STRUGAR

Bez javne debate, bez pravog, istinskog dijaloga ne možemo postati civilizovano i demokratsko društvo, kaže komunikolog Miodrag Strugar. To bi, kako navodi Strugar, trebalo da je svakome jasno.

“Pravi dijalog, je neophodan da bi društvo išlo naprijed”, kazao je Strugar, komentarišući početak razgovora predsjednika Vlade Duška Markovića sa važnim društvenim akterima, u okviru dijaloga i inicijative “Savez za Evropu”.

Strugar je naveo i da je u Crnoj Gori i na Balkanu u istoriji više bilo monologa nego dijaloga. Kaže da se u razgovor ulazilo kao u arenu.

“21. vijek bi trebalo da bude vijek pravog istinskog dijaloga na Balkanu”, poručio je Strugar, u Jutarnjem programu TVCG.

BANKA HRANE

Ekstremno bogatstvo manjine i siromaštvo većine urušavaju srednji sloj stanovnika, a samim tim i temelje na kojim počiva društveni razvoj i stabilnost države Crne Gore. Nemamo strategiju za borbu protiv siromaštva kao najvažniji dokument države i ne vidimo postojanje političke volje kod Vlade da se zaštite ljudi, koji se na žalost ubrzano približavaju zoni siromaštva”, upozoravaju u Banci hrane podjećajući na Svjetski dan socijalne pravde, 20. februar.

Kako ističu, ovo je datum koji treba da podsjeti na potrebu za rješavanjem pitanja poput siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti. Izostaje ozbiljna rasprava u javnosti za problem broj jedan koji je prepoznat u Održivim ciljevima razvoja UN-a do 2030, a to je siromaštvo.

“Razmjere problema siromaštva i isključenosti iz društva, značajano su veće nego što to oslikava zvanična statistika. I to je očigledno svima. Dešavaju se gotovo nevjerovatne stvari, pa i to da su za nepun euro povećane penzije. Penzioneri svoja primanja uglavnom koriste za kupovinu ljekova i privatne preglede kod ljekara, što je nedopustivo za zemlju socijalne pravde, kakvom se po Ustavu predstavljamo. Vlada u svojim strateškim dokumentima, čak predviđa i pad realnih zarada od 0,2 odsto za period 2020-2022. Godinama unazad, socijalna pomoć je nedovoljna za goli biološki opstanak porodice”, upozoravaju u ovoj nevladinoj organizaciji.

Kako se dodaje u saopštenu, zaštita mališana koji žive u siromaštvu je tema koja se zaobilazi.

“Mnogo ljudi radi van Crne Gore i koristi mogućnost da bez vize boravi tri mjeseca, kako bi zaradili za egzistenciju porodice. Čemu se možemo nadati kada dođe do liberalizije zapošljavanja u zemljama EU, brine li nadležne? Biro rada preuzima sve moguće radnje da smanji broj evidentiranih nezaposlenih, da bi imao poželjan statistički podatak, ali ne i da bi ljude zaposlio, što je jedan od načina za umanjenje siromaštva. Zvaničnu prisječnu plata od 510 eura prima zanemarljiv broj zaposlenih što je apsurd”, zaključuju u saopštenju.

Najveći broj ljudi, kako kažu u Banci hrane, prima platu od oko 250 do 300 eura mjesečno, a osigurani su na minimalac.

“Problem smanjenja rizika od siromaštva je povezan je s pitanjem nejednakosti u raspodjeli dohotka. Nejednakost u bogatstvu može se ograničiti dobrom poreskom politikom. Kvalitetne socijalne usluge ključne su za borbu protiv sve veće nejednakosti mogućnosti. Ovo je samo mali prikaz teškoća sa kojima se ljudi u Crnoj Gori suočava i ne govori u prilog državi socijalne pravde”, poručuju u Banci hrane.

PURIŠIĆ SE NADA

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić nada da će izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju vrlo brzo biti u parlamentu.

Ministar je podsjetio da je prosječna penzija u Crnoj Gori 288 eura, te da je među najvećim u regionu, a kako dodaje imamo i najbolji odnos između prosječne penzije i zarade.

“Daleko od toga da je ona dovoljna i mi smo kroz izmjene Zakona (o PIO), koji će nadam se vrlo brzo biti u parlamentu, pripremili jedan paket mjera koji će popraviti i adekvatnost penzija”, naveo je ministar, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

Podsjetio je da je lani minimalna zarada povećana 15 odsto.

Purišić je kazao da u Crnoj Gori u prosjeku imamo 53.000 korisnika socijalnih davanja.

“Kada se sve to sabere to je u odnosu na države sličnog nivoa razvijenosti, solidan iznos novca za potrošnju”, naveo je Purišić.

Purišić je, povodom Svjetskog dana socijalne pravde, naveo da Crna Gora teži tom idealu, te da iskoraka ima. “To je prije svega cilj kojem težimo”, naveo je Purišić.

