U ŠKALJARIMA

Posljednji čin vandalizma desio se u Kotoru. Na Domu kulture u Škaljarima vandali su pod okriljem noći oskrnavili spomen ploču postavljenu 1961. godine kao znak sjećanja na borce ovoga kraja, prenosi Skala radio.

Na lice mjesta su izašli predstavnici Mjesne zajednice Škaljari, predsjednik UBNOR-a i Antifašišta Kotor, a brzom intervencijom nadležnih ploča je vraćena u prvobitno stanje.

Na spomen ploči je zapisano da će u ovom domu vječno živjeti uspomena na drugove koje je vaspitavala organizacija KPJ-Škaljari kako treba živjeti i boriti se i umirati za slobodu i socijalizam.

Kotorska policija je izvršila uviđaj.

VRIJEDNOST 150.000 €

Sekretarijat za privredu Opštine Bar raspisao je javne pozive za podsticaje i investiranje u razvoj poljoprivrede za 2020. godinu vrijedne 150 hiljada eura.

Raspisano je šest javnih poziva za dodjelu podrške aktivnostima za proizvodnju i razvoj maslinarstva u iznosu od 30.000 eura, za dodjelu podrške razvoju vinogradarstva i podrumarstva u iznosu od 23.000 eura, za dodjelu podrške stočarskoj proizvodnji u ukupnom iznosu od 24.000 eura, za dodjelu podrške aktivnostima za unapređenje pčelarstva u ukupnom iznosu od 15.000, za  dodjelu podrške aktivnostima za podizanje i opremanje voćnih zasada u ukupnom iznosu od 22.000 eura I za dodjelu podrške aktivnostima za unapređenje ratarske i povrtarske proizvodnje u ukupnom iznosu od 26.000.

“Visina podrške za ove podsticaje je 50 odsto od prihvatljivih troškova po pojedinačnoj investiciji odnosno 60 odsto za mlade proizvođače od 18 do 30 godina. Za nabavku sadnog materijala odobrava se podrška od  80 odsto od prihvatljivih troškova po pojedinačnoj investiciji. Maksimalni iznos podrške, kao i uslovi za ostvarivanje prava na podsticaje navedeni su u svakom javnom pojedinačno”, saopšteno je iz Opštine.

Pored poziva, Planom korišćenja sredstava za razvoj poljoprivrede u opštini Bar za 2020. godinu opredjeljena su sredstva i za izradu tehničke dokumentacije za rješavanje pitanja vodosnadbijevanja na bezvodnom području i rekonstrukciju seoske putne infrastrukture u iznosu od 2.500 eura.

“Upravljanje rizicima u poljoprivredi u iznosu od 2.500 eura promociju poljoprivrednih proizvoda i poljoprivrede u iznosu od 5.000 eura”, saopšteno je iz Opštine.

Rok za dostavljanje zahtjeva po svih javnim pozivima je 10. oktobar 2020. godine, odnosno do utroška sredstava opredijeljenih za realizaciju ovih programa.

“Javni pozivi za podsticaje i investicije u poljoprivredi objavljeni su na web sajtu Opštine Bar www.bar.me, a dodatne informacije građani mogu dobiti u kancelarijama Sekretarijata za privredu, putem telefona 030 301 450 ili na e-mail adrese marko.novakovic@bar.mei danka.vukmanovic@bar.me”, navodi se u saopštenju.

APRCOVIĆ NAJAVIO

Kruzing sezona u Kotoru mogla bi da počne krajem jula, a od jeseni najavljeni su i dolasci najvećih kruzing kompanija, saopštio je prvi čovjek Opštine Željko Aprcović.

Kruzing turizma će, kako navodi Aprcović, ove sezone biti u redukovanoj mjeri.

