NUHODZIC POZVAO

Ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic rekao je da bi drzavni organi, NVO, mediji i gradani zajedno trebalo da ohrabre zene da ne trpe i ne prikrivaju nasilje.

“Svi zajedno – drzavni organi, NVO, mediji i gradani – treba da ohrabrimo zene da ne trpe i ne prikrivaju nasilje. Odgovornost je na svima nama – da prijavimo nasilnike i da podrzimo zene u borbi protiv nasilja”, navodi se na Tviter nalogu MUP-a.

Zajednickim snagama, kako je rekao, trebalo bi da pokazemo da ni drzava ni drustvo nece zastititi onoga ko cini nasilje, vec da ce jos odlucnije osuditi svaki vid nasilja i jos ostrije kaznjavati svakog nasilnika.

KOMUNIKOLOG POJASNJAVA

Komunikolog i psihioloski savjetnik Miroslav Knezevic kazao je da do sve cescih razvoda brakova dolazi jer se ljudi ne trude da poprave medusobne odnose .

Podsjecamo, nedavna statistika pokazala je da je u 2018. godini na svaka cetiri sklopljena braka – jedan bio razveden.

“Ljudi ulaze u brak zbog interesea – bilo da su pitanju emotivni, ekonomski, neki nagonski… Zivimo u vremenu gdje se ti interesi mogu ostvariti van braka, a brak nosi obaveze, onda postaje jasno zasto je brak u krizi”, rekao je Knezevic u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

On pojasnjava da se tehnosfera prebacila u sociosferu, pa se vise ne popravlja bilo sta.

“Sve sto ne valja mi bacamo. Dolazimo u situaciju da ne popravljamo ni brak. Ne popravljamo ni tehniku, baci se, kupi se nova”, kaze Knezevic.

Govoreci o razlozima braka iz nedavno sprovedenog istrazivanja to su, kako je rekao, nekompatibilni ciljevi partnera, te smetnje od drugih ljudi, ukljucujuci clanove primarne porodice.

Do razvoda braka dolazi i zbog oskudnih resursa.

Vazno je, kako je rekao, da partneri dijele iste vrijednosti, da imaju ista ocekivanja kad su u pitanju partnerske uloge, te dinamika seksualnih odnosa.

Prosjecni razvedeni brak u Crnoj Gori, kaze on, traje 11 godina.

HPV VIRUS

Humani papiloma virus je uzrocnik gotovo svih slucajeva raka grlica materice u Crnoj Gori i odgovoran je za znacajnu frakciju drugih karcinoma anogenitalne regije, glave i vrata. Istovremeno, kako upozoravaju iz Instituta za javno zdravlje, podaci ukazuju da je stopa novootkrivenih slucajeva karcinoma grlica u Crnoj Gori znatno visa od stope u Jugoistocnoj Evropi i svijetu sto ukazuje na neophodnost sprovodenja hitnih preventivnih mjera kako primarne (vakcinacija) tako i sekundarne prevencije (skrining).

Iz Ministarstva zdravlja je ranije najavljeno da ce vakcina protiv Humanog papiloma virusa (HPV) u kalendar imunizacije biti uvedena do kraja godine i ponudena kao preporucena djevojcicama od devet do 11 godina.

Ova vakcina, kako su objasnili, sluzi za sprecavanje infekcije HPV virusom (vakcina protiv humanog papiloma virusa 9-valentna, za tipove 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52, 58), koji je jedan od uzrocnika karcinoma cerviksa, vulve, vagine i genitalnih kondiloma (Condyloma acuminata) uzrokovanih odredenim tipovima HPV-a.

Iz Instituta upozoravaju da je karcinom grlica uterusa peti malignitet po ucestalosti kod crnogorskih zena (iza karcinoma dojke, nemelenomskih malignih neoplazmi koze, karcinoma debelog crijeva i karcinoma traheje bronha i pluca) i podsjecaju na podatke Nacionalog registra malignih neoplazmi koji pokazuju da je broj novootkrivenih karcinoma grlica materice tokom jedne godine u Crnoj Gori oko 110, a broj umrlih zena usljed ovog karcinoma 46.

