ODGOVOR NA PANDEMIJU

Kao odgovor na pandemiju Kovid 19 i potrebe za hitnom podrškom zatvorenicima i zatvorskom osoblju, Savjet Evrope (CoE) je donirao zaštitnu opremu Crnoj Gori, i za još četiri zemlje članice – Jermeniju, Gruziju, Moldaviju i Sjevernu Makedoniju.

Donacija zatvorima u Crnoj Gori obuhvata dvije hiljade maski, sredstva i opremu za dezinfekciju, a dodatne potrepštine će, kao se očekuje, biti kupljene u Crnoj Gori, kao i u Azerbejdžanu do kraja juna 2020.

Ovim državama, kako navode u Savjetu Evrope, isporučeno je ukupno 13.760 maski, 2.500 štitova za lice, 1.240 litara sredstava za dezinfekciju ruku i površina, 84.000 rukavica, 99 infracrvenih terometara, dva generatora kiseonika, pet prenosivih saturometara, deset baktericidnih lampi, 50 ljekarskih uniformi, 100 zaštitnih naočara, 20 mjerača za puls, 3.000 štitnika za glavu i 5.000 štitnika za cipele.

“Cilj donacije je podrška Savjeta Evrope državama članicama i njihovim nacionalnim zatvorskim administracijama, kako bi mogli da se pridžavaju principa komiteta za prevenciju torture i tretmana osoba lišenih slobode u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o pandemiji COVID19”, ističu u Savjetu Evrope.

Donacija Crnoj Gori omogućena je u okvoru projekta Unapređenje zaštite ljudskih prava pritvorenih i zatvorenih lica u Crnoj Gori, navodi se u Savjetu Evrope.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela

NURKOVIĆ

Prvi kilometri autoputa u Crnoj Gori će biti završeni sredinom maja 2021. odnosno u junu naredne godine, kazao je ministar saobraćaja Osman Nurković.

“Prva dionica auto-puta neće biti završena ni do 30. septembra ove godine. Kada je riječ o cijeni koštanja neodmjerena je konstatacija da se troškovi svako malo uvećavaju za stotine miliona eura. Javnosti je poznato da prvobitna ugovorena cijena radova iznosi 809 miliona 577 hiljada dok ukupna vrijednost zaključenih priloga ugovora o projektovanju izgradnje dionice Smokovac Mateševo iznosi 58 miliona 406 hiljada”, kazao je Nurković u Skupštini Crne Gore odgovarajući na pitanje poslanika DF-a Miluna Zogovića kada će biti gotovi radovi i izgradnja dijela autoputa od Smokovca do Mateševa.

Ministar je dodao da se intenzivno radi na nastavku radova druge dionice auto-puta Bar-Boljare.

“Radimo idejni projekat za tu dionicu kao i studiju zaštitite životne sredine. Oba projekta se finansiraju iz donatorskih sredstava Evropske komisije. Aplicirali smo kod Evropske komisije za grant od 20 posto od procijenjene vrijednosti druge dionice, ali vidite i sami kakva je situacija. Prioritet ove Vlade je nastavak auto puta”, naveo je Nurković.

INICIJATIVA ČASOPISA

Uredništvo časopisa “Komuna” uputilo je inicijativu Miistarstvu prosvjete i Nacionalnom savjeta za obrazovanje, za uvođenje časopisa u model kolokvijalne-fakultativne integrisanosti u sistem osnovnoškolskog obrazovanja, s obzirom na to da “Komuna” već deceniju izučava, njeguje, prezentuje i valorizacije kulturno-istorijsku baštinu Crne Gore.

U prilog inicijativi, kako ističu u Komuni, idu i poštovanje visokih profesionalnih dometa, metodologije i istraživačkih tehnika, kredibilnih naučnih izvora, referentnost i selekcija predmetnih tema širokog radijusa od etnologije, istorije, tradicije, kulture, diplomatije, ambijentalne arhitekture, jezičkog nasljeđa, multikulturalizma, arhivistike, izučavanja muzejske građe, do muzičkog nasljeđa i drugih specifičnih tema značajnih za sveukupno nasljeđe Crne Gore.

