M.ERLAJNS

Iz Montenegro erlajnsa su večeras saopštili kako ih je Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije kasno danas obavijestio da se suspenduje pravo slijetanja aviona crnogorske nacionalne aviokompanije na beogradski aerodrom “Nikola Tesla”.

Iz M.Erlajnsa navode kako im predstoji borba za što brže i kvalitetnije povezivanje Crne Gore avio-linijama sa svim evropskim destinacijama i da će tom zadatku biti posvećeni.

“Industrija u kojoj poslujemo ne bi trebalo da zavisi od političkih odluka. Bez obzira na ovu nenadanu odluku Beograda, Srbija svakako ostaje dio naših saobraćajnih planova i pokušaćemo da damo doprinos da se posljedice COVID19, u ekonomskom smislu, što prije saniraju”, poručili su iz M.Erlajnsa.

SJUTRA EKSTERNI ISPITI

Polumaturanti se opraštaju od osnovne škole, na način koji nijesu baš zamišljali. Čeka ih sada mnogo obaveza, a prva je već sjutra i to-eksterni polumturski ispiti. Đaci kažu da su se za testiranje pripremali tokom cijele osnovne škole, a detaljnije od oktobra prošle godine. Učili su i tokom prethodnih mjeseci kada su škole, zbog koronavirusa bile zatvorene, i sve vrijeme su računali, kažu, na bezuslovnu podršku nastavnika, na čemu su im veoma zahvalni.

Maša Dobrilović, učenica devetog razreda u Osnovnoj skoli Maksim Gorki, spremna je, kaže, za eksternu provjeru znanja koja počinje sjutra.

Planira da upiše Gimnaziju, a nakon toga Fakultet za strane jezike. Za najveću provjeru znanja nakon devetogodišnjeg skolovanja, spremala se u neobičnim uslovima, i daleko od skolskih klupa, po cemu ce i pamtiti posljednju skolsku godinu u ovoj skoli.

“Mozda je bilo teze iz razloga sto nijesmo se druzcak ni imali polumatursko vece. Sa druge strane,mi smo kuninicirali preko vajbera, mejla, to je ono u cemu se moja generacija dobro snalazi i po cemu cemo biti upamceni. Onda, podrsku od nastavnika dobijali smo svakodnevno, mozemo im se obratiti kad god zelimo u toku dana”, kaže  Maša Dobrilović.

Lučonoša Petar Velimirović, klupe iz OS Vladimir Nazor uskoro ce zamijeniti onima u srednjoj medicinskoj skoli, nakon koje ce, kako je planirao, skolovanje nastaviti u Americi.

Za eksternu provjeru znanja spremao se od oktobra, posebno posljednjih mjeseci – tokom epidemije korona virusa, i to daleko od skole.

“Nedostajali su mi drugari i nedostajali su mi nastavnici. Svaki dan smo imali domaće koje smo morali da posaljemo u odredjenom roku. U poslednjih 10 dana ucio sam vise nego prethodno, pripremam se svakog dana po dva , tri sata dnevno,” kaže Petar Velimirović.

I nastavnici su u posljednje vrijeme imali mnogo vise posla. Đake, kazu, od pocetka skolske godine pripremaju za jedan od najvecih ispita znanja, a tako je bilo i prethodnih mjeseci, i pored svih ostalih razreda, on line nastave i komunikacije putem interneta.

“U pocetku je bilo strasno, meni. Imala sam 10 vajber grupa, i onda se desavalo da u isto vrijeme budem na nekoliko, da saljem zadatke, da odgovaram na pitanja, da saljem informacije, i bilo je tesko prvih nedjelju. A onda se to tako nesto uklopilo i bilo je sve u redu poslije. Manje stresno, manje, tesko, manje naporno,” kaže Slavica Vuksanović, nastavnica u OŠ” Vladimir Nazor.

I rad će se, uvjerena je nastavnica Vuksanović isplatiti. Oslonila se na odgovornost svojih ucenika, koji ce i ovoga puta – sigurna je , opravdati njeno povjerenje.