Uporedujuci malignitete kod oba pola – karcinom cerviksa je na osmom mjestu sa ucestaloscu od 3,9 odsto medu svim malignitetima registrovanim u Crnoj Gori.

“Za razliku od prva cetri maligniteta sa liste, karcinom cerviksa (grlica materice) se smatra u najvecoj mjeri (gotovo 100 posto) preventabilnim kada bi se sprovodile sve dostupne preventivne strategije, a prije svega vakcinacija i skrining”, isticu iz Instituta.

Zasto nije obavezna

Odluku da vakcina bude preporucena, a ne obavezna, pojasnjavaju iz ove ustanove, uslovljava to sto je preporucena vakcinacija nacin prevencije zaraznih bolesti u situacijama kada postoje dostupne i druge preventivne strategije koje se mogu primjenjivati u prevenciji ili ranom otkrivanju obolijevanja, sto je u prvom redu skrining program.

Ostale strategije, kako dodaju, ukljucuju zdravstveno prosvjecivanje i edukaciju, smanjenje broja seksualnih partnera, upraznjavanje bezbjednih seksualnih odnosa prije odluke o trudnoci, cirkumcizija (obrezivanje) djecaka i sl.

“Za razliku od infekcije humanim papiloma virusima, bolesti protiv kojih se sprovode obavezne imunizacije su tzv. akutne zarazne bolesti cije posljedice i komplikacije nastupaju jako brzo i gotovo odmah – sa visokim stopama obolijevanja i umiranja i bez gotovo ikakvih drugih (alternativnih) preventivnih strategija koje su djelotvorne”, pojasnili su iz Instituta.

Navodeci da vakcinu mogu da prime i djecaci, i komentarisuci zasto to nece biti slucaj u Crnoj Gori, oni isticu da skoro sve do sada sprovedene studije ukazuju da infekcija humanim papiloma virusima lakse dolazi kod zena, tako da se HP virusi dokazuju cak i tri puta cesce kod zena nego kod muskaraca. Vakcinaciju djecaka, kako primjecuju, kao jednu od strategija sprecavanja karcinoma povezanih sa humanim papiloma virusima primjenjuju samo najbogatije i najrazvijenije zemlje svijeta koje to mogu da priuste. I kod njih je, kako dodaju, ovakva strategija uvedena tek nakon nekoliko godina uspjesnog sprovodenja programa vakcinacije kod djevojcica.

– Zene su genetski ili anatomski predisponiranije za nastanak oboljenja povezanih sa HPV infekcijom ukljucujuci i karcinome. Zatim, razlog zbog kog vakcina nije preporucena za djecake lezi u cinjenici da je isplativost ovakve strategije znatno manja nego kada se vakcinisu djevojcice. Dakle, mnogo bolji javno-zdravstveni i individualni ucinak se postize pravovremenom vakcinacijom djevojcica koje su i najpogodenije karcinomima povezanim sa humanim papiloma virusima. Dugorocno gledano i posmatrajuci ishod preveniranja jednog slucaja karcinoma povezanog sa HPV bilo koje lokalizacije – efekat vakcinacije npr. 100 djecaka i dalje je znatno nizi nego vakcinacije par djevojcica – istakli su iz Instituta za javno zdravlje.

Efikasnost vakcine

Cetrnaestogodisnje iskustvo upotrebe ove vakcine u najrazvijenijim zemljama svijeta, kao i podaci koji se zasnivaju na klinickim ispitivanjima, prema rijecima strucnjaka iz Instituta za javno zdravlje, ukazuju da ova vakcina pruza dugotrajnu zastitu od preko 90 odsto perzistentnih infekcija sa najopasnijim (najkancerogenijim) tipovima HPV virusa (tipovi 16 i 18) kod djevojcica koje su kompletno vakcinisane prije prvog stupanja u seksualne odnose. Kako pojasnjavaju, ako se vakcinacija sprovodi kasnije – kod seksualno aktivnih zena i djevojaka, ucinak vakcine u prevenciji najtezih formi oboljenja je slabiji, narocito kod zena kod kojih je vec dokazana infekcija humanim papiloma virusima.

