ZAKLJUČEN MEMORANDUM

Njemačka nevladina organizacija „Help-Hilfe zur Selbsthlfe“ obezbijedila je i donirala 32 tehnička uređaja (tablete) Upravi za izvršenje krivičnih sancija.

U cilju unapređenja uslova boravka, života i rada lica lišenih slobode, u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, danas je nastavljena saradnja i zaključen Memorandum o saradnji između Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i Njemačke nevladine organizacije „Help-Hilfe zur Selbsthlfe“.

U okviru projekta „Podrška socio-ekonomskoj stabilnosti u regionu Zapadnog balkana 2019-2020“ finansiranog od strane Vlade Njemačke, nevladina organizacija„Help-Hilfe zur Selbsthlfe“ je obezbijedila i donirala 32 tehnička uređaja (tablete).

Navedenim Memorandumom o saradnji planirana je i donacija kabina namijenjenih za komunikaciju, sredstva i opremu za dezinfekciju i higijenu, higijenske rukavice i materijal za izradu zaštitnih maski, ukupne vrijednosti 29.567.9 eura.

”Realizacijom navedene donacije u Memorandumu o saradnji između Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i Njemačke nevladine organizacije „Help-Hilfe zur Selbsthlfe“, postići će se modirnizacija elektronske komunikacija lica lišenih slobode sa porodicama putem video linka, što predstavlja snažnu psiho socijalnu podršku u smislu održavanja i osnaživanja porodičnih i socijalnih veza, kao važnog segmenta tretmana, a time i uspješniju rehabilitaciju i reintegraciju zatvorenika. Takođe, navedeni tehnički uređaji će uveliko značiti u svrhe informatičke obuke”, naovde iz UIKS-a.

USTAVNI SUD

Ustavni sud pokrenuo je na današnjoj sjednici postupak za ocjenu ustavnosti Vladine odluke o objavljivanju spiska građana koji su bili u samoizolaciji.

Inicijativu je Ustavnom sudu podnijela NVO Građanska alijansa. Nacionalno koordinaciono rijelo za borbu protiv zaraznih boleti je 21. marta objavilo imena osoba kojima su bila izdata rješenja o obaveznoj samoizolaciji.

STOJOVIĆ

Generalni direktorat za konzularne poslove i dijasporu i Ministarstvo vanjskih poslova treba ozbiljno da razmotri otvaranje diplomatsko konzularnog predstavništva Crne Gore u Australiji, saopštio je Boban Stojović predsjednik Montenegro Australia Association, članice Asocijacije dijaspore Crne Gore.

On je istakao da je sad pravi trenutak da nakon priznanja i svrstavanja crnogorskog jezika na spisak priznatih jezika u Australiji, Crna Gora “dobije svoje diplomatsko konzularno predstavništvo u Australiji koje ona kao država zaslužuje 14 godina nakon obnove njene nezavisnosti”.

Stojović podsjeća da je član uprave Asocijacije, Đuro Samardžić, imenovan kao prvi akreditovani tumač i prevodilac za crnogorski jezik u Australiji.

“Postupak priznanja crnogorskog jezika u Australiji je bio prilično rigidan i nije bio nimalo jednostavan. Naša najmnogobrojnija zajednica u Australiji, Monte Australia Association, je pokrenula postupak za priznanje crnogorskog jezika u Australiji. Pisali smo mejlove, obavljali telefonske razgovore i sastajali se sa čelnim ljudima u Nacionalnom prevodilačkom organu Australije. Isti su na početku pokazali podozrenje i skeptičnost, smatrajući da srpski jezik pokriva govorno područje Crne Gore i da ne postoji potreba da se dodaje crnogorski jezik na spisku ponuđenih jezika za prevođenje i tumačenje u Australiji. Nije bilo nimalo jednostavno dokazati da je crnogorski jezik sada međunarodno priznati jezik i da su srpski i crnogorski jezici slični jezici, ali i da se razlikuju, kako u pojedinoj pravnoj terminologiji, tako i u svakodnevnoj komunikaciji i samom pismu. Napominjemo da su svi jezici bivših jugoslovenskih republika bili priznati u Australiji od raspada SFRJ 1991. godine i ukidanja naziva srpsko-hrvatskog jezika prilikom raspada SFRJ, kada su sve bivše republike počele da nazivaju svoje jezike po nazivima sopstvenih država”, navodi Stojović u saopštenju.

Napominje da to nažalost jedino nije bio slučaj sa našim crnogorskim jezikom, sve do današnjih dana.

“Australija je sigurno jedna od prvih stranih država koja je priznala crnogorski jezik. Smatramo da reakcija Generalnog direktorata za konzularne poslove i dijasporu, državnih organa Crne Gore i crnogorskih medija na ovu vijest nije adekvatna, pogotovo uzimajući u obzir aktuelna politička zbivanja u Crnoj Gori koja direktno ugrožavaju identitet i samo postojanje Crne Gore, pa samim tim i njenog jezika. Naš stav je da bi državni organi i crnogorski mediji trebali odlučnije da se postave po ovom pitanju i da bez ustručavanja objavljuju ovakve vijesti, čime bi poslali jasan signal suprotnoj strani da se crnogorski jezik, kultura i identitet prepoznaju i šire u najmoćnijim i najbogatijim državama svijeta, pa stoga predlažemo Generalnom direktoratu za konzularne poslove i dijasporu da objave ovu vijest o priznanju crnogorskog jezika na svojoj web stranici”, navodi Stojović.

On dalje ističe da priznanje crnogorskog jezika predstavlja ogroman iskorak u sveukupnim odnosima Crne Gore i Australije i ukupnom ugledu Crne Gore u Australiji.

“Stoga smatramo da je sada došlo pravo vrijeme da Generalni direktorat za konzularne poslove i dijasporu i Ministarstvo vanjskih poslova ozbiljno razmotre otvaranje diplomatsko konzularnog predstavništva Crne Gore u Australiji. Sporazum koji Crna Gora ima sa Republikom Srbijom po kojem diplomatsko konzularna predstavništva Republike Srbije predstavljaju državljane Crne Gore u državama u kojima Crna Gora nema svoje diplomatsko konzularno predstavništvo već duže vremena nanosi više štete nego koristi državljanima Crne Gore koji žive ili borave u tim državama. Npr, taksa za ovjeru dokumenata i isprava kod Generalnog konzulata Republike Srbije u Sidneju iznosi 60 AUD (oko 40 €) za državljane Srbije, a 120 AUD (oko 80 €) za državljane Crne Gore”, rekao je Stojović.

Taksa za ovjeru je, kako napominje, iznosila 60 AUD za državljane Crne Gore kod istog konzulata prije obnove nezavisnosti Crne Gore, tj. u vrijeme trajanja Državne zajednice Srbija i Crna Gora.

“Dakle, Ministarstvo inostranih poslova Republike Srbije je izdalo naredbu svim svojim diplomatskim predstavništvima da kazne državljane Crne Gore i naplaćuju istima duplu tarifu samo zbog toga što je Crna Gora obnovila svoju nezavisnost i uprkos tome što su dva tadašnja ministra vanjskih poslova, g-din Roćen i g-din Vuk Drašković, potpisali pomenuti Sporazum neposredno nakon referenduma koji je trebao da nam obezbijedi ravnopravnu diplomatsku zaštitu u svim državama u kojima Crna Gora nema svoje diplomatsko konzularno predstavništvo i u kojima Republika Srbija ima svoje diplomatsko predstavništvo. Priznanica za izvršenu ovjeru potpisa za državljane Crne Gore od strane Generalnog konzulata Republike Srbije u Sidneju glasi „Legal fee for Montenegro“, stoji u saopštenju Stojovića.

Smatra da ovakav način iskazivanja izvršene usluge na priznanici predstavlja jedan oblik diskriminacije prema našim državljanima i kazne samo zbog toga što nijesu više državljani nekadašnje Državne zajednice Srbija i Crna Gora, odnosno Savezne Republike Jugoslavije, državama u kojima su, kak ododaje, prava crnogoraca bila maksimalno ugnjetavana!

“Zalažemo se da se ovakvo ugnjetavanje što prije zaustavi na način što će Crna Gora dobiti svoje diplomatsko konzularno predstavništvo u Australiji koje ona kao država zaslužuje 14 godina nakon obnove njene nezavisnosti. Smatramo da je ovakav način pružanja diplomatskih i konzularnih usluga potpuno skandalozan i neprihvatljiv za naše državljane i da naši državljani na jednom velikom kontinentu poput Australije zaista zaslužuju kvalitetnije, korektnije, srdačnije i ravnopravnije pružanje diplomatsko konzularnih usluga. Državljani Crne Gore u Australiji se takođe suočavaju sa jednim drugim problemom koji je vezan za nepostojanje našeg diplomatskog konzularnog predstavništva u toj državi. Problem se ogleda u nemogućnosti da crnogorski državljani dobiju nove crnogorske putne isprave u Australiji. Ministarstvo vanjskih poslova je propisalo da je ambasada u Abu Dabiju nadležna za naše državljane u Australiji, što predstavlja apsurd, obzirom da je Abu Dabi geografski bliži Crnoj Gori nego Australiji. Putovanje avionom od Australije do Abu Dabija traje oko 14 sati, što je sada i dodatno otežano zbog pandemije Covid 19”, ističe Stojović.

Trebali bi, kak onavodi, zaista da hipotetički zamislimo scenario i postavimo pitanje na koji način državljanin Crne Gore u Australiji može da dobije putnu ispravu ukoliko mu je ista istekla, izgubljena, oštećena ili ispečatirana u cjelosti, pogotovo sada u toku pandemije Covid 19 kada su putovanja dodatno otežana.

“Podnosilac zahtjeva za izdavanje pasoša mora lično da pristupi u filijali Ministarstva unutrašnjih poslova u Crnoj Gori ili diplomatsko konzularnom predstavništvu u inostranstvu, obzirom da isti mora da se slika, da ostavi otiske svojih prstiju i da potpiše svoj zahtjev u obliku elektronskog potpisa, tako da zahtjev za izdavanje pasoša ne može da se podnese putem pošte, već samo lično, što je potpuno nemoguće za državljane Crne Gore u Australiji. Smatramo da ovo predstavlja gorući problem koji treba hitno da se rješava! Stojimo Vam na raspolaganju da razgovaramo o svim pitanjima koja se odnose na povezivanje naših državljana u Australiji sa svojom matičnom državom, kao i našem prijedlogu za uspostavljanje diplomatsko konzularnog predstavništva u Australiji, što bi potpuno eliminisalo sve postojeće i trenutne administrativne i birokratske barijere za naše državljane”, poručio je Stojović u saopštenju.

OMBUDSMAN

Povodom pritužbe majke mladića od 18 godina, koji je smješten u Komanskom mostu, Zaštitnik za ljudska prava i slobode je sproveo ispitni postupak i utvrdio da su mu povrijeđena prava i slobode, kao licu sa teškim autizmom. U Mišljenju Zaštitnika se navodi da Zavod Komanski most nema prikladne kadrovske, organizacione i stručne kapacitete za smještaj i boravak osoba sa autizmom, što za posljedicu ima kršenje njihovih prava, posebno punoljetnih korisnika.

U saopštenju navode da je mladić tokom prvih dana boravka u ovoj ustanovi bio izrazito auto i hetero agresivan i destruktivan, ugrožavajući vlastitu bezbjednost ali i korisnika i osoblja. Osim niza nemilih događaja, utvrđeno je da je u abdomenu imao strane predmete, a takođe mu je u više navrata pružena terapija koja predstavlja modalitet hemijske fiksacije. Nije postojala evidencija ko je naložio njenu primjenu, dok je u terapijskom protokolu terapija ordinirana od strane ljekara na način da se ista može aplicirati „po potrebi“.

Postupajući u ovom predmetu, kako navodi Ombudsman, konstatovan je niz sistemskih problema kao i propusta u radu, i tim povodom upućene su preporuke ustanovi Komanski most i ministarstvima zdravlja kao i rada i socijalnog staranja.