“Časopis uvažava multikulturalni programski pristup u obradi i prezentaciji tema svekolikog civilizacijskog nasljeđa različitih kulturalnih epoha, vrijednosti i materijalnih tragova, a značajan je kao kvalifikovani resurs za izučavanje, dijalog i transfer znanja budućim generacijama. Takođe, naučni, kulturološki i profesionalni dignitet ‘Komune’ objektivna je i temeljna materija na osnovu koje se mogu vjerodostojno proučavati najširi elementi sveukupne državno-istorijsko-duhovne baštine vjekovnog trajanja Crne Gore. Svjesni smo da je u dobu globalizacije izazov i obaveza svih subjekata društva, posebno malih zajednica, očuvanje identiteta i njegovog mjesta u širim integracionim procesima, a rukovođeni načelom inovacije i modernizacije obrazovnih sadržaja, programa i tematskih modela, adaptirani su na izazove najširih kulturoloških procesa”, ističe se u inicijativi.

Kako se dodaje, inicijativa kod prosvjetnih vlasti Crne Gore, je u cilju da se tematski sadržaj “Komune” predstavi na popularan način učenicama osnovno-školskog uzrasta.

“Konkretni operativni modeli, eksperimentalne škole, razredi, načini prikazivana i selekcije sadržaja, djelatni su pravci potencijalne razrade integrisanja Komune u neki od fakultativnih oblika školskog sadržaja namjenski organizovanih za ciljnu grupu osnovno-školskog uzrasta, a shodno procjeni i za srednjoškolsku generaciju.
Očekujući odgovor i interakciju ovim povodom, a u interesu očuvanja kulturno-istorijske baštine Crne Gore, potpisnici inicijative uvjereni u javni interes misije koju već deceniju obilježava visokoprofesionalni rad Komune, predmetnu inicijativu doživljavaju i upućuju kao čin lične i kolektivne obaveze i odgovornosti na očuvanju istorije, kulture, tradicije, imena i jezika Crne Gore”, naglašavaju u “Komuni” uz napomenu da je inicijativu podržalo nekoliko akademika CANU i DANU, nekoliko dekana sa različitih Univerziteta, brojni univerzitetski profesori i crnogorski intelektualci različitih profila.

ŠEHOVIĆ DJECI I RODITELJIMA

Nezamjenljive su pouke koje djeci poklanja rad i odrastanje u predškolskim ustanovama, pa je stoga vrtić prilika koju ne bi trebalo propustiti, saopštio je ministar prosvjete Damir Šehović.

On je u pismu roditeljima, povodom upisa djece u predškolske ustanove koji je u toku, saopštio da su roditelji “prvi učitelji svog djeteta”, jer upućuju, poučavaju i usmjeravaju na vrijednosti.

“To ih neminovno stavlja pred velika pitanja u vezi s time kako prave vrijednosti prenijeti mlađima te kako im na najbolji način omogućiti da se razvijaju. U ovom procesu važno je nasljeđe, još važniji uticaj sredine, ali presudna je njihova međusobna interakcija, čime se postiže puni razvoj djetetovih potencijala i sposobnosti”, navodi se u pismu Šehovića.

Porodica je, navodi minisar, primarni, ali istovremeno i uzan društveni okvir za razvoj djeteta.

“Upravo zato rano učenje i predškolsko vaspitanje obezbjeđuju aktivno učešće djeteta u zajednici sličnoj njemu. Osamostaljivanje, privikavanje na različite ambijente, rješavanje konflikata, igra u grupi… sve su to ključni razvojni faktori, koji bivaju na najbolji način usvojeni u predškolskim ustanovama. Nezamjenljive su pouke koje djeci poklanja rad i odrastanje u predškolskim ustanovama: kako da razumiju da su vani jednaki s ostalim drugarima; kako da prihvate da će u nečemu biti najbolji, a u nečemu ipak ne, te da je to potpuno u redu; kako da osnaže sebe tako što će naći način da iskažu svoj stav i kažu svoje mišljenje drugima. Dodatno, institucionalni pristup razvoju djeteta obezbjeđuje neophodan balans i ujednačen, stručan, strukturisan, ciljan, uzrasno primjeren pristup svim razvojnim segmentima: intelektualnoj, socijalnoj i emocionalnoj zrelosti”, saopštio je Šehović.

Razumljiv je, kako kaže, mogući zazor roditelja i djeteta od nove sredine za dijete.