“Vakcina protiv humanih papiloma virusa je jedini specificni vid prevencije HPV infekcije. Njenim uvodenjem samo ce se kompletirati strategija prevencije karcinoma grlica s obzirom da postoji funkcionalan nacionalni program skrininga kao i mreza razlicitih ginekoloskih servisa i usluga na primarnom i svim ostalim nivoima zdravstvene zastite. Bez vakcinacije, odnosno primarne prevencije svi ostali napori i njihovi rezultati u preveniranju karcinoma grlica su znatno oslabljeni”, upozorili su iz Instituta za javno zdravlje.

LITVANIJA

Litvanija je jedna od drzava Evropske unije koja je uz pomoc tehnologije najvise odmakla u borbi protiv laznih vijesti. Prije dvije godine kreirali su platformu koja je ujedinila medije, nevladin i javni sektor u borbi protiv te pasasti 21. vijeka. Kako to Litvanci rade, zabiljezila je TVCG, koja je prosle sedmice boravila u toj baltickoj drzavi.

Platforma debunk.eu odgovor je litvanskog drustva na sve cesce sirenje laznih informacija u toj baltickoj drzavi.

Kreirana 2017. primjer je kako uz pomoc tehnologije ujedinjeni mediji, javni i nevladin sektor, stite medijski prostor od dezinformacija. Novinari i strucnjaci, prvenstveno iz IT sektora, svakodnevno prate informacije koje se objavljuju. Njihov zadatak je da identifikuju lazne vijesti.

I to brzo, jer samo tako moze da se sprijeci da lazna vijest stigne do velikog broja gradana.

Ieva Ivanauskatie, sefica za komunikacije kaze da uocavaju online dezinformacije dva minuta od objavljivanja, cime novinari ustede i do tri sata vremana koje su ranije trosili na taj posao.

“U razotkrivanju prvo pratimo porijeklo vijesti, zatim trazimo specificne izraze koji se obicno upotrebljavaju u dezinformacijama. Potom, koliko je ljudi na Fejsbuku pogledalo i serovalo tu informaciju, a kao najznacajnije, analiziramo, kakav uticaj deziinformacija ima na drustvo kada se objavi”, kazala je ona.

Tim od 60 ljudi dnevno prati 1.500 domena i 30.000 clanaka.

“Kada identifikujemo dezinformaciju, jednostavno je razlozimo i obrazlozimo zasto bi nesto moglo da bude lazno. I onda je objavimo. Nema pravila o broju dezinformacija koje uocimo. Nekad ih bude u jednoj ili u tek nekoliko nedjelja, a ponekad tokom cijelog mjeseca ne uocimo nista interesantno. Najvise laznih vijesti ocekujemo kada su neki specificni dogadaji, poput dana nezavisnosti, velikih proslava ili vojnih vjezbi”, kazao je Vaidas Saldziunas, rednik portala Delfi.

Platforma je privukla veliku paznju institucija Evropske unije, ali i medunarodnih medija, i mogla bi da postane model koji ce se primjenjivati i u drugim clanicama u borbi protiv dezinformacija,a sa ciljem povecanja medijske pismenosti gradana.

Biljana Rovcanin, RTCG

VAZNA PREVENCIJA

Potrebno je uloziti dodatne napore i kreirati nove mjere koje ce imati za cilj prevenciju, kao i raditi na ponovnom uspostavljanju psihloskih sluzbi u svim skolama, kako bi se sprijecilo vrsnjacko nasilje, ocijenjeno je iz Mreze za borbu protiv vrsnjackog nasilja.

Oni su iskazali posebnu zabrinutost zbog nedavnog incidenta u Baru, kada je jedan srednjoskolac drugog ranio nozem.

“Iako se zvanicne informacije o tome sta se dogodilo jos cekaju, iz vise izvora nam je potvrdeno da sve ukazuje na vrsnjacko nasilje i na neophodnost djelovanja, kako bi se ubuduce izbjegli ovakvi dogadaji koji sa sobomnose teske i kompleksne posljedice po psihofizicku dobrobit djece”, naglasili su oni.

