NUHODŽIĆ, OEBS, UP

OEBS i ove godine pruža podršku Upravi policije u akciji podizanja svijesti o aktivnijem učešću građana i svih relevantnih subjekata društva u sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama. Ministar unutrašnjih poslova saopštio je da će država stati na put nasilju nad ženama i zaštititi žrtve.

Imajući u vidu činjenicu da mali procenat žena koje su doživjele nasilje od strane svojih partnera to i prijavi, OEBS je podržao ovu akciju i izradiopromotivno edukativni materijali koji je publikovan u svim crnogorskim gradovima. OEBS je takođe pokrenuo internetsku platformu kojanudi pomoć i informacije, a koje podržavaju napore za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama.

Ta web stranica je dostupna i na crnogorskom jeziku i može joj se pristupiti putem linka https://www.stopvawnow.org/cnr.

Najčešći oblik nasilja kome su izložene žene je psihičko, a česta je situacija da ovaj oblik nasilja prati i fizičko.

Do 1. novembra 2019. godine na teritoriji Crne Gore izvršeno je 261 krivično djelo u vezi sa porodičnim nasiljem i podnijete su 1304 prekršajneprijave zbog izvršenih 1479 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Izrečene su 43 naredbe o udaljenju ili zabrani vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje, te je 25 žrtava upućeno u sklonište za žrtve, od čega je troje djece.

Policija je predložila 167 zaštitnih mjera od čega: 28 udaljenje iz stana, 53 zabrana približavanja, 62 zabrana uznemiravanja i uhođenja, 17 obavezni psihosocijalni tretman i sedam obavezno liječenje od zavisnosti, a u istom periodu, po rješenjima sudova za prekršaje, policija je pratila izvršenje ukupno 198 zaštitnih mjera iz nadležnosti policije.

Oni su ohrabrili sve koji trpe nasilje da bez odlaganja prijave najbližoj policijskoj stanici ili na broj 122.

Nuhodžić: Država odlučna da stane na put nasilju nad ženama i da zaštiti žrtve

„Iako je sada povjerenje žena u rad državnih organa veće, moramo da imamo snažniju podršku svih subjekata društva – Da svi zajedno pošaljemo poruku da nećemo biti nijemi na nasilje, da nećemo okretati glavu, već da ćemo prijaviti svaki oblik nasilja. Da pokažemo da u crnogorskom društvu nasilje nećemo dozvoliti. Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije će uvijek biti čvrst oslonac svim žrtvama nasilja i svim štićenicama Sigurne ženske kuće. Učinićemo sve da ih zaštitimo, da se osjećaju sigurno, a da nasilnike privedemo pravdi. Žrtve moraju da znaju da nasilje nije njihov lični ili porodični problem, već problem društva u cjelini. Država je odlučna da stane na put nasilju nad ženama i da zaštiti žrtve“, poručio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić govoreći na panelu Državna politika i skloništa za žene sa iskustvom nasilja, u okviru konferencije kojom se obilježava jubilej povodom 20 godina postojanja Sigurne ženske kuće.

U ovoj godini, Policija je predložila 171 zaštitnu mjeru, od čega: 29 udaljenje iz stana, 54 zabrana približavanja, 63 zabrana uznemiravanja i uhođenja, 18 obavezni psihosocijalni tretman i sedam obavezno liječenje od zavisnosti. Po rješenjima sudova za prekršaje, Policija je pratila izvršenje ukupno 217 zaštitnih mjera. Za jedanaest mjeseci ove godine, izvršiocima prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, izrečeno je 48 naredbi o udaljenju ili zabrani vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje.

„Svako mora da bude bezbjedan u svojoj porodici. Stavili smo do znanja da svaka kuća u kojoj žena živi, mora da bude njen siguran dom, a da je nasilnik taj koji mora da ode“, naglasio je Nuhodžić.

Ministar je konstatovao da Policija u značajno većem broju koristi mjere zaštite, ističući da ti predmeti i te mjere moraju da dobiju podršku od pravosuđa, kako od tužilaca kada je riječ o  kvalifikaciji tako i na sudu kroz sankcije.

„Dakle, jasan je trend intenzivnije primjene svih mjera iz nadležnosti Policije, no svrsishodnost istih, a to je smanjenje nasilja i nulta tolerncija na nasilje, može se postići samo ako sve institucije sinhronizovano djeluju“, kazao je Nuhodžić.

Podsjetio je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova formiralo Operativni tim za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, sa namjerom da se o ovom negativnom fenomenu i društvenom problemu, kroz rad Tima, progovori na jedan otvoreniji i jasniji način koji će mobilisati sve subjekte društva. U tom kontekstu, ministar je naveo da je do sada razmatrano oko 40 kompleksnih slučajeva, a postupanje u konkretnim predmetima se odnosilo na predlaganje mjera, upućivanje na odgovarajuće modele reagovanja i komunikaciju sa žrtvama.

Govoreći o konkretnim aktivnostima na planu unapređenja podrške i zaštite žrtvama nasilja u porodici, Nuhodžić je kazao da bez obzira na činjenicu da je u prethodnim godinama dosta učinjeno u borbi protiv nasilja, i dalje, svi zajedno, Policija, Tužilaštvo, Sud, vaspitno-obrazovne, socijalne i zdravstvene ustanove, civilni sektor i mediji, moramo uložiti dodatne napore u pravcu prevencije i jačanja edukacije.

Dodao je da će Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije intenzivirati obuke policijskih službenika, od rukovodnog do izvršnog kadra, kako bi se osigurao adekvatan pristup i pružila veća podrška žrtvama nasilja.

Sistemski značajni pomaci su načinjeni kroz izradu Baze koja osigurava prenos podataka za sve prijave nasilja od Policije ka centrima za socijalni rad, a kao nastavak rada, planira se i automatska razmjena podataka sa Ministarstvom prosvjete, Tužilaštvom i Sudom.

„Jedino kroz zajednički rad, afirmaciju tolerancije i kulture nenasilja stvaramo bolje društvo u kom će buduće generacije odrastati. Ministarstvo unutrašnjih poslova će nastaviti sa podrškom ženskim nevladinim organizacijama koje pružaju usluge žrtvama nasilja, s obzirom da je civilni sektor važna karika za suzbijanje nasilja nad ženama. Takođe, lično ću se snažno zalagati za pooštravanje kazni za sva krivična djela sa elementima nasilja. Jer samo oštrijim kaznama možemo pobijediti ovu pošast“, zaključio je u obraćanju na konferenciji povodom 20 godina postojanja Sigurne ženske kuće ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludin Nuhodžić.

SNP PORUČUJE

U Nacionalnom planu zaštite i spašavanja od tehničko-tehnoloških nesreća konstatovano je da crnogorske spasilačke službe nemaju kadra, niti su dovoljno obučene da adekvatno reaguju u slučajevima tehničko-tehnoloških nesreća, saopšteno je iz SNP-a.

“Ovo je činjenica zbog koje bi nadležne institucije, najblaže rečeno, morale biti zabrinute” poručuju iz te partije.

U ovom dokumentu se, kako kažu, konstatuje se nedostatak lične i kolektivne opreme, kao i adekvatne obuke za kvalitetan odgovor u slučaju nesreća sa opasnim materijama, za požare u zatvorenim prostorijama, za hemijske, biološke, te nuklearno-radijacione prijetnje.

“Tako se može desiti da nema ko da preduzme potrebne mjere i radnje u slučaju nesreća i akcidenata koji bi se mogli dogoditi u velikim postrojenjima, kao što Kombinat aluminijuma Podgorica, Messer Tehnogas u Petrovcu, Termoelekrana Pljevlja, Rudnik uglja Pljevlja, Rudnik uglja Berane, Tara Aerospace and Defence Products AD u Mojkovcu, Tosčelik Alloyed Engineering Steel u Nikšiću, Poliex Berane, ali i hidroelektrane Perućica i Piva”, navodi se u saopštenju.

