“SANKCIONISATI POLICAJCE”

Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić podnio je pritužbu na rad službenika policije zbog, kako je saopšteno iz te partije, nezakonitog privođenja 12. aprila, na platou ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.

Iz Prave tvrde da je Milačić uhapšen “jer je samo prolazio pored Hrama Hristovog Vaskrsenja”.

“Nakon što su toga dana zatražili od Milačića da radi indetifikacije pokaže svoja lična dokumenta, legitimisali su ga, a zatim, kršeći svoja zakonska ovlašćenja odlučili da, bez objašnjena zašto to čine, privedu ga u Centar bezbjednosti, radi prikupljanja obavještenja od njega u svojstvu građanina, i to bez uručivanja pisanog poziva i sprovodeći ga do prostorija Centra bezbjednosti u takozvanoj policijskoj marici”, navodi se u saopštenju.

Pravni tim Prave Crne Gore tvrdi da takvim postupanjem, policjiski službenici osim Ustava Crne Gore i odredaba člana 259 zakona o krivičnom postupku prekršili su i odredbe člana 24  Zakona o unutrašnjim poslovima.

Predsjednik Prave Crne Gore pozvao je nadležnog rukovodioca da pregleda video material kao dokaz i, kako navode, “sankcioniše nezakonite radnje navedenih policijskih službenika”.

ASOCIJACIJE MEĐUNARODNIH LOKALNIH VLASTI

Predsjednik Upravnog odbora Zajednice opština Crne Gore i predsjednik opštine Nikšić veselin Grbović jedan je od potpredsjednika Mreže asocijacija lokalnih vlasti jugoistočne Evrope (NALAS).

Iz Zajednice opštine Crne Gore, saopštli su da je petnaesta Generalna skupština NALAS-a organizovana onlajn, od 27. do 30. aprila, usljed ograničenja održavanja većih sastanaka zbog pandemije Kovid-19.

Generalna skupština NALAS-a, kako su kazali, jednoglasno je izabrala novo Predsjedništvo.

“Emanuil Manolov, predsjednik Opštine Pavlikeni iz Bugarske izabran je za novog predsjednika a za potpredsjednike: Veselin Grbović, predsjednik Upravnog odbora Zajednice opština i predsjednik Opštine Nikšić; Dušanka Golubović, predsjednica Opštine Sombor (Srbija) i Lokman Cagirci, predsjednik Opštine Bahcilar (Turska)”, navod se u saopštenju.

Na onlajn sjedici, kako su dodali, članovi Skupštine usvojili su i Program rada i Finansijski plan NALAS-a za 2020. godinu.

“Na NALAS-ovoj Generalnoj skupštini Zajednicu opština Crne Gore predstavljali su Veselin Grbović, predsjednik Opštine Nikšić i Igor Golubović, predsjednik Opštine Pljevlja”, navodi se u saopštenju.

Uz Zajednice opština podsjećaju da je NALAS (Network of Asssociations of Local Authorities of South East Europe) Mreža asocijacija lokalnih vlasti Jugoistočne Evrope.

“NALAS okuplja 15 asocijacija koje predstavljaju približno 9000 gradova i opština. Sjedište organizacije je u Skoplju”, zaključuje se u saopštenju.

U BIJELOM POLJU

Na području opštine Bijelo Polje uskoro počinju novi projekti modernizacije saobraćajne infrastrukture, za koje je Uprava javnih radova juče potpisala ugovore u ukupnoj vrijednosti od blizu 7,66 miliona eura, saopšteno je iz Vlade.

Sredstva za realizaciju ovih projekata Vlada Crne Gore obezbijedila je u Kapitalnom budžetu, a ulaganja u razvoj sjevernog regiona i poboljšanje kvaliteta života građana su u vrhu prioriteta.

“U cilju valorizacije turističkih potencijala Đalovića pećine sa okolinom, ugovorena je rekonstrukcija puta Gubavač – Bistrica i izgradnja mosta na rijeci Bistrici, u iznosu od pet miliona eura. Riječ je dionici od devet kilometara, koja spaja magistralni put Podgorica – Bijelo Polje sa novom pristupnom saobraćajnicom od Bistrice do manastira Podvrh, gdje se nalazi početna stanica žičare prema Đalovića pećini. Posao je u postupku javne nabavke dodijeljen podgoričkoj kompaniji “Crnagoraput”, sa rokom završetka radova od 365 dana od uvođenja u posao”, poručuju iz Vlade.

Rožajsko preduzeće “Tofi” bilo je najpovoljniji ponuđač za rekonstrukciju blizu 4,5 kilometara puta Srđevac – Lozna – Sipanje, u vrijednosti više od 2,46 miliona eura.

Projektom je obuhvaćeno i podizanje više od kilometra gabionskih i betonskih potpornih zidova. Izvođač se obavezao da radove završi u roku od 225 dana od uvođenja na gradilište.

Konzorcijum “Konstruktor” Bijelo Polje dobio je posao sanacije klizišta Latinska kosa, na putu Ravna Rijeka – Jasikovac, u iznosu od blizu 193 hiljade eura.

Klizište se nalazi na putu prema planinskom centru Cmiljača i predstavlja jedan od segmenata zahtjevne izgradnje pristupne saobraćajnice. Rok završetka radova je 70 dana od uvođenja u posao.

TOMIĆ

Pomoćnik ministra prosvjete Crne Gore Veljko Tomić kazao je da će upis u srednje škole početi 20. juna, a postoji mogućnost da vrtići krenu sa radom od polovine juna.

„Ministarstvo prosvjete je reagovalo na vrijeme u situaciji sa korona virusom, a konkurs za upis je u završnoj fazi, u komunikaciji samo sa Zavodom za zapošljavanje, srednjim školama i lokalnim zajednicama“, saopštio je Tomić za TV Vijesti.

On je istakao da će ove godine biti dostupno 8600 upisnih mjesta, kako bi svi osnovci imali široke mogućnosti u izboru srednje škole.

„Upis u srednje škole počeće oko 20. juna, a upis će se po prvi put vršiti elektronskim putem“, kazao je Tomić.

Kako je kazao, Ministarstvo prosvjete je izašlo u susret zahtjevima srednjoškolaca u pogledu organizovanja maturskih ispita, pa se tako gradivo sa četvrtog klasifikacionog perioda neće naći među ispitnim pitanjima.

„Mi smo u neprekidnoj komunikaciji sa srednjim školama, u okviru kojih funkcionišu učenički parlamenti, a tu je i krovna organizacija srednjoškolaca „Unija srednjoškolaca“, te zajedničkim radom nastojimo da što bolje sprovedemo obaveze u pogledu završavanja tekuće godine i organizovanja eksterne mature“, dodao je on.

Tomić ističe da će Ministarstvo prosvjete pratiti razvoj epidemiološke situacije i konsultovati Institut za javno zdravlje u pogledu sprovođenja mjera koje su neophodne kako bi se organizacija maturskih ispita sprovela na bezbjedan način.

„Sprovođenje online učenja i nastave putem platforme „Uči doma“ se pokazalo vrlo važnim za crnogorsko obrazovanje u ovom periodu i moram iskazati zahvalnost nastavnicima i učenicima“, kazao je Tomić i napomenuo da će početak nove školske godine u septembru biti prilika da nastavnici obnove pojedine djelove gradiva sa đacima.

On je dodao da će se epidemiološka situacija pratiti i u pogledu daljeg planiranja rada vrtića, a kako kaže, postoji mogućnost i nada da će se vrtići otvoriti od sredine juna.

PURIŠIĆ

Poslodavcima nije dozvoljeno da zaposlenima plaćeno odsustvo, zbog čuvanja djece do 11 godina, zamijene godišnjim odmorom, saopštio je ministar rada i socijalno staranja, Kemal Purišić i dodao da je to stav resora koji vodi.