U izjašnjenju Zavoda, između ostalog, navedeno je da postojeći stručni kadar ne posjeduje adekvatno znanje i vještine za postupanje prema takvim korisnicima. Takođe, konstatuje se da medicinski radnici nemaju znanje i sertifikate za postupanje prema osobama sa autizmom i da bi trebali da prođu obuke i edukacije u cilju razumjevanja njihovih potreba, uspostavljanja komunikacije koja je za svakog korisnika ponaosob posebna i specifična, a kako bi bila postignuta neophodna i adekvatna svakodnevna njega korisnika sa teškim autizmom.

Takođe, ukazuju da još uvijek nemaju prikladne uslove za smještaj i boravak lica koji imaju teške i kompleksne potrebe, pa i lica sa teškim autizmom, odnosno da nema posebno izdvojenog smještajnog prostora za osobe iz autističkog spektra.

Zaštitnik nalazi da su iznijeti stavovi i argumentacija razumljivi, ali ipak neprihvatljivi, uz podsjećanje da je krajem 2016.godine u Zavodu zvanično otvoren pavljon za osobe sa autizmom, ali da nije stavljen u funkciju i da u njemu nikada nijedan korisnik nije bio smješten.

”Podsjećamo da je Zavod javna ustanova za zbrinjavanje odraslih osoba sa ozbiljnim ograničenjima u socijalnom funkcionisanju ili drugih kombinovanih smetnji u razvoju. Te osobe treba da uživaju pun i kvalitetan život, u mjeri mogućeg. Svi korisnici Zavoda, pa i korisnici sa autizmom, imaju pravo na zaštitu ličnog dostojanstva, human tretman i poštovanje njihove ličnosti i fizičkog integriteta. Osobe sa autizmom nijesu krive za svoje postupke, ali je država odgovorna i dužna da im pomogne i da ih zaštiti, kao i druge korisnike i osoblje. Sigurnost mora uvijek biti garantovana u institucijama gdje se nalaze osobe koje su pod brigom države”, navodi Ombudsman.

”Zaštitnik je utvrdio da postupanje Zavoda u konkretnom slučaju nije bilo u skladu sa međunarodnim standardima, a s tim u vezi podsjećamo na odluku Evropskog suda za ljudska prava L.R protiv Republike Sjeverne Makedonije kojom je utvrđena povreda člana 3 Evropske konvencije, “jer je aplikant smješten u Institut za koji su vlasti znale da ne može da zadovolji njegove potrebe””, naovde u saopštenju.

U Mišljenju je konstatovano da nadležni organi nisu propisali i odredili koje standarde i programe imaju obavezu da ustanove i sprovode nadležne institucije u Crnoj Gori, koje se bave njegom i tretmanom osoba sa dijagnozom autizam. Takođe, konstatovano je da nisu donijeta i usvojena strateška dokumenta koja sadrže planove, strategije, smjernice i/ili druga dokumenta, koja bi se sprovodila i primjenjivala u cilju adekvatnog tretmana i svakodnevne njege punoljetnih lica sa teškim autizmom.

”Konstatovane činjenice nameću potrebu blagovremene reakcije radi postupanja i ulaganja napora u osmišljavanju i stvaranju plana djelotvorne transformacije i reorganizacije Zavoda. Definitivno se mora napraviti polazna osnova za promjene na strateškom, zakonodavnom i operativnom nivou, kako bi se osiguralo potpuno poštovanje savremenih standarda u vezi ljudskih prava osoba sa teškim autizmom, koje su smještene u ustanovama socijalne zaštite”, poručuju u saopštenju.

Zaštitnik navodi da je tokom posjete Zavodu zaključio da postojeći kadar prilično posvećeno i ozbiljno radi, pružajući maksimum u trenutnim uslovima, te poziva vlasti da razmotre obezbjeđivanje boljih uslova rada i povećanje broja zaposlenih.

UJR

Uprava javnih radova raskinula je ugovor sa podgoričkim preduzećem “Decom Montenegro”, zbog, kako su naveli, propusta i nepoštovanja ugovorenih obaveza u toku stručnog nadzora nad izgradnjom vodovodne infrastrukture u bjelopoljskom naselju Zaton.

Takođe, iz Uprave javnih radova su saopštili da je pokrenut i postupak aktiviranja garancije za dobro izvršenje ugovora i polise osiguranja od profesionalne odgovornosti, kao vid zaštite interesa države u realizaciji kapitalnih projekata.

