VIJEĆE UCG

Vijeće fakulteta Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore je na sjednici, održanoj 9. juna, predložilo za dekana prof. dr Predraga Miranovića za mandatni period 2020 – 2023. godine.

Miranović je redovni profesor i aktuelni dekan ovog fakulteta u tekućem mandatu, koji je bio i rektor Univerziteta Crne Gore, od 2008. do 2014. godine.

Miranović je bio jedini kandidat po objavljenom Konkursu za izbor dekana Prirodno-matematičkog fakulteta, objavljenog u Biltenu Univerziteta Crne Gore broj 495, od 16. aprila 2020. godine.

Izborna komisija za sprovođenje postupka izbora dekana konstatovala je da je kandidat blagovremeno podnio prijavu sa potrebnom dokumentacijom, kao i da je tajnim glasanjem većina bila za izbor profesora Miranovića za dekana.

U sastavu Izborne komisije, iz reda članova Vijeća Fakulteta, bili su prof. dr Darko Mitrović, prof. dr Nataša Raičević, doc. dr Srđan Kadić, prof. dr Danilo Mrdak i predstavnik studenata Šćepan Radević.

Konačnu odluku o predlogu Vijeća fakulteta treba da donese Upravni odbor Univerziteta Crne Gore na sljedećoj sjednici.

FORUM ŽENA DEMOS-A

Crnogorsko društvo, zahvaljujući vlasti koja ne brine o svojim građanima, uporno pokazuje svoju nezrelost u raznim segmentima, pa i po pitanju ravnopravnosti polova. Položaj žena u Crnoj Gori još uvijek je daleko od ravnopravnog, uprkos naporima nekih organizacija i pojedinaca, ističe se u saopštenju Foruma žena Demosa.

“Slučaj Irene Radović nam pokazuje da je vlast, koja je po izvještajima međunarodnih organizacija svrstana u hibridne autokratije, spremna da ne bira oružje protiv obrazovanih, stručnih i časnih pojedinaca. Smijenjena viceguvernerka CB je duži vremenski period trpjela torturu na razne načine, a po instrukcijama guvernera Radoja Žugića. Toliko daleko se otišlo da je, kao jedna od taktika u pokušaju obeshrabrivanja Radovićeve bilo i cirkularno pismo gdje postoje navodi o njenom nemoralu. Dok srećnija društva vode brigu o svojim građanima, čuvaju kadrove poput Irene Radović, u mutnoj atmosferi kakva decenijama vlada Crnom Gorom pojedinci poput nje bivaju smijenjeni i izloženi javnom i medijskom linču”, navodi se u saopštenju koje je potpisala predsjednica Foruma žena Nataša Đurić.

Kako se dodaje, spisak neistina kojima se služe se proširuje, a sudovi u svom starom maniru odugovlače procese, ne bi li oštećena strana postala toliko zamorena, zdravstveno i duhovno iscrpljena, da bi na kraju, sama tražila kakvo-takvo okončanje procesa.

“Forum žena Demosa čvrsto stoji uz Irenu Radović i sve druge žene koje svojim znanjem, stručnošću i hrabrošću podupiru poljuljane temelje istine. Brojni su primjeri surovog obračuna sa ženama koje su istupile, suprotstavile se sistemu, ukazale na zloupotrebe i na taj način ugrozile lični mir i sigurnost poput Valerije Saveljić bivše finansijske direktorice ‘Plantaža’, Nevenke Bošković Ćirović novinarke Javnog servisa, Andrijane Kadije bivše direktorke Javnog servisa. Svjesni smo da nama u Crnoj Gori nijesu potrebni prevrati i senzacije već duboke i korjenite promjene, kako bi u bliskoj budućnosti postali odgovorno i srećno društvo gdje će rodna ravnopravnost, pravda i istina biti pravilo, a ne nemoguća misija”, navodi se u saopštenju Đurić.

HRAPOVIĆ SAOPŠTIO

Crnogorska Vlada je, za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu od 2016. do maja ove godine, opredijelila 1,66 miliona eura, dok će do 2023.godine, biti izdvojeno 1,73 miliona eura, saopštio je resorni zdravlja Kenan Hrapović.

On je to kazao u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Adrijana Vuksanovića, koliko je Vlada u ovom mandatu opredijelila sredstva za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u zdravstvu.

Hrapović je naveo da je od decembra 2016. godine do maja ove godine za zdravstvene radnike obezbjeđeno ukupno 167 stambenih jedinica.

Prema njegovim riječima, konkursom za individualno rješavanje stambenog pitanja, koji je realizovan krajem prošle godine, a čija je vrijednost 300 hiljada eura, 22 zadrugara je ostvarilo svoje pravo.

„Krediti u maksimalanom iznosu po korisniku do 15 hiljada eura obezbjeđeni su po povoljnim uslovima, koji podrazumijevaju kamatnu stopu jedan odsto godišnje, a rok otplate je od tri do 15 godina“, naveo je Hrapović.