S obzirom na to, da Crna Gora, kako kako kažu, pamti slučajeve u kojima su čak i životi ljudi u ovakvim situacijama bili ugroženi, SNP CG poziva Vladu da preduzme sve mjere kako bi se ljudi zaposleni u spasliačkim timovima što prije obučili za pružanje adekvatnog odgovora u kritičnim momentima i kako bi se obezbijedila potrebna oprema za te svrhe.

“Ne možemo dopustiti da se životi ljudi i imovina, zbog neozbiljnosti vladajućih struktura, stavljaju na kocku”, zaključuje se u saopštenju.

POTPISAN MEMORANDUM

Ministar prosvjete Damir Šehović, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i predsjednik Kulturnog centra “Rumija” iz Čikaga Senad Perazić potpisali su u Njujorku Memorandum o saradnji na izgradnji školske sportske sale JU OŠ “Mrkojevići” u barskom naselju Pečurice.

Projekat će se u barskom naslju Pečurice realizovati po modelu sufinansiranja, a vrijedan je više stotina hiljada eura, saopšteno je iz Uprave za dijasporu.

Kulturni centar “Rumija” obezbijediće 50.000 dolara, Opština Bar 150.000 eura, a Ministarstvo prosvjete ostatak sredstava.

Potpisnici su ocijenili da je projekat od velikog značaja za djecu u Pečuricama, ali i za cijelu lokalnu zajednicu.

“Ovo je samo jedan od projekata obnove školske sportske infrastrukture u Baru. Nedavno su ministar prosvjete i predsjednik Opštine Bar potpisali Memorandum o saradnji na realizaciji projekta “Rekonstrukcija školske sportske sale srednjih škola u Baru JU Gimnazija “Niko Rolović” i JU Ekonomsko-ugostiteljska škola, Bar”, vrijednosti oko 110.000 eura. Ovaj projekat se, takođe, realizuje po modelu sufinansiranja, pri čemu će Ministarstvo izdvojiti oko 70.000 eura, a ostatak sredstava Opština, a očekuje se da će biti završen za nekoliko mjeseci”, navode iz Uprave za dijasporu.

NOVI USLOVI

Novi uslovi prelaska državne granice za lica mlađa od 18 godina stupiće na snagu od 1. januara 2020. godine na graničnim prelazima prema Republici Srbiji, saopštavaju iz MUP-a. Kako dodaju izlazak i ulazak maloljetnim licima biće dozvoljen samo uz pasoš ili ličnu kartu.

“Notom Ambasade Republike Srbije obavješteni smo o ukidanju dosadašnje recipročne prakse i budućem dozvoljavanju ulaska u Republiku Srbiju maloljetnim državljanima Crne Gore samo uz važeći pasoš ili ličnu kartu Crne Gore, počev od 1. januara 2020. godine. Od toga perioda naša granična policije će, takođe, maloljetnim crnogorskim državljanima omogućiti izlazak iz Crne Gore samo ukoliko posjeduju važeću putnu ispravu za prelazak državne granice (pasoš ili ličnu kartu) i recipročno za maloljetne državljane Republike Srbije ulazak u Crnu Goru samo sa važećim pasošem ili ličnom kartom”, ističe se u saopštenju MUP-a.

Za sva lica mlađa od 18 godina, državljane Crne Gore, koji su prije ovog datuma napustili Crnu Goru sa drugim dokumentima na osnovu kojih je utvrđen njihov identitet (izvod iz matične knjige rođenih, đačka i zdravstvena knjižica) biće dozvoljen povratak u Crnu Goru, odnosno recipročno povratak za maloljetne državljane u Republiku Srbiju.

“U skladu sa Zakonom o putnim ispravama, još jednom upoznajemo javnost da za lice mlađe od 18 godina ukoliko posjeduje važeću putnu ispravu – pasoš, kada putuje samo sa jednim roditeljem, nije potrebna saglasnost drugog roditelja za prelazak državne granice”, objašnjavaju u MUP-u.

