ŠEHOVIĆ IZ LONDONA

Vrijeme je da djeci ponudimo tradicionalni sadržaj na nov – njihov način, kroz digitalizaciju obrazovnog sistema, poručio je ministar prosvjete Damir Šehović, na Svjetskom obrazovnom Forumu (EWF) koji je održan u Londonu.

Time, kako je istakao, ne smijemo djecu “ostaviti pred ekranom”, već upravo im pomoći da na interesantan i nov način, uz pomoć novih tehnologija, steknu trajna znanja, umjesto da dragocjeno vrijeme provode samo na društvenim mrežama.

U okviru Foruma ministar Šehović je učestvovao na Okruglom stolu ministara obrazovanja Zapadnog Balkana na temu „Digitalne vještine: Transformacija u jednoj generaciji“, gdje je sa kolegama iz Regiona razmijenio mišljenja i iskustva na temu digitalizacije obrazovnih sistema.

Šehović je istakao da su naša djeca već dio globalne digitalne generacije,  polazeći od činjenice da ogroman procenat koristi računar i internet, ali dominantno za društvene mreže.

Do promjene, kako je rekao, neće doći dok im ne ponudimo dugotrajno, tradicionalno obrazovanje na njihov način, kroz svijet koji oni razumiju i u kojem žive, a to je digitalni svijet.

“Svjesni toga, preduzeli smo nekoliko koraka ka unapređenju našeg obrazovnog sistema u smislu digitalizacije. Za početak ćemo u saradnji sa Evropskom investicionom bankom u gotovo svim školama obnoviti računarsku opremu, u vrijednosti oko 3 miliona eura. Takođe, od naredne školske godine plan je da pilotiramo projekat digitalne učionice, u okviru koga ćemo djeci ponuditi sadržaj iz klasičnih udžbenika u digitalnoj formi”, poručio je Šehović.

On je pojasnio da “digitalna forma” ne znači puko prebacivanje klasičnog udžbeničkog sadržaja u digtalnu formu, već korišćenje animacija, i drugih digitalnih formi, kako bi se gradivo približilo učenicima.

Rekao je da je namjera da djecu naučimo da nepregledan izvor informacija koje nudi digitalna era nauče da koriste na pravi način i za unapređenje svog obrazovanja, ali i za stvaranje nekih novih vrijednosti.

Kao dobar primjer pomenuo je projekat „Škole za 21. vijek“ koji realizuje Britanski savjet uz podršku Ministarstva prosvjete. Do sada je kroz ovaj projekat za 76 škola obezbijeđeno 2500 mikrobit džepnih računara koje učenici već koriste i kreiraju zapažene projekte.

On je istakao da će do kraja 2021. godine ukupno 4000 mikrobit računara biti dodijeljeno školama u Crnoj Gori.

Sastanku su prisustvovali i zvaničnici Vlade Velike Britanije nadležni za vanjske poslove, a bilo je riječi i aktivnostima koje se realizuju u sklopu Berlinskog procesa.

Akcenat ovogodišnjeg Svjetskog obrazovnog Foruma stavljen je i na posljedni PISA izvještaj, sa posebnim fokusom na glavne odrednice izvještaja, kako se PISA mijenjala u protekle dvije decenije, kao i to u kojoj mjeri PISA testiranje može doprinijeti sveobuhvatnoj promjeni.

Svjetski obrazovni forum bio je prilika da se razmijene iskustva, diskutuje o izazovima i mogućnostima u smislu obezbjeđivanja boljeg kvaliteta na polju obrazovanja, ali i o podršci mladim ljudima da iskažu svoje talente.

U okviru Foruma, delegacija Crne Gore posjetila je i najveći svjetski sajam obrazovnih tehnologija „BETT Show“. 

IZVJEŠTAJ TRANSPARENSI INTERNACIONAL

Prema novom izvještaju Transperensi internašenela o indexu percepcije korupcije, Crna Gora je na 66 mjestu od 180 zemalja i ima indeks 45, kao i prošle godine. Ona je među boljima na Balkanu, odnosno jedino bolji indeks, 47, ima Hrvatska.