On je podsjetio da je u februaru, Stambena zadruga objavila drugi konkurs za raspodjelu novca za poboljšanje uslova stanovanja članovima-zadrugarima, u visini od 305 hiljada EUR.

Hrapović je rekao da zbog situacije sa koronavirusom, taj novac još nije raspoređen, ali da će prema podnijetim prijavama na konkursu, minimum 30 zdravstvenih radnika-zadrugara ostavariće pravo na dodjelu novčanih sredstava po povoljnim uslovima

On je napomenuo da se na taj način, rješavanje stambenog pitanja pokazao jako uspješnim, budući da je Stambena zadruga od svog osnivanja 2012. godine, izgradila 322 stambene jedinice i omogućila zdravstvenim radnicima da iste kupe po povoljnim uslovima.

„Ministarstvo zdravlja intenzivno sprovodilo aktivnosti na obezbjeđivanju parcela oslobođenih plaćanja za komunalno opremanje zemljišta u opštinama gdje je za to postojalo interesovanje zdravstvenih radnika“, naveo je Hrapović.

On je istakao da su lokalne samouprave pokazale interesovanje i spremnost za rješavanje te problematike u zdravstvu.

„Opština Pljevlja ponudila je plac na urbanističkoj parceli Dup Mali logor, te je za isti pokrenut postupak oslobađanja od urbanističko-tehničkih uslova“, zaključio je Hrapović.

Jedinstven odgovor sistema i društva na Kovid

 Činjenica da je Crna Gora najduže u Evropi odložila importaciju virusa i posljednja registrovala prvi slučaj, a da smo prva evropska država bez oboljelih od koronavirusa, da smo coronafree destinacija i da smo progalisi kraj epidemije, potvrda je jedinstvenog odgovora zdravstvenog sistema i cjelokupnog crnogorskog društva na ovu pošast, saopštio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

“Uspjeli smo. Zdravstveni sistem je pokazao na djelu svoju posvećenost, spremnost i sposobnost. Izuzetno mi je zadovoljstvo što sam na čelu ovakvog sistema. Ponosan sam na naš rad i postignute uspjehe, i najkraći odgovor na Vaše pitanje, da kao čelni čovjek zdravstva ocijenim spremnost sistema je- naš zdravstveni sistem zaslužio je najveću ocjenu. Timskim radom bili smo uvijek par koraka ispred svih. Reagovali smo na prvu pojavu virusa u NR Kini”, kazao je Hrapović u Parlamentu, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratskog Fronta, Vere Bulatović, o spremnosti crnogorskog zdravstvenog sistema u odgovoru na Kovid-19.

Hrapović je istakao da su znanje, posvećenost i odgovornost zdravstvenih radnika na svim nivoima i u svim ustanovama zdravstvenog sistema su bile garant uspjeha pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu i tretmana oboljelim od COVID-19.

“Pandemija koronavirusa pokazala je sposobnost Ministarstva zdravlja i zdravstvenog sistema da brzo reaguje u kriznim situacijama. Ministarstvo zdravlja je, na preporuku IJZ, donijelo niz hrabrih, odlučnih naredbi koje su sprovođene uz pojedinačne izuzetke, čime smo dokazali nesporni autoritet u uslovima kada je javno zdravlje u riziku. U strateškom planiranju definisali smo tri ključna cilja: aktivnosti na odlaganju importacije – unosa virusa u Crnu Goru, aktivnosti na suzbijanju i smanjenju lokalne transmisije – prenosa sa jedne osobe na drugu, aktivnosti na ublažavanju donešenih mjera i postepenom ukidanju naredbi”, kazao je Hrapović.
　　　　
Blagovremenim formiranjem organizacionih tijela, naveo je Hrapović, osigurali smo jedinstveno krizno planiranje, jedinstvenu koordinaciju institucija i pravovremenost u informisanju javnosti. 

“Na taj način rasteretili smo naš zdravstveni sistem i kao rezultat imali ispunjen naš glavni cilj – da bolnice ne budu pune oboljelih.　Vidjeli smo kakve su učinke imale mjere prevencije koje smo primijenili i da je suština adekvatnog odgovora u pravovremenim mjerama zaštite. Na taj način je teret nadzora nad potencijalno inficiranima i oboljelim ravnomjerno raspoređen među ljekarima primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. Mjerama koje je Ministarstvo zdravlja donijelo uspjeli smo da virus zaustavimo na granicama Crne Gore i da ne dozvolimo da se on raširi. Nismo odustali od našeg osnovnog opredjeljenja – da se zdravstvena zaštita mora pružati u kontinuitetu i tokom perioda izazova koji je pred nas stavila epidemija SARS-CoV-2 virusa. To dokazuje da je zdravstveni sistem vođen na ozbiljan i strateški način, poštujući načelo ravnomjernog raspoređivanja tereta i neiscrpljivanjem kadra”, kazao je Hrapović u Parlamentu.