“Iako je nastava zavrsena mi smo i dalje, postoje grupe na liniji smo, pitaju me ako im nesto nije jasno, ocekujem da ce to da urade dobro. Uvijek bude stresno, tesko i zao vam je sto se rastajete od njih, a opet je dobro jer idu dalje. Ove godine je meni bilo posebno tesko kao i ostalima, a djeci vjerovatno jos teze jer dva mjeseca nijesu imali nikavu komunikaciju, osim to preko telefona,” kazala je Vuksanović.

U skolskim klupama djaci zavrsnih razreda bice narednih dana, doduse kratko, jer testovi traju 70 minuta. Iz skola izlaze puni utisaka, sa nadom da ce se od vrsnjaka oprostiti kao i sve generacije prije njih.

“Mogu reći da mi je nekako i krivo sto se na ovakav nacin rastajemo, sto je moralo da bude ovako, ali se nadam da cemo imati u avgustu polumatursko vece da sve nadoknadimo i da se na jedan lijep nacin rastanemo,” zaključuje Maša Dobrilović.

NA FILOLOŠKOM FAKULTETU

Na svih sedam studijskih programa Filološkog fakulteta planiran je upis na dvogodišnji master studije, s tim što se za Engleski jezik i književnost kao najbrojniji predlaže upis na dva mastera: Engleski jezik i književnost i Engleski jezik – prevodilaštvo, saopštila je dekanka Fakulteta Tatjana Jovović.

Kako je istakla, studenti se mogu opredijeliti za master programe Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, Srpski jezik i južnoslovenske književnosti, Ruski jezik i književnost, Francuski jezik i književnost, Italijanski jezik i književnost, Njemački jezik i književnost.

Na reformisanim master studijama studentima se nudi produbljivanje, proširivanje i zaokruživanje znanja stečenih na osnovnim studijama.

“Očekujemo da će se kao kandidati za ove studije prepoznati studenti sa dužim dahom, odnosno oni koji nijesu zainteresovani samo za što bržu valorizaciju stečenog znanja na tržištu, što je legitiman poriv, već imaju želju da akumuliraju i dodatni intelektualni kapital”, kazala je Jovović.

Licencom je odobrena prilično visoka kvota, ali, kako Jovović pretpostavlja, broj mjesta neće biti popunjen do kraja, jer iskustvo pokazuje da je svaka studijska godina filter kvaliteta, pa broj studenata opada kako se ide ka višim godinama.

“Ako slijedimo logiku brojki i uzmemo u obzir da će direktnu prohodnost na master imati studenti sa najmanjom prosječnom ocjenom C, a ostali zainteresovani će morati da prođu dodatne provjere znanja, očekujem da ćemo na taj način dobiti jednu pozitivnu selekciju i studente istinski stimulisane za sticanje novih znanja”, smatra ona.

S obzirom na to da još ima studenata koji završavaju specijalističke studije po starom programu, što je slučaj i ove godine, uzimajući u obzir sve okolnosti, na ovom fakultetu težiće se racionalnim rješenjima.

“Razmišljamo u pravcu priznavanja istih ili srodnih ispita sa specijalističkih studija i omogućavanja što bezbolnijeg preusmjeravanja na dvogodišnji master studenata koji su okončali specijalističke studije, a žele da idu dalje”, kazala je dekanka.

NP BIOGRADSKA GORA

Jedna od pozitivnih strana koronavirusa je svakako buđenje prirode, čistija okolina, manje zagađenja i više prostora za biljni i životinjski svijet. U to smo se uvjerili i u Nacionalnom parku Biogradska gora, gdje se divlje životinje sve više i češće kreću po teritoriji te prašume, nego prethodnih godina u istom periodu.

“Na samo 500 metara odavde, na brdu iza nas nalazi se hranilište, a tu su i kamere zamke koje snimaju dolazak divljih životinja u ovaj dio nacionalnog parka. Nadzornici obilaze park i hranilišta i evidentiraju kretanje životinja”, kazao je šef službe zaštite NP Biogradska gora, Mile Rnković.