Kako su kazali, iako je iz skole navedeno da nece ostati bez reakcije potrebno je utvrditi i evaluirati postupanje skole u prevenciji vrsnjackog nasilja i postupanja nakon sto je doslo do nasilja.

“Prema vazecem Uputstvu Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slucajevima pojave nasilja, skola je u obavezi da osnuje tim koji ce pratiti proces prevencije nasilja. S obzirom da se u ovoj skoli vec pocetkom godine desavalo nasilnicko ponacanje od strane ucenika, postavlja se pitanje da li je skola ostvarila saradnju sa Centrom za socijalni rad radi preduzimanja zastitnih mjera koje za cilj imaju prevenciju vrsnjackog nasilja. Takode postavljamo pitanje da li je realizovan individuani savjetodavni rad sa svim pociniocima i zrtvama nasilja i njihovim roditeljima u cilju podsticanja optimalnog ponasanja u skolskom okruzenju”, naveli su iz Mreze.

MONSTAT SAOPSTIO

U Crnoj Gori su u trecem kvartalu izdate 44 gradevinske dozvole i prijave radova, pokazaju podaci Monstata.

“Od ukupnog broja izdatih gradevinskih dozvola i prijava radova, na gradane se odnosi 13, a na preduzeca 31”, navodi se u saopstenju.

Ukoliko se posmatra ukupan broj stanova i njihova povrsina, prema izdatim prijavama radova u trecem kvartalu, predvideno je gradenje 233 stana ukupne povrsine od 13,86 hiljada metara kvadratnih.

BICIKLISTA GORAN CEROVIC

Biciklista Goran Cerovic krenuo je na put od Brisela, prijestonice Evropske unije, do Crne Gore. Time, kako kaze, zeli da ukaze na cinjenicu da smo spremni da savladamo sve prepreke kako bi se Crna Gora i formalno vratila Evropi, kojoj i pripada.

50 EURA MJESECNO

Mjesna zajednica Zupa Niksicka stipendirace ove godine, sa po 50 eura mjesecno, svih pet studenata iz tog kraja koji su ispunili uslove konkursa.

Rijec je o nesvakidasnjoj akciji koju je Savjet te niksicke Mjesne zajednice, koja broji 12 sela, pokrenuo od skolske 2016/17 godine da sa po 50 eura mjesecno stipendira najbolje studenta iz tog kraja.

Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Zupa Niksicka, Dragoljub Radulovic, saopstio je da je trebalo da bude stipendirano troje najboljih, ali je odluceno da ce ove godine tu naknadu dobiti svi studenti koji su ispunili uslove konkursa i trazenu dokumentaciju dostavili u predvidenom roku.

“Stipendiranjem svih prijavljenih studenata odaje im se priznanje za uspjehe postignute tokom studiranja i tako im simbolicno cestitamo na uspjesima ubiljezenim u indeksima, koji su pokazatelji njihovog velikog truda i odricanja”, naveo je Rdulovic nakon urucivanja rjesenja o stipendiranju.

Prema njegovim rijecima, ta stipendija treba da bude podstrek za buduce uspjehe i da svoje znanje prenose u svojoj drzavi.

“Ne zaboravite svoje mjesto kome treba da budete pokretacka razvojna snaga, jer bez vas takvih ni jedan kraj ne moze imati bolju buducnost. Budite primjer generacijama koje dolaze, a mi cemo nastojati da i u narednom periodu pokrecemo aktivnosti koje ce dovesti do sto boljeg polozaja zupske mladosti”, rekao je Radulovic.

Dobitnici stipendija za ovu skolsku godinu su student trece godine Medicinskog fakulteta sa prosjecnom ocjenom 9,56 Slobodanka Marojevic, student trece godine Fakulteta tehnickih nauka, sa prosjecnom ocjenom 9,24 u Novom Sadu, Marija Kostic i student cetvrte godine Medicinskog fakulteta sa prosjecnom ocjenom 9.21, Mile Krulanovic.

Dobitnici su i student cetvrte godine Prirodno-matematickog fakulteta sa prosjecnom ocjenom 9.57, Velimir Corovic i student cetvrte godine Filozofskog fakulteta, sa prosjecnom ocjenom 9.85 Andela Cvorovic.