Zdravstveni sistem, kako je istakao ministar, uspio je baš ono što je i bio cilj – da kontrolišemo virus, da ga zaustavimo i tako zaštitimo svakog građanina u Crnoj Gori.

“Naredbe koje smo donijeli, a koje su sada vidimo bile neophodne i opravdane, neću nabrajati – sve su javnosti unaprijed najavljivane i u svakom trenutku dostupne. Čak je i Skupština u fokus svog djelovanja stavila diskusiju oko koncipiranja neophodnih mjera za saniranje negativnih posljedica epidemije, na čemu im posebno zahvaljujem, jer smo tako dobili odličnu priliku da na više nivoa prezentujemo epidemiološke razloge za donošenje skoro 80 Naredbi (sa izmjenama i dopunana) koje su sadržale preko 200 mjera, preporuka i uputstava.　Svim svojim aktivnostima pokazali smo i dokazali da je zdravstveni sistem Crne Gore na izvanredan način odgovorio izazovu epidemije novog korona virusa, sa kojim se na ovaj način nisu uspjele suočiti ni mnogo bogatije i razvijenije države od Crne Gore. Uostalom, pohvale za takav uspjeh su stigle sa svih relevantnih međunarodnih adresa.

Poručio je da ovo, ipak, nije kraj.

“Zdravstveni sistem ostaje snažno posvećen svom primarnom cilju očuvanja zdravlja i života građana. Naše aktivnosti i u narednom periodu biće fokusirane na praćenje, razvoj i pripremljenost na odgovor u skladu sa epidemiološkim pokazateljima. U slučaju novog talasa epidemije, crnogorski zdravstveni sistem je u pripremi odbrane od virusa definisao nivo pripremljenosti. Napravljena je procjena potreba bolničkih kapacitena na 0.1%, 0.3%, 1%, 10%, 30% i 40% oboljelih. Formirani su karantini i privremene bolnice na osnovu scenarija po procentima oboljelih. Crnogorski zdravstveni sistem sada ima dovoljno iskustva da se sa novim mogućim epidemiološkim izazovom suoči spremnije, sa više sigurnosti, slijedeći sopstvena saznanja i ne ponavljajući greške drugih”, kazao je ministar

MCP

Aktuelni režim je po ko zna koji put politički zloupotrijebio Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) i iskoristio kao štit direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

Iz MCP su odgovorili NKT-u koje je juče saopštilo da su nekoliko puta na iznijeli procjene Instituta za javno zdravlje da je oko 70 oboljelih osoba tokom epidemiološkog istraživanja iznijelo podatke koji su ukazivali da su prisustovale masovnim okupljanjima vjernika.

“Budući da je Protivteroristička jedinica bila zauzeta čuvanjem bagera po ulcinjskom zaleđu, neko je morao da priskoči u pomoć direktoru Veljoviću kad je uhvaćen u neistini da je na litijama zabilježen veći klaster zaraženih novim koronavirusom. To je, izuzetno neuspješno, učinilo pomenuto tijelo. U svom politikantskom pokušaju odbrane direktora Veljovića, NKT je objasnilo da je “na sjednicama iznijeta procjena Instituta za javno zdravlje da je oko 70 oboljelih osoba tokom epidemiološkog istraživanja iznijelo podatke koji su ukazivali da su prisustvovale masovnim okupljanjima vjernika”. Direktor Policije nije rekao ništa slično ovome. On je ustvrdio, neistinito i zlonamjerno, u pokušaju zastrašivanja, širenja panike i stvaranja negativnog raspoloženja prema Crkvi, da se “u samo jednom klasteru sa litije koronavirusom inficiralo oko 70 osoba”, navodi se u saopštenju MCP objavljenom na njihovom sajtu.

Smatraju da su procjena IJZ na koju se u svom saopštenju poziva NKT i tvrdnja direktora Veljovića, savim različite.

“Prva govori o vjerskim okupljanjima uopšte i o mogućem objašnjenju za oboljevanje 70 osoba, ne precizirajući čak ni da li su svi oni bili na istom okupljanju, a druga (Veljovićeva) je izričita i precizna – litija i klaster od 70 zaraženih, pojačana dodatkom “u samo jednom”, što je samo neuspješan pokušaj da se ostavi utisak da je takvih “litijskih klastera” bilo više, što ne odgovara onome što je bila procjena IJZ”, kazali su iz MCP.

Poručuju da NKT nije smio da se pridruži Veljoviću u ovom, kako su kazali, “otvorenom napadu na Crkvu”.

“No, o tome neka misle svi njegovi članovi pojedinačno. Ovo je, najvjerovatnije, istup onoga političkog dijela tog tijela, kao što je i odluka o ograničavanju brojnosti javnih okupljanja umnogome politička i usmjerena na Crkvu, što primjećuju ugledni pravnici i mnogi u crnogorskom društvu. Inače, javni nastupi direktora Veljovića uglavnom imaju prijeteći prizvuk, što je potpuno neprimjereno u demokratskom društvu za nekoga ko komanduje tolikim mnoštvom naoružanih ljudi. Što se Crkve, sveštenstva, monaštva i vjernika tiče, Policija i njen direktor mogu da budu potpuno rasterećeni, naše Litije će imati karakter kakav su imale i prije posljednje epidemije – biće mirne i nenasilne, ali će njeni učesnici biti čvrsti i odlučni u odbrani svojih vjerskih prava, prava svoje Crkve i svojih Svetinja. Možda nemamo PTJ i NKT da nas brane, ali imamo istinu, pravdu i silu Božiju”, zaključuje se u reagovanju.

UCG TOKOM 2019.

Univerzitet Crne Gore je samo u prethodnoj godini prihodovao 2,7 miliona eura na osnovu projektnih aplikacija u okviru programa Erasmus+ Izgradnja kapaciteta u visokom obrazovanju i pretpristupnih Interreg programa prekogranične i transnacionalne saradnje, kazala je prorektorica za međunarodnu saradnju Univerziteta Crne Gore prof. dr Nataša Kostić.

Ako se uzmu u obzir i drugi međunarodni i nacionalni projekti, kako je istakla Kostić, UCG je ostvario više od 3,5 miliona eura sopstvenih prihoda po osnovu projektnih aktivnosti u 2019. godini.

“Imajući u vidu da je u 2017. godini ovaj prihod bio 430.000 eura, za dvije i po godine prihode od međunarodnih projektnih aktivnosti povećali smo preko osam puta”, kazala je Kostić.

Prema njenim riječima, u 2018. i 2019. godini UCG uspio je da dobije čak 14 projekata, od kojih čak četiri koordinatorska.

“U Erasmus+ programu Izgradnja kapaciteta u visokom obrazovanju u 2019. godini, Univerzitet je prvi put koordinator tri projekta, dok u još tri učestvuje kao partnerska ustanova, što predstavlja maksimalno dozvoljeni broj od šest projekata po instituciji u jednom pozivu za prijavu i najbolji je do sada ostvaren rezultat u ovom međunarodnom programu. Program Jačanje internacionalizacije na univerzitetima u Crnoj Gori kroz efikasno strateško planiranje (IESP) je u prošloj godini odobren za finansiranje u Crnoj Gori kao projekat prve kategorije najkvalitetnijih aplikacija. Fokusiran je na uspostavljanje strateškog planiranja u oblasti internacionalizacije, razvoj mehanizama za monitoring i evaluaciju procesa internacionalizacije, unapređenje znanja i vještina nastavnog i administrativnog osoblja za učešće u procesu internacionalizacije i osnivanje Jezičkog centra za internacionalizaciju, kao i unapređenje preduslova za povećanje mobilnosti studenata, akademskog, istraživačkog i neakademskog osoblja”, pojasnila je Kostić.

Kako je dodala očekuju da će ovaj projekat ostvariti značajan uticaj na konkurentnost i vidljivost univerziteta.

“Ostali koordinatorski projekti imaju za cilj intenziviranje saradnje sa renomiranim inostranim univerzitetima, modernizaciju nastave stručnog engleskog jezika, osnivanje Centra za pravne klinike, unapređenje praktične nastave, adaptaciju odgovarajuće literature za studente sa oštećenjem sluha i vida, kao i niz drugih aktivnosti usmjerenih ka povećanju međunarodne razmjene studenata i osoblja Univerziteta”, kazala je Kostić.

Kako je naglasila prorektorica, uključiće se i u valorizaciju turističke ponude podvodne kulturne baštine Istočnog Jadrana, istraživanje prekogranične vodene biološke raznolikosti u cilju boljeg upravljanja i održivog korišćenja kulturnog i prirodnog nasljeđa, primjenu informacionih tehnologija i modela e-carinskih procedura u primjeni inovativnih rješenja tokom obavljanja inspekcijskog nadzora i kontrole na graničnim prelazima, uspostavljanje mreže javnih i privatnih operatora u oblasti logistike i pomorskog transporta uz primjenu savremene tehnologije, kao i razvoj preventivne stomatološke zdravstvene zaštite u južnoj Hrvatskoj, zapadnoj Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Novine su i u oblasti sportskih nauka, pa Univerzitetske jedinice aktivno učestvuju i u projektima međunarodnih naučnih programa HORIZONT 2020 i COST. Kada su u pitanju IPA programi prekogranične saradnje, Univerzitet je u prethodne dvije godine dobio 10 projekata u okviru prvog poziva Interreg IPA programa prekogranične saradnje “Italija – Albanija – Crna Gora”, tri projekta u okviru poziva Interreg IPA programa prekogranične saradnje “Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora” i dva projekta u okviru Interreg MED programa.

“Univerzitet će u narednom periodu biti posvećen intenziviranju međunarodne saradnje, u skladu sa ciljevima koje smo zacrtali Strategijom razvoja za period 2019 – 2024. godine. Aktivnosti koje će dovesti do realizacije postavljenih ciljeva su brojne i obuhvataju međunarodnu mobilnost studenata i osoblja, razmjenu znanja i prakse, intenzivniju akademsku umreženost, internacionalizaciju kurikuluma i uvođenje studijskih programa na engleskom jeziku, organizaciju međunarodnih konferencija i interdisciplinarnih ljetnjih škola. Akcenat će svakako biti na intenziviranju naučnoistraživačke saradnje i učešća u međunarodnim pozivima za finansiranje projekata kroz programe i inicijative koji omogućavaju bržu integraciju Univerziteta Crne Gore u Evropski istraživački prostor. Naš cilj je da omogućimo unapređenje naučnoistraživačkih kapaciteta, privlačenje sredstava iz međunarodnih fondova, umrežavanje i usavršavanje kadrovskih resursa, i jačanje akademske konkurentnosti UCG”, poručila je Kostić.

PREDLOG MORSKOG DOBRA

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je uputilo inicijativu Ministarstvu održivog razvoja i turizma da, u saradnji sa sekretarijatima za privredu u šest primorskih gradova, zakupcima privremenih lokacija u zoni morskog dobra omogući izdavanje privremnih rješanja za rad za tekuću sezonu.

“Imajući u vidu vanredne okolnosti koje su nastupile tokom prve polovine 2020. godine zbog pandemije novog korona virusa, te da su nadležni organi radili smanjenim kapacitetom uz redukovano radno vrijeme, zakupci privremenih lokacija u zoni morskog dobra nijesu bili u objektivnoj mogućnosti da zadovolje cjelokupnu proceduru prilikom izrade tehničke dokumentacije propisane Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Iz navedenog razloga Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore predložilo je da opštinski sekretarijati za privredu i ove godine izađu u susret zakupcima privremenih lokacija u zoni morskog dobra izdavajući im privremena rješenja za rad saglasno članu 19 stav 4 Zakona o upravnom postupku”, pojašnjava se u saopštenju Morskog dobra.

Predloženo je da se privremena rješenja za rad za 2020. godinu izdaju zakupcima koji imaju zaključen Aneks ugovor o korišćenju morskog dobra za tekuću sezonu i koji su započeli procedure oko dobijanja odobrenja za rad shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata.

PROBLEM DANAŠNJICE

U Crnoj Gori, prema zvaničnim podacima, nema organizovanog prosjačenja a djecu, uglavnom Rome roditelji tjerajuda prose. Pa ipak, iako ih ima na svakom koraku, policija se pravi da ih ne vidi, Centri za socijalni rad ih vraćaju kod tog istog roditelja, a ako jednog dana slučaj dodje do Tužilaštva, kvalifijuje se kao zanemarivanje djece.

Tako je za period od sedam mjeseci prošle godine, iako su pronašli 79-oro djece da prosjače, protiv 35 roditelja podnijete prekršajne prijave na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Kazna je od 250 eura do najmanje deset dana zatvora.

Viđamo ih svaki dan. Dječake i djevojčice koji od malih nogu “rade na ulici”. Najčešce, ako ne zarade dnevnicu ne smiju ni da se vrate kući jer znaju da ih čekaju batine. Srijeću ih i policajci, ali se prave da ih ne vide, uvjerili smo se tokom rada na ovom tekstu.

Najčešće ih tjeraju na prosjačenje roditelji. Iako je prinudno prosjačenje jedan od oblika trgovine ljudima, ako i slučaj nekad dodje do tužilaštva i suda – naši djelioci pravde ne nalaze da je riječ o organizovanom poslu.

Ako ne donese deset eura, očuh ga tjera iz kuće

Kada u kuću ne uspije da donese 10 eura, našeg sagovornika, kako kaže, očuh maltretira. “Gleda mi u tanjir, broji mi zalogaje, ne daje mi da jedem, ćera me iz kuće”. Ne želi da mu se u medijima pominje ime. Živi kao podstanar sa majkom i očuhom u jednom neuslovnom stanu, punom vlage.

Od očuha mora da na ulici provodi po pet, šest sati dnevno ne bi li zaradio i obezbijedio novac za plaćanje stana u kojem žive i za hranu.

“Prošlo je već osam godina od kako se majka preudala. Pored prosjačenja radim i po pozivu kad me neko zovne da im utovaram, istovaram stvari, skupljam po kantama željezo koje kasnije prodam jer mjesečno očuhu moram da dam 300 eura, svaki dan po 10 eura”, priča sagovornik.

Ako ne donese 10 eura, izbaci ga iz stana. Često noć provede u parkovima, pored rijeke, ispod mostova.

Da obezbijedi “dnevnicu”, posebno je, kaže, bilo teško kada je vladala pandemija korona virusa, kada nije mogao da izadje napolje i traži milostinju.

“Bilo je teško jer nismo imali dovoljno hrane, a još teže je bilo da sjedim sa očuhom i slušam kako viče i traži pare za hranu i stan”, dodaje sagovornik.

Ljeti radi na ulici i po pet, šest sati, mnogo je teže, kako dodaje, zimi.

“Osim što prosim, ljeti sa sunđerima i kanticom u rukama na brzinu operem šoferšajbnu za 20, 30 ili 50 centi – zavisi od toga koliko mi daju i eto tako uspijem da zaradim i do 25 do 30 eura. Zimi radim manje i zarađujem pet ili deset eura. Ponekad zbog jake kiše ne mogu da radim i onda ostanem kod kuće zbog čega uvijek nastaju isti problemi sa očuhom”, priča sagovornik, koji je često viđen na podgoričkim ulicama.

No, očuh i nemaština nijesu njegov glavni problem.

Često grupa djece, koja kako kaže, koriste razne psihoaktivne supstance mu otmu novac koji je “zaradio”.

“Nadrogiraju se i dođu da mi uzmu ono što sam ja zaradio. Ne volim probleme, dao bih im sve što sam zaradio, ali šta ću kad stignem kući? Šta da kažem? Gdje da idem? Gdje da spavam?”, pita se on.

Kaže i da sanja da jednog dana nađe pristojan posao i da se skloni sa ulice. Nije išao u školu, jer je bio primoran da prosi.

“Mnogo mi je žao sad zbog toga jer škola mnogo znači. Sramota me, gledaju me ljudi, djevojke, vršnjaci, ali šta ću kad sam primoran da prosim. Ljudi koji me znaju mi govore da sam sad veliki i da radim neki drugi posao. Ja u sebi razmišljam, kojim? Šta da radim kad nemam školu”, kaže on.

Naš sagovornik je samo jedan od onih koji “rade na ulici”.

Policija se pravi da ne vidi djecu koja prose

Istraživanje romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – PHIREN AMENCA” urađeno tokom 2017. godine pokazalo je da samo u strogom centru Podgorice prosi 16-oro djece i to u kasnim noćnim satima i da ih “niko ne dira”.

“Tokom dvomjesečnog nadzora u kasnim satima, pa čak i do četiri ujutru, svakodnevno ste mogli vidjeti djecu uzrasta od četiri do 17 godina u strogom centru Podgorice kako se bave prosjačenjem. Niko ih ‘nije dirao’, pa čak ni policija koja je prolazila pored njih kao da su djeca nevidljiva. Djeca koja prose uopšte ne pohadjaju školu”, kazao je predsjednik organizacije Elvis Beriša.

Djeca koja prose u Podgorici uglavnom dolaze iz izbjegličkog naselja na Vrelima Ribničkim. U civilnom sektoru smatraju da su svi koji rade na ulici, posebno djevojčice, u velikom riziku da postanu žrtve raznih oblika trgovine ljudima. Kako navode, izloženi su raznim oblicima nasilja, a njihove porodice su obično i njihovi najčešći eksploatatori.

Marija Stanišić, koja rukovodi stručnom službom za djecu i mlade u Centaru za socijalni rad za opštine Berane, Andrijevica i Petnjica kaže, medjutim, da kontinuirano rade s porodicama u kojima je utvrdjeno da su se djeca bavila prosjačenjem.

Jedan od problema je išto odrasla lica sa maloljetnom djecom nastavljaju i dalje prosjačanje. Imaju problema i jer se često lažno predstavljaju, ne mogu da ih identifikuju jer nemaju adekvatna dokumenta, kazala nam je ona.

Ni traga trgovini ljudima

Zakonom o javnom redu i miru predviđene su kazne od 30 do 200 eura za osobe koje prosjače. Protiv djece i maloljetnika prekršajne prijave se ne podnose, jer njih Konvencija o pravima djeteta i drugi međunarodni akti tretiraju kao žrtve. Zakon o javnom redu i miru takođe predviđa kaznu zatvora od 30 do 60 dana za prisiljavanje na prosjačenje maloljetnog lica, dok Krivični zakonik prosjačenje maloljetne djece prepoznaje kroz krivična djela zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica sa kaznom od tri do pet godina zatvora a Zakon o zaštiti od nasilja u porodici kao prekršaj tretira zanemarivanje i predvidja kaznu od 250 eura do najmanje deset dana zatvora.

Za trgovina ljudima, među kojima spada i dječje prosjačenje, predvidjena je kazna od tri do deset godina zatvora.

Iz Uprave policije nam je saopšteno da do sada nijesu evidentirali slučajeve organizovanog djelovanja grupa koje su zloupotrebljavale lica u svrhu prosjačenja.

