NEVRIJEME U BIJELOM POLJU

Veliki dio Opštine Bijelo Polje tokom noći zadesilo je snažno olujno nevrijeme, napravivši štetu na brojnim objektima, stubovima za električnu energiju, a polomljena su i brojna stabla.

“Od sinoć je podrčuje Vraneške doline bez električne energije. Pod naletom vjetra popadali su stubovi na niskonaponskoj mreži u više sela. Ekipe Cedisa nastoje da zamijene stubove u Mahali, Bijelom Potoku, Grabu i Goricama”, kazao je Radiju Crne Gore predsjednik Mjesne zajednice Pavino Polje, Slobodan Leković.

Prema riječima Sakiba Čindraka, predsjednika Mjesne zajednice Bistrica I, tamošnja sela su periodično ostajala bez struje da bi se jutros situacija stabilizovala. Bilo je štete na pomoćnim objektima, a mještanini Halidu Haskoviću vjetar je odnio krov sa sjenjaka.

U Mjesnoj zajednici Rasovo, u selu Borovac, porodica Adžibulić ostala je bez krova na porodičnoj kući. Na sreću nije bilo povrijeđenih.

Tokom noći napadao je i snijeg koji je u višim predjelima dostigao visinu od 20 centimetara, dok je u nižim, tek pokrio površine.

Kako smo saznali iz JKP “Lim” snjegočistači su upućeni prema planinskim selima, jer je mećava na nekim mjestima stvorila namete.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

IZ URA-E PORUČUJU

Grad hotel Sveti Stefan nije na prodaju, saopštio je član Opštinskog odbora (OO) URA Budva, Blažo Rađenović i dodao da pod hitno treba pokrenuti krivični postupak protiv svih osoba uključenih u, kako je poručio, otimačinu paštrovskih kuća na ostrvu.

On je u reagovanju na informaciju da su akcije Svetog Stefana uključene na slobodno berzansko tržište, naveo da to nije prvi put da URA poziva nadležne da reaguju, dok tužilaštvo ćuti na njihove pozive.

“Vlada nastavlja saradnju sa firmom koja iz godine u godinu bilježi milionske gubitke. U isto vrijeme ta firma najavljuje novih 70 miliona ulaganja u hotel Kraljičina plaža, što predstavlja podatak koji bi po prirodi i logici stvari morao biti posao i alarm za tužioca”, naveo je Rađenović u saopštenju.

On je pitao da li je prirodno da neko, u ovom slučaju firma Adriatic properties grčkog biznismena Petrosa Statisa, koja posluje sa gubitkom po osnovu zakupa hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, sada ulaže novih 70 miliona u hotel Kraljičina plaža.

“Da li je u stvari planirano da prodaja stanova za tržište na ovoj lokaciji treba da ‘ispegla’ i gubitke i nova ulaganja i novu zaradu od prodaje? I ključno pitanje da li ih je iko od nadležnih pitao o porijeklu novca u ovakvim finansijskim okolnostima”, pitao je Rađenović.

On je kazao da su u URA-i sigurni da će imovina starih paštrovskih porodica preživjeti i taj pokušaj pohare i da će mještani naći način da ih odbrane.

Rađenović je saopštio da će URA Budva, kao jedan od konstituenata izvršne vlasti u Budvi, pozvati svoje koalicione partnere na novi građanski protest protiv takvog odnosa prema Svetom Stefanu i Miločeru.

“U međuvremenu, još jednom pozivamo Vladu da raskine štetni ugovor sa firmom Adriatic properties, tužilaštvo da preispita čitav slučaj transformacije Budvanske rivijere iz vlasništva Opštine Budva u vlasništvo Vlade, pa do sadašnje segmentacije i berzanskog ‘usitnjavanja’. Pozivamo i građane Budve i Crne Gore da ne dozvole da pored njih živih nestaju preostali vrijedni resursi ovog grada i države”, zaključio je Rađenović.

