo u jedan tipično balkanski pristup jednom datom rješenju, zakon je vrlo liberalan, rađen u skladu sa preporukama VK . Moguće je da postoje određena rješenja koja bi trebalo dodatno uraditi pravnotehnički, ali moram reći sljedeće- da li će o tome razgovarati hodža, pop ili kaluđer, svakako da, ali je nedopustivo da o tome ne govore civilisti, profesori građanskog prava, ustavnog prava, poznavaoci ljudskih prava i sloboda. Vidjeli ste kako se ombudsman mudro postavio i rekao da će nakon usvajanja zakona dati svoje mišljenje, a i mi ćemo isto tako tada dati svoj stav”, naveo je Radulović.

On je istakao da Udruženje pravnika čeka da sve prođe, te da će naknadno iznijeti svoj stav.

“Pretpostavljamo da će zakon biti usvojen, i onda ćemo dati svoje stručno mišljenje i stavove u pogledu pojedinih rješenja, jer je zaista neprimjereno da u jednoj ozbiljnoj društvenoij zajednici, uslijed nedostatka društvenog dijaloga ne dobije se odgovor na sva temeljna pitanja koja ovaj zakon sadrži”.

Radulović kaže da ne želi da prejudicira šta će se dešavati u Parlamentu ali je izričit da Crna Gora treba da ima novi zakon.

“Podržao bih stav da Crna Gora ima novi zakon jer je onaj iz 1977. apsolutno neprimjeren postojećem ambijentu. Treba da iz antisistema uđemo u sistem. Političke prilike u Crnoj Gori često su na ivici nemogućnosti razumjevanja.”

Radulović vjeruje da će za građane koji priželjkuju uređenje tog sistema u Crnoj Gori biti prilike da početkom godine se otvori dijalog.

“Vidjećemo i da li će biti amandmana. Znate onu staru dobru poslovicu “Tresla se gora dodio se miš”, e kad sve prođe bićemo u prilici da shvatimo da je donijet jedan normativni akt kojim se ništa neće nikom otimati, oduzimati, ili nasilno ulaziti  u objekte”, jasan je on.

On smatra da se radi o velikoj manipulaciji i ističe da iz tog razloga Udruženje pravnika Crne Gore nije vidjelo bilo kakav smisao da učestvuje u takvom društvenom ambijentu.

“Onog trenutka kada bude organizovana ozbiljna akademska stručna rasprava na svako od pojedinačnih rješenja ćemo ozbiljno da učestvujemo sa zadovoljstvom”, zaključio je on.