Kako su pojasnili, zahtjev za izdavanje pasoša, za lice mlađe od 18 godina života, podnosi jedan od roditelja, uz pisanu saglasnost drugog roditelja, što znači da saglasnost oba roditelja već postoji prilikom podnošenja zahtjeva i samim činom izdavanja pasoša.

“Shodno navedenom Zakonu, ako lice mlađe od 18 godina koje ima važeću putnu ispravu – pasoš putuje u drugu državu samo ili sa trećim licem potrebno je odobrenje samo jednog roditelja. U slučajevima kada građani mlađi od 18 godina budu namjeravali da prelaze državnu granicu sa ličnom kartom, u pratnji jednog roditelja, potrebna je pisana saglasnost drugog roditelja”, navodi se u saopštenju.

Razlika u odobravanju režima prelaska državne granice, u zavisnosti da li maloljetna lica putuju sa pasošem ili ličnom kartom, postoji zbog toga što je Zakonom o ličnoj karti propisano da zahtjev za izdavanje lične karte za građanina mlađeg od 18 godina može da podnese jedan roditelj, bez obaveze posjedovanja pisane saglasnosti drugog roditelja.

Ukoliko crnogorski građani mlađi od 18 godina budu namjeravali da samostalno putuje u inostranstvo sa ličnom kartom, u Republiku Srbiju i druge zemlje u okruženju koje to dozvoljavaju, granična policija će od njih tražiti na uvid odobrenje potpisano od strane oba roditelja.

“DOBRO ORGANIZOVAN”

Dom zdravlja Podgorica je dobro organizovana zdravstvena ustanova, u kojoj se primjenjuju najsavremenije medicinske tehnologije i u kojoj radi visokoprofesionalan kadar, a efikasnim i kvalitetnim radom potvrdili smo da je primarna zdravstvena zaštita temelj zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, poručio je direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić, na svečanosti upriličenoj povodom 92 godine rada najveće zdravstvene ustanove na primarnom nivou u Crnoj Gori.

I ove godine, tradicionalno, uručene su zahvalnice radnicima koji su otišli u zasluženu penziju i godišnje nagrade najboljim pojedincima i organizacionim cjelinama za poseban doprinos u radu.

Priznanja u Organizacionoj jedinici Izabrani doktor za djecu dobili su dr Biljana Fuštar i medicinska sestra Sonja Rašović. Među ljekarima za odrasle za doktora godine izabrana je Radmila Bojović, a među medicinskim sestrama Slađana Petković.

U organizacionoj cjelini Izabrani doktor za žene priznanje je dodijeljeno dr Nataši Tomašević, i medicinskoj sestri Anđeli Perović.

U Centru za podršku priznjanja su dobili dr Maida Burdžović u Centru za mentalno zdravlje, Ruža Raičević – fizioterapeut u Jedinici za fizikalnu terapiju primarnog nivoa i Marko Đurić, psiholog, zdravstveni saradnik.

Među nemedicinskim radnicima nagrađen je za godišnji doprinos u radu Mladen Vešović – Jednica za sanitetski prevoz.

Za službu godine izabran je Centar za laboratorijsku dijagnostiku, a specijalno priznanje dodijeljeno je dr Almi Drešević, specijalisti pedijatrije, za izuzetan profesionalan i stručni pristup za djelovanje u posebnim okolnostima.

Za poslovnog partnera godine izabrana je Kompanija “BTL MEDICAL MONTENEGRO” Podgorica, za izuzetnu poslovnu saradnju i doprinos u pružanju efikasnije primarne zdravstvene zaštite pacijentima.

Kavarić je podsjetio na višedecenijski razvoj Doma zdravlja Podgorica i plejadu ljekara i zdravstvenih radnika koji su ga gradili i izgradili.

“Za nama je devet decenija punih entuzijazma, posvećenosti, napornog rada generacija zdravstvenih radnika, koje su gradile zdravstvenu službu i svoje znanje, umijeće i humanost, nesebično davali stanovnicima sa ovog područja, ali i šire. Svi oni dali su izuzetno veliki doprinos u razvoju medicinske struke i nauke i u Podgorici i u Crnoj Gori”, kazao je Kavarić.