Podsjetio je i da je Vlada na početku mandata za materijalna davanja izdvajala 59 miliona, lani 76 miliona, ove godine 81 milion eura.
Riječ je o 25 vrsta materijalnih davanja.

Purišić je naveo i da oko 8.800 porodica u Crnoj Gori nema osnovne uslove za život. U tim porodicama živi oko 30.000 građana.

“Ukupna davanja za jednu takvu četvoročlanu porodicu se kreću nešto oko 200 eura mjesečno”, kazao je Purišić.

Saopštio je i da pravo na subvencije za struju ima oko 17.000 građana.

“Još jedan broj građana ima to pravo, ali se oni nijesu prijavili”, kazao je Purišić i dodao da tim porodicima EPCG ne smije da isključi struju.
 

ZIMSKE FEŠTE

Tradicionalni kotorski maskenbal, u okviru zimskih karnevalskih fešti, održaće se u subotu, 22. februara od 21 sat, u Poslovnom centru “Vukšić”.

Kako su saopštili organizatori, goste će zabavljati The Grupa i Ansambl Toć.

“Fond nagrada je 3.200 eura i to u kategoriji pojedinačnih maski. Za treće mjesto slijedi nagrada od 100 eura, drugo 200, a prvo 300 eura. U kategoriji grupnih maski, nagrada za treće mjesto iznosiće 400 eura, drugo 600, a prvo 800 eura. Nagrada publike je 800 eura”, navode organizatori.

Nagrađene karnevalske grupe su u obavezi da izađu na karnevalsku povorku u nedelju 23. februara.

Progam Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala 2020. završava se u nedelju, 23. februara, velikom karnevalskom povorkom od 15 sati, nakon čega će biti održan koncert Tri kvarta i Jelene Rozge na glavnom gradskom trgu.

Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.

IJZ

Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da je prošle sedmice registrovan drugi smrtni slučaj od posljedica virusa gripa kod pacijenta iz Nikšića starosti 70 godina, koji je imao hronično oboljenje.

Iz Instituta ističu da je u toku 7. nadzorne sedmice 2020. godine u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje laboratorijskim putem potvrđena su 54 slučaja infekcije virusom gripa.

“Od početka nadzora nad gripom, zaključno sa 7. sedmicom, laboratorijski su potvrđena 183 slučaja obolijevanja od gripa (41 slučaj influence tip B i 142 slučaja influence tip A)”, saopšteno je iz Instituta

CENTAR ZA POSJETIOCE NP

U Centru za posjetioce Nacionalnih parkova Crne Gore na Vranjini, edukatori Parka organizovali su radionicu za djecu predškolskog uzrasta JU “Đina Vrbica” iz Podgorice, gdje su se upoznali sa zanimljivostima biljnog i životinjskog svijeta na Skadarskom jezeru.

Kako napominju u NP, radionica je osmišljena na temu ovogodišnjeg slogana Međunarodnog dana vlažnih staništa – “Život buja u močvarama”, prilagođena uzrastu ciljne grupe, interaktivnog i kreativnog karaktera sa edukativnim igrama u cilju upoznavanja djece sa brojnim zanimljivostima i karakterističnim predstavnicima biljaka i životinja Skadarskog jezera.

“Osim što su imali priliku da saznaju o prirodnim vrijednostima nacionalnog parka, djeca su razgledala i izložbene postavke, fotografije i makete u Centru, i svoje utiske iz Parka iskazala kroz likovne radove. Podsjećamo da je JPNPCG obilježilo ovaj značajni ekološki datum, Svjetski dan vlažnih staništa u NP Skadarsko jezero organizovanjem prve edukativne radionice za učenike sedmog razreda OŠ ‘Pavle Rovinski’ (Podgorica) i OŠ ‘Zarije Vujošević’ (Golubovci). Tom prilikom, učenici su pješačili od centra Virpazara do tvrđave Besac, posmatrali ptice i učestvovali u edukativnoj radionici u Centru za posjetioce na Vranjini”, navodi se u saopštenju.

PROJEKAT UCG

Projekat Reformisanje programa stranih jezika na crnogorskim univerzitetima, vrijedan više od pola miliona eura, unaprijediće 150 nastavnih planova i programa stranih jezika, od čega je na Univerzitetu Crne Gore (UCG) 120.

Iz UCG kazali su da će reformisana nastava stranih jezika kroz taj projekat odgovoriti i na potrebe studenata sa oštećenjem vida i sluha.

“Projekat vrijedan oko 595,54 hiljade eura, koji Filološki fakultet UCG realizuje sa partnerskim univerzitetima u Crnoj Gori i Evropskoj uniji (EU), unaprijediće 150 nastavnih planova i programa stranih jezika, od čega je na UCG 120”, navodi se u saopštenju.

Iz UCG su kazali da je projektni tim realizovao opširnu studiju postojećeg stanja u nastavi stranih jezika u visokom obrazovanju u Crnoj Gori.

Rukovodilac projekta Milica Vuković Stamatović rekla je da je studija obuhvatila oko dvije hiljade ispitanika – studenata, univerzitetskih nastavnika i poslodavaca u Crnoj Gori.

“Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta, međusobna i međunarodna saradnja crnogorskih univerziteta, kao i osnaživanje nastave drugog stranog jezika na svim fakultetima”, navela je Vuković Stamatović.

Kako je kazala, partneri u projektu su univerziteti Mediteran i Donja Gorica, kao i tri univerziteta iz EU, koji će pružiti ekspertsku podršku iz oblasti nastave jezika struke u visokom obrazovanju.

Vuković Stamatović je navela da je pridruženi partner u projektu Ministarstvo prosvjete Crne Gore.

“Sa obzirom na to da jedan od partnerskih univerziteta ima stručnjake koji se bave nastavom stranog jezika za osobe sa oštećenjima vida i sluha, projekat će omogućiti da se pojedini nastavnici obuče i za taj vid nastave”, kazala je Vuković Stamatović.

Kako je navela, stručnjaci sa tri partnerska univerziteta održaće obuke za nastavno osoblje Filološkog fakulteta, a biće organizovana i ljetnja škola na kojoj će biti testirani unaprijeđeni nastavni planovi, kao i međunarodna konferencija iz oblasti nastave jezika struke.

Iz UCG kazali su da će tokom projekta biti osmišljeni i novi nastavni materijali, odnosno kreirani udžbenici za nematičnu nastavu stranih jezika.

“Planirane su i studijske posjete eksperata sa partnerskih univerziteta, kao i studijske posjete nastavnika Filološkog fakulteta partnerskim institucijama”, naveli su iz UCG.

Iz te obrazovne ustanove rekli su da je veliki dio novca namijenjen povećanju bibliotečkog fonda Filološkog fakulteta, koji će se sastojati od najmodernijih udžbenika jezika struke, odnosno udžbenika metodike nastave stranih jezika.

VAN DER BRUG

Generalni sekretar Konfederacije evropskih probacionih službi (CEP) Viljem Van der Brug, tokom zvanične posjete Crnoj Gori, kazao je da je zadovoljan postignutim rezultatima u razvoju sistema izvršenja alternativnih sankcija.

Iz Ministarstva pravde saopštili su da je Brug posjetio i Direkciju za uslovnu slobodu tog resora gdje je održao prezentaciju o radu CEP-a i predstavio mogućnosti podrške Crnoj Gori kao članici.

Brug je razgovarao sa generalnom direktoricom Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde, Natašom Radonjić i direktorom Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Milanom Tomićem i tom prilikom naveo je da je zadovoljan postignutim rezultatima u razvoju sistema izvršenja alternativnih sankcija.

On je danas obišao i jednu kompaniju sa kojim Ministarstvo pravde ima Sporazum o saradnji o izvršenju kazne rada u javnom interesu u Danilovgradu.

HERCEG NOVI

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i njegovi saradnici obišli su danas naselje Podi, gdje su sa predsjednikom te Mjesne zajednice, Jovicom Misinezovićem, obišli više lokacija na kojima se izvode radovi na izgradnji trotoara i kanalizacije i tamponiranju puta.

Kako je saopšteno iz Opštine, Katić je zadovoljan intenzitetom i načinom izvođenja radova, a posebno je čestitao Misinezoviću i njegovom timu, koji posvećeno i odgovorno rade za boljitak mjesne zajednice na čijem je čelu.

“Uradilo se zaista puno, a dosta toga i na inicijativu MZ Podi. Danas smo obišli radove na završetku izgradnje kanalizacije u naselju Topovi, radove na izgradnji trotoara, puta prema budućem domu za stare, kao i radove na tamponiranju dijela puta u zaseoku Crmnica. Vidno je da se u ovoj mjesnoj zajednici mnogo toga radi, kao što se radi i u ostalom dijelu grada. Trudimo se da imamo što je moguće više radova u svim mjesnim zajednicama kako bi imali ravnomjeran razvoj čitavog grada”, kazao je Katić neposredno nakon obilaska terena.

U projekat izgradnje sekundarne kanalizacije na Podima Opština Herceg Novi je uložila 300 hiljada eura.

Katić je najavio da to naselje uskoro očekuje realizacija kapitalne investicije – nova javna rasvjeta prostiraće se od kružnog toka u Meljinama do kuće Gudelja, kako je i predviđeno projektom za koji je izdata građevinska dozvola.

On je naglasio da će Podi, uz sve radove koji se sada izvode i koje tu mjesnu zajednicu očekuju u budućnosti, biti dosta kvalitetnije infrastrukturno opremljeno.

Predsjednik Mjesne zajednice Podi Jovica Misinezović je kazao da je u naselju Crmnica urađen put u dužini od 140 metara, kao i da se ovih dana izvode radovi na tamponiranju oko 330 metara puta. Nakon završetak tih radova, uslijediće spajanje sa Modrom pločom, čime će biti rasterećena Ustanička ulica. Uređenje puteva očekuje se i nakon završetka radova na izgradnji kanalizacije u naselju Topovi.