Srbija ima isti Indeks percepcije korupcije (CPI) kao i 2018. godine i nalazi se na 91. od 180 mjesta, sa indeksom korupcije 39.

Kako se navodi u izvještaju, od zemalja u regionu, Srbija je bolja od Sjeverne Makedonije i Albanije koje imaju indeks 35 i Bosne i Hercegovine i Kosova, sa indeksom 36.

Indeks percepcije korupcije rangira 180 zemalja i teritorija prema percepciji stepena korupcije u javnom sektoru, na osnovu 13 procjena eksperata i anketa među rukovodiocima preduzeća.

Zemlje se ocjenjuju ocjenama od 0 do 100, pri čemu nula označava najviši nivo korupcije, a 100 najmanji.

“Više od dvije trećine zemalja svijeta, među kojima mnoge spadaju među najnaprednije ekonomije, prema Indeksu percepcije korupcije, stagniraju ili pokazuju znake nazadovanja u naporima za borbu protiv korupcije”, ističe Transparensi internešnel.

Više od dvije trećina zemalja ostvarilo je rezultat ispod 50, a prosječna ocjena je 43.

Prvo mjesto na listi zauzimaju Danska i Novi Zeland sa 87 indeksnih poena, a prate ih – Finska sa 86 i Singapur, Švedska i Švajcarska sa 85.

Na dnu liste su Somalija, Južni Sudan i Sirija sa 9, 12, odnosno 13 indeksnih poena.

Za zemlje iz G7 rezultat je niži nego prethodne godine – Kanada je smanjila CPI za četiri poena, Francuska i Velika Britanija za tri, a SAD za dva.

Njemačka i Japan su stagnirali, a Italija je napredovala za jedan poen.

Zemlje sa prosječnim indeksom 70 su one u kojima se sistematski primenjuju obimne kampanje finansijske regulacije, dok zemlje u kojima je taj proces mali ili nepostojeći imaju prosječan indeks od 34 ili 35 poena.

Od 2012. godine, CPI su značajno popravile samo 22 zemlje, među kojima su – Estonija, Grčka i Gvajana, dok je 21 zemlja značajno nazadovala, uključujući Australiju, Kanadu i Nikaragvu.

Predsjednik Transparensi internešnela Delija Fereira Rubio, rekla je da nezadovoljstvo zbog korupcije vlasti i nedostatak povjerenja u institucije govore o potrebi većeg političkog integriteta i da vlade moraju hitno da se pozabave uticajem velikih količina novca na politički sistem.

BARSELONA

Predsjednik opštine Bar Dušan Raičević učestvuje u radu sjednice Euro-mediteranske skupštine lokalnih i regionalnih vlasti (ARLEM) koja se održava u Barseloni.

Članovi ARLEM-a su usvojili  Akcioni plan za naredni mandat, Program rada za 2020, kao i niz izvještaja i preporuka.

“Među izvještajima o kojima se diskutovalo,   su  i Izvještaj o plavoj ekonomiji za lokalne i regionalne vlasti na Mediteranu i Izvještaj o regionalnim integracijama na Mediteranu. Članovi ARLEM-a su takodje diskutovali o uticaju klimatskih promjena u podrucju Sredozemlja kao i o ulozi lokalnih vlasti u izgradnji partnerstava za održivi razvoj gradova”, saopšteno je iz opštine Bar.

U KCCG

U Centru za radiološku dijagnostiku (CRD) Kliničkog centra Crne Gore otklonjen je kvar na aparatu za magnetnu rezonancu (MR) i on je sada u punoj funkciji, saopštili su iz te zdravstvene ustanove.

Kako dodaju, pacijenti nastavljaju dijagnostiku prema zakazanim terminima na oba aparata sa kojima raspolaže CRD.

“Važno je naglasiti da, zahvaljujući maksimalnom angažovanju zaposlenih CRD-a i razumijevanju naših pacijenata, za ovo kratko vrijeme kada je jedan od dva aparata bio van upotrebe, nije bilo zastoja u dijagnostici magnetnom rezonacom”, napominju u KCCG.

DPNCG I SINDIKAT MEDIJA

Društvo profesionalnih novinara, povodom Dana novinara, apeluje na kolege da poