RASTEREĆENJE ZATVORA

Crnogorska Vlada podržala je predloženi zakon o amnestiji kojim je predviđeno skraćenje kazne zatvora za 15 ili deset odsto osobama koje su pravosnažno osuđene za pojedina krivična djela.

Amnestija, koju su predložili poslanici vladajuće koalicije, obrazlaže se kao nužna mjera u aktuelnoj situaciji epidemije koronavirusa radi rasterećenja zatvora i smanjena broja radno angažovanih službenika.

Vlada je u mišljenju dopstavljenom crnogorskom parlamentu navela da predloženi zakona ima za cilj da doprinese prevenciji unošenja i širenja koronavirusa u zatvore.

“Vlada smatra da se predloženim zakonskim rješenjima ne narušava svrha kažnjavanja prvenstveno zbog proporcionaino odmjerenih oslobođenja od izvršenja kazne, uz jasno propisane izuzetke od primjene za pravosnazne osude za određena teška krivična djela”, kaže se u obrazloženju Vlade.

Podsjeća se da je Komitet Savjeta Evrope za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kaznjavanja, izjavom o principima vezanim za tretman lica lišenih siobode u kontekstu pandemije koronavirusa, svim državama članicama preporučio da više koriste preinačenje kazni, raniji otpust ili probaciju.

“To svakako omogućuje institut amnestije u skladu sa našim krivičnim zakonodavstvom”, kaže se u mišljenju koje je Vlada dostavila crnogorskom parlamentu 30. aprila.

Upozorava se da zatvorski sistem predstavlja po organizaclji u okolnostlma pandemije koronavirusa izazovan sistem sa visoklm rlzikom unošenja i širenja virusa.

“Tako da pored svih mjera koje je Vlada preduzela u odnosu na Upravu za izvršenje krivičnih sankcija za prevenciju unošenja virusa u zatvor, kao i dosledne primjene preventivnih mjera, a da bi i preporuke relevantnih međunarodnlh tijela bilo moguće sprovesti uz puno poštovanje prava lica lišenih siobode u skladu sa medunarodnim standardima, Vlada pozdravlja inicijativu poslanika za donošenje Zakona o amnestiji”, kaže se u mišljenju.

U Crnoj Gori se u objektima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija nalazi 1.084 zatvorenika i pritvorenika.

Predlogom zakona predviđeno je skraćenje kazne zatvora 15 odsto za pojedina krivična djela osobama koja su pravosnažno osuđena i nalaze se na izdržavanju kazne.

Za lica koja pravosnažno osuđena za pojedina krivična djela, a nijesu počela izdržavanje kazne zatvora, njeno skraćenje je deset odsto.

Amnestija na važi za najteža krivična djela – ratne zločine protiv civilnog stanovnistva, terorizam i trgovinu ljudima, silovanje, pranje novca, kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije, zlostavlajnje maloljetnog lica, nasilje u porodici.

Anestija se neće primjenjivati za osobe koje su osuđene na 40 godina zatvora i za kojima je izdata potjernica.

Predlog zakona o amnestiji, koji je na dnevnom redu tekuće sjednice, podnijeli su poslanici Miloš Nikolić, Andrija Popović, Genci Nimanbegu, Ervin Ibrahimović, Adrijan Vuksanović, Danijel Živković i Jovanka Laličić.

UNICEF I CRVENI KRST

U okviru zajedničke inicijative UNICEF-a i Crvenog krsta, u Nikšiću i drugim gradovima dijele se higijenski paketi i pelene romskim i egipćanskim porodicama radi prevencije širenja koronavirusa.

“Djeci su pelene prijeko potrebne. Teško se snalazim u ovoj situaciji i ova pomoć UNICEF-a mi dosta znači,” ističe majka dvije bebe Leona Siništaj iz Nikšića.

Za romske i egipćanske roditelje higijenski paketi su za vrijeme pandemije Kovida-19 neophodni.

“Zbog virusa sada je higijena najvažnija, jer djeca treba da peru ruke što češće”, objašnjava Suzana Ejvaz, majka iz Nikšića.

Iako je kriza sa koronavirusom pogodila cjelokupno društvo, u najtežem položaju su ipak oni koji su i prije krize bili na društvenim marginama.

“Sva djeca imaju jednaka prava, ali ne i mogućnosti da ih ostvare. Tokom krize, lako se dešava da najugroženija djeca budu zapostavljena. Upravo je pružanje podrške najugroženijoj djeci i porodicama prioritet UNICEF-a”, ističe Mihaela Bauer, v.d. šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.

Goran Damjanović iz Opštinske organizacije Crvenog krsta u Nikšiću koja je podijelila higijenske pakete, potvrđuje da je romska i egipćanska populacija jedna od najranjivijih grupa i u redovnim, a posebno u ovim vanrednim okolnostima, te da je zato UNICEF-ova pomoć od izuzetnog značaja.

“Saradnja opštinske organizacije Crvenog krsta sa UNICEF-om je dugogodišnja i uvijek plodonosna, a u ovim teškim vremenima najbolje se vidi koliko je ta saradnja i djelotvorna”, ističe Damjanović.

