TUŽILAČKI SAVJET

Na javni oglas za izbor glavnog specijalnog tužioca prijavio se samo Milivoje Katnić, koji i sada obavlja tu funkciju, saopšteno je agenciji Mina iz Tužilačkog savjeta.

Konkurs je zaključen u petak, a iz Tužilačkog savjeta su kazali da su ispoštovali i rok od tri dana za eventualne prijave koje bi mogle stići poštom.

Na pitanje kada bi mogla biti održana sjednica na kojoj će se raspravljati o izboru glavnog specijalnog tužioca, iz Tužilačkog savjeta su kazali da pred svaku sjednicu objavljuju dnevni red.

„Javnost će biti blagovremeno obaviještena o sjednici na čijem dnevnom redu će biti izbor glavnog specijalnog tužioca“, naveli su iz Savjeta.

Glavnog specijalnog tužioca bira Tužilački savjet, na predlog Vrhovnog državnog tužioca.

Katnić je izabran za glavnog specijalnog tužioca 23. juna 2015. godine.

JELUŠIĆ SAOPŠTIO

Predsjednika OO DPS Budva Predrag Jelušić saopštio je da će danas u ime tri odbornička kluba, a na zahtjev 17 potpisanih odbornika predati inicijativu za procjenu bezbjednosti održavanja sjutrašnje skupštine koja treba da se održi u 10 sati.

“Naravno razlog za to je sva ona dešavanja koja smo nažalost imali prilike da vidimo u prethodnim danima oko održavanja one i onakve sjednice u Budvi. Razlog je više nego jasan, da bi izbjegli one moguće neprijatnosti, atmosferu linča, vulgarnosti, svega onoga što svakako svi građani Budve, mislim da su na jedan lijep način, imali prilike da vide o čemu se radi,” naveo je Jelušić.

On je istakao da će, kako bi izbjegli takvu atmosferu OO DPS Budva danas, kao što su to uradili prethodnog puta, na zahtjev 17 odbornika, uputiti inicijativu za procjenu bezbjednosti održavanja sjutrašnje sjednice i naravno asistenciju Uprave policije u onim ovlašćenjima koja im zakon daje.

“Vjerujemo da one slike koje su bile poslate zadnji put iz Budve ovoga se puta neće desiti, jer ono što smo nažalost imali prilike da vidimo, ono nije Budva i ono nije nešto što dolikuje Budvi kao jednom turističkom i gradu na Mediteranu. Tako da, danas ćemo te aktivnosti spovesti i nadamo se da će svi organi iz okvira svoje zakonite nadležnosti izvršavati svoje poslove,” istakao je Jelušić.

ZORAN MARKOVIĆ ZONJO

Najveći rat koji je aktuelan onaj je protiv lažnih vijesti, jer svako od nas može kreirati vijest ili je širiti putem svojih profila na društvenim mrežama, smatra Zoran Marković Zonjo, crnogorski reditelj i član grupe The Books of Knjige (TBOK).

Marković je, inače, godinama prisutan u medijima i neko je ko često komentariše lažne vijesti i teorije zavjera na svojoj Fejsbuk stranici gdje ima više od 113.000 pratilaca.

Komentarišući medijsku scenu u Crnoj Gori, Marković kaže da mediji u Crnoj Gori “sigurno mogu biti bolji”, ali da su “mila majka u odnosu na one u Srbiji.”

Kod nas, kako ističe, nivo ozbiljnosti ipak postoji “i, srećom, urednici najjačih medija postavili su visoku barijeru za upad kiča i šunda”.

“Ono što je naš problem je to da ima mnogo medija po glavi stanovnika. Ti mediji ne mogu biti u finansijskom plusu na tako malom tržištu, pa prema tome ni imuni na političke interesne sfere. Sad se vrlo precizno iskristalisalo koji mediji podržavaju vlast, a koji podržavaju opoziciju. Samo ukrštanjem te dvije vizure može se pronaći objektivna nit informacije”, kazao je Marković u intervjuu za DFC Magazin.