STANKO ČUVAR TRADICIJE

Na ulazu u uvalu Valdanos svetionik Mendra već 134 godine dočekuje pomorce. Mendra je jedini svetionik u Crnoj Gori koji ima ljudsku posadu. U toj tački crnogorska obala najdalje zalazi u Jadransko more.

Na putu ka prelijepoj uvali Valdanos, odnosno na obližnjem rtu Mendra, smješten je najstariji svetionik u Crnoj Gori. Upravo tu je, prije 16 godina novi dom našao Ulcinjanin Stanko Stojanović.

“Bivši svetioničar odlazi u penziju. I tako, izašao konkurs, prijavio se. Više sreće nego pameti. I tako sam ostao tu da radim… Prije su tu radile dvije porodice kad nije bilo struje, a od kad je došla struja tu sam samo ja. Imali su plinske flaše. Jedna porodica je bila dežurna, jedna je odmarala. Bila je tabla, koju sam izgubio, od 365 dana gdje je pisalo kad se pali, a kad se gasi svetionik. Sve je to bilo ručno i 1985. godine kad je stigla struja jedna porodica se iselila i ostao je jedan svetioničar. Onda sam ja njega zamijenio”, priča Stanko.

Svetionik na Mendri sagrađen je 1886. godine i ucrtan je u nautičkim kartama svijeta. Jedini na crnogorskoj obali ima svetioničara.

“Radno vrijeme je noću. Imam obavezu da se javim obalnoj stanici Radio Bar u 11 i u dva sata sljedećeg dana”, navodi Stanko.

“Ovaj svetionik se nalazi na 38 metara nadmorske visine. Karakteristike su mu – baca tri bijela blijeska na more u deset sekundi, 24 nautičke milje, znači negdje oko 40 kilometara… Kad su idealni uslovi, vide nas”, priča Stanko.

Pomorcima je, kaže, i pored nove tehnologije, najdraže da vide svjetlo sa njegove kule.

“Najsigurniji su kad to vide svojim okom, svetionik. Kažu – džabe navigacioni sistemi, džabe sve, kada mi vidimo karakteristiku svetionika onda znamo da su tu blizu”, priča svetioničar.

Stanko na Mendri provodi 365 dana u godini. Osim porodice, česti gosti su mu novinari. Ipak, priznaje da se navikao na samoću.

“Navikao sam više. Meni sad gužva smeta… Čovjek navikne na samoću. Najgore kad su nevremena. Baš nije lijepo. Zašto? Tu su grmljavine, vjetrovi. Svaki vjetar vas hvata na rtu. Bila su dva udara groma. Nije baš jednostavno”, kaže Stanko.

Ovo područje crnogorske obale, koje najdalje zalazi u Jadransko more, bogato je, kaže, divljim životinjama.

“Prijatelji su mi divlje svinje, lisice, šakali. Ima tih divljih životinja dosta…. Savkodnevno se vidi neka od ovih životinja…. Na vrijeme briše”, priča naš sagovornik.

Ovaj Ulcinjanin, jedini svetioničar u Crnoj Gori, očekuje da će još godinama sa Mendre nadgledati more i da će dočekivati pomorce.

“Ja se nadam do penzije, ali ne zna se što donosi sjutra dan. Vidjećemo dokle bude…”, kaže Stanko.

ZBOG DIPLOME

Ministar prosvjete dr Damir Šehović razriješio je direktoricu Druge osnovne škole iz Budve, Zoricu Stanković, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.

“Nedavno se u medijima pojavila informacija da diploma profesora geografije, sa kojom je Stanković primljena na to radno mjesto i koja se vodila na Univerzitet u Novom Sadu, nije vjerodostojna. Kako je riječ o teškim optužbama, Ministarstvo prosvjete se odmah obratilo tom Univerzitetu. Trećeg februara ove godine Ministarstvu prosvjete je odgovoreno da Zorica Stanković nije završila studije na Prirodno – matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu”, navode iz Ministarsva.

Imajući u vidu da Stanković nije dostavila vjerodostojan dokaz prilikom konkurisanja za mjesto direktora, navode da je odmah po zvaničnom dobijanju takve informacije, razriješena dužnosti. 