“Imamo najave da ćemo krenuti sa manjim brodovima, kraće ture u regionu to su Hrvatska, Albanija, jug Italija i Grčka. Od jeseni imamo najave najvećih kruzing kompanija”, kazao je Aprcović, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

“Najave iz Luke Kotor kažu da ćemo krajem jula i početkom avgusta imati dio kruzing sezone. Ubrzano se rade protokoli u kruzing industriji sa nizom mjera koje će pozicionirati brodove u smislu kako da se ponašaju u slučaju pojave zarade”, naveo je Aprcović.

Pothodnik, koji bi trebalo da smanji gužve u saobraćaju u Kotoru, trebalo bi da bude svečano otvoren 13. jula, ponovio je Aprcović.

“To će da bude prava recepcija grada”, ističe Aprcović.

Na zatvorenom bazenu ostalo je, navodi Aprcović vrlo malo radova, a očekuje da će biti završen do 15. avgusta.

“Kako bi naša djeca iz oba kluba imali adekvatne uslove za rad”, naveo je Aprcović.

Aprcović je naveo i da je Opština, zbog epidemije korona virusa, donijela niz mjera kojim će sa oko milion eura pomoći lokalnu privredu.

SRNAVLJENJE SPOMENIKA

Publicista Husein Ceno Tuzović ogorčen je skrnavljenjem i, kako kaže, zločinačkim rušenjem mermerne ploče “na spomeniku ljudima koji su donijeli odluku da ustankom 13. jula počne borba protiv okupatora i domaćih izdajnika, za slobodu”.

“Nedjeljni zločin u Piperima jasno poručuje da dobro razmislimo o tome šta nam rade oni kojima ništa nije sveto u nezavisnoj državi Crnoj Gori”, rekao je Tuzović za Pobjedu.

Pita se – zar je moguće da počinioci nijesu shvatili ko su ljudi čija su imena bila na mermernim pločama koje su polomili.

“Moramo im kazati ko su ti ljudi. Tu je bio čitav pokrajinski komitet KP Crne Gore – Blažo Jovanović, Božo Ljumović, Savo Brković, Radoje Dakić, Budo Tomović, Krsto Popivoda, Periša Vujošević i Vido Uskoković. Prisutan je bio i Milovan Đilas, član Politbiroa CKP, kojem je na čelu bio Josip Broz Tito. Ti ljudi su donijeli odluku o dizanju oružanog ustanka protiv okupatora i njegovih satelita, kojima su se pridružili četnici Draže Mihailovića, koji se krajem te ustaničke godine nalazio u Lutovu”, podsjetio je Tuzović.

TOKOM 2019.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) utvrdilo je da je tokom prošle godine registrovano 418 krivičnih djela, koja je počinio 391 maloljetnik, a djeca čine 10 odsto ukupnog broja prijavljenih, piše Dan.

Kako navode u MUP-u, po starosnoj strukturi najbrojniji izvršioci su stariji maloljetnici, između 16 i 18 godina, njih 229 lica.

Između 14 i 16 godina ima 131 maloljetnik koji je počinio krivično djelo, dok je 31 počinilac mlađi od 14 godina.

“Maloljetnici su učinioci 261 krivičnog djela protiv imovine, 59 protiv života i tijela, 43 protiv javnog reda i mira, šest protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, sedam protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, 14 protiv zdravlja ljudi (u vezi sa drogom), četiri krivična protiv braka i porodice, a pet protiv polne slobode”, navode u MUP-u.

U Upravi za statistiku imaju drugačije podatke i prema njihovim podacima, tokom prošle godine, 219 maloljetnika počinilo je neko krivično djelo, pri čemu je pravosnažnno osuđeno njih 137.

Kako se navodi u statističkom izvještaju Monstata za 2019. godinu, od ukupnog broja prijavljenih maloljetnih učinilaca krivičnih djela, 15 je djevojčica, a 204 dječaka.

U strukturi krivičnih djela koja su učinila maloljetna lica najbrojnija su krivična djela protiv imovine.

Osuđenih maloljetnih lica za krivična djela protiv života i tijela bilo je sedam.