Crna Gora je, kako je rekao, najmanje razvijeno društvo u Evropi kada je riječ o medijskoj i informatičkoj pismenosti. Umjesto da na relevantnim medijima direktno tražimo pouzdane informacije, čekamo da nam, kako je rekao, one dođu putem društvenih mreža.

Govoreći o tome na kojim platformama i u kojim medijima najčešće primjećuje lažne vijesti, Marković kaže da je očigledno da su to srpski mediji i njihovi sateliti u Crnoj Gori.

“U svijetlu najnovijih medijskih napada na Crnu Goru iz Srbije, očigledno je da su to srpski mediji i njihovi sateliti kod nas. Baš pišu ogromnu količinu budalaština. Zanimljivo je što se svake godine pred ljeto pravi slična negativna kampanja, koja je ove godine eskalirala. Nema sezone da, po njihovom pisanju, nije nekog napala ajkula na našem primorju, da neki čudni virus nije napravio haos, da neko od srpskih turista nije izmaltretiran. No, ta matrica očigledno jako dobro ide na ruku vladajućim elitama i u Srbiji i u Crnoj Gori, jer ne vidim ekonomsku, ni političku računicu da bi se Grcima i Hrvatima pravio posao”, kaže Marković.

Najupečatljivija lažna vijest tokom epidemije koronavirusa, kako je rekao, bila je ona prisutna i u Crnoj Gori “da je novi koronavirus glupost zbog koga se nije morao zatvoriti svijet”.

“To se desilo pod uticajem raznih teorija zavjere, ali i uz činjenicu da su teže posljedice zaobišle našu državu. Mogla bi se primijeniti ona stara narodna: daleko od očiju, daleko od srca. Mnogima nisu ništa značile cifre umrlih i slike masovnih grobnica jer to nisu vidjeli uživo i doživjeli na sopstvenoj koži”, rekao je on.

Klasično potpirivanje podjela je, vjeruje on, situacija u kojoj je tokom nedavnih protesta u Nikšiću, na društvenim mrežama objavljena fotografija povrijeđene bebe, uz tvrdnju da je dijete pretukla policija u tom gradu.

“No, ja se ne palim na to i zezao sam se na konto te objave. Motor sa unutrašnjim sagorijevanjem koji se zove DPS, jako dobro troši benzin koji se zove prosrpska opozicija. Taj motor biva s vremena na vrijeme podmazan nekom manjom partijom, koja poslije izvjesne kilometraže samo iscuri. Problem sa takvim motorom je što razvija malu brzinu, bukvalno ‘mili’. Za sebe i moje drugare iz grupe volim razmišljati kao o tečnosti za šoferšajbnu, koja čini vidljivijim put pred nama”, zaključio je Marković.

SAVJET

Kvalitetan rad dežurne službe primaran je za povjerenje javnosti i preduslov za efikasan rad policije, ocijenjeno je iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

Iz Savjeta su kazali da je posledica neispravnosti ili neodgovarajući rad uređaja za evidentiranje dolaznih poziva, to da policija neblagovoremeno postupi po prijavama građana što može dovesti do ozbiljnih problema i propusta.

Oni su ocijenili da je potrebno osigurati efikasan i pouzdan rad dežurnih službi u svim organizacionim jedinicima Uprave policije.

Kako su pojasnili iz Savjeta, preko dežurne službe obezbjeđuje se blagovremeno postupanje po svim događajima u redovnim i vanrednim prilikama.

Savjet je pozvao Upravu policije da, preko Odjeljenja za telekomunikacione i elektronske tehnologije, osigura da dežurne službe u svim centrima bezbjednosti uredno primaju, evidentiraju, snimaju i identifikuju sve dolazne pozive.

Pozvali su i Ministarstvo unutrašnjih poslova da preko Centra za informaciono komunikacione tehnologije, informacionu bezbjednost i sisteme tehničkog nadzora osigura uredan rad GPS sistema u patrolnim vozilima policije i da se ubrza postupanje po obavještenjima da su pokvareni i van funkcije.

Iz Savjeta navode da im se građanka Nikšića požalila na neadekvatnu reakciju policije pošto je prijavila upad dvije osobe u dvorište porodične kuće.

Kako su pojasnili, iz dežurne službe Centra bezbjednosti (CB) Nikšić savjetovano joj je da ne paniči i da sačeka patrolu ispred kuće.