“Ipak, ono će nekad morati izaći u svijet i svoje potrebe suočiti s istim takvim potrebama drugih ljudi. A ako ovakvu vrstu unutrašnjeg konflikta ne nauči da prevaziđe, javiće se problemi. Drugim riječima, za najmlađe nije uvijek najbolje ono što im je najugodnije. Svi, pa i mi odrasli, rastemo i unapređujemo se upravo izlaskom iz zone komfora. Jer, većini nas najugodnije je da, ni privatno ni poslovno, ne pravimo bilo kakve rizike. Najugodnije je da ne unosimo bilo kakvu promjenu u: ishranu, dnevnu rutinu, način života, izbor ljudi kojima smo okruženi. Najugodnije… ali ne i najbolje”, piše u pismu.

Zajedno bi, kaže on, trebalo da gradimo ličnosti koje spoljni svijet gledaju kao šansu.

“A to radimo od najmlađih dana tako što ćemo dijete, kroz njegov boravak u predškolskoj ustanovi, naučiti da novi ambijent nije uvijek prijetnja, već i prilika: da se ljepše igra, da se steknu prijatelji, da se nešto novo nauči. Izgrađujmo ličnost djeteta zajedno, udruženi u ovoj plemenitoj misiji koja će biti podrška vama, roditeljima – da znate da ste podigli zrelu, zdravu i srećnu osobu. Time će biti obezbijeđena i sigurnost društva – da s ovako osnaženim i razvijenim ličnostima, usmjerenim na prave vrijednosti, može da računa na budućnost”, poručio je Šehović.

U PROŠLOJ GODINI

Za krivično djelo nedavanje izdržavanja u 2019. godini sudovi su izrekli 130 sankcija, od čega 29 zatvorskih kazni, tri kazne kućnog zatvora, četiri novčane kazne, 18 kazni u javnom interesu, jedna sudska opomena, a najviše je izrečeno uslovnih osuda 75. To se navodi u Izvještaju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda za prošlu godinu, pišu Dnevne novine.

Kada su u pitanju kazne za krivično djelo iz člana 220 Krivičnog zakonika nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, izrečeno je 207 prvostepenih kazni i 187 pravosnažnih kazni u prošloj godini. Zatvorske kazne su izrečene u 69 predmeta, od čega su 59 postale pravosnažne.

“Sankcije u prvostepenom postupku su izrečene na sljedeći način šest kazni kućnog zatvora, dvije novčane kazne, devet mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana, četiri mjere obaveznog liječenja alkoholičara, dvije mjere obaveznog liječenja narkomana”, navodi se u izvještaju.

Za isto krivično djelo izrečene su i tri mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi, te jedna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi. Jedno lice je sankcionisano oduzimanjem oružja, tri lica oduzimanjem ostalih predmeta.

U jednom predmetu zbog nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici izrečena je jedna mjera pojačanog nadzora organa starateljstva, te jedna mjera posebne obaveze uključivanja u sportske aktivnosti, zatim 16 kazni rada u javnom interesu, jedna sudska opomena, 83 uslovne osude.

“Sankcije izrečene pravosnažnim odlukama su sljedeće četiri kazne kućnog zatvora, dvije novčane kazne, devet mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana, četiri mjere obaveznog liječenja alkoholičara, mjera obaveznog liječenja narkomana, tri mjere obaveznog psihijatrijskog liječenje na slobodi, a jedna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi”, stoji u izvještaju.

U jednom predmetu zbog nasilja u porodici oduzeto je oružje, a u tri ostali predmeti.

Pravosnažna je i jedna mjera pojačanog nadzora organa starateljstva, te 15 kazni rada u javnom interesu, kao i 79 uslovnih osuda, te zatvorska kazna 59 zatvorskih kazni i jedna zabrana približavanja.

MUP POJASNIO

Saobraćajne dozvole koje su istekle, a čije je važenje odlukom Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) produženo do 1. jula, ne važe van granica Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

“Privremenom mjerom za sprečavanje unošenja u zemlju koronavirusa, koju je donijelo Ministarstvo zdravlja obavezuju se nadležni organi koji vrše kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima da saobraćajne dozvole kojima je istekao rok važenja smatraju važećim do 1. jula ove godine, ako vozač uz dozvolu posjeduje važeću polisu osiguranja i dokaz o izvršenom tehničkom pregledu vozila“, rekli su iz MUP-a Dnevnim Novinama.