Dakle, i kada slučaj dodje do policije nema trgovine ljudima. Očigledno policija teško dolazi i do dokaza da se radi o krivičnom djelu prisilno prosjačenje maloljetnih osoba, a zanimljivo je da je za period od sedam mjeseci prošle godine, iako su pronašli 79-oro djece da prosjače, protiv 35 roditelja podnijeli prekršajnu prijavu na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Kazna je podjećamo, od 250 eura do najmanje deset dana zatvora, i roditelji se sumnjiče da dijete nijesu sprečavali da prosjači, skita i krade te da nijesu vodili dovoljno brigu o ishrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj zaštiti ili redovnom pohađanju škole.

 Vrhovnom državnom tužilaštvu u 2018-toj godini prijavljena su dva lica za krivično djelo zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica. Kako su nam kazali iz Tužilaštva u oba slučaja su odbačene krivične prijave. U prošloj 2019. godini za isto djelo Tužilaštvu su takodje prijavljena dva lica.Za jedno lice je odbačena krivična prijava a za drugo postupak je u toku.

Međunarodne institucije iz godine u godinu ocjenjuju da je prosjačenje u Crnoj Gori najrasprostranjeniji vid ekonomske eksploatacije djece kao i da poseban predstavlja nedostatak preciznih statističkih podataka o rasprostranjenosti dječjeg prosjačenja.

U Strategiji za borbu protiv trgovine ljudima navedeno je da je ukupan broj identifikovanih potencijalnih žrtava trgovine ljudima u periodu od 2012. do 2018. godine 30, od čega 6 muškog i 24 ženskog pola. Medju identifikovanim slučajevima trgovine ljudima prinudno prosjačenje se odnosilo na 18 odsto slučajeva. Za trgovinu ljudima, medju kojima je i prinudno prosjačenje, je od 2012. do 2912 godine donijeto pet pravosnažnih presuda. Kazne su se kretale u rasponu od dvije godine do šest godina i 10 mjeseci zatvora. U Strategiji nije navedeno na koji oblik trgovine ljudima se odnose presude.

Problem nerad institucija i siromaštvo

U NVO “Koračajte s nama” kažu da postoje dva ključna problema – nerad institucija i teški materijalni uslovi u kojima žive porodice iz kojih dolaze djeca koja prosjače.

“Ne postoji koordinisanost institucija, nesenzibilisanost većine službenika da se uhvate u koštac sa dječijem prosjačenjem, čekanje institucija da posao završi neko drugi umjesto njih uz veliki stepen prisutnosti stereotipa i predrasuda da je prosjačenje stil i tradicija života Roma. Sve ovo bi se riješilo uspostavljanjem ili obezbjeđivanjem prihvatilišta u kojem bi se zbrinula sva djeca, ne samo romska, već i ona koja su žrtva nasilja i žrtve ulice. Za to vrijeme bi trebalo paralelno raditi u ekonomskom osnaživanju porodica i njihovoj odgovornosti. Djeca bi se mogla vratiti u porodici tek kada se steknu uslovi za to”, kaže predsjednik organizacije Elvis Beriša.

Osim toga, kako dodaje, problem su i užasno teški uslovi u kojima žive te porodice, zbog čega navode djecu na prosjačenje.

“Roditelji često ne mogu da se zaposle, vrlo često ne mogu da ostvare ni pravo na materijalnu pomoć zbog neregulisanja pravnog statusa.Tome diprinosi i to što iako su godinama na ulici niko ih ne dira I država ih pusta da nastave da se time bave”, navodi sagovornik.

Autori: Tatjana Debeljević, Enis Eminović 

Ovaj članak je izrađen u okviru Projekta „Balkans ACT (Against the Crime of Trafficking) Now!” koji u Crnoj Gori sprovodi NVO Centar za ženska prava uz podršku NVO Astra i Evropske unije. Stavovi iznijeti u tekstu ne mogu se smatrati stavovima Evropske unije i RTCG.

ČANOVIĆ

Generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja Marko Čanović kazao je da će svi vlasnici bespravnih objekata u narednom periodu moći da se prijave za proces legalizacije.

Čanović je u Jutarnjem programu TVCG podsjetio da je Vlada Crne Gore usvojila izmjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, koje će biti upućene parlamentu.

“Jedna od novina je da rok neće biti ograničen. Svi vlasnici bespravnih objekata će moći da se prijave u narednom periodu za proces legalizacije. Moći će da ga završe samo oni koji se nalaze na ortofoto snimku”, rekao je Čanović.

Na one koji se ne nalaze na ortofoto snimku, pojašnjava, odnosiće se drugi članovi zakona, koji se tiču naknade za korišćenje prostora, te eventualno mjere uklanjanja bespravnog objekta.

“Ko je ranije podnio zahtjev za legalizaciju neće morati da ga inovira. Naš cilj je da legalizacija bude efikasna, jednostavna i da se smanje troškovi za proces legalizacije”, rekao je Čanović.

Krajnji cilj je da se, kaže, prostor privede namjeni i izvrši urbana sanacija kroz revitalizaciju.