Kako je istakao, registruju kretanje životinja, ako ne da ih vide okom, svakodnevno se nađu tragovi raznih životinja koje se kreću po nacionalnom parku.

“Pošto još uvijek broj posjetilaca nije veliki, životinje svoje stanište nalaze u blizini jezera, u špicu sezone kada dolazi veći broj posjetilaca one se povlače ka središnjem dijelu i periferiji parka”, objašnjava Rnković.

Javno preduzeće Nacionalni parkovi CG, Nacionalni park Biogradska gora, NP Tara i Parkovi Dinarida su 2016. godine pokrenuli priču o praćenju medvjeda u Nacionalnom parku Biogradska gora. Postavljene su kamere i 2017. je snimljen i obilježen medvjed kom su dali ime Nikola.

“To je bio reprezentativan primjerak, bio je težak 255 kilograma i jedan od najvećih medvjeda koji je obilježen na Balkanu. Naša služba zaštite je na obodu parka evidentirala mečku i dva mečeta, a na drugom kraju parka je evidentiran još jedan medvjed, računamo da ih ima pet do šest na ovom prostoru”, ističe Ranković.

Osim medvjeda, kako dodaje, ima i drugih životinja.

“Autohtona je srna, tu je evropski jelen i nezaobilazni medvjed, tu je vuk i ostale sitnije životinje, kao što su lisica, zec i razne vrste ptica”, kazao je Rnković.

Svi oni koji žele da saznaju više informacija o populaciji medvjeda u Nacionalnom parku Biogradska gora njihovom stanju, ponašanju, ketanju, mogu posjetiti edukativni kutak koji se nalazi u centru Kolašina. U planu je i izrada osmatračnica nakon čijeg će postavljanja posjetioci u dogledno vrijeme imati mogućnost da uživo sa distance posmatraju faunu Nacionalnog parka.

Dragana Šćepanović, TVCG

MILOŠEVIĆ

Crnogorska Vlada još nije donijela konačnu odluku o otvaranju granica, kazao je ambasador Crne Gore u Srbiji Tarzan Milošević, i podsjetio da je premijer Duško Marković rekao da globalna kretanja ukazuju na proširenje kruga država prema kojima bi Crna Gora mogla otvoriti granicu.

“Kao što ste čuli iz izjave premijera Duška Markovića, Nacionalno koordinaciono tijelo treba da donese odluku koja će se primjenjivati od 1. juna, a u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje (IJZ)”, naveo je Milošević u izjavi za portal Mondo.

Kako je kazao, Marković je na osnovu stava IJZ-a saopštio da se očekuje otvaranje granica sa zemljama koje u ovom trenutku ispunjavaju određene epidemiološke kriterijume, kao i da je “jasno naglasio da će se naredba odnositi i na druge zemlje koje do njenog stupanja na snagu budu ispunile te uslove”.

“Premijer je istakao da globalna kretanja ukazuju i na proširenje kruga država prema kojima bi Crna Gora mogla da otvori granicu”, naveo je Milošević.

On je rekao da čvrsto vjeruje da će se “vrlo brzo uspostaviti kvalitetna komunikacija između Crne Gore i Srbije u pogledu slobodnog kretanja ljudi“.

„Poštujući sve ono što su do sada, na kvalitetan način, preduzele i uradile obje države radi zaštite zdravlja svojih građana”, dodao je Milošević.

TOKOM OVE SEDMICE

Posljednja grupa pomoraca iz Crne Gore, koji su se od izbijanja pandemije koronavirusa nalazili na kruzerima usidrenim u američkim lukama, u četvrtak 28. maja bi trebalo da krene kući.

Planirano je da 142 crnogorska državljanina, koji rade za kompaniju Royal Caribbean i njen ogranak Celebrity Cruises, polete sa Barbadosa čarter letom direktno za Podgoricu, gdje bi trebalo da slete u petak ujutro, potvrđeno je Glasu Amerike u crnogorskoj ambasadi u Vašingtonu, koja koordiniše njihov povratak.