Kako je dodao, nastaviće da unapređuju znanje i struku, tehnologiju i prostor, kako bi svaki građanin dobio pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

BINGULAC U OPROŠTAJNOJ POSJETI

Odlazeći ambasador Srbije u Crnoj Gori Zoran Bingulac boravio je juče u oproštajnoj posjeti Opštini Herceg Novi, i tom prilikom se sastao sa predsjednikom Stevanom Katićem i potpredsjednikom Milošem Konjevićem. Sastanku je prisustvovao i konzul Republike Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović.

Katić je iskazao zahvalnost ambasadoru Bingulcu na doprinosu koji je pružio na relaciji dvije države, kao i na njegovanju tradicionalno dobrih odnosa Republike Srbije i Herceg Novog.

Kako se navodi u saopštenju opštine Herceg Novi, iskazano je obostrano zadovoljstvo sa radom Konzulata Srbije u Herceg Novom, kao i aktivnostima ovog diplomatskog tijela u prethodnom periodu.

“Gradili smo ne samo diplomatske, već i prijateljske veze Srbije i Herceg Novog, i tako će biti i ubuduće” poručio je Katić.

Mandat ambasadora Bingulca završava krajem decembra, kada će ga na tom mijestu zamijeniti novoimenovani ambasador Vladimir Božović.

PATRIJARH SPC IRINEJ

Crna Gora treba da odustane od donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Nadamo se i molimo da odustanu i da naše svetinje neće biti ugrožene, kazao je partijarh SPC Irinej.

Povodom donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti oglasio se i patrijarh SPC Irinej. On je za “Kurir” kazao da je Mitropolija crnogorsko-primorska stvorila Crnu Goru, a ne obratno.

“Da nije bilo mitropolije, ko zna kako bi se razvijao život na tim prostorima, ona je vodila taj narod u najkritičnijim vremenima”, rekao je Irinej.

Irinej smatra da Crna Gora treba da odustane od tog zakona.

“Ako imaju iole pameti, treba da odustanu od donošenja tog zakona. Nadamo se i molimo da odustanu i da naše svetinje neće biti ugrožene”, kazao je Irinej.

Podsjećamo, poslanici crnogorskog parlamenta raspravljaće 24. decembra o inoviranom Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

PROBIĆE ROK

Do kraja 2020. godine biće završen najveći dio građevinskih radova na izgradnji fudbalskog stadiona na Cetinju, ali će dobar dio radova ostati i za 2021. godinu, saopštio je portparol Uprave javnih radova Goran Škatarić.

On je saopštio da bi se sa aspekta papirologije moglo reći da kasne radovi na izgradnji stadiona, što je, kako je pojasnio, uslovljeno usklađivanjem projektne dokumentacije s novim propisima.

“Građevinske norme se moraju poštovati”, rekao je Škatarić u Jutarnjem programu RTCG-a.

U toku je, kazao je Škatarić, izgradnja istočne i zapadne tribine, navodeći da je dobar dio radova završen.

“Došlo se do same konstrukcije, odnosno nosećih elemenata za konstrukciju krova. Počela je gradnja južne i sjeverne tribine, i u tom dijelu se izvođač pridržava projekte dokumentacije i građevinskih normi. Dosta vremena je potrošeno na usklađivanju projektne dokumentacije sa novim propisima. Od momenta kad je počela izgradnja sa tadašnjom važećom dokumentacijom došlo je do promjene propisa koji se odnose na opterećenje vjetrom i snijegom, što je važno zbog klimatskih uslova na ovom područlju. Bilo je potrebno izmijeniti dokumentaciju”, rekao je Škatarić.

On je rekao da je prilikom radova na konstrukciji krova izuzetno važno ispuniti sve norme.

“Nećemo robovati rokovima, jer želimo da ispunimo sve građevinske norme. Sa aspekta paprilogije kasni se, ali se građevinske norme moraju poštovati”, poručio je on.