Dodaje da je Crveni krst i ranije pomagao romskim i egipćanskim porodicama na različite načine – od nabavke školskog materijala, mobilnih telefona, hrane, higijenskih sredstava, pa do brige o njihovom zdravlju.

Uz sredstva za higijenu i pelene, svaki paket sadrži i letke o prevenciji širenja koronavirusa na crnogorskom, albanskom i romskom jeziku, kao i brošuru o načinima na koji djeca mogu da zaštite svoja prava u slučaju njihovog kršenja, koju su djeca, zlatni savjetnici Ombudsmana, razvili za svoje vršnjake uz podršku UNICEF-a.

Podjela prve isporuke od 2.000 higijenskih paketa i pelena za romske i egipćanske porodice širom zemlje je u toku. Na ovaj način, UNICEF i Crveni krst podržavaju Crnu Goru da joj zaštita svakog djeteta bude prioritet i tokom pandemije Kovid-19.

U POSLJEDNJIH MJESEC

U Specijalnoj bolnici u Risnu, u posljednjih mjesec, operisano je oko 120 hitnih ortopedskih i neurohirurških pacijenata iz cijele Crne Gore starosti od četiri do preko 90 godina, a sve operacije su uspješno završene, saopštio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

On je u radnoj posjeti Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“ u Risnu, istakao da je ta zdravstvena ustanova od 25. marta od Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) i Kriznog medicinskog štaba određena kao takozvana „čista“ bolnica za hitne ortopedske, neurohiruške i neurološke pacijente.

„Od tada pa do danas u ovoj bolnici je urađeno preko 120 hitnih ortopedskih, neurohirurških i neuroloških operacija. Pacijenti su iz cijele države, starosne dobi od četiri do preko 90 godina. Prema riječima direktora Popovića, pacijenti su bili u veoma teškim stanjima, ali su sve operacije imale stoprocentni stepen uspješnosti“, istakao je Hrapović.

To je, kako je kazao, rezultat dodatne posvećenosti svih zaposlenih.

„Ovim putim im za tu požrtvovanost i vanredni doprinos izražavam veliku zahvalnost u ime svih u Crnoj Gori. Posebnu zahvalnost im dugujemo, jer su bili izloženi mogućim infekcijama, jer su to pacijenti koji su hitno dovoženi iz cijele države i postojala je mogućnost da budu inficirani koronavirusom. Niko od zaposlenih nije odbio nijedan zadatak. Naprotiv, svi su pokazali veliki stepen odgovornosti“, kazao je Hrapović.

Među zaposlenima u risanskoj bolnici, kako je rekao, nije bilo zaraženih koronavirusom, a njih pet je bilo u samoizolaciji.

„Trenutno se u bolnici na liječenju nalazi oko 70 nepokretnih teških pacijenata. Ova bolnica zaista zazalužuje ugled i renome koji je uvijek imala, zahvaljujući menadžmentu, svim zaposlenima, a naravno i onim generacijama koje su ranije radile u ovoj bolnici“, rekao je Hrapović.

On je pojasnio da je posljednjih sedmica fokus bio na koronavirus, ali da redovne aktivnosti pružanja zdravstvene zaštite, svakako, nisu stale.

Što se tiče epidemiološke situacije u državi, istakao je da je stabilna, ali da nikako nije trenutak za opuštanje.

„Još uvijek moramo sa pažnjom da pratimo preporuke i savjete naših ljekara, da poštujemo mjere. Jer smo pokazali da smo do sada zajedno uspjeli. To je rezultat svih nas- i nas kao donosilaca odluka i vas koji ste te odluke poštovali, čuvajući tako vaše, i zdravlje vaših bližnjih. Zato molim da se ne opuštamo i da i dalje budemo veoma obazrivi dok do kraja ne pobijedimo ovu opaku bolest“, poručio je Hrapović.

Direktor Specijalne bolnice Risan, Vlado Popović, zahvalio je ministru na posjeti i istakao da zaposlenima znači pažnja onih koji rukovode zdravstvenim sistemom, napominjući da je posjeta prilika da se ministar uvjeri u ono što je uređeno u posljednjih mjesec.

„Vjerujte da se uradilo mnogo. Ponosan sam na odluku NKT-a i Kriznog medicinskog štaba što su baš ovu ustanovu prepoznali kao kadru da se odazove svim izazovima, kada je riječ o novonastaloj situaciji i zbrinjavanju ortopedskih i hitnih neurhirurških pacijenata. Na moje lično i na zadovoljstvo svih kolega, mi smo tom zadatku odlično odgovorili“, rekao je Popović.

On je istakao ogroman angažman kompletnog osoblja bolnice „bez dana bolovanja, bez ijednog izgovora“.

„Želim da istaknem ogroman požrtvovan rad naših medicinskih sestara, naših terapeuta, koji rade na rehabilitaciji pacijenata. To su mahom stariji pacijenti koji, najčešće, imaju niz pridruženih oboljenja i za čiju je njegu i rehabilitaciju neophodan ogroman trud i zalaganje svih zaposlenih“, istakao je Popović.

On je ocijenio da je cjelokupan sistem na epidemiju koronavirusa odgovorio na dobar način što i brojke pokazuju.

„Naš narod je pokazao ogromnu odgovornost i uvažio smjernice NKT-a, tako da mislim da ćemo u cijeloj situaciji biti na dobiti“, kazao je Popović.

MIRKOVIĆ ZA RCG

Brod “Budva“ Barske plovidbe isplovio je danas u 11 sati iz njemačke luke Hamburg za nigerijsku luku Lagos gdje je očekivano da stigne 19. maja u 14 sati, potvrdio je za Radio Crne Gore direktor Barske plovidbe Tihomir Mirković.

Direktor Barske plovidbe, Tihomir Mirković saopštio je da je nešto poslije 11h brod isplovio, uz napomenu da je brod dobio sve potrebne dozvole.

“Upravo sam prije nekih desetak minuta dobio informacije od kapetana broda da je isplovio iz luke Hamburg. Nije brod imao nikakvo zadržavanje, a ni kompanija nije imala bilo kakve gubitke. Samo je jedan pomorac uhapšen zbog zapljene droge na brodu Budva, nije bilo drugih hapšenja,” saopštio je Mirković.

Podsjećamo, pomorac iz Bara Mladen Radulović uhapšen je u subotu ujutro u njemačkoj luci Hamburg nakon što je policija na brodu “Budva“ pronašla 500 kilograma kokaina.

Akcija je izvedena u saradnji sa partnerskim službama Velike Britanije i Holandije koje zajedno sa crnogorskom policijom prikupljaju dokaze o djelovanju ove kriminalne organizacije.

Izjava direktora Barske plovidbe Tihomira Mirkovića.

SNP

Otkrivanjem pola tone kokaina na crnogorskom brodu u Hamburgu još jednom je srozan ugled naše države u međunarodnim okvirima, a naši pomorci zbog ovakvih situacija trpe teške posljedice, ocijenili su iz Socijalističke narodne partije Crne Gore (SNP).

Iz te partije podsjećaju da je prije nekoliko dana, u Hamburgu je na brodu “Budva”, koji plovi pod našom zastavom i sa crnogorskom posadom, zaplijenjeno pola tone kokaina.

“Podsjećamo i da se radi se o plovilu koje je plaćeno iz državnog budžeta, a koje je napravljeno u Kini. I ‘Budva’ je kao i ‘Jadran’ postala prevozno sredstvo za narkotike, ugled naše države je još jednom srozan u međunarodnim okvirima, a naši pomorci zbog ovakvih situacija trpe teške posljedice”, kazali su iz SNP-a.

Pozivaju ministra saobraćaja i pomorstva Osmana Nurkovića da objasni građanima kako su narkotici mogli biti zaplijenjeni na crnogorskom brodu, koji plovi pod crnogorskom zastavom i na kome rade pomorci iz naše zemlje.

“Evidentno je da ne postoji sinhronizacija u izjavama direktora ‘Barske plovidbe’, koji je šokiran činjenicom da se na crnogorskom brodu dešavaju takve stvari, i premijera Markovića koji kaže da je “Budva” od prvog dana data u zakup stranoj kompaniji”, navodi se u saopštenju.

Iz SNP-a navode da su „Barska plovidba“ i „Jugooceanija“ nekada, kako su kazali, hranile trećinu Crne Gore i gradile Bar i Kotor, dok su danas, kako dodaju, urušena preduzeća koja samo podsjećaju na lijepa vremena u kojima smo živjeli.

“Ne smije se dozvoliti da naši pomorci, koji časno, pošteno i savjesno obavljaju svoj posao i služe na ponos Crnoj Gori, budu prokaženi zbog izuzetaka koji radi lakše zarade i lakomstva ne prezaju od toga da ukaljaju svoj, obraz porodice i zemlje iz koje dolaze”, ističu iz SNP-a.

Iz SNP-a poručuju vlasti da ne treba čuvati državu od vjerujućih ljudi, običnih građana i sveštenika.

“Bezbjednost, čast i ugled države morate čuvati na drugim mjestima i na drugačiji način, onako kako vi nikada nećete biti u stanju da činite”, zaključili su iz SNP-a.

KAŠĆELAN ČESTITAO I PORUČIO

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan čestitao je danas zaposlenima u Službi zaštite Međunarodni dan vatrogasaca, poručio da će lokalna uprava ove godine izdvojiti 70.000 eura za nabavku vatrogasnih odijela i baterijskog razvalnog aparata za intervenciju prilikom udesa.

“Danas slavimo vaš dan, zahvalni za brojne uspješne intervencije na gašenju požara, prilikom poplava i drugih elementarnih nepogoda, za brojne akcije spašavanja i podrške pri saobraćajnim udesima, dopremanja vode u bezvodna područja i podršku državi da se izbori sa pandemijom korona virusa. Vaš grad zahvalan vam je zbog požrtvovanosti, posvećenosti, humanosti, hrabrosti, zbog svakodnevnog zalaganja za zajednicu. Zahvalni smo što dostojanstveno predstavljate jednu tešku i izazovnu profesiju, nikada se ne štedeći”, ističe se u čestitki.