U avionu će, među ukupno 320 putnika, biti i državljani drugih zemalja regiona-Srbije, Bosne i Hecegovine, Albanije i Hrvatske.

Kruzer kompanije “Carnival” uplovljava u luku u Majamiju, 7. april 2020. 

Više od 90 pomoraca vraća se u Crnu Goru

Crnogorski pomorci su, prema prvobitnom planu, trebalo da polete za Crnu Goru početkom maja iz Majamija, takođe čarter letom, saopšteno je Glasu Amerike u ambasadi.

Međutim, Royal Caribbean nije uspio da sa američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti dogovori uslove za iskrcavanje pomoraca koji rade za tu kompaniju, među kojima su bili i crnogorski.

Svi pomorci su zatim prebačeni na Bahame, odakle je trebalo da isplove za Evropu. Međutim, zbog tropske oluje odlučeno je da se prebace na Barbados, nakon čega je za crnogorske i državljane drugih zemalja regiona organizovan povratak u Podgoricu čarter letom čiji je operater Wamos Air.

Iz SAD je do sada je organizovan povratak oko 130 pomoraca.

AKCIJA ZA LJUDSKA PRAVA

Akcija za ljudska prava (HRA) sa žaljenjem konstatuje da se i šesnaesta godišnjica ubistva glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan, Duška Jovanovića, dočekuje bez odgovora na pitanja ko je sve učestvovao u tom ubistvu, ko ga je i zašto naručio i ko je odgovoran za to što do danas istraga nije dovela do ozbiljnijih rezultata. Očekuju hitno angažovanje stranog eksperta za temeljno preispitivanje dosadašnje istrage.

“Samo je jedna osoba, Damir Mandić, okrivljen i pravosnažno osuđen kao saizvršilac i to poslije maratonskog jedanaestogodišnjeg procesa u kome je suđenje tri puta ponavljano i u kome nije rasvijetljen motiv ubistva. Uprkos nedovoljnim rezultatima istrage i primjedbama na propuste u njoj, vođenje dosadašnje istrage od strane državnog tužilaštva nije temeljno preispitano. Nije ispitano ni to da li je policija učinila sve što je bilo potrebno da zaštiti Jovanovića, imajući u vidu prijetnje koje je dobijao i koje je prijavio”, navode iz HRA.

Kako ističu, činjenica da se ubistvo osnivača i glavnog i odgovornog urednika medija kritično nastrojenog prema vlasti uopšte dogodilo, i da do danas nije rasvijetljeno, u kontinuitetu ugrožava slobodu izražavanja i vladavinu prava u Crnoj Gori.

Iz HRA navode da “Izvještaj “Nerasvijetljeno ubistvo direktora i glavnog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića – pitanja bez odgovora”, koji su oni objavili prije četiri godine i dostavili Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije i Vrhovnom državnom tužilaštvu, ukazuje na to da istraga ubistva nije temeljno sprovedena, odnosno, da javnosti nisu poznati odgovori na neka od najvažnijih pitanja, koja su, primjerice, dovela do otkrivanja ubica novinara Slavka Ćuruvije u Srbiji.

”Postavili smo pitanja – da li je adekvatno istraženo ko je sve prijetio Jovanoviću, šta su državni organi preduzeli da ga zaštite, da li je Služba državne bezbjednosti, na čijem čelu se nalazio današnji premijer Duško Marković, vodila Jovanovićev dosije i da li ga je pratila, na koja javnost do danas ne zna odgovor”, poručuju iz Akcije za ljudska prava.

Glavna preporuka izvještaja HRA je bila da se angažuje inostrani stručnjak za krivične istrage atentata koji bi nepristrasno sagledao što je sve preduzeto u istrazi ubistva Duška Jovanovića i dao preporuke za njeno dalje vođenje.

“HRA pozdravlja odluku Vlade da pomogne Komisiji za praćenje istraga napada na novinare da angažuje inostranog stručnjaka u cilju objektivnog i stručnog sagledavanja toka i rezultata dosadašnje istrage ubistva Duška Jovanovića, kako je objavio predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare Nikola Marković posle razgovora sa premijerom 4. marta 2020. godine”, navode u saopštenju.

Iz HRA poručuju da rasvjetljavanje ubistva Duška Jovanovića je neophodno za demokratski napredak države, uspostavljanje vladavine prava i obezbjeđenje ambijenta koji ohrabruje rad novinara.

“Nadamo se da će angažovanje inostranog stručnjaka spriječiti dalje gubljenje vremena u potrazi za istinom i pravdom”, zaključuju u saopštenju.

PRIMJENA OD 1. JULA

Savjet Evropske unije usvojio je sporazum o saradnji u upravljanju granicama između Crne Gore i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu (Fronteks). Komesar za proširenje Oliver Varhelji poručio je na Tviter nalogu da je usvajanje sporazuma dobra vijest, koja potvrđuje snažno partnerstvo sa Srbijom i Crnom Gorom kao i blisku saradnju sa Zapadnim Balkanom u širem smislu.

Kako navode u Briselu, jačanje saradnje omogućiće da se suzbiju ilegalne migracije i da se ojača bezbjednost na vanjskim granicama EU.

Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske, Davor Božinović, čija zemlja predsjedava Savjetom EU, kazao je da je sporazum o saradnji istovremeno potpisan i sa Srbijom i da predstavlja važan dio sveobuhvatne strategije upravljanja granicama.

“Bliska saradnja sa našim partnerima na Zapadnom Balkanu je od suštinskog značaja ako se želimo pozabaviti zajedničkim migracionim izazovima sa kojima se suočavamo”, kaže Božinović.

Kako navode u Savjetu, ovi sporazumi omogućiće Fronteksu da pomaže Crnoj Gori u upravljanju vanjskim granicama, sprovođenju zajedničkih operacija i raspoređivnju timova u djelovima zemlje koji se graniče sa EU.

Te aktivnosti, pojašanjvaju u Briselu, odnose se na suzbijanje ilegalnih migracija, posebno naglih promjena migracijskih tokova i prekograničnog kriminala i mogu uključivati pružanje povećane tehničke i operativne pomoći na granici.

Sporazum sa Crnom Gorom počeće da se primjenjuje od 1. jula.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela

OD POČETKA EPIDEMIJE

Crveni krst Crne Gore je od početka situacije sa korona virusom širom Crne Gore, putem opštinskih organizacija, ukupno pomogao 35.132 socijalno ugrožene porodice. Najveće potrebe su bile za humanitarnom podrškom, pa su ukupno podijeljena 50604 paketa sa hranom, paketa sa higijenskim artiklima i paketa pomoći za bebe.

“Pored humanitarne pomoći, volonteri Crvenog krsta su obavljali nabavke i druge obaveze za one kojima je bilo preporučeno da ne napuštaju svoje domove i na ovaj način su pomogli ukupno 3135 osoba. Kako je u izmijenjenim okolnostima, nastalim usljed epidemije korona virusa, postojala neizvjesnost i strah kod određenog broja građana, organizovali smo i pružanje psiho-socijalne podrške od strane psihologa i obučenih volontera Crvenog krsta, koju je dobilo 3215 pojedinaca”, navode iz ove humanitarne organizacije.

Crveni krst Crne Gore ni tokom ovih vanrednih okolnosti nije zapostavljao ranjive grupe o kojima brine tokom redovnih okolnosti, pa je, kako ističu, tako 130 geronto-domaćica, uz pomoć volontera, pružalo potrebnu podršku za oko 1500 starijih osoba.

Pomoć je pružana i romskoj populaciji, prvenstveno kroz podjelu humanitarnih paketa, ali i drugih vidova podrške koji su se organizovali uz pomoć raznih donatora. I migranti koji su se u periodu situacije sa korona virusom našli u Crnoj Gori su kontinuirano dobijali potrebne usluge od strane Crvenog krsta.

“Ova situacija je za našu organizaciju, kao i za ukupno društvo, bila veliki izazov, zbog neizvjesnosti koju je nosila i zbog drugačijeg sistema rada. Stvorila je i nove kategorije ugroženih građana, pa smo tako pored naših redovnih korisnika pružali pomoć i onima koji su privremeno ili trajno ostali bez posla i redovnih prihoda. Način podjele pomoći je, takođe, bio drugačiji, jer smo morali da je dopremamo do svakog pojedinačnog korisnika. Ipak, možemo konstatovati da smo ponosni na ukupno djelovanje naše organizacije tokom ove situacije, jer smo uspjeli da pomognemo najugroženijima”, istakla je generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore Jelena Dubak.

Ona ističe da posebnu zahvalnost duguju volonterima, kojih je bilo preko 450 širom Crne Gore, koji su neumorno djelovali na terenu svakodnevno kako bi došli do onih kojima je pomoć bila potrebna.

“Oni su do sada ukupno odradili 15448 volonterskih sati. Hvala i našim zaposlenima kojima je radno vrijeme u prethodnih više od dva mjeseca bilo puno duže nego inače. Posebno hvala svim donatorima, i pojedincima i privrednim subjektima, bez čije podrške ne bismo mogli da odgovorimo na humanitarne potrebe naših građana”, dodaje ona.

Iako se ukupna situacija polako vraća u redovne tokove, u Crvenom krstu nastavljaju sa pružanjem podrške onima koji i dalje trpe posljedice situacije sa korona virusom i vrše podjelu pomoći koju su dobili od donatora. Pored onih koji su ih podržali u prethodnom periodu, dobili su podršku i od kompanije Henkel, u vidu higijenskih artikala u vrijednosti od oko 12000 eura. “I&S TREAM” je donirao 200 humanitarnih paketa sa prehrambenim i higijenskim artiklima.

“Podrška tradicionalnih donatora i partnera Crvenog krsta Crne Gore ni ovoga puta nije izostala, pa je tako LDS Charities donirao 15000 eura za nabavku prehrambenih i higijenskih artikala za bebe, Austrijski Crveni krst sredstva za nabavku higijenskih paketa za 1000 porodica, dok je Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca pružila podršku za nabavku humanitarnih paketa za 5000 porodica. I “Osmanagić Co” je uputio vrijednu donaciju Crvenom krstu u vidu dostavnog vozila “Ford Transit”, koje je veoma korisno za ukupne aktivnosti na distribuciji pomoći”, navode iz Crvenog krsta.

Na žiro račun Crvenog krsta je do sada uplaćeno 8.192 eura od strane pojedinaca i 11.292 eura od strane privrednih subjekata, a građani daju svoj doprinos i slanjem poruka na humanitarni broj 15.888, koji će za ove namjene biti aktivan do kraja juna.

Call centar Crvenog krsta Crne Gore, koji je bio otvoren od 19. marta i preko kojeg je primljen veliki broj zahtjeva od strane građana, je zatvoren, jer su se stvorili uslovi da se komunikacija sa građanima vrati na redovne kanale.

Crveni krst Crne Gore zahvaljuje i svim građanima na razumijevanju i saradnji, jer bez ukupne solidarnosti i zajedništva ne bilo moguće djelovati na kvalitetan način.

NEDOSTAJE OPRAVKA KROVA

Sedamdesetdvogodišnja Darinka Živković iz Dragalja koja je godinama preživljavala u, za život, nedostojnim uslovima, primljena je u kotorsku Opštu bolnicu i ljekari će pomoći njen oporavak. Darinku su volonteri organizacije “Kotorsko srce” prije nekoliko mjeseci pronašli u trošnoj kući u Dragalju, na rubu egzistencije. Zahvaljujući volonterima, kada izađe iz bolnice imaće topao i čist dom.

Volonterka organizacije “Kotorsko srce” Dušanka Petrović, koja za Portal RTCG govori o nevoljama koje su zadesile Darinku, kaže kako je starost teška. Još je teža u samoći i nemaštini, no to, kaže, ipak najbolje Darinka zna.

Volonteri su apelovali na sve humane ljude da pomognu, a priroitet je, kako ističu srediti krov na kući u Dragalju.

Volonterka organizacije “Kotorsko srce” Dušanka Petrović, kaže za Portal RTCG, da im je, kada su dobili dojavu od prijatelja, sa fotografijom zapuštene starice, teško bilo da povjeruju da neko u XXI vijeku može da preživi u takvim uslovima.

Nije im dugo trebalo da se uvjere u užasnu, ali nažalost istinitu stvarnost. Darinku su uspjeli da lociraju uz pomoć vatrogasaca iz Perasta. “Zatekli smo užasnu sliku”, kaže Dušanka.

Petrović kaže da su u trošnoj, neuslovnoj kući pronašli, uplašenu staricu.

“Kad nas je ugledala, bila je nepovjerljiva, valjda iz straha da je ne povrijedimo. Kasnije smo saznali da su valjda komšije jako loše postupale prema njoj,” kaže Dušanka Petrović.

No, nakon početne nelagode i nepovjerenja, kako kaže Petrović, kada se uvjerila u dobronamjernost volontera, pokazala je lice jedne vrlo blage, dobre i inteligentne osobe.

Darinka Živković nema nikog. Majku ne pamti, a bez oca i maćehe ostala je prije skoro dvije decenije.

Tada je, prenosi nam Dušanka Petrović, Darinka odlučila da se iz Herceg Novog, vrati u Dragalj, jer je propala firma PKB u kojoj je zaradila penziju od 172 eura.

Darinka je volonterima dozvolila da očiste i urede jednu malu montažnu kućicu, koju joj je, kako kaže, otac dobio poslije zemljotresa.

“Kuću smo očistili, okrečili, priključili struju, bistijernu napunili vodom, pripremili drva, donijeli namještaj, garderobu, frižider, TV. Sve je to donacija dobrih ljudi,” kaže Petrović.

Darinka, zbog koronavirusa nije podizala ni penziju, nije imala prevoz, pa su je volonteri odvezli da podigne novac. 

Slabašnog je zdravlja. Petrović dodaje da su je odvezli i kod oftalmologa, jer je izgubila vid na jedno oko.

“Sad pokušavamo da spasimo šta se spasiti može. Slabo vidi i na drugo oko, ali nadamo se da će biti bolje,” kaže Petrović.

Dušanka vjeruje da Darinku treba hospitalizovati.  Ovih dana volonteri se nadaju da će se naći način da je lekari prime na bolničko liječenje.

Volonterka iz “Kotorskog srca” kaže da je ostalo da se riješe problemi sa strujom, jer su se računi nagomilali. Živković u mraku živi od 2015. godine kada joj je zbog duga isključena električna energija.

“Ovo je sada naša draga Bakili, kako je zovemo iz milja nas četrdesetak volontera iz “Kotorskog srca”,” kaže Petrović.

Svaki dan neko od volontera izađe do Dragalja, da obiđe sedamdesetdvogodišnju staricu.

Sačeka ih naložen šporet, vrela voda za kafu, zajedno marenduju, pričaju, šale se, friziraju i kupaju Darinku. I to je ono što je joj nedostajalo, pažnja, briga i razgovor.

“Ona je postala naš najveći ponos”, kažu volonteri iz “Kotorskog srca”.

“Koja služba u sistemu je zakazala nije moje da komentarišem, važno da nije zakazala ljudskost i ljubav za nemoćne i usamljene” , kaže Petrović.

Opština Kotor pokrila troškove goriva za šest kombija i četrdesetak kola kojima su, kaže Petrović, podijelili oko 1700 paketa Crvenog krsta.

Istakla je fantastičnu saradnju i pomoć Vatrogasnog društva Perast, i dodala da je Opština izašla u susret i pomogla. 

Darinki sada fali još krov, koji onako urušen, predstavlja ogromnu opasnost po nejaku staricu koja živi sama.

Volonteri mole humane ljude, donatore, sve koji mogu i žele, da pomognu da se popravi i krov na trošnoj kući sedamdesetdvogodišnje Darinke iz Dragalja.

Milica Mandić, Portal RTCG