“Mađutim, patrola se nije pojavila i građanka je zatražila je od građanskog nadzora policije da sazna razloge zbog čega nijesu došli”, dodaje se u saopštenju.

Uprava policije je, kako su kazali, informisala da je dežurnu službu CB Nikšić obavijestila mlađa osoba da su u dvorištu kuće primijećane dvije nepoznate osobe, kako preskaču ogradu dvorišta i udaljavaju se u nepoznatom pravcu.

Navodi se da je patrola interventne jedinice nakon obilaska izvjestila da na navedenoj lokaciji nijesu primijetli nikog, a sugerisano im je da se zadrže radi daljeg praćenja eventualnih dešavanja.

“Nakon određenog vremena nije registrovano kretanje osoba na navedenoj lokaciji, te su se službenici interventne jedinice povukli na redovne poslove i zadatke”, kaže se u saopštenju.

Iz Uprave policije su istakli da je GPS sistem koji se nalazi u službenom vozilu interventne jedinice neispravan, o čemu je prethodno i obaviještena nadležna služba.

Navodi se da policijski službenici dežurne službe nijesu uspjeli povratno da kontaktiraju broj sa kojeg je pozvana dežurna služba i prijavljen događaj, što je i obaveza službenika dežurne službe, jer broj nije ostao zabilježen u identifikacionoj memoriji fiksnog telefona.

Savjet je podnositeljku pritužbe upoznao sa odgovorom Uprave policije i konstatovao postojanje određenih problema u redovnom funkcionisanju policije koji zahtijevaju neodložno rješavanje.

PARLAMENT DA ODLUČI

Diplomirane pravnice Nerma Dobardžić i Snežana Armenko predložene su za zamjenika Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Njih je na ovu funkciju predložio Ombudsman Siniša Bjeković.

Dobardžić je savjetnica u Ustavnom sudu Crne Gore, a Armenko sutkinja Osnovnog suda u Podgorici.

Crnogorski Ombudsman ima četiri zamjenika za četiri oblasti.

Zamjenice su sada Zdenka Perović i Snežana Mijušković.

Zamjenike Zaštitnika bira crnogorski parlament.

SUTOMORE

Uprava javnih radova i najpovoljniji ponuđač u postupku javne nabavke, podgoričko preduzeće “Fidija”, potpisali su ugovor o prvoj fazi rekonstrukcije trga i šetališta u Sutomoru, u vrijednosti skoro 970 hiljada eura.

“Vlada Crne Gore opredijeliće iz Kapitalnog budžeta 435 hiljada eura, 425 hiljada eura obezbijediće Javno preduzeće Morsko dobro, dok će ostatak od 100 hiljada eura izdvojiti Opština Bar”, saopšteno je iz Vlade. 

Početna, od predviđene četiri faze projekta obuhvata potpunu rekonstrukciju i popločavanje trga sa ugostiteljskim terasama, površine oko 5.000 metara kvadratnih, i modernizaciju dijela saobraćajnice u neposrednom zaleđu trga. 

“Riječ je o značajnoj investiciji, koja će širom otvorili vrata za dalje unapređenje i razvoj turizma, a ujedno povećati kvalitet života stanovnika. Sutomore je već godinama među najpopularnijim primorskim destinacijama i domaćih i stranih turista i zaslužuje da kroz ovaj projekat dobije nove, moderne sadržaje”, navodi se u saopštenju. 

Izvođač se obavezao da radove završi u roku od 250 dana od uvođenja u posao, u koje se ne računaju neradni dani u skladu sa Zakonom o državnim i drugim praznicima, kao i usljed eventualnog nastupanja okolnosti na koje izvođač ne može da utiče. 

“Ova investicija predstavlja još jedan dokaz strateškog opredjeljenja Vlade da ulaže u valorizaciju turističkih potencijala države, kako na sjeveru, tako i u primorskim opštinama”, zaključeno je u saopštenju.

VELJOVIĆ

Direktor Uprave policije Veselin Veljović je saopštio da policija neće dozvoliti javna okupljanja kojima se krše mjere Nacionalnog koordinacionog tijela i procesuiraće svako odgovorno lice u slučajevima nepoštovanja zakona i ugrožavanja zdravlja građana Crne Gore.