Dodaju da se podrazumijeva da je dokumentacija koja se predaje na konkursima iz oblasti prosvjete, kao i na konkursima iz drugih oblasti, validna.

“Za njenu istinitost odgovara onaj koji je dostavlja. Sve ostalo je naravno potpuno neprihvatljivo i biće predmet sankcija, kako u ovom, tako i u svakom drugom slučaju”, piše u saopštenju.

Ministarstvo će, kako navode, kao i do sada, odgovorno obavljati svoj posao, te u funkciji čuvanja kredibiliteta obrazovnog sistema sankcionisati svako nezakonito postupanje, od koga god ono dolazilo.

POZIV KOMPANIJAMA

Udruženje Roditelji i škola za srednje i više stručno obrazovanje “Sergije Stanić” iz Podgorice pokrenuli su inicijativu “I ja želim užinu”, u toku koje je do sada obezbijeđena besplatna užina za 125 djece koja dolaze iz socijalno ugroženih porodica. Da bi taj broj rastao, iz udruženja i škole pozivaju zainteresovane firme i pojedince da podrže akciju.

Socijalna radnica u Udruženju Roditelji, Katarina Čarapić, pojasnila je da inicijativa “I ja želim užinu” ima za cilj da se obezbijedi besplatna đačka užinu za djecu osnovnoškolskog uzrasta, koja dolaze iz socijalno-ugroženih porodica u Podgorici, za sada jedinom gradu u kojem postoji organizovana đačka užina.

“Na ovu akciju su na podstakle riječi djece sa kojom se tokom cijele godine družimo, učimo i radimo na osnaživanju njihovih kapaciteta u dijelu obrazovanja i socijalizacije. Te riječi su više-manje slične, a svode se na to da ta djeca nemaju užinu, da često slažu drugare kako nisu gladni, da ne vole školski odmor jer često budu sami, da ništa ne doručkuju prije škole, eventualno pojedu parče hljeba što ostane od obroka iz narodne kuhinje“, rekla je Čarapić. 

Ona je kazala da je za uspješno funkcionisanje u toku dana važno da sva djeca imaju užinu i da je dug period boravka u školi.

“Nažalost, većina djece iz socijalno ugroženih porodica nema tu mogućnost. Zato pozivamo sve zainteresovane firme i pojedince da nam se pridruže i podrže ovu inicijativu kako bi obezbijedili besplatan broj besplatnih užina i zajedno se borili za veću jednakost mališana“, istakla je Čarapić.

Ona je kazala da su sa školom “Sergije Stanić” i nekoliko kompanija i pojedinaca uspjeli da obraduju 125 mališana na teritoriji Podgorice besplatnom užinom, ali da ih još puno čeka.

Čarapić je kazala da trošak užine do kraja školske godine po djetetu iznosi oko 50 eura.

 Pomoćnica direktora Osnovne škole „Radojica Perović“, Gordana Zeković, kazala je da mnogo djece dođe u juatrnju smjenu na nastavu da prije toga kući nisu doručkovali.

Ona je ukazala i na važnost socijalizacije toku užine.

“Ako se sjetimo naših školskih dana, svjesni smo da smo najpljepše užine stvarali u toku školskog odmora. Djeca su tad sva zajedno, druže se dijele užinu. Međutim, ono što vrlo često možemo da vidimo jeste slika djeteta koje stoji samo, po strani, koje nema užinu iz razloga što nije u mogućnosti da je kupi“, rekla je Zeković.

Ona je ukazala da postoji veliki broj porodica koje su u stanju socijalne potrebe i koje nemaju mogućnost da djeci obezbijede užinu.

“Iako je užina koju proizvodi škola „Sergije Stanić“ ima pristupačnu cijenu, za većinu porodica to je previše. Iz tog razloga treba podržati inicijativu koju su pokrenuli Udruženje Roditelji i škola „Sergije Stanić“. Pozvala bih sve društveno-odgovorne firme, ustanove kompanije da pomognu, da doniraju jedan dio svog novca kako bi svako dijete moglo da prima užinu“, rekla je Zeković.