“Ulaganje tih sredstava od legalizacije je u taj prostor. Svi prihodi od legalizacije su prihodi jedinica lokalnih samouprava i vezani su da se iskoriste za prostor u kojem su prikupljeni”, kazao je on.

Ko se ne prijavi za legalizaciju, ostaje rješenje iz postojećeg zakona.

“Oni će do uklanjanja objekta plaćati naknadu za korišćenje prostora koja u svakom slučaju nije mala”, pojasnio je on.

LONCOVIĆ SAOPŠTIO

Načelnik Gorske službe spašavanja (GSS) Željko Loncović kazao je da su spremni za predstojeću sezonu, navodeći da već nekol vrijeme ima ljudi koji obilaze planine, što je potencijalna šansa da reaguju.

Loncović je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gire (TVCG) rekao da GSS čine razne struke, poput ljekara, vatrogasaca, profesora…

“Ali njihova struka nije nešto što opredjeljuje učešće u GSS. To su poslovi kojima se bave profesionalno, a u GSS rade volonterski. Njihova želja da pomognu nekome nije dovoljan razlog da bi oni bili u GSS. Tek tada počinje obuka koja je dugotrajna, naporna i kompleksna”, rekao je Loncović.

Da bi neko, kako je rekao, gorski spasilac, to podrazumijeva spasavanje na teško pristupačnim objektima i terenima.

“Ako neko treba da spašava nekog alpinistu stijeni od 300 metara on mora doći do njega, znači i on mora biti alpinista”, pojasnio je Loncović.

Mora se, pojašnjava, dobro poznavati i Prva pomoć.

Pravila na planini se ne poštuju iz tri razloga – neznanja, neozbiljnosti i nepažnje. Upravo zbog toga se, kako je rekao, dešavaju nesreću.

“Ima nekih koji znaju pravila, ali ih ne poštuju. Ima onih koji ih ne znaju, i ne znaju da su u opasnosti, i onda na kraju nepažnja izazvana nekim drugim faktorima”, kaže Loncović. 

KCCG

Klinički centar Crne Gore donio je odluku da obustavi postupak javne nabavke opreme i aparata za potrebe dnevne bolnice, na predlog Komisije za vrednovanje ponuda, jer su ponude ponuđača bile neispravne.

U odluci Komisije se navodi da je poništena nabavka opreme špric pumpe i infuzione pumpe, čija je procijenjena vrijednost 23.900 eura, monitora za neinvazivni monitoring, procijenjene vrijednosti 8.500 i defibrilatora, procijenjene vrijednosti 6.000 eura.

KCCG je ponovo raspisao tender za nabavku opreme koja nije kupljena.

“Za nabavku špric pumpi i infuzione pumpe neiepravnim su ocijenjene ponude ponuđača „Osmi red“ i Farmont. Ponude ponuđača Farmalaba i Urion za kupovinu monitora za neinvazivni monitoring takođe nijesu bile ispravne i potpune, dok su odbijene i ponude ponuđača Farmalab i „Osmi red“ za nabavku defibrilatora. Ponude nijesu sačinjavale precizne tehničke karakteristike i nije preveden sadržaj uputstva, kada je riječ o garanciji i servisiranju opreme. Na osnovu uvida u dokaz o tehničkim karakteristikama ponuđenih proizvoda za partiju jedan, Alaris plus volumetrik pumpu, Komisija je utvrdila da je pumpa namijenjena između ostalog, za kontinuiranu isporuku parenteralne hrane, što nije u skladu sa zahtjevom iz tehničkih karakteristika”, navode u tenderskoj dokumentaciji.

Iz KCCG navode da je rok minimum 24 mjeseca od dana potpisivanja zapisnika o uredno izvršenoj primopredaji i puštanju u rad.

Za aparate potrebni dokazi o karakteristikama

Tenderom je propisano da je ponuđač dužan da dostavi dokaz o tehničkim karakteristikama ponuđenih proizvoda (katalog, uputstvo ili drugi dokaz izdat od proizvođača) koji izdaje proizvođač, u kojem će biti naveden zaštićeni naziv i kataloški broj ponuđenog proizvoda.

Izuzetno, ukoliko kataloški broj nije naveden u dokazu o tehničkim karakteristikama ponuđenih proizvoda, ponuđač je dužan da dostavi izjavu proizvođača, datu za potrebe učešća ponuđača u predmetnom postupku javne nabavke, u kojoj je naveden zaštićeni naziv i kataloški broj ponuđenog proizvoda.

“Ponuđač je dužan da u dostavljenom dokazu o tehničkim karakteristikama navođenjem broja pozicije i broja konkretne tehničke karakteristike (kako su numerisane u tehničkim karakteristikama ili specifikacijama predmeta javne nabavke, odnosno predmeta radova u tenderskoj dokumentaciji) označi tehničke karakteristike ponuđenog proizvoda”, navode iz KCCG.