OSUDE

To što su troje kandidata za sudije osnovnog suda pokušali da se domognu te funkcije tako što su prepisivali na testu je sramota i zbog činjenice da ti ljudi rade u pravosuđu. Svakako treba učiniti da oni ne budu vise dio pravosudnog sistema, ni blizu, a kamoli da rade kao saradnici u sudovima poručila je za Pobjedu predsjednica Sudskog savjeta prof dr Vesna Simović-Zvicer.

Kakve će reakcije uslijediti povodom ovog skandala, sudeći prema riječima Simović-Zvicer, zavisi od zvaničnog stava Tužilaštva.

Sudski savjet nije dobio zvaničnu informaciju od Tužilaštva da, prema ocjeni tužioca, u postupku troje kandidata za sudije nema elemenata krivičnog djela, što je Pobjeda nezvanično saznala.

“Čekamo Tužilaštvo. Ako se pokrene neki postupak onda već mogu da se preduzmu i neke druge mjere koje bi se ticale njihovog radno-pravnog statusa. Ako se ne pokrene, ono stoje do nas bilo, mi smo odmah reagovali. Iste večeri sam potpisala krivičnu prijavu. U ovom trenutku ne možemo ništa više. Ponovićemo test. Drugih mehanizama nema. Ne mogu ja da preduzimam ulogu drugih organa u sistemu”, poručila je ona.

Kaže da oni, zapravo, ne znaju imena kandidata koji su prepisivali, uz objašnjenje da se test radi anonimno. Kandidati, dodaje Simović-Zvicer, nose broj sa sobom, a onda kada, nakon testiranja, dođu na intervju, daju broj na osnovu kog dobijaju rezultate. Taj intervju je trebalo da se obavi prekjuče kada na sjednicu Sudskog savjeta nijesu došla tačno tri kandidata.

“Ali ne mogu da tvrdim da su njih troje prepisivali. Neki su, možda, spriječeni zdravstvenim razlozima da dođu”, kaže ona, uz konstataciju da ne mogu da se bave imenima, jer bi tako „uticali na postupak koji se vodi pred Tužilaštvom”.

Podsjetila je da je testiranje kandidata za izbor 10 sudija osnovnih sudova obavili početkom marta „nakon čega su članovi komisije za testiranje dobili anonimnu prijavu da je jedan broj kandidata koristio nedozvoljena sredstva prilikom izrade presuda”.

Testiranje je obavljeno u prostorijama Ekonomskog fakulteta, jer, pojašnjava Simović-Zvicer, imaju računarsku salu sa potrebnim uslovima za tu vrstu testiranja.

“Htjeli smo da testiranje bude na kompjuterima, jer su ranije kandidati ukazivali da bi to bilo poželjno. Kako je rečeno, bio je isključen internet u sali. I pored toga neki kandidati uspjeli su da se nekako povežu na neki inetrnet, pristupili su sajtu Vrhovnog suda gdje su te presude bile. Komisija je vidjela da su dva kandidat bukvalno prepisala dio presude, iste su štamparske greške”, rekla je ona.

Novo testiranje organizovaće 8. i 9. juna.

Medenica ogorčena

Na koji način će da reaguje Vrhovni sud, kao poslodavac uhvaćenih prepisivača, ne zna se, jer Pobjedi konkretno nijesu odgovorili na taj upit. Kazali su da je stav predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice povodom ovog slučaja jasan i nedvosmislen izrazila je ogorčenje.

“Neko ko pretenduje da bude nosilac sudijske funkcije ne bi smio da se bavi prevarnim radnjama kako bi ušao u sistem intelektualne elite u Crnoj Gori. Kandidati za sudije biraju se na osnovu kriterijuma stručnosti i etičnosti”, kazala je Medenica.