Kako se dodaje, lokalna uprava će i dalje biti pouzdan partner.

IZ AMERIKE

Više od 90 crnogorskih pomoraca, koji su se od izbijanja pandemije virusa korona nalazili na kruzerima usidrenim u američkim lukama, krenulo je nazad u Crnu Goru, saopšteno je Glasu Ameriku u crnogorskoj ambasadi u Vašingtonu koja je koordinisala njihov povratak.

Većina je prethodnih dana bila prebačena na Bahame odakle su brodovima krenuli ka evropskim lukama.

U nedjelju je, ka Dubrovniku, krenuo kruzer kompanije “Carnival Cruise Line” na kojem se nalazi 47 crnogorskih pomoraca.

Prethodna dva dana je ka evropskim lukama krenulo 30 crnogorskih državljana koji se nalaze na dva kruzera kompanije “Norwegian Cruise Line (NCL)”. Njima će iz Marseja i Sautemptona biti organizovan povratak u Crnu Goru.

Ka Evropi plovi i brod kompanije “Princess cruises”, na kojem se nalazi 10 crnogorskih državljana, a u evropske luke uskoro uplovljava još jedan brod kompanije NCL sa četvoro crnogorskih pomoraca.

Sedam crnogorskih pomoraca koji su se nalazili na kruzerima kompanije”Carnival” pogođenim koronavirusom krenuće čarter letovima naredne nedelje sa Barbadosa.

Kako je Glasu Amerike saopšteno u ambasadi, iz američkih luka se planira povratak još oko 150 pomoraca iz Crne Gore, koji rade za dvije kompanije – Royal Caribbean i MSC.

TIM LJEKARA U RISNU

U Specijalnoj bolnici za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju “Vaso Ćuković” u Risnu, prije 15 dana prvi put je urađena operacija tumora mozga kod osmogodišnje djevojčice. Operaciju koja je trajala oko četiri sata, daleko od očiju javnosti, u sjenci aktuelne situacije epidemije novog korona virusa, uradio je tim koji čine direktor bolnice, neurohirurg dr Vlado Popović i njegov kolega, neurohirurg dr Aleksandar Knežević u saradnji sa načelnikom anesteziološke službe, anesteziologom dr Dejanom Miloševićem i njegovim timom.

Izazov

U bolnici u Risnu, jedinoj te vrste u Crnoj Gori, u kojoj je prošle godine obilježen jubilej 50 godina postojanja neurohirurgije, urađen je ogroman broj zahvata, ali direktor te ustanove, kaže da su posebno ponosni na tu uspješno urađenu operaciju, jer je su je prvi put uradili samostalno neurohirurzi te bolnice.

– S ponosom ističem da je to operacija koju su uradili samostalno, prvi put, neurohirurzi naše bolnice. Ono što uspjeh sve čini još većim jeste podatak da se radi o djetetu, tj. djevojčici od osam godina, što je svakako nosilo dodatni veći teret, pažnju i brigu, kako sa našeg hirurškog pristupa, tako mnogo više i sa anesteziološkog, jer nije isto uvoditi anesteziju djetetu od osam godina i odraslom čovjeku. Riječ je o tumoru koji je zahvatio mali mozak i četvrtu moždanu komoru, regije koje zahtijevaju mnogo veće hirurško iskustvo i operacije koje se rade u mnogo većim zdravstvenim centrima u regionu, Beogradu, Zagrebu. Takvi pacijenti su do sada upućivani u zdravstvene centre van Crne Gore – ističe dr Popović.

On ističe da su se hrabro suočili sa izazovom.

– Mogu sa ponosom reći da je kompletan tim na vrhunski način obavio zadatak. Sretni smo ishodom jer je patohistološki nalaz pokazao da se radi o dobroćudnoj promjeni, tako da je faktički djevojčica izliječena. Kontrolni snimci urađeni u srijedu su uredni, potpuno urednog neurološkog nalaza, i sa ponosom ističemo da smo uradili pilocitični astrocitom malog mozga i četvrte moždane komore potpuno uspješno, na isti način kako bi se to radilo u mnogo većim neurohirurškim centrima u regionu – kaže zadovoljno dr Popović.

Veliku zahvalnost upućuje Ambasadi SAD jer su, kaže, sa njima realizovali projekat nabavke operativnog mikroskopa koji im je omogućio da obavljaju najzahtjevnije operacije. Dr Popović, ukazuje da je slične operacije i najveće neurohirurške zahvate radio dr Miloje Joksimović sa Neurohirurške klinike u Beogradu, dugogodišnji konsultant risanske bolnice, ali i čovjek od kojeg su učili on i njegove kolege.

– Svi mi gravitiramo Neurohirurškoj klinici u Beogradu, čiji smo đaci, kao i svi naši prethodnici koji su neurohirurgiju izučavali tamo. Sve zahvate koji su rađeni tamo, dr Joksimović je znanje i iskustva prenosio ovdje nama. I danas, nakon ovog zahvata, možemo s ponosom reći da smo dosta usvojili i naučili, da smo stekli sigurnost, znanje i vještinu da takve operacije uradimo samostalno – kaže dr Popović.

Korona

Odlukom Nacionalnog koordinacionog tijela, bolnica u Risnu je zadužena za zbrinjavanje svih neurohirurških i ortopedskih pacijenata sa teritorije Crne Gore koji su negativni na kovid-19. U toj zdravstvenoj ustanovi, otkad je nastupila epidemija korona virusa, urađeno je 88 je ortopedskih i 28 neurohirurških operacija, od čega su 22 tumora mozga. Dnevno se uradi pet do osam operacija, od čega jedna-dvije neurohirurške koje obavljaju direktor bolnice dr Popović i neurohirurg dr Aleksandar Knežević i četiri do šest ortopedskih. Dr Popović ističe da bi većina tih pacijenata u drugačijim okolnostima bila upućivana na liječenje u druge zdravstvene centre van Crne Gore.

– Tako da možemo biti ponosni da smo u potpunosti odgovorili izazovu koji je pred nas postavio NKT. U našoj bolnici je zbrinuta kompletna ortopedska trauma sa teritorije Crne Gore i ono što svemu daje značaj je to da su u pitanju pacijenti starije životne dobi koji imaju niz pridruženih oboljenja, teško su pokretni i zahtijevaju dvadest četvoročasovnu kontinuiranu brigu i njegu. Zato odajem priznanje i našem srednjem medicinskom kadru koji je nosilac tog posla. Naš hirurški rad apsolutno ima potvrdu urađenog, jedino kada se sve to nadomjesti njegom i radom medicinskih sestara, tako da su one odradile i odrađuju ogroman posao – ističe Popović.

Do sada su samo dva pacijenta ipak morali uputiti na dalje liječenje na Neurohiruršku kliniku u Beogradu, u konsultaciji sa tamošnjim ljekarima, jer se kako objašnjava, radilo o ,,osobama mlađeg uzrasta sa tumorima mozga u dubokoj lokalizaciji i gdje je bilo za očekivati postoperativno i teži deficit“. STATISTIKA Trenutno je u bolnici u Risnu 79 pacijenata, svi su operisani ili se pripremaju za operaciju koja će se uraditi ove sedmice. Na neurohirurgiji je planirano da se uradi šest operacija, od čega su pet tumori mozga. – Nastavljamo nesmanjenim intenzitetom i u potpunosti smo spremni da odgovorimo svim izazovima – poručuje dr Popović.

On ističe da su sve operacije koje obavljaju uglavnom hitne, od kojih je veliki broj urađen noću, u danima vikenda i praznika, te da je kada se sve uzme u obzir jako ponosan na kompletan kadar zdravstvene ustanove na čijem je čelu. Statistika pokazuje da je u Specijalnoj bolnici ,,Vaso Ćuković“ lani urađeno 1.200 operacija, što je u odnosu na prethodni period 117 više. – Uvođenjem novih procedura u oblast ortopedije i neurohirurgije, cilj je da se svake godine broj operacija povećava – kaže Popović.

Fali srednji medicinski kadar
Specijalna bolnica za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju ,,Vaso Ćuković“ u Risnu ima 26 ljekara, sedam specijalista na ortopediji i dva specijalizanta, dva neurohirurga i jednog specijalizanta, dva fizijatra, dva neurologa plus dva specijalizanta, četiri anesteziologa uz jednog specijalizanta, jednog radiologa i jednog specijalizanta, ukupno18 specijalista i sedam specijilazanata, i jedno specijalistu epidemiologije.

Direktor dr Vlado Popović ima riječi hvale za kadrovsku politiku koju je vodio njegov prethodnik, te je stoga u bolnici znatno podmlađen kadar.

– Nastavili smo istu politiku, imamo po jednog ljekara na specijalizaciji iz ortopedije, neurohirurgije i anestezije, dva ljekara na specijalizaciji iz neurologije i specijalizanta iz radiologije. U ovoj godini planiramo prijem još ljekara na specijalizaciji na ortopediji i anesteziji. Što se tiče broja ljekara, zadovoljni smo. Međutim problem je srednji medicinski kadar, tj. odlasci na porodiljska odsustva i u penziju. Tako da imamo deficit 10 do 15 medicinskih sestara, što posebno predstavlja problem u ovim uslovima povećanog obima posla, gdje je potrebna dodatna njega, gdje imate odjeljenja za izolaciju. Tako da ćemo se u narednom periodu obratiti nadležnim institucijama za prijem medicinskih sestara – kazao je Popović.