Vrijednost raskinutog ugovora sa preduzećem „Decom Montenegro“ iznosila je 9.777 eura. 

“Uprava javnih radova na ovaj način želi da stavi do znanja svim kompanijama koje učestvuju u realizaciji kapitalnih projekata Vlade Crne Gore da se od njih očekuje maksimalna odgovornost i ispunjavanje obaveza,” navodi se to u saopštenju.

Istovremeno je, naveli su iz UJR, započeta procedura izbora novog preduzeća koje će biti zaduženo za stručni nadzor u nastavku radova na vodovodnoj mreži u Zatonu.

SAVJET ZA KONTROLU

Savjet za građansku kontrolu rada policije preporučio je načelniku budvanskog Centra bezbjednosti (CB) da se pokretanjem odgovarajućih postupaka u potpunosti eliminiše svaki mogući primjer angažovanja policijskih službenika na poslovima zaštite imovine i lica.

Iz Savjeta su kazali da su, u odnosu na određena saznanja u opštini Budva, preporučili načelniku CB da se pristupi dinamiziranju operativnih aktivnosti u cilju suzbijanja pojave obavljanja poslova fizičkog obezbjeđenja od strane policijskih službenika.

„Savjet očekuje da načelnik CB Budva kroz odgovarajuće javno oglašavanje pozove policijske službenike da u svakom trenutku budu dostojni policijskog posla“, navodi se u saopštenju.

Iz Savjeta su pozvali građane koji imaju saznanja da pojedini policijski službenici obavljaju poslove privatnog obezbjeđenja da kontaktiraju građanski nadzor policije putem emaila -support@kontrolapolicije.me, ili unutrašnju kontrolu policije putem emaila – unutrasnjakontrola@mup.gov.me, kako bi se ti navodi brzo provjerili i procesuirali.

Kako je saopšteno, Građanski nadzor policije se od osnivanja bavi i dalje aktuelnom pojavom angažovanja policijskih službenika na poslovima zaštite imovine i lica u privatnim poslovnim objektima.

„U radu na više predmeta Savjet za građansku kontrolu rada policije je konstatovano da primjena Zakona o zaštiti imovine i lica nije odgovarajuća i da se u praksi tolerišu brojne zloupotrebe i nepravilnosti koje direktno idu na štetu bezbjednosti i ljudskih prava građana Crne Gore“, dodaje se u saopštenju.

Iz Savjeta su kazali da su u dosadašnjoj praksi registrovali da važeće propise pojedini policijski službenici nekada krše potpuno otvoreno, a nekada pod izmišljenim identitetom, ali ih građani ipak prepoznaju kao policijske službenike.

Navodi se da je Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije Ministarstva unutrašnjih poslova još ranije utvrdilo nespornim da obavljanje zaštitarskih poslova od strane policijskih službenika ne spada u kategoriju djelatnosti koje se ne suprotstavljaju interesima policijske službe, niti u kategoriju poslova koje policijski službenik može obavljati uz odobrenje nadređenih.

„Usljed naznačenog, nije prihvatljivo da se policijski službenici uopšte bave tim poslovima jer takvo postupanje predstavlja teži disciplinski prekršaj – bavljenje poslovima koji su nespojivi sa službenom dužnošću“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je unutrašnja kontrola policije takođe zaključila da „eventualno angažovanje policijskog službenika na tim poslovima pod tuđim imenom nesporno implicira i postojanje osnova za utvrđivanje krivične odgovornosti, kako policijskog službenika, tako i lica koje omogućava i vrši takvo angažovanje“.

SAVJET

Amer Šukurica i Savo Milašinović kandidati su za direktora Agencije za sprječavanje korupcije (ASK).

To je odlučeno na današnjoj sjednici Savjeta ASK-a, koji je konstatovao da ovi kandidati ispunjavaju konkursne uslove.

Šukurica je advokat, a Milašinović vršilac dužnosti direktora ASK-a.

Savjet je ocijenio da Valentina Smolović i Marko Begović ne ispunjavaju uslove konkursa.

Savjet Agencije, kako je ranije najavljeno, trebalo bi u ponedjeljak da razgovara sa Šukuricom i Milašinovićem, poslije čaga će glasati za direktora ASK-a.