Iz Vrhovnog suda podsjećaju i da je ona ranije ocijenila, između ostalog, da je jedino moralno u ovoj situaciji bilo da kandidati, sve i da je internet bio dostupan svima, to ne zloupotrijebe, već da presudu izrade bez pomoći.

Iz Ministarstva pravde nijesu odgovorili na koji način će se oni odrediti prema ovom slučaju.

Kako su i najavili, juče su se oglasili iz Akcije za ljudska prava, koja je u utorak veče obavijestila javnost o skandalu, a izrazili su zabrinutost što je Sudski savjet, kako su istakli, izdao saopštenje za javnost samo u vidu jedne rečenice i to da su utvrđene određene nepravilnosti tokom izrade testova, zbog čega je donešena odluka da se poništi pisani test i da se ponovi početkom juna.

Smatraju da je u saopštenju Sudskog savjeta trebalo da bude precizirano što se dogodilo, zbog čega se dogodilo, da li će osobe koje su putem prevare pokušale da budu izabrane za sudije biti sankcionisane i, najvažnije od svega, zašto će im biti omogućeno da ponove test i, u krajnjem, budu izabrane za sudije.

“Ovakav netransparentan pristup dovodi u pitanje i povjerenje u Sudski savjet i povjerenje u pravosuđe”, upozorili su oni.

HRA podsjeća da se slična situacija dogodila 2014. godine kada su „pojedini kandidati varali na testu za sudije uz pomoć tehničkih pomagala ‘bubice’”. Tada, dodaju oni, Savjet nije utvrđivao ko je varao na ispitu, jer su testovi bili potpisani šiframa i odlučeno je da se polaganje ponovi.

“Savjet je istakao da će se ubuduće preduzeti mjere predostrožnosti kako bi se sličan skandal spriječio”, podsjećaju oni.

AKCIJA U TOKU RAMAZANA

Predstavnici naše dijaspore iz Bihora koji žive u Švajcarskoj prikupili su novac u iznosu od 22.000 švajcarskih franaka (oko 20.000 eura), koji su podijelili porodicama i pojedincima u stanju socijalne potrebe na području Opštine Petnjica.

Akciju prikupljanja sredstava, za vrijeme trajanja Ramazana, organizovali su naši ljudi iz dijaspore porijeklom iz Petnjice, kao i iz drugih gradova i naselja iz regije Bihora.

Prikupljena sredstva, koja u protivvrijednosti iznose oko 20.000 eura, su podijeljena na 152 porodice i ovim porodicama su distribuirana krajem mjeseca Ramazana, i to na način što su 102 porodice podržane sa po 100 eura dok je 50 porodica dobilo po 200 eura.

Donatori, njih 83, su istakli da su na ovaj način željeli da ovim porodicama i pojedincima, a koji slave ovaj praznik, uljepšaju Ramazan i čestitaju Bajram. Iako je pomoć uručena za vrijeme Ramazana, ova sredstva nisu dobila samo porodice islamske već i drugih vjeroispovijesti.

U akciji raspodjele sredstava učestvovali su i volonteri koji su novac uručili porodicama, a donatori su još jednom, kao i mnogo puta do sada, ovim humanim gestom pokazali da ne zaboravljaju zavičaj i da nesebično pomažu ljudima u matici kojima je podrška najpotrebnija.

REAGOVANJE PRIJESTONICE

Prijestonica Cetinje demantovala je navode iz saopštenja NVO Green Home, prema kojima je planirana sječa drveća u Njegoševim i Parku 13. jul, te njihova devastacija i oštećenje životne sredine i zaštićenog prirodnog dobra.

NVO “Green Home” apelovao je na građane i nevladine organizacije da spriječe devastaciju parkovskih površina i drvoreda u cetinju, kao i da se aktiviraju u građanskom monitoringu parkova.

Iz Prijestonice Cetinje kažu da nijesu tačni navodi iz saopštenja da je za potrebe prilagođavanja presjedničke rezidencije ograđena jedna trećina Njegoševog parka, te da se u Parku 13. jul planira sječa drveća zbog postavljanja teretane i dječijeg igrališta.