Kako se ističe u saopštenju, policija neće obezbjeđivati javna okupljanja koja nijesu prijavljena u zakonom utvrđenoj proceduri.

“Pozivam građane da poštujemo dosadašnje ostvarene rezultete postignute uz velika odricanja društvene zajednice, što nam stvara dodatnu obavezu da odgovornim ponašanjem sačuvamo zdravlje svakog pojedinca. Vjerujem da je organizator javnih okupljanja svjestan činjenice da je u ovom trenutku očuvanje zdravlja građana prioritet i da bi ova okupljanja podsticala tenzije i doprinijela stvaranju uznemirenja javnosti. Podsjećam javnost da se u samo jednom klasteru sa litije koronavirusom inficiralo oko 70 osoba, što nam govori da su javna okupljanja i dalje realna prijetnja i rizik po zdravlje građana”, poručio je Veljović.

MINISTARSTVO PROSVJETE

Ministarstvo prosvjete raspisalo je Konkurs za sufinansiranje magistarskih i doktorskih studija u zemlji i inostranstvu, ali i putnih troškova za studijske boravke u inostranstvu, za šta se svake godine izdvaja više desetina hiljada eura, saopšteno je iz tog resora.

Direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Mubera Kurpejović istakla je da se svake godine za studentske kredite izdvaja oko 1,2 miliona eura, a za stipendije za najbolje studente oko 260 000 eura.

“Sufinansiraćemo školarinu za 60 kandidata upisanih na prvu godinu magistarskih studija u zemlji i inostranstvu studijske 2019/2020. godine, i to po 10 iz svake od sljedećih oblasti: prirodno-matematičkih, tehničko-tehnoloških, medicinskih, poljoprivrednih, društvenih i humanističkih nauka. Kada je riječ o doktorskim studijama, Ministarstvo će sufinansirati školarinu za 24 kandidata upisana u prvu godinu doktorskih studija u zemlji i inostranstvu studijske 2019/2020. godine, i to po četiri iz svake od sljedećih oblasti: prirodno-matematičkih, tehničko-tehnoloških, medicinskih, poljoprivrednih, društvenih i humanističkih nauka. Kandidatima će se sufinansirati školarina u iznosu do 1 000 eura“, objasnila je Kurpejović.

Konkurs za sufinansiranje magistarskih i doktorskih studija je otvoren do 25. septembra, a uslovi Konkursa i prijavni formulari istaknuti su na sajtu Ministarstva prosvjete www.mps.gov.me u dijelu „KONKURSI“.

“Ukoliko se za sufinansiranje školarine na magistarskim studijama prijavi više kandidata iz jedne oblasti koji ispunjavaju uslove, prioritet će imati kandidati sa većom prosječnom ocjenom, odnosno indeksom uspjeha. Ukoliko se pak za sufinansiranje doktorskih studija prijavi više kandidata iz jedne oblasti koji ispunjavaju uslove, prioritet će imati kandidati koji imaju veći prosjek ocjena, ali i veći broj objavljenih naučnih radova“, rekla je Kurpejović.

Ona je dodala, sufinansiraju se i putni troškovi za studijske boravke u inostranstvu i dobitnike stipendija stranih vlada. Konkurs za ove namjene otvoren je do 16. decembra.

“Ministarstvo prosvjete ulaže velike napore da studentima obezbijedi mogućnosti koje svaki mladi, obrazovani čovjek treba da ima. To se odnosi kako na stalno povećanje broja programa mobilnosti, tako i na stipendije, kredite i dr. Preciznije, svake godine tako dodjeljujemo oko 3.400 godišnjih studentskih kredita ukupne vrijednosti oko 1,2 milion eura. Svake godine dodjeljujemo 300 stipendija za najbolje studente, a ukupna sredstva za te namjene su oko 260.000 eura. Svake godine sufinansiramo školarine na magistarskim i doktorskim studijama najboljim kandidatima: 60 studenata magistarskih studija i 24 kandidata doktorskih studija, za šta se izdvaja takođe više desetina hiljada eura godišnje. Na kraju, svake godine opredjeljujemo stipendije za studente pripadnike RE populacije“, zaključila je Kurpejović.