Direktor Agencije bira se na pet godina i može biti izabran najviše dva puta.

Na prethodna dva konkursa direktor ASK-a nije izabran jer niko od kandidata nije dobio potrebnu većinu.

Vršilac direktora ASK-a je Milašinović, koga je na tu fukciju 13. januara izabrao Savjet. On je ranije bio pomoćnik direktora ASK-a.

Milašinović je dva puta konkurisao za direktora ASK-a, ali nije dobio potrebnu većinu članova Savjeta.

IJZ

Od 2012. godine došlo je do povećanja stanovnika Crne Gore koji puše sa 31% na 35,4%, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) povodom Međunarodnog dana kontrole duvana. Duvan sve više koriste i mladi.

Iz IJZ ističu da je korišćenje duvanskih proizvoda među crnogorskom populacijom starosti između 15 i 64 godine značajno zastupljeno.

“Podaci pokazuju da je došlo do povećanja zastupljenosti stanovnika koji puše, od 31%, koliko je iznosila 2012. godine, na 35,4%”, navodi se u saopštenju.

Ističu da podaci zabrinjavaju, kako su kazali, posebno zbog toga što je u Crnoj Gori, do posljednjeg istraživanja, kontinuirano evidentiran trend pada konzumenata duvanskih proizvoda.

“Istraživanje o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore je, takođe, pokazalo da je, još 17,1% populacije nekada tokom života koristilo duvanske proizvode, što pokazuje da je samo 47,6% stanovnika tokom cijelog života apstiniralo od pušenja”, navode iz IJZ.

Među pušačima, kako dodaju, sve je više žena.

“Zastupljenost pušenja u odnosu na pol iznosila je 36,2% među muškarcima i 34,5% među ženama, što ukazuje da je, posljednjih godina, izražen značajan trend povećavanja pušenja među ženama. Pri tome, treba naglasiti da je u populaciji mlađih žena, starosti između 15 i 24 godine, prevalencija veća, za čak 1%, nego među muškarcima iste starosti. Činjenica je da su kulturološke i sociološke prilike uslovile promjene u ponašanju žena u Crnoj Gori, koje je, na žalost, neusklađeno sa zdravljem”, navodi se u saopštenju.

Najveći broj pušača u populaciji Crne Gore je u populaciji starosti od 45 do 54 godine, a iznosila je gotovo 45%.

“Takođe, u ovoj populacionoj grupi je najviše onih koji su ikada u životu koristili duvanske proizvode. Prevalencija pušenja u gradskoj i seoskoj populaciji se ne razlikuje značajno, a ni stepen obrazovanja nije ograničavajuća komponenta za konzumiranje duvana. Najveći broj pušača, dnevno konzumira između 10 i 20 cigareta, ali gotovo svaki treći pušač konzumira više od 20 cigareta dnevno”, navodi se u saopštenju.

Ističu da je sve više onih koji konzumiraju duvanske proizvode među mladima u Crnoj Gori, što su, kažu, potvrdila istraživanja.

“Naime, broj korisnika duvanskih proizvoda je značajno povećan među petnaestogodišnjacima, utvrđeno Globalnim istraživanjem o potrošnji duvana među mladima (GYTS) i među šesnaestogodišnjacima, utvrđeno Evropskim istraživanjem o upotrebi alkohola i drugih droga među mladima (ESPAD), kao i onima starosti od 15 do 24 godine, utvrđeno Istraživanjem o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore (GPS). Posebno je povećana zastupljenost mladih pušača muškog pola i iznosi oko 11% među petnaestogodišnjacima, što je dvostruko više u odnosu na prethodno istraživanje po istoj metodologiji. Zastupljenost među šesnaestogodišnjacima iznosila je 18%, što je značajno više nego u prethodnom istraživanju iste vrste”, navodi se u saopštenju.

Povećan je i broj mladih koji su eksperimentisali duvanom, tokom života, a smanjena je i starost kada se počinje sa konzumiranjem duvanskih proizvoda.

“U populaciji starosti od 15 do 24 godine, prevalencija pušenja je iznosila 18,7%, čime se potvrđuje stav da se najveći broj mladih opredjeljuje za pušenje u periodu između 15. i 16. godine i da se zastupljenost značajno ne mijenja od 16. do 24. godine, kada vrijednost prevalnecije počinje ponovo da raste”, kazali su iz IJZ.

Tema ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana kontrole duvana je “Bez tajni”, a usmjerena je ka obavezama objavljivanja svih podataka o sadržaju duvanskih proizvoda, rasprostranjenosti upotrebe, uticaju na zdravlje, ekonomiku i druge društvene aspekte.

MUP I MVP

Tokom leta sa Barbadosa kojim je stiglo 320 pomoraca Crne Gore i država regiona pojedini putnici nijesu poštovali pravila letjenja, kazao je državni sekretar u MUP-u Dragan Pejanović. Bilo je, kaže, upotrebe alkohola i cigareta. O tome je, dodaje, posada obavijestila policiju, sa 13 pomoraca je obavljen razgovor nakon kojeg su crnogorski državljani otišli u karantin, a 177 državljana zemalja regiona autobusima je prebačeno do graničnih prelaza sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Albanijom.

Iz Ministarstva vanjskih poslova i Ministartsva unutrašnjih poslova podsjećaju ad je u Podgoricu danas sletio avion sa Barbadosa koji je prevozio 320 pomoraca država regiona koji su plovili brodovima sestrinskih kompanija „Royal Caribbean” i „Celebrity Cruises”. Među njima su 143 crnogorska pomorca, 25 albanskih, 37 bosanskohercegovačkih, 89 hrvatskih i 26 srpskih pomoraca.

Povodom navoda objavljenih danas u pojedinim srbijanskim medijima da je na “aerodromu Podgorica uhapšeno 15 crnogorskih pomoraca” državni sekretar u MUP-u i rukovodilac Operativnog štaba za sprovođenje aktivnosti u vezi povratka crnogorskih državljana iz inostranstva Dragan Pejanović je saopštio da tokom leta pojedini putnici nijesu poštovali pravila letjenja.

“Dakle, bilo je upotrebe alkohola i cigareta, o čemu je posada obavijestila policiju. Policija je nakon slijetanja u saradnji sa posadom identifikovala 13 građana, od kojih su četiri crnogorska državljanina, četiri državljanina Hrvatske, četiri državljanina Bosne i Hercegovine i jedan državljanin Republike Srbije. Ta lica su dovedena u policijsku stanicu na aerodromu gdje je obavljen razgovor sa njima, a uzete su izjave i od stjuarta i stjuardese koji su saopštili da se ovi građani nijesu pridržavali pravila koja važe prilikom letjenja. Na stjuartu i stjuardesi nije bilo vidljivih povreda, niti su oni ukazivali na bilo koju vrstu fizičkog kontakta, osim na nepoštovanje pravila koja važe na letu. Naši državljani su otišli u karantin, a 177 državljana zemalja regiona autobusima je prebačeno do graničnih prelaza sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Albanijom”, kazao je Pejanović.

V.d. generalnog direktora za konzularne poslove i dijasporu u Ministarstvu vanjskih poslova Branislav Karadžić rekao je da je organizacija ovog čarter leta sa Barbadosa za Crnu Goru rezultat intenzivnih pregovora Ambasade Crne Gore u Vašingtonu sa kompanijom „Royal Caribbean“, uz podršku MVP u ime Operativnog štaba, kao i nadležnih crnogorskih institucija, uključujući Aerodrome i crnogorsko zdravstvo.

“Činjenica da je Crna Gora prepoznata kao ‘Corona Free’ destinacija je doprinijela da kompanija koja je organizovala ovaj let upravo izabere Podgoricu kao krajnju destinaciju slijetanja za pomorce iz susjednih država za koje je nesmetan tranzit omogućen od strane Vlade Crne Gore, kao i besplatan prevoz do granica susjednih država. Ovo je pobjeda crnogorske diplomatije koja je uložila velike napore da se organizuje ovaj let”, kazao je karadžić.

Crnogorski pomorci kompanije „Royal Caribbean” i njenog ogranka „Celebrity Cruises” plovili su na 39 brodova, koji su od početka izbijanja epidemije bili usidreni u velikom broju luka širom Sjeverne i Centralne Amerike. Podsjećamo i da je Crna Gora, uz Hrvatsku kao članicu EU, jedina država regiona koja je učestvovala u zajedničkom zahtjevu evropskih država prema američkim institucijama da se olakšaju uslovi za iskrcavanje pomoraca sa brodova ove i drugih kompanija.

Karadžić je naglasio da je Vlada, posredstvom crnogorske diplomatsko-konzularne mreže, iskoordinirala povratak 267 crnogorskih pomoraca sa preko 70 brodova usidrenih u američkim lukama. U narednih nekoliko dana, kako je rekao, planirana je repatrijacija preostalih tridesetak pomoraca.

DEKAN PRAVNOG FAKULTETA UDG

Za varanje na ispitu za sudije treba predvidjeti doživotnu diskvalifikaciju za poziv, sudije, tužioca ili advokata, smatra dekan Fakulteta pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica (UDG) prof. dr Zoran Stojanović.

On je krajnje negativnim ocijenio slučaj varanja kandidata na ispitu za sudije, objašnjavajući da ne želi da ulazi u to da li su ispitna komisija ili Sudski savjet ispravno postupili kada su dozvolili ponovno polaganje onima koji su se služili nedozvoljenim sredstvima, već da je krucijalno pitanje kako je do toga uopšte moglo doći.

„Za mene je mnogo značajnije i, rekao bih poražavajuće, to što je moguće da se nešto tako uopšte dogodi. To je jedan loš znak stanja u društvu. Nije to bio izolovan incident gde je samo jedan kandidat to učinio“, kazao je Stojanović.

Istakao je da je slučaj koji se nedavno dogodio ima posebnu težinu jer je riječ o kandidatima za sudije i ukazao na moguća rješenja kako se takvi slučajevi ne bi ponavljali u budućnosti.

„U nekim saveznim državama SAD, neko ko je uhvaćen da je prepisivao (makar u osnovnoj školi) nikada neće moći da bude upisan u advokatsku komoru, odnosno neće moći da vrši profesiju advokata. Dakle, za tako nešto treba predvidjeti doživotnu diskvalifikaciju za poziv, sudije, tužioca ili advokata“, istakao je Stojanović.

Dekan je kazao da se na UDG-u trude da što više utiču na studente da se pridržavaju moralnih normi i da usvoje stav da je to za pravničku profesiju podjednako važno kao i znanje.

Ocijenio je i da ipak postoje pomaci u razvoju pravničkog obrazovanja u Crnoj Gori u posljednjoj deceniji.

„Postoje određeni pomaci u pozitivnom pravcu. Ne bi trebalo, ipak, da budemo potpuno zadovoljni postignutim. Potrebno je još učiniti da dobijemo pravnički kadar koji bi mogao da odgovori savremenim izazovima“, kazao je Stojanović, ali i istakao zašto taj napredak nije značajniji.

„Osnovni razlog zašto nemamo još uspješnije mlade pravnike jeste nedovoljan rad studenata. To ne znači da se sa njima malo radi, već taj rad nije dovoljan ako se posmatraju neki uobičajeni standardi u oblasti pravnih studija, ali upravo tu vidim problem. Ti standardi su suviše niski. Crna Gora je naslijedila lošu tradiciju iz bivše SFRJ u kojoj su se pravne studije smatrale jednim od lakših studija“, objasnio je Stojanović.

On je istakao da pravničko obrazovanje sa sobom nosi mnoge prednosti i benefite, ali i odgovornosti.

„Prednost je što se tek poslije završenog fakulteta neko može opredijeljivati za profesiju: da li će biti sudija, advokat, tužilac, policijski inspektor, notar itd. To su sve profesije koje, po pravilu, donose i visok društveni ugled. Za nekoga ko je idealista to može biti težnja i doprinošenje ostvarivanju ideala istine i pravde, a za nekog ko je više sklon praktičnim aspektima to je činjenica da se i od poštenog i stručnog rada u nekoj od pravničkih profesija može dosta dobro živjeti. To će umnogome zavisiti od mladih pravnika kojima će na prvom mjestu biti znanje, lični i profesionalni integritet“, poručio je Stojanović.