Navodi i da će Ministarstvo rada i inspekcija narednih dana izaći u javnost sa definitivnim stavom o tom pitanju.

“Ovih dana se kristališe stav Vlade odnos nadležnih institucija oko tog pitanja. Čini mi se da postoje određena nerazumijevanja i zlopotrebe. Pozicija našeg Ministarstva je da je to nedozvoljeno”, poručio je Purišić, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

Poručuje i da je institut plaćenog odsustva nešto što ima prednost u odnosu na godišnji odmor.

“Godišnji odmor može da sleduje nakon što istekne plaćeno odsustvo. Izuzetna situacija bi bila ako je to godišnji odmor iz prethodne godine, i ako prostoji problem da se on iskoristi u zakonskom roku. Međutim Zakon o radu predviđa i tu opciju da se odgodi i iskoristi kasnije”, jasan je Purišić.

Ostaje, navodi ministar, da se ovih dana konačno definiše taj stav, te da će Ministarstvo rada i Uprava za inspekcijske poslove narednih dana izaći sa stavom.

Odgovorio je ministar i poslodavcima koji pozivaju radnike da se vrate na posao, iako imaju djecu mlađu od 11 godina. Purišić kaže da je naredba NKT-a nešto što mora da se poštuje.

“Ja mislim da je ta naredba bila jasna. Dok traje pandemija, dok je ta mjera na snazi poslodavci ne bi trebalo da traže povratak radnika, ako koriste plaćeno odsustvo radi čuvanja djece mlađe od 11 godina”, izričit je Purišić.

Kaže i da će krizom biti najviše pogođeni zaposleni u turizmu, te da će Vlada uskoro izaći sa trećim paketom mjera.

“Mislim da će u tom paketu mjera biti potrebno da bankarski sektor više učestvuje i da će on biti vremenski ograničen i na narednu godinu”, zaključio je Purišić.

Za 50 dana još 4.916 nezaposlenih

Za 50 dana pandemije korona virusa ZZZCG registrovao je još 4.916 nezaposlenih, kazao je ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić.

On navodi da će pandemija i kriza definitivno negativno uticati na te trendove.

“Mi u prvih 50 dana imamo 4.916 novonezaposlenih na evidenciji ZZZCG”, kazao je Purišić.

Prema podacima Poreske uprave, kako kaže Purišić, na 26. april evidentirano je oko 3.600 otkazanih radnih odnosa.

“Srećom imamo oko 1.700 novoprijavljenih, pa se u tom dijelu umanjuje potencijalna stopa nezaposlenosti”, kaže Purišić.

Ističe i da se oko 520 njih prijavilo na evidenciju nezaposlenih i, kako dodaje, to su ljudi koji su pokazali želju da se ponovo zaposle.

“Ovo ostalo, bojim se da je u dobroj mjeri rezultat najava Vlade da pomogne nezaposlenim i najava programa novog zapošljavanja, koje dolazi u procesu namjere Vlade da legalizuje neke neformalna poslove. Vjerujem da je u dobroj mjeri to rezultiralo ovako značajnom broju prijavljenih na ZZCG”, kazao je Purišić.

On je istakao i da tokom marta, gotovo niko nije otpustio radnike.

“U toku aprila je došlo do otpuštanja, posebno kada su došle mjere da će se davati subvencije za nova zapošljavanja radnika sa evidencije ZZZCG”, kazao je Purišić.

FRIDOM HAUS

U najnovijem izvještaju “Države u tranziciji”, organizacije Fridom Haus (Freedom House) koja se bavi ljudskim pravima i promovisanju demokratije u svijetu, Srbija i Crna Gora izgubile su epitet “djelimično konsolidovanih demokratija”.

Na tradicionalnoj godišnjoj listi ove organizacije, nakon analize stanja, Fridom Haus (FH) vratio je ove dvije države Zapadnog Balkana, korak unazad, odnosno u grupu tranzicionih odnosno, “hibridnih režima”.

Pojam “hibridni režim” podrazumijeva države u kojima su demokratske institucije krhke i u kojima postoje značajni izazovi u odbrani političkih prava i građanskih sloboda.