BAKOVIĆ SAOPŠTILA

U Crnoj Gori u ovom trenutku ima oko 300 migranata, a naša zemlja samo je tranzitna destinacija na putu ka Evropskoj uniji, istakla je direktorica Direktorata za građanska stanja i lične isprave MUP-a Milanka Baković.

Baković je u Jutarnjem programu RTCG-a rekla da je 2019. bila godina u kojoj je primijećen povećan broj migranata u odnosu na 2018.

“Do sada je u Crnu Goru ušlo i smješteno preko 7.000 migranata. Crna Gora nije krajnja destinacija migranata, oni Crnu Goru gledaju kao tranzitnu destinaciju, a glavna destinacija im je EU. Mi sada trenutno u Crnoj Gori imamo oko 300 migranata”, rekla je Baković.

Govoreći o proceduri, ona je kazala da je prvo potrebno utvrditi neophodne životne potrebe migranata, pa nakon toga njihov identitet.

“Mora se voditi računa o njegovom psiho-fizičkom stanju, te pružiti mu, ako je potrebno, adekvatnu medicinsku pomoć. Nakon toga, treba ga informisati o pravima koja ga sljeduju u Crnoj Gori na jeziku koji razumije. Zatim se smješta u centar gdje mu se pruža sva neophodna pomoć u skladu sa zakonom”, rekla je Baković.

CIJENE UOČI NIKOLJDANA

Uoči Nikoljdana, slave najvećeg broja Podgoričana, cijena svježeg krapa u ribarnici na pijaci na Pobrežju kretala se od šest do 10 eura. Za kilogram dimnjenog krapa trebalo je izdvojiti od 12 do 20 eura, dok je marinirani koštao 15 eura, isto koliko je trebalo platiti za kilogram svježe jegulje, piše Pobjeda.

Za pripremu marinade od ukljeva, po tradicionalnom receptu Staropodgoričana, za svaki kilogram ove sitne ribe trebalo je izdvojiti pet eura.

U pitanju su vrste ribe iz Skadarskog jezera, bez kojih se teško može zamisliti posna nikoljdanska trpeza. S druge strane, cijena pastrmke i morske ribe ostala je nepromijenjena.

Prodavačica u sektoru za prodaju ribe Nevenka Perović kaže da se ovih dana najviše traži krap.

“Manji komadi su od četiri do šest eura po kilogramu, a veći od osam do 10 eura”, kazala je Perović.

Cijena ove ribe, dodala je ona, uvijek skoči uoči Nikoljdana.

“Krap se inače kreće od dva eura, oni manji, do šest eura oni krupniji, stoje dosta jeftinije u odnosu na trenutne cijene”, kazala je Perović.

Za kilogram dimljenog krapa trebalo je izdvojiti od 12 do 20 eura,’dok je marinirani bio 15 eura. Svježa jegulja koštala je 15, a ukljeva pet eura.

Cijena pastrmke bila je nepromijenjena četiri i po eura za kilogram. Losos je koštao sedam eura, brancin i orada osam, apešikan 12 eura.

Ana Prelević svratila je juče u ribarnicu da kupi krapa. Podsjetivši da su cijene ribe svake godine uoči Nikoljdana visoke, ona kaže da to ne može biti razlog da se ne pripremi trpeza kako dolikuje.

“Krap sam platila skuplje nego inače. Svi u porodici vole morsku ribu, pa sam trgovala ibrancin i oradu. Prinuđeni smo da kupujemo po cijenama koje su sad aktuelne, iako to i nije baš u redu. Spremamo slavu kako dolikuje, pa pristajemo na ponuđene cijene”, kazala je Prelević.

Prodavač morske ribe Radovan Milašević kazao je da su prodajne cijene prilagođene nabavnim.

“Cijene su u odnosu na prethodnih nekoliko dana jeftinije, počele su da padaju, kako kod koga. Krupniji komadi krapa se danas mogu naći i za osam eura”, rekao je Milašević.