Konkursom je predvideno da pravo ucesca imaju studenti od trece godine studija sa prosjecnom ocjenom devet i vise, cije je prebivaliste u tom kraju.

Mjesna zajednica i njen predsjednik Dragoljub Radulovic pokrenuli su do sada niz akcija, medu kojima i prikupljanje novca za odlazak na eksurziju svih ucenika zavrsnog devetog razreda osnovne skole iz Zupe, kao i dar za prvorodeno djeteta u tom kraju u novoj godini.

NAREDNE GODINE

Gigantsko zdanje u srcu Niksica, Dom revolucije, nakon cetiri decenije cekanja konacno dobija svoj smisao. Nedavno je u tom objektu otvoren veliki fitens centar ,a vec naredne godine lokalni inevstitori planiraju da adaptiraju blizu 3.000 kvadrata, otvore nova radna mjesta i Niksicanima ponude nove sadrzaje.

Grupa vizionara iz Niksica odvazila se nedavno da djelic od 1.500 kvadrata ovog megalomanskog zdanja otrgne od ruzne proslosti, pretovri u savremeni fitnes centar i posalje jasnu poruku da za Dm revulicije stizu bolji dani.

“Mislim da smo ovako pkazali, kao primjer dobre prakse, svima koji imaju motivacije, koji imaju taj neki preduzetnicki duh i hrabrosti da udu u ovakvu avanturu, da se takvo razmisljanje isplati, da je moguce kreirati iz nicega ili necega nesto krupno”, kazao je Nikola Mijuskovic iz “City Fitness”-a.

Dom revolucije, koji je decenijama kvario sliku grada, danas postaje atraktivno mjesto za ulaganja. Prvi koraci vec su napravljeni a lokalni invetsitori uskoro planiraju nove sadrzaje.

Niksicka kompanija “Eventus” ce uskoro na povrsini od oko 800 kvadrata uskoro poceti da gradi u Domu sportsko-ugostiteljski objekat. Vlasnik Vojin Papovic priznaje da ih je pozitivan primjer “City fitness”-a pogurao u odluci da u Domu revolucije prosore svoje poslovanje.

“Kad se raspisao tender odmah smo bili zainteresovani za to, jednim dijelom zato sto zelimo da pomognemo gradu Niksicu, a drugim jer smo u tome vidjeli perspektivu za nasu firmu”, naglasio je on.

Osim njih, tu ce uskoro i mesna industrija Goranovic adaptIrati skoro 2.000 kvadrata, a i lokalni Javni sevis, Radio televizija Niksic, u naredne dvije godine planira da upravo u Domu revolucije nastavi svoju medijsku misiju. Tako bi se, dio po dio, Dom revoucije privodio namjeni, sto je donedavno bilo prakticno nezamislivo.

“Dobicemo objekat kojim cemo se mi Niksicani svi ponostiti. Bice to dobra prica za citav Niksic, da zivne malo grad, da se zaposli dosta ljudi”, istakao je Papovic.

Gradnja Doma revolucije, koji je bio zamisljen kao kulturno-informativni centar, prekinuta je 1989. zbog nedostatka novca i ukidanja samodoprinosa, tokom kojih su gradani izdvajali po tri odsto.

Povrsina doma je oko 22.500 kvadrata, iako je planirana kvadratura zapravo bila duplo manja.

SJUTRA

Predsjednik Vlade Dusko Markovic boravice sjutra u radnoj posjeti Opstini Danilovgrad.

Kako je najavljeno iz Vlade, on ce tokom posjete razgovarati sa rukovodstvom lokalne samouprave na celu sa predsjednicom Opstine Zoricom Kovacevic i obici dalekovod Slap, kojim se snabdijeva 1,4 hiljade domacinstava u Bjelopavlicima.

Revitalizacija dalekovoda planirana je u sklopu CEDIS-ovog projekta Intezivne revitalizacije elektrodistributivne mreze Crne Gore.

U sklopu posjete, Markovic ce obici rekonstruisani fudbalski stadion “Braca Velasevic” i poloziti kamen-temeljac hipermarketa Voli.