Nema kovida-19 među pacijentima i osobljem

– Imali smo veliku sreću da je neposredno pred izbijanje epidemije korona virusa specijalizaciju epidemiologije završila doktorka Slađa Zgradić, koja je u ovoj situaciji ponijela veliki teret u organizaciji posla, s obzirom na to da smo mi određeni kao tzv. čista bolnica. Trebalo je sprovesti sve moguće mjere zaštite, kako same bolnice tako i osoblja. Rezultat njenog rada i njene službe je da nemamo nijednog zaraženog pacijenta i što je mnogo bitnije nemamo ni zaraženo medicinsko osoblje – ističe Popović.

40 GODINA OD TITOVE SMRTI

Na današnji dan prije 40 godina, u Ljubljani, u 88. godini umro je Josip Broz Tito, doživotni predsjednik SFRJ i SKJ, čovjek čije su odluke 35 godina presudno uticale na Balkan, Jugoslaviju i Crnu Goru. Bio je to čovjek koga su jednako uvažavali lideri sva tri tadašnja bloka – istočni, zapadni i nesvrstani.

Piše: Zoran Darmanović

„Danas, 4. maja 1980. godine u 15.05 časova u Ljubljani prestalo je da kuca veliko srce predsjednika naše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i predsjednika Predsjedništva SFRJ, predsjednika Saveza komunista Jugoslavije, maršala Jugoslavije i vrhovnog komandanta oružanih snaga Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita“, objavila je Pobjeda u vanrednom izdanju štampanom u večernjim satima u nedjelju, 4. maja.

Građane Jugoslavije te majske nedjelje 1980. iznenadio je neobičan prekid TV programa (na prvom programu bila je zabavna emisija „Nedjeljno popodne“, a na drugom prenos fudbalskog derbija sa splitskog „Poljuda“ Hajduka i Crvene zvezde). Nakon stanke od 30 sekundi, tačno u 18 i 50 spiker TV Beograda Miodrag Zdravković je saopštio: „Radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima, narodima i narodnostima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije: Umro je drug Tito.“

Iako je Tito još od januara zbog ozbiljno narušenog zdravlja bio u Kliničkom centru u Ljubljani, gdje mu je krajem februara amputirana lijeva noga, vijest o njegovoj smrti bila je pravi šok. Gotovo cijela Jugoslavija bila je tada u suzama. (Ko ne vjeruje neka pogleda snimke na Youtubeu). Život u SFRJ je stao.

CKSK Jugoslavije i Predsjedništvo SFRJ proglasom se obratilo jugoslovenskoj javnosti u kojem se, između ostalog, kaže: „Teški bol i duboka tuga potresa radničku klasu, narode i narodnosti naše zemlje, svakog našeg čovjeka, radnika, vojnika i ratnog druga, seljaka, intelektualca, pionira i omladinca, djevojku i majku“.

Savezno izvršno vijeće proglasilo je sedmodnevnu opštenarodnu žalost. Na svim državnim i javnim zgradama istaknute su zastave na pola koplja…

U skladu sa Ustavom SFRJ, funkciju predsjednika Predsjedništva SFRJ preuzeo je Lazar Koliševski, a funkciju potpredsjednika Cvijetin Mijatović. U skladu sa Statutom SKJ, Stevan Doronjski preuzeo je funkciju predsjednika Predsjedništva CK SKJ.

Sahrana

Plavim vozom iz Ljubljane 5. maja, kovčeg sa Titovim posmrtnim ostacima prebačen je u Beograd. Na zagrebačkom Glavnom kolodvoru plavi voz dočekalo je oko 300.000 uplakanih ljudi. U auli Skupštine Jugoslavije u Beogradu državni funkcioneri i građani naredna tri dana u mimohodima, strpljivo čekajući i po desetak sati, odavali su Titu počast naredna tri dana.

Drug Tito sahranjen je 8. maja 1980. godine u Beogradu, po sopstvenoj želji u zimskoj bašti rezidencije na Dedinju koja je nazvana „Kuća cvijeća“. Posljednju poštu drugu Titu na ulicama Beograda, kuda je prolazila pogrebna povorka, odalo je toga dana preko milion građana Jugoslavije. Bila je to najposjećenija sahrana nekog državnika u istoriji. Njoj je, kako je pisala Pobjeda, prisustvovalo 208 delegacija iz 126 zemalja: 121 državna delegacija, 68 delegacija partija, četiri delegacije oslobodilačkih pokreta, devet delegacija međunarodnih organizacija i šest ostalih delegacija. Bilo je 38 šefova država, pet prinčeva, sedam potpredsjednika republika, šest šefova nacionalnih parlamenata, deset predsjednika vlada, tri potpredsjednika vlada, 11 ministara inostranih poslova, 20 članova vlada i 21 državni funkcioner. Na sahrani su bili generalni sekretar UN Kurt Valdhajm, britanska premijerka Margaret Tačer u društvu kraljičina muža, princa Filipa, njemački kancelar Vili Brant, francuski predsjednik Fransoa Miteran, generalni sekretar CK KPSS Leonid Brežnjev i Andrej Gromiko iz SSSR-a, potpredsjednik SAD Volter Mondejl i predsjednikova majka Lilijan Karter, premijerka Indije Indira Gandi, predsjednik Italije Sandro Pertini, Kim Il-sung, Sadam Husein, Muamer Gadafi, Jaser Arafat, Erih Honeker, Robert Mugabe…

Događaj je direktno prenošen preko televizije u Jugoslaviji i još 16 zemalja svijeta. Evrovizija Titovu sahranu proglasila je za drugi najgledaniji događaj u 20. vijeku, odmah poslije slijetanja misije „Apolo 11“ na Mjesec, jula 1969. godine.

„Kuću cvijeća“ je od sahrane do danas posjetilo preko 18 miliona ljudi.

Ko je bio drug Tito 

Josip Broz Tito rođen je u maju 1892. godine, u Kumrovcu (Hrvatska). Tokom revolucionarnog rada služio se lažnim dokumentima, pa je tako i u jednom vojničkom dokumentu austro-ugarske vojske zabilježeno da je rođen 25. maja. A upravo na taj dan 1944. izvršen je i desant na Drvar. Tito nije želio da se taj datum mijenja kad ga je narod već prihvatio pa je 25. maja obilježavan njegov rođendan SFRJ kao Dan mladosti. Omladina, radni ljudi i građani nosili su štafetu i uz prigodan slet na stadionu JNA u Beogradu predavali je kao rođendanski poklon „najvećem sinu“.

Kao austrougarski vojni obveznik u Prvom svjetskom ratu ranjen je i zarobljen u Galiciji, na ruskom frontu 1915. godine. U jesen 1920. vraća se u Zagreb i stupa u KPJ. Iste godine partija je zabranjena. Godine 1937. postao je generalni sekretar KPJ. Radio je i školovao se, 1936. i 1937, u Kominterni u Moskvi u vrijeme najoštrijih čistki unutar sovjetske nomenklature i komunističke internacionale.

Okupacija Jugoslavije 1941. godine Tita je zatekla u Zagrebu. Na njegovu inicijativu, tada je upućen proglas CK KPJ narodima i radnom narodu Jugoslavije, u kojemu se ističe odlučnost partije da u oslobodilačkom ratu ustraje u prvim redovima i poziva radnike, seljake, omladinu, građane i sve rodoljube da se ujedine u borbi za nacionalnu nezavisnost.

Politbiro CK KPJ je pod Titovim vođstvom zatim počinje oružani ustanak protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača. Formiran je Glavni štab Narodnooslobodilačkih i partizanskih odreda Jugoslavije (NOPOJ), a Tito je postao vrhovni komandant.

Uporedo sa uspjesima protiv okupatora i domaćih izdajnika Tito radi na stvaranju nove Jugoslavije. U Bihaću je 27. novembra 1942. održano prvo zasijedanje AVNOJ-a kao alternativa izbjegličkoj vladi u Londonu. Na drugom zasijedanju AVNOJ-a 29. i 30. novembra 1943. u Jajcu donešene su istorijske odluke o budućem uređenju Jugoslavije kao federativne države ravnopravnih naroda i narodnosti Jugoslavije. Tito je dobio čin maršala. Bio je jedini vrhovni komandant u Drugom svjetskom ratu koji je u bitkama lično predvodio svoje borce, pa je 19. novembra 1944. proglašen za narodnog heroja. Ranjen je u Bici na Sutjesci u junu 1943. godine. Ratne operacije su završile 15. maja 1945.

Tito 7. marta 1945. godine formira vladu Demokratske Federativne Jugoslavije.

Nova država je 29. novembra 1945. promijenila ime u Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Postala je dio Istočnog bloka, sa komunizmom kao službenom ideologijom. Zabranjen je rad svih stranaka osim KPJ.

Sukob sa Staljinom

Sukobio se sa Staljinom 1948. pošto je odbacio Rezoluciju Informbiroa komunističkih partija. Tito i jugoslovenski komunisti smatrali su da imaju pravo da sami određuju budući razvoj svoje države jer ih na vlast nije dovela Crvena armija već su se za nju sami izborili.

Uslijedio je oštar obračun sa Staljinovim pristašama u KPJ.

Jugoslavija je nastavila da se razvija kao socijalistička zemlja i potpuno je raskinula sa dogmatskim marksizmom sovjetskog tipa. Do izražaja je došla Titova državnička sposobnost. Vješto je iskoristio hladni rat i nagli prestanak sovjetske, nadoknadio je američkom pomoći. Godinama je vješto balansirao između istočnog i zapadnog bloka, a za Jugoslaviju je izabrao „treći put“, kao jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih u koji su se uključile novostvorene države Trećeg svijeta. Ugled Jugoslavije u svijetu bio je iz godine u godinu sve veći.

Prvi put je Tito izabran za predsjednika Republike 14. januara 1953. godine.

Životni standard stanovništva rastao je iz godine u godinu. Sa crvenim pasošem moglo se putovati svugdje po svijetu. Jugoslovenski građani koji su u tada imali priliku da posjete zemlje istočnog bloka, uvjerili su se u kakvim stegama i neimaštini žive stanovnici država koje su ostale pod „čizmom velikog brata sa istoka“.