Iz MUP su kazali da je ta mjera obavezujuća za nadležne organe u Crnoj Gori i da ne postoji mogućnost da se takva obaveza nametne nadležnim organima drugih država. (kraj) kri

AVIONI SERVISIRANI

Crna Gora je spremna za predstojeću požarnu sezonu, a već danas su za gašenje požara spremna tri protivpožarna aviona MUP-a, saopštio je načelnik Direkcije za operativne poslove Direktorata za vanredne situacije MUP-a Radomir Šćepanović.

Šćepanović je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) saopštio da pripreme za novu požarnu sezonu kreću odmah po završetku prethodne.

“Kreće se sa servisom protivpožarnih aviona. Ove godine smo uspješno sve završili. Tri protivpožarna aviona su spremna da učestvuju u gašenju požara već danas”, rekao je Šćepanović.

Podsjetio je da su u posjedu Vojske Crne Gore tri helikoptera koja mogu da gase požare, što je “značajan resurs koji nam pomaže ako bude bilo potrebe”.

“Imali smo sastanke sa operativnim, glavnim dijelom za borbu sa požarima, a to su službe zaštite i spasavanja. To je značajan operativni resurs koji broji preko 600 profesionalnih vatrogasaca i spasilaca. Uvijek se može biti opremljeniji i bolje kad su u pitanju opštinske službe, ali ono što posjedujemo daje nadu da ćemo se uspješno boriti sa požarima na terenu”, kazao je Šćepanović.

Kad je u pitanju video nadzor, on kaže da idu u skladu sa novim tehnologijama, pa od prije tri godine uspješno koriste video nadzor na Cetinju i u NP Lovćen, što je, navodi, ozbiljna prevencija šumskih požara.

“On je već dao rezultate. Imamo dosta službi koje nabavljaju dronove u preventivi za nadgledanje terena i u slučaju požara. To međutim nije još zaživjelo na cijelom terenu. To bi nam mnogo značilo, preduzimamo korake da to sistemski riješimo za najugroženije oblasti, kao što su primorska i centralni region”, ističe Šćepanović.

Napominje da je od svih šumskih požara čak 80 odsto izazvano ljudskom nepažnjom.

RASPISAN TENDER

Ministarstvo odbrane Crne Gore raspisalo je tender za gradnju hangara za BELL helikoptere, vrijednosti 1.800.000 eura.

Prema objavljenoj javnoj nabavci, izgradnja hangara za BELL-ove na vojnom aerodromu “Knjaz Danilo” u Podgorici trajaće 210 radnih dana od dana potpisivanja ugovora o izvođenju radova.

Vojska trenutno raspolaže sa tri BELL-ova helikoptera, čija je nabavka koštala 30 miliona eura.

Prošle sedmice, Ministarstvo je potpisalo međudržavni ugovor za nabavku još dva helikoptera Bell, tipa 505 Jet Ranger X, sa Kanadskom Komercijalnom Kompanijom ‘CCC’.

Jedan helikopter Bell 505 u Crnu Goru će stići tokom narednog mjeseca, a drugi početkom 2021.godine. Ukupna vrijednost nabavke je 3.267.234,77 eura. Helikoptere će, prema Ugovoru, Crnoj Gori dostaviti predstavništvo Bell-a u Pragu.

Sa brzinom od 232 kilometra na sat i sa nosivošću od 680 kilograma, Bell 505 je, kako su ranije kazali iz MO, dizajniran da bude siguran i lak za letjenje.

Dizajn, kako ističu, u prvi plan stavlja sigurnost, performanse i pristupačnost, spajajući provjerne sisteme sa naprednom tehnologijom i elegantnim, modernim izgledom.

Osim helikoptera, sporazumom je predviđeno da Bell u Francuskoj obezbijedi obuku tri pilota, dok će u akademiji Bell Training Academy Fort Worth u Teksasu biti obučeno i osam pripadnika tehničkog sastava Vojske Crne Gore.

SIMOVIĆ-ZVICER

Predsjednica Sudskog savjeta i profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore dr Vesna Simović-Zvicer kazala je za Pobjedu da će pokrenuti postupak protiv portala In4s zbog povrede časti i ugleda zato što je taj mediji objavio “montirani snimak u kom se navodno čuje da za nekog kandidata namješta pitanja za ispit za sudiju”.

Najavljuje da će podnijeti takvu tužbu i protiv jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića koji je kazao da postoji osnovana sumnja da je namjestila ispite za sudije, te da je neophodno ispitati “enormno bogatstvo koje je stekla“ i da je to

“nevjerovatan uspjeh za nekadašnju aktivistkinju Srpske radikalne stranke i velikog obožavaoca vojvode Vojislava Šešelja“.

Portal In4s objavio je u subotu, kako su opisali, ekskluzivni snimak koji su naslovili: Namještanje pitanja za ispit za sudiju – ,,Sledeći put ćete mi doći u drugu grupu i sjedite u prvi red…“ Ocijenili su da je to još jedan skandal u Sudskom savjetu i da se ,,čuje kako Simović- Zvicer dogovara sa kandidatom polaganje ispita, iz Radnog prava, te sugeriše u koju grupu da dođe, gdje će da sjedne i koja će biti moguća pitanja“.

Student iz 2009.

Taj snimak, kategorična je profesorica, nije vrijedan komentara.

“Isprekidan je, jer nije mogao da se više pušti zato što bi bilo očigledno da su to bile samo konsultacije sa studentom pred ispit i da tu nema ništa sporno. Ko ga presluša, vidjeće o čemu se radi. Dajem mu oblasti koje će biti, postavlja mi pitanja, ja mu pojašnjavam. To stalno radim”, kaže ona.

Pretpostavlja da je sporni snimak nastao u Podgorici na Pravnom fakultetu 2009. godine, jer se pominju predavanja i u Budvi i Bijelom Polju, koja su tada održavana i u tim gradovima. Student je, pojašnjava Simović-Zvicer, došao na konsultacije, što je uobičajena praksa, pojašnjavajući da je vjerovatno tražio da zamijeni grupu, jer iz opravdanog razloga nije mogao da dođe u svoju. Simović-Zvicer navodi da se zato čuje na snimku da mu je rekla da sjedne u prvi red, u sali, da bi obilježila njegov test, jer nije njegova grupa.

“Imam nekada na fakultetu i oko 700 kandidata, dijelim ih u grupe, i ako neko pogriješi grupu dam mu nula bodova, jer pokušavaju tako da varaju. Uđu u jednu grupu, uzmu test i dođu u drugu grupu. Postoje neke opravdane situacije kada zamijene grupu i izađem im u susret. Student je došao na konsultacije da me pita to i zato kažem – zapamtiću, i da sjedne u prvi red”, objašnjava ona.

Simović-Zvicer kaže da je ,,simptomatično što se sve ovo dešava nakon što je nedavno podnijela krivičnu prijavu protiv kandidata na konkursu za sudije osnovnog suda koji su prepisivali na testu“. Tada je za naše novine rekla da je taj čin sramota za pravosuđe i da oni ne treba da se približe tom sistemu, a kamoli da rade kao saradnici u sudovima.

“I onda kreće sve ovo”, ističe Simović-Zvicer.

Kakav je njen rad, kaže da najbolje svjedoči reakcija studenata koji su stali u njenu odbranu.

“Oni nemaju nikakav interes da mene brane”, rekla je ona.

Ispravka i izvinjenje

Komitet mladih pravnika Crne Gore i studentska organizacija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore – ADAMAS, u ime 427 bivših i sadašnjih studenata zatražio je od portala In4s da objavi ispravku spornog članka i profesorici uputi javno izvinjenje. Ističu da je predmetni audio snimak i ,,više nego očigledno isječen i montiran, zbog čega se ni u kom slučaju ne može smatrati vjerodostojnim“.

“Suprotno navodima portala In4s da se na snimku radi o ,,namještanju pitanja za ispit za sudiju“, ukazujemo da se na ispitu za sudiju ne postavljaju pitanja iz Radnog prava, koja se mogu čuti na snimku, što je novinarima moralo biti poznato, ili bi postalo poznato da su provjerili snimak, na šta ih obavezuju Zakon o medijima i Kodeks novinara/novinarki”, istakli su oni.