Ona je poručila da užina ne bi trebalo da bude luksuz, nego nešto što je dostupno svakom djetetu.

OBRADOVIĆ OCIJENILA

Pitanje poboljšanja žena najbolje je posmatrati u pravcu boljeg ispoljavanja kapaciteta, odnosno postavljanjem prave osobe na pravo mjesto, smatra sociološkinja Anica Obradović.

“Može se poboljšati, naravno, treba osnaživati i žene i muškarce, ali u smislu razvijanja svojih realnih kapaciteta i sposobnosti. I samo tako ćemo dobiti funkcionalnog pojedinca koji će doprinositi zajednici na osnovu svojih realnih kapaciteta”, kazala je Obradović.

Često se postavlja pitanje zastupljenosti žena na rukovodećim položajima.

“To je jedan pokazatelj, ali kao svaki pokazatelj podložan je interpretaciji. Može da bude pokazatelj da je to društvo ravnopravnih individua”, rekla je Obradović.

Ona kaže da bi poželjno bilo da su i muškarci i žene na pozicijama odlučivanja shodno svojim mogućnostima i kapacitetima.

PODACI METEOROLOGA

Najviše snijega jutros je izmjereno u Plavu – 28 centimetara, na Žabljaku ima oko 20 centimetara sniježnog pokrivača, u Kolašinu i Rožajama 17, dok je u ostalim oblastima na sjeveru ispod 17 centimetara snijega, podaci su Zavoda za hidrometeorologiju i sezomologiju.

Meteorolog Tanja Mirković kazala je u Jutarnjem programu RTCG da je već od juče, od kasnih popodnevnih sati, došlo do pada temperature vazduha.

Tako je jutros na Žabljaku bilo minus šest stepeni, a u Bijelom Polju jedan stepen.

“Jutros duva ponegdje i olujni vjetar sjevernih smjerova. Do sada je samo na sjeveru padao snijeg. Najviše ga ima u Plavu 28 cm, na Žabljaku oko 20 cm, Kolašinu i Rožajama 17, a u ostalim oblastima ispod 17”, rekla je Mirković.

Podsjeća da je za pojedine djelove Crne Gore upaljen crveni meteoalarm, te da se danas očekuje veoma jak sjeverni vjetar, sa udarima orkanske jačine.

PEROVIĆ TVRDI

Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović rekao je da se Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori, boreći protiv spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, bori za bolju Crnu Goru, te da im nije cilj da promijene državu, već sporni pravni akt, piše Dan.

Podsjećamo, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sinoć je u emisiji Telekopija na RTCG ocijenio da je SPC instrument za realizaciju velikosrpskih nacionalnih interesa.

Boreći se, kako je rekao, protiv ovakvog zakona, “mi kao građani Crne Gore, a istovremeno i vjernici Pravoslavne crkve, borimo se za bolju Crnu Goru”.

“Za Crnu Goru koja će imati dobre, a ne loše zakone. Sve ostalo su promašene i neutemeljene priče. Tema je loš zakon. Tema protesta je loš zakon koji jednoj velikoj grupi ljudi i jednoj instituciji, koja okuplja najveći broj vjernika u Crnoj Gori, uskraćuje mogućnost da se za svoja prava bori svim mogućim pravnim sredstvima. Dakle, uskraćeni su nam pravni mehanizmi, uskraće na nam je prilika da se za crkvenu imovinu borimo onako kako se mogu boriti sva fizička i pravna lica u Crnoj Gori do usvajanja ovog zakona”, kazao je Perović.

Prema njegovim riječima, usvajanjem ovog zakona suspendovana su im prava za dokazivanje imovine koja imaju sva druga fizička i pravna lica u Crnoj Gori na osnovu i drugih zakona i Ustava.

“Dakle, zakon je antiustavan i diskriminiše nas kao i Crkvu. Želeći da ovaj i ovakav zakon nestane i da ga zamijeni bolji, mi se upravo borimo za Crnu Goru, kao njeni lojalni građani i kao vjernici Pravoslavne crkve. Sve ostalo je politikantstvo i obmanjivanje javnosti. Sve mimo ove borbe za bolji zakon i za bolju Crnu Goru koja će imati dobre zakone je prazna priča koja obmanjuje javnost, pa makar ona dolazila i sa mjesta predsjednika države”, kazao je Perović.