Poruke koje nismo čuli

Tito je bez sumnje istorijska ličnost, veliki državnik i revolucionar, pobjednik u Drugom svjetskom ratu, lider Komunističke partije i antifašističkog oslobodilačkog pokreta.

– Mi smo more krvi prolili za bratstvo i jedinstvo naših naroda. E nećemo nikome dozvoliti da nas dira ili da nam ruje iznutra, da se ruši to bratstvo i jedinstvo – upozoravao je Tito.

Znao je da Jugoslavija može opstati samo kao država šest ravnopravnih republika i dvije pokrajine, pa se sa svim pokušajima raspirivanja nacionalizma obračunavao beskompromisno i nemilosrdno. Neki su to smatrali čistkama i obračunom sa neistomišljenicima i smatrali su ga diktatorom.

Kako je vrijeme od njegove smrti prolazilo, njegova poruka „Čuvajmo bratstvo i jedinstvo kao zjenicu oka svoga“, sve je više padala u zaborav.

Neke lokalne vođe, deset godina nakon Titove smrti, poželjele su da u jugoslovenskoj zajednici budu ravnopravniji od drugih. Uslijedio je krvavi raspad zajedničke države, čije posljedice i danas osjećamo.

Tito i Crna Gora
U državi koja je pod vođstvom Josipa Broza Tita stvorena 1945. vraćeno je ime Crnoj Gori, nakon što je 1918. godine na brutalan način prisajedinjena Srbiji. Glavni grad Crne Gore sve do ludila devedesetih nosio je ime Titograd, ali smo se razračunavali sa „retrogradnom prošlošću“ pa je Titograd postao Podgorica, a Titovi spomenici, biste i slike su uklanjani.

Tito se, ipak, 19. decembra ponovo vratio u glavni grad Crne Gore. Otkriven je spomenik Titu na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog na Dan oslobođenja glavnog grada.

Crna Gora se napokon sjetiila da je Tito, kako piše u obrazloženju inicijative za podizanje spomenika, „uradio sve da se nacionalna prava Crnogoraca poštuju jednako kao nacionalna prava ostalih naroda, a crnogorskoj kulturi pruži ravnopravan odnos sa svima ostalima“.

Tito se zadesio u svojoj vili u Igalu kada je Crnogorsko primorje pogodio veliki zemljotres 1979. godine. Na njegov poziv uslijedila je do tada nezabilježena pomoć Crnoj Gori iz cijelog svijeta, kao i solidarnost svih bivših jugoslovenskih republika.

„Druže Tito mi ti se kunemo“ orilo se na Poljudu
Na Poljudu igrao se 43. minut fudbalske utakmice Hajduka i Crvene zvezde, koja je vodila 1:0.

Sudija Nusref Muharemagić na vijest o Titovoj smrti prekinuo je utakmicu. Igrači su se okupili na centru, većina ih je plakala. Oko 50.000 gledalaca na tribinama i igrači nakon minuta ćutanja otpjevali su pjesmu i himnu „Hej Sloveni“.

RADULOVIĆ U PRITVORU

Direktor Barske plovidbe Tihomir Mirković saopštio je sinoć u izjavi za Dan da brod “Budva”, na kojem je u Njemačkoj pronađeno 500 kilograma kokaina, nije dobio dozvolu za isplovljavanje, ali da očekuje da će se to desiti danas. Njemačka policija zadržala je samo crnogorskog državljanina Mladena Radulovića, za koga se vjeruje da je švercovao kokain na brodu.

“Još nije završen ukrcaj tereta. To bi trebalo da se desi danas do podne, kada očekujemo i da će brod isploviti. Od pomoraca niko više nije uhapšen i svi slobodno rade na ukrcaju”, pojasnio je Mirković.

Ovaj incident mogao je Crnu Goru skupo da košta s obzirom da stanje garancija koje je država dala za nabavku i remont brodova za kompaniju Barska plovidba, u čijem je vlasništvu brod “Budva”, na dan 31. decembar 2019. godine iznosi 37,32 milona eura, objavio je “Fideliti konsalting” na instagram profilu.

“Na dan potpisivanja ugovora, 29. januara 2013. godine, garancije su iznosile 41,47 miliona eura, što znači da smo tek na početku otplate ovog kredita. Postavlja se pitanje ako brod “Budva” bude zaplijenjen, da li će se aktivirati garancije, zbog čega bi država morala da plati ukupan iznos od 37 miliona eura”, navodi “Fideliti konsalting”.

Dan saznaje da brod “Budva” ima 23 člana posade i da su svi crnogorski državljani. Osim Radulovića, zasad nije uhapšen niko od ostalih članova posade, ali im je njemačka policija naredila da ne napuštaju brod.

Prema podacima Marinetraffica, brod se trenutno nalazi u luci Hamburg, gdje uplovio poslije 12 dana putovanja, nakon što je 19. aprila napustio Kazablanku.