Dodaju da Simović-Zvicer, takođe, ni na koji način ne učestvuje ni u ,,namještanju“ pitanja za ispit iz Radnog prava, koji predaje na fakultetu, već se na audio snimku ,,može čuti da profesorica, zapravo, ukazuje određenom studentu na ista pitanja, odnosno važnije cjeline na koje ukazuje svim svojim studentima mjesecima unaprijed prije polaganja ispita“.

“Da bi im krajnje korektno i prijateljski pomogla da se na što bolji i svrsishodniji način pripreme za polaganje predmetnog ispita. Sve je ovo dobro poznato čitavoj studentskoj populaciji, uključujući i bivšem ili sadašnjem studentu koji je napravio i zlonamjerno montirao audio snimak, pa iznenađuje drskost te osobe da javno plasira ovaj snimak sa krajnje neutemeljenim optužbama”, poručili su oni.

Na snimku koji traje minut i 44 sekundi, uz signale prekida, iz komunikacije istrgnuta su samo neka pitanja i odgovori profesorice. Ona, između ostalog, kaže: “Koju grupu Vi radite… Jeste li bili kod mene ili kod… Evo vam, znači, sledeći put ćete mi doći u drugu grupu kod mene… I sjedite u prvi red, važi. I nemojte me ništa pitati… Ja vam ne činim neku veliku uslugu, uopšte… Ovo su pitanja koja sam ja dala u Bijelom Polju i Budvi, ovo neće biti ovako za Podgoricu…. Nešto od ovog će vama biti, znači nešto, ne znam šta. Ja ću to kada budem formulisala pitanja zapamtiti, a vi dođite u grupu gdje sam ja“.

NEDOPUSTIVO DJELOVANJE

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda ustanovio je da su učenici jednog odjeljenja gimnazije u Tuzima prošle godine slavili izbornu pobjedu političke stranke na lokalnim izborima napuštajući časove, koje im je nakon toga opravdao odjeljenski starješina, piše Dan.

Ombudsman je u godišnjem izvještaju naveo da su primjetne zloupotrebe učenika u političke svrhe.

“Iako je događaj trajao relativno kratko i nastava nije prekidana, nedopustivo je da se bilo kakvo političko djelovanje ili proslavljanje događa u obrazovnoj ustanovi. Navedeni događaj nije bio u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, koji propisuje da u ustanovi nije dozvoljeno političko djelovanje i korišćenje prostora ustanove u te svrhe”, rekao je ombudsman.

Kako se navodi, prosvjetni inspektor uočio je nepravilnosti, jer je jedan odjeljenski starješina opravdao časove učenicima koji su slavili izbornu pobjedu, dok drugi nijesu upisali ništa u rubrici razloga odsustva sa nastave, u kom smislu je inspekcija ukazala školi da otkloni nepravilnosti.

“Ministarstvo prosvjete u svom izjašnjenju naglašava da je u nadležnosti škola i prosvjetne inspekcije da se izvrši nadoknada časova i preduzmu mjere prema akterima pomenutog događaja, te da, shodno Pravilniku o načinu i postupku izricanja vaspitnih mjera za učenike gimnazije, škola može izreći vaspitne mjere učeniku”, kaže se u izvještaju.

Ombudsman smatra da učenici ne mogu biti jedini odgovorni za događaj koji je na početku trebalo biti onemogućen, te dio odgovornosti pripada kako upravi škole, tako i nastavnicima koji su „dozvolili” ovakvo ponašanje učenika i čak tražili da se prekine nastava tog dana.

Zaštitnik istovremeno primjećuje da je u vezi sa tim događajem izostala zvanična reakcija Ministarstva prosvjete.

Ombudsman se i u ranijim periodima susretao sa određenim zloupotrebama djece u političke svrhe, i na iste reagovao ukazivanjem na moguće zloupotrebe i upućivanjem apela odgovornim subjektima.

Prema nalazima inspekcije, u Gimnaziji „25. maj” u Tuzima početkom marta za vrijeme odvijanja nastave grupa učenika iz više odjeljenja slavila je pobjedu jedne političke stranke na lokal nim izborima u toj opštini. Učenici su slavili u holu i dvorištu škole – raširili su albansku zastavu, skandirali i pjevali.