2019.

Skoro šest miliona biće troškovi države za bolovanja u 2019. godini. Od toga je više od polovine izdvojeno za trudnička bolovanja.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vijestima Sead Čirgić je kazao da je, prema preliminarnim podacima, lani izgubljeno 1.221.028 radnih dana. Prosječno je po zaposlenom izgubljeno šest radnih dana tokom 2019. godine.

“Najčešći razlozi zbog kojih se odobravaju bolovanja su problemi sa kičmom, psihijatrijska bolovanja, kardiološki slučajevi i drugo”, rekao je.

Čirgić je kazao da je prema do sada obrađenim zahtjevima u 2019. godini troškovi za naknade za bolovanje iznose oko 5,6 miliona eura i da je u toku obrada zahtjeva podnijetih u decembru.

Procjena je, kaže, da će nakon obrade svih zahtjeva troškovi biti približno na nivou 2018. godine, odnosno 5.950.039,57 eura.

Čirgić je kazao da se od ukupnih troškova za privremenu spriječenost za rad na trudnička bolovanja odnosi oko 3,09 miliona eura ili 55 odsto.

“Ukupan broj slučajeva bolovanja preko 15 dana, koje su cijenila Prvostepene ljekarske komisije Fonda u 2019.godini,prema preliminarnim podacima, iznosio je 18.891, a u 2018. godini 17.563, dok je broj izgubljenih radnih dana bio 1.221.028, dok je godinu ranije taj broj bio 1.140.540”, objasnio je direktor te ustanove.

POTPISAN UGOVOR

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) potpisao je 28. januara ugovor o isporuci ultrazvučnih aparata proizvođača “Philips” SAD za potrebe javnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori sa firmom Farmalab iz Podgorice. Ukupna vrijednost nabavke je 541.493,03 eura (sa PDV-om), a aparati bi u ustanove u Crnoj Gori trebalo da stignu najkasnije 45 dana od dana potpisivanja ugovora, navodi se u potpisanom ugovoru.

Kako je za Dnevne novine pojasnio direktor FZO Sead Čirgić, u JZU bi trebalo da stigne ukupno 17 aparata.

“Fond za zdravstveno osiguranje je, nakon sprovedenog otvorenog postupka javne nabavke, zaključio ugovor o isporuci 17 ultrazvučnih aparata za potrebe JZU Crne Gore, i to za: JZU Opšta bolnica Cetinje, JZU Dom zdravlja Andrijevica, JZU Dom zdravlja Danilovgrad, JZU Dom zdravlja Herceg Novi, JZU Dom zdravlja Cetinje, JZU Dom zdravlja Mojkovac, JZU Dom zdravlja Podgorica, JZU Dom zdravlja Rožaje, JZU Dom zdravlja Kolašin, JZU Dom zdravlja Tivat i JZU Dom zdravlja Ulcinj po jedan aparat sa odgovarajućim sondama, a za JZU Opšta bolnica Berane, JZU Opšta bolnica Bijelo Polje, JZU Opšta bolnica Nikšić po dva aparata sa odgovarajućim sondama, u skladu sa iskazanim potrebama ustanova i Bilansom potreba koji je sačinilo Ministrstvo zdravlja” naveo je Čirgić.

Prema njegovim riječima, ovo je veoma važan projekat, na čiju realizaciju se čekalo duži vremenski period.

“Pojedine JZU su posjedovale dotrajale, tehnički prevaziđene ultrazvučne aparate, a ovom nabavkom su obezbijeđeni savremeni i kvalitetni ultrazvučni aparati poznatog svjetskog proizvođača ‘Philips’. Isporukom novih ultrazvučnih aparata su stvoreni uslovi za unapređenje ultrazvučne dijagnostike i kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga pacijentima u navedenim ustanovama”, naglasio je Čirgić.