”Nije tačan navod ni da je planirana sječa drvoreda lipa u Ulici Baja Pivljanina, niti uklanjanja drveća ispred zgrade opštine. Istina je da je Prijestonica Cetinje krajem prošle godine sa Agencijom za zaštitu prirode i životne sredine zaključila ugovor o izradi studije zaštite parkova, odnosno zaštite njihove „autohtone i alohtone dendroflore“. Struci je poznato da je za izradu Studije potrebno godinu, te da je ona neophodan dio projekta rekonstrukcije Njegoševog i Parka 13. jul, koji je pokrenut još 2013. godine, uz finansijsku podršku UNDP”, navode u saopštenju.

Tek nakon završetka studije, kako kažu, biće moguće cjelovitije hortikulturno i arhitektonsko uređenje parkova, njihovo adekvatno održavanje, kao i osmišljavanje sadržaja koji neće narušavati status zaštite koji uživaju.

”Istina je i da Prijestonica u saradnji sa Ministarstvom kulture radi na konzervtorskom projektu tri parkovske kapije, te da projekat pripremaju stručnjaci Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Istina je da je Prijestonica Cetinje, samostalno ili sa partnerima, u užem gradskom jezgru prošle godine zasadila oko 250 stabala različitog drveća, te da smo podržali gotovo sve nacionalne i lokalne ekološke i akcije zaštite životne sredine, vjerujući da tako čuvamo svoj grad za generacije koje dolaze”, poručuju iz Prijestonice.

Ističu da je svaka odluka o sadnji drveća u gradskoj sredini donešena je na prijedlog struke, uvažavajući potrebu da se sačuvaju autohtone vrste ovog područja.

”Dakle, istina je da imamo planove kako da valorizujemo parkove, koje vidimo kao trajnu prirodnu i kulturnu vrijednost, ali samo pod uslovima u kojima će, kao i do sada, odlučujuću riječ imati struka. Sve ostalo je van našeg interesovanja”, zaključuju u saopštenju.

PALMER

Crna Gora ima pravo da uspostavi parametre za to ko može da uđe u zemlju u skladu sa epidemiološkim preporukama, kazao je specijalni izaslanik za Balkan Metju Palmer u razgovoru za Glas Amerike. Smatra da treba svakako pažljivo razmotriti kako bi to moglo da utiče na odnose dvije države, ističući da će Srbija i Crna Gora vječno biti susjedi te da treba da nađu način da rješavaju sva pitanja u partnerskom odnosu.

“Najvažnija poruka je da dvije zemlje treba da razgovaraju, vlade treba da komuniciraju i treba da postoje otvoreni kanali komunikacije. Crna Gora svakako ima pravo da uspostavi parametre za to ko može da uđe u zemlju i postojaće epidemiološka komponenta u procesu donošenja te odluke. Treba i da pažljivo da razmotre kako bi to moglo da utiče na odnose sa važnim susjedom, kako će uticati na ljetnju turističku sezonu s obzirom na važnu ulogu srpskih turista u crnogorskoj ekonomiji. Znači, ima prostora za razgovor koji treba da bude otvoren, transparentan, da se vodi mirno i koji identifikuje put naprijed koji je u korist svih. Srbija i Crna Gora će vječno biti susjedi i treba da nađu način da rješavaju ta pitanja u partnerskom odnosu”, poručio je Palmer.

MUP

Sporazum između Crne Gore i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu Frontex o saradnji u upravljanju granicama i borbi protiv ilegalnih migracija, stupiće na snagu 1. jula, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Kako su kazali iz tog resora, Savjet Evropske unije danas je usvojio odluku o zaključivanju sporazuma između Crne Gore i Fronteksa.

„Sporazum će stupiti na snagu 1. jula“, objavljeno je na Tviter nalogu MUP-a.