“Godinama unazad uvećavanim zarobljavanjem države, zloupotrebom vlasti i taktikom strahovlade, Aleksandar Vučić u Srbiji, i Milo Đukanović u Crnoj Gori, odveli su svoje države ispod crte – prvi put od 2003. godine, nijesu više kategorisane kao demokratije među zemljama u tranzitu”, navode u FH, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Crna Gora, kako kažu u FH, pridružila se Srbiji, “izlazeći iz grupe demokratija nakon što je deceniju unazad praktično lebdela iznad praga”.

Za Crnu Goru u FH ukazuju na bojkot opozicije u radu Skupštine. Podsjeća se na odsustvo opozicionih stranaka nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, kada je zbog slučaja, poznatog kao “Državni udar”, odlučila da stupi u bojkot parlamenta, smatrajući da je taj događaj uticao na rezultate izbora.

Na drugoj strani, među državama Zapadnog Balkana ima i onih koje su napredovale – Kosovo i Sjeverna Makedonija. U odnosu na izvještaj objavljen 2019. učinile su, navodi se, značajan napredak.

“Kosovo i Sjeverna Makedonija zabiležile su višestruko poboljšanje rezultata. Kosovo je jedina država koja je bilježila konstantan napredak posljednjih pet godina”, piše u izveštaju.

Ipak, u FH iskazuju i izvesnu rezervu jer, kako navode, “nedavna dešavanja u obje zemlje izazivaju sumnju u pogledu budućeg napretka”.

Na osnovu svih navedenih promjena, u grupi djelimično konsolidovanih demokratija tako je sada, nakon novog izvještaja, ostala još samo Hrvatska. Položaj Bosne i Hercegovine ostao je nepromijenjen, odnosno svoje mjesto nije mijenjala ni u boljem ni u gorem pravcu.

Najduža lista kritika među državama Balkana upućena je na račun Srbije. Njeni rezultati su u konstantnom padu pet godina unazad. Opisujući lošu klimu i nedemokratske principe u Srbiji, FH podsjeća i na bojkot opozicije u radu parlamenta i kritikuje način na koji ta institucija funkcioniše.

Navodi se da je od dolaska na vlast, 2012. godine, vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) sistematski je ograničavala ulogu opozicije.

Ukazuje se da su od 2016. do 2018. godine na dnevnom redu sjednica Skupštine bili samo predlozi zakona koje su predlagali vlast i koalicioni partneri.

Izvještaj Fridom Hausa ove godine posebno se bavi uticajem Kine na države u tranzitu koja, kako se konstatuje, pokazuje slične afinitete kao Rusija.

Navodi se da su tranzicione države dokumentovano već dugo pod uticajem agresivne spoljne politike Rusije, čiji je cilj destabilizacija transatlantskog saveza i ponovno uspostavljanje onoga što on smatra “sferom uticaja”.

Ocjenjuje se da posljednjih godina predsjednik Kine, Si Đinping, nije bio ništa manje aktivan u promociji ciljeva svoje spoljne politike.

“Iako je međunarodni angažman Kine često manje direktno konfrontiran od ruskog, on ipak ima podmukli uticaj na razvoj i funkcionisanje demokratskih institucija u regionu koji se protežu od centralne Evrope do centralne Azije”, navode u FH.

DELEGACIJA EU

Tenderski postupak za gradnju infektivne klinike, za koju je Evropska unija izdvojila 4,5 miliona eura, još nije počeo, saopšteno je Pobjedi iz Delegacije EU u Podgorici, na osnovu čega je jasno da su netačne tvrdnje GP Ura da je Vlada nenamjenski potrošila novac iz evropskih fondova.

Iz GP Ura su ranije ustvrdili da je Vlada 2019. saopštila da je novac za gradnju infektivne klinike obezbijeđen iz programa IPA EU i dijelom iz budžeta, a lider Ure Dritan Abazović direktno je optužio premijera Duška Markovića ,,da ne govori istinu o tome kako je utrošen novac iz evropskih fondova“.

Na premijerskom satu Marković je saopštio da će prikupljeni novac od donacija NKT-a usmjeriti za gradnju infektivne klinike, napominjući da za gradnju klinike imaju i finanijsku podršku EU.

“Vlada će donijeti odluku da sredstva od donacija Nacionalnom koordinacionom tijelu budu usmjerena na izgradnju nove infektivne klinike u Podgorici”, rekao je premijer, dodajući da će se imena svih donatora upisati u temelje ove klinike.

Iz Delegacije EU su za Pobjedu precizno pojasnili detalje ugovora sa Vladom Crne Gore.

“U decembru 2019. Evropska unija i država Crna Gora zaključile su ugovor o finansiranju IPA 2018, u okviru kojeg je 4,5 miliona eura bilo namijenjeno za izgradnju klinike za infektivne bolesti. Tenderski postupak još nije započeo, jer je u skladu s pravilima EU svu tendersku dokumentaciju prvo trebalo prevesti na engleski jezik. Prevod dokumenata je u toku, uz finansijsku podršku EU”, rečeno je u Delegaciji EU.

Kako navode iz Delegacije, opredijeljeni iznos od 4,5 miliona eura za zdravstveni sektor, u okviru IPA 2018, i dalje ostaje na raspolaganju i biće, kako tvrde, uvećan za dodatnih 9,5 miliona eura.

Ta sredstva su, pojasnili su u Delegaciji, takođe namijenjena zdravstvu, kao dio paketa pomoći od ukupno 50 miliona eura koji je EU izdvojila za društveno-ekonomski oporavak od pandemije kovid-19.

Podsjećaju i da je prošlog mjeseca Delegacija EU potpisala sporazum s UNDP i Vladom Crne Gore o dodjeli još tri miliona eura vrijedne pomoći za hitne potrebe crnogorskog zdravstva.

Iz GP Ura ranije su najavili da će se ovim povodom obratiti EU. Upitani da li su im se iz Ure zvanično obraćali, iz Delegacije navode da do danas nijesu dobili druge upite o ovom pitanju.

ERAKOVIĆ

Pranje ruku jedan je od najefikasnijih načina da spriječimo širenje patogena i sprječavanja infekcija, uključujući i kontrolu Kovid-19, kazao je direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Jevto Eraković povodom 5. maj Dana higijene ruku.

Cilj ovilježavanja tog datuma, koji se ove godine sprovodi provodi pod sloganom ”Sačuvajmo živote: perimo ruke” je da se podigne nivo svijesti o važnosti poštovanja preporuka za pranje ruku u zdravstvenim ustanovama, štiteći na taj način i zdravstvene radnike i pacijente od infekcija.

KCCG se uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pridružio se inicijativi obilježavanja ovog važnog datuma u Crnoj Gori pod sloganom “Čiste ruke za bezbjednu zdravstvenu zaštitu i njegu”, kako bi još jednom izrazili zahvalnost zdravstvenim radnicima, a posebo medicinskim sestrama i babicama, i istakli njihovu krucijalnu ulogu u prevenciji i kontroli infekcije, uključujući i kontrolu širenja SARS CoV2 virusa.

Jevto Eraković, direktor KCCG istakao je da je 5. maj uvijek prilika da podsjetimo da je pranje ruku jedan od najefikasnijih načina da spriječimo širenje patogena i sprječavanja infekcija, uključujući i kontrolu Kovid-19.

“Redovnim, čestim i pravilnim pranjem ruku, zdravstveni radnici i građani daju nemjerljivi doprinost u sprječavanju infekcija”, kazao je Eraković.

Povodom obilježavanja ovog dana, KCCG će, kako je najavio, distribuirati promotivno informativni materijal zaposlenima.

“KCCG u kontinuitetu ulaže u obezbjeđivanje standarda higijene i obuku zdravstvenih profesionalaca sa fokusom na prevenciju i kontrolu infekcije i mjere higijene ruku, posebno u periodu Kovid-19 pandemije. Obezbijeđene su dovoljne količine sredstava za higijenu ruku”, istakao je dr Eraković.

Mina Brajović, šefica SZO Kancelarije u Crnoj Gori objasnila je da cilj ovakvih inicijativa da se higijena ruku promoviše kao globalni i nacionalni prioritet.

“U trenutku kada se svijet bori sa pandemijom korona virisa bez vakcine i efikasnog lijeka, sprovođenje ove vanredno važne javno zdravstvene mjere, uz nošenje maski i održavanje fizičke distance, predstavlja nezaobilazni sastojak ‘recepta’ za uspjeh u efikasnoj kontroli širenja infekcije novog soja korona virusa. U čistim rukama je bezbjedna zdravstvena zastita i naši životi”, ponovila je Brajović.

Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) kazali su da ovogodišnja kampanja, posebno izdvaja značaj usluga medicinskih sestara i babica i njihov ključni doprinos u poboljšanju održavanja higijene ruku na pravi način i u pravo vrijeme, kako bi se smanjio broj bolničkih infekcija u zdravstvenim ustanovama.

“Bolničke infekcije su jedan od najčešćih neželjenih događaja zdravstvene njege, a stvaran broj pacijenata sa bolničkom infekcijom je teško utvrditi zbog teškoća u prikupljanju pouzdanih podataka. Pri tome, mora se naglasiti da se bolničke infekcije mogu prevenirati, uz primjenu ostalih mjera i sprovođenjem postupaka higijene ruku zaposlenih, na pravi način. Higijenom ruku, koja predstavlja vrlo djelotvorene, a jeftine i dostupne mjere, se sprječava prenošenje mikroorganizama, uzročnika bolničkih infekcija, od kojih su poseban problem bakterije otporne na antibiotike. Pravilnom higijenom ruku obezbjeđuje se, ne samo smanjenje broja bolničkih infekcija, već i restrikcija upotrebe antibiotika, a povećanje bezbjednost pacijenata”, kazali su iz IJZ.

Zbog tih činjenica, ističu da je neophodno obezbijediti mehanizme za konstantno sprovođenje sljedećih mjera:
Programa edukacije i motivacije zdravstvenih radnika;
Kontrolisanje i pridržavanje preporuka o higijeni ruku;
Informisanje pacijenata i članova njihovih porodica o postojećim protokolima higijene ruku;
Prioriritetizaciju higijene ruku unutar zdravstvenih ustanova i obezbjeđivanje finansijske podrške;
Snabdijevanje osoblja sa dovoljnom količnom djelotvornih sredstava za higijenu ruku;
Uvođenje multidisciplinarnog programa, koji će kod zdravstvenih radnika poboljšati poštovanje preporuka za higijenu ruku;
Posebno potenciranje poštovanje preporuka higijene ruku zdravstvenog osoblja na odjeljenjima intenzivne njege;
Na odeljenjima obezbjeđivanje preparata na bazi alkohola na ulazu u sobe pacijenata, pored kreveta i na drugim dostupnim mjestima;
Postoji potreba da se sredstva na bazi alkohola bezbjedno lageruju, jer su zapaljiva.

Adekvatno pranje ruku se, kako ističu, povezuje sa zaraznim bolestima, koje zauzimaju značajno mjestao na listama smrtnosti.

“Posmatrano po grupama zaraznih bolesti, prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, broj prijavljenih slučajeva obolijevanja u 2018.godini je najveći u grupi respiratornih zaraznih bolesti (ne uključujući obolijevanje od gripa) i čini oko 78% ukupnog broja prijavljenih slučajeva zaraznih bolesti. Crijevne zarazne bolesti su na drugom mjestu sa učešćem od 11,5% u ukupnom broju oboljelih, a na trećem mjestu su parazitarna oboljenja sa 7,8%. Ostale grupe zaraznih bolesti prisutne su sa vrlo niskim učešćem (2,3%)”, navodi se u saopštenju.

Trenutna epidemiološka slika izazvana infekcijom virusom Kovid-19, kako dodaju, jasno ukazuje na značaj adekvatnog pranja ruku u prevenciji i tretmanu zaraznih bolesti.

U cilju smanjenja broja infektivnih bolesti, skreću pažnju da ruke obavezno treba prati u sljedećim situacijama:
Prije i poslije jela;
Prije pripremanja hrane;
Prije i poslije hranjenja i presvlačenja beba i male djece;
Prije i nakon posjete bolesniku;
Nakon upotrebe toaleta;
Nakon čišćenja nekog prostora;
Nakon rukovanja sa otpacima hrane ili pražnjenja smeća;
Nakon dodirivanja lica, usta ili brisanja nosa;
Nakon upotrebe cigareta (duvana);
Nakon vožnje sredstvima javnog prevoza (autobusi, tramvaji, trojelbusi);
Nakon kontakta sa životinjama;
Poslije svake aktivnosti prilikom koje se može doći u dodir sa zagađenim predmetima, naročito u vrijeme proglašenja epidemija zaraznih bolesti (npr. gripa i sl).

“Prije pranja ruku važno je podrezati i urediti nokte, jer se ispod njih sakuplja prljavština koja se ne može ukloniti samim postupkom pranja. Za pravilno pranje ruku potrebno je osigurati toplu, tekuću i zdravstveno ispravnu vodu, tekući sapun, ako se koristi čvrsti sapun, treba ga poslije korišćenja isprati pod mlazom vode i staviti u posudicu za sapun da se ocijedi i osuši i jednokratne papirnate ubruse. Postupak pranja se sastoji od kvašenja ruku pod mlazom tople vode, nanošenja tekućeg sapuna, utrljavanja sapunske pjene najmanje 20 sekundi. Potrebno je temeljito istrljati ruke, uključujući prostore između prstiju, palčeve i vrhove prstiju. Upravo su ovo dijelovi na koje se ne obraća dovoljno pažnje prilikom pranja ruku, a gotovo sve što dodirujemo činimo vrhovima prstiju i palčevima. Naročitu pažnju treba obratiti na uklanjanje prljavštine ispod noktiju (preporučuje se upotreba četkice). Pri tome treba paziti na kožicu oko noktiju, jer se ona često oštećuje, pa može doći do infekcije i gnojenja”, ističu iz IJZ.

Poslije sapunjanja, ruke se, kako dodaju, ispiraju pod mlazom tople vode do uklanjanja tragova sapuna.

“Sušenje ruku se obavlja jednokratnim papirnatim ubrusima, koji se poslije upotrebe ubacuju u kantu sa poklopcem. Brisanje ruku peškirima nije preporučljivo, jer su oni najčešće vlažni, čime se omogućava lakše širenje uzročnika bolesti. U nekim situacijama, poželjno je da se obavi i dezinfekcija ruku, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje preparate na bazi etil alkohola”, zaključuje su u saopštenju IJZ.

SAMOSTALNI SINDIKAT

Samostalni sindikat zdravstva tražiće da se zaposlenima u sistemu zdravstva trajno uveća zarada do 25 odsto, najavila je predsjednica Sindikata Ljiljana Krivokapić.

Kako je saopštila, Sindikat će taj zahtjev uputiti premijeru Dušku Markoviću, kao i ministrima zdravlja i finansija Kenanu Hrapoviću i Darku Radunoviću.

Prema riječima Krivokapić, u Sindikatu su svjesni da su zdravstveni radnici posljednjih par mjeseci u borbi sa COVID-19 iskazali i stručnost i hrabrost, i nadasve energečnost.

„Cijeneći komentare države i naroda u cjelini, mišljenja smo da bi trebalo uvećanje u navedenom iznosu da dobijemo trajno“, zaključila je Krivokapić.

Vlada Crne Gore  donijela je 30. aprila odluku da aprilska zarada zaposlenima u zdravstvu i policiji bude uvećana za 15 odsto.