AMFILOHIJE OCIJENIO

Crnogorska vlast gradi budućnost na lažima i izdaji Crne Gore, ocijenio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.

On je jutros, tokom službe u manastiru Ostrog, rekao da je Sveti Vasilije već 350 godina bio i ostao živi svjedok istine Božje i, kako je naveo, iscjelitelj od laži i obmane, od lažnih znanja i lažnih učenja.

“Naročito je on to sada, u ovom trenutku kada vlasti ove države ruše manastir Svetog Vasilija na Briskoj gori kod Ulcinja, koji je nedavno ustanovljen, kada Sveti Vasilije gradi ljudske duše i obnavlja ih, svuda u svijetu pa i ovdje“, kazao je Amfilohije.

Prema njegovim riječima, to je nezapamćen zločin, ne samo protiv te crkve i tog manastira.

“Time se skrnavi ovaj ćivot Svetoga Vasilija Ostroškoga i gradi se budućnost Crne Gore i njene zajednice na mržnji protiv Svetog Vasilija Ostroškog. Lišava se vlast Crne Gore blagoslova Svetog Vasilija Ostroškog“, istakao je Amfilohije.

Kako je naveo, vlast je počela sa tim zločinom kada je uhapsila vladiku Joanikija i sveštenike u Nikšiću.

„I nastavljaju taj zločin protiv naroda, zločin protiv Crne Gore, zločin protiv Svetoga Vasilija Ostroškoga, lišavajući sebe i Crnu Goru njegovog blagoslova”, dodao je Amfilohije.

On je ocijenio da je crnogorska vlast „antibožna“, i da budućnost Crne Gore gradi „na laži, a ne na istini“.

“Može li se budućnost Crne Gore graditi na gaženju po moštima Svetoga Vasilija Ostroškog i na gaženju njegovih zavjeta, na gaženju i na uništavanju njegovih svetinja? Ništa se do sada u Crnoj gori nije gradilo na taj način, neće ni ovo. I ovo će propasti i ta vlast takva“, naveo je Amfilohije.

On je dodao da takva vlasti „nije da opstane, nego da propadne“.

“Ta i takva vlast, koja podržava terorizam i teroriste, ruši svetinje u ovom trenutku, svetinju Svetog Vasilija Ostroškog, apostola mira i ljubavi, koji neprekidno priziva sve ljude i sve narode oko svojih svetih moštiju“, kazao je Amfilohije.

Svi se oni, kako je naveo, ugrađuju u njegove svetinje na ovim prostorima „i u tu njegovu obnavljanu svetinju na Briskoj gori kod Ulcinja”.

“Daj Bože da se ova vlast, ili iscijeli od toga opakoga i otrovnoga sjemena, ili neka je Sveti Vasilije ukloni da ne zagađuje ovaj narod zlom, mržnjom, bratoubilaštvom i bogoubilaštvom”, zaključio je Amfilohije.

NAJAVLJENE LITIJE

Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović kazao je za Pobjedu da će litije, koje je najavio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, početi sljedeće sedmice, od 14. juna, navodeći da su se “pojavili neki novi razlozi za okupljanja o kojima će javnost obavijestiti detaljnije za dva-tri dana”.

Perović nije želio detaljnije da konkretizuje o čemu je riječ, već je samo kazao da se novina tiče pregovara sa Vladom i njenim ponašanjem prema Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i prema njima.

Nezadovoljni

Razlozi za održavanje litija su, prema riječima Perovića, više nego očigledni.

“Nema nikakvoga pomaka ne samo po pitanju promjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, nego i po pitanju pregovora. Svi oni razlozi koji su nas motivisali na litije stoje, a čak su se pridružili i neki novi, ali o tome ćemo obavijestiti javnost detaljnije u narednim danima”, kazao je on.

Ističe da će poštovati sve mjere javnog okupljanja i zdravstvene propise koji su na snazi zbog korona virusa.

“Pošto je jedan od osnovnih razloga za obnovu litija upravo bilo veliko interesovanje i incijative građana, vjernika, u svim gradovima Crne Gore očekujemo značajan odziv ljudi”, kaže on.

Koliko je ponovno okupljanje dobar potez, politički analitičar Sergej Sekulović kaže da je to teško predvidjeti hoće li masovnost litija biti na nivou od prije nekih pola godine.

“Tu postoji više faktora koj i su potencijalno limitirajući za njihovu masovnost. Sami psihološki pritisak korona krize, da li će se pojaviti novi slučajevi, koliko su ljudi psihološki spremni za učešće u masovnim skupovima. To je, s jedne strane, nepoznanica, a, sa druge strane, činjenica je da nam uskoro slijedi predizborna kampanja, što može pozitivno da utiče na masovnost samih litija”, kaže on.

Pritisak na Vladu

Ono što je sigurno, ističe analitičar, jeste da je obnavljanje litija jedan vid pritiska na Vladu, s obzirom da je politički dijalog ekspertskih timova zaglavio. Sekulović objašnjava da postoji, s jedne strane, objektivno opravdanje zbog korona krize.

“Imajući u vidu činjenicu da je ranije upućeno pismo Mitropolije crnogorsko-primorske da se odredi datum nastavka razgovora i da nemamo jasan termin toga nastavka, ovo posmatram kao iznuđen potez, da se preko masovnosti litija ponovo uputi snažna poruka Vladi i da se pregovori shvate ozbiljno”, ocjenjuje Sekulović.

Podsjeća da su ranije Evropska unija i američki zvaničnici sugerisali da obje strane, Vlada i crkva, treba da se vrate ozbiljnom dijalogu i dođu do kompromisa koji će smiriti društvene tenzije.

“Inicijalna kapisla za same litije je bio sami Zakon, a ukoliko se sporni članovi promijene na obostrano prihvatljiv način taj osnovni motivacioni faktor za litije otpada, tako da je logično zaključiti da litije koje smo imali priliku da gledamo će prestati”, zaključuje Sekulović.

Kako u Vladi gledaju na najavu o nastavku litija i kada će se nastaviti pregovore sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, ne zna se, jer iz kabineta potpredsjednika i ministra pravde Zorana Pazina još nije odgovoreno na pitanja.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je stupio na snagu 8. januara, predviđa da vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju dokazati daje crkvena imovina, izgrađena prije 1918. godine, u njihovom vlasništvu, jer će u suprotnom ona biti smatrana državnom. To je ključna odredba koju ne prihvata SPC zbog čega od usvajanja Zakona organizuju litije širom Crne Gore.

Ranije je premijer Duško Marković uputio poziv mitropolitu crnogorsko primorskom Amfilohiju da se sastanu ekspertski timovi Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i počnu pregovore o ovom aktu.

Prvi sastanak tih timova održan je 11. marta, nakon čega je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin kazao da vjeruje da ima prostora da se kroz stručnu argumentaciju dođe do obostrano prihvatljivog rješenja. Ishodom tog susreta bili su zadovoljni i u Mitropoliji SPC, te je član njihovog pregovaračkog tima advokat Dragan Šoć tada kazao da su predstavnici Vlade otvoreni za razgovor o izmjeni Zakona, ,,što tumače kao pokazivanje dobre volje da se problem riješi“. Saopštio je tada da očekuje da Vlada da svoj komentar na predložene izmjene Zakona i eventualno kontraprijedloge, a pijedlog crkve je da svako osporavanje vlasništva nad imovinom crkve bude procesuirano kroz sudove“.

Pregovori na ekspertskom nivou trebalo je da se nastave te naredne sedmice, ali su zbog korona virusa odgođeni.

Nedavno je premijer Duško Marković najavio da će se pregovori nastaviti čim se za to steknu uslovi, te je istakao da očekuje dijalog u dobrom ambijentu, a “ne da se vodi putem ucjena“.

“Ako javna okupljanja budu dozvoljena, nek sjutra krenu s litijama. Nek nas s njima ne plaši niko. Vlada neće menjati svoju politiku. Mijenjaće je samo ako za to postoje nacionalni interesi, a ne zbog javnih okupljanja, makar to bile i litije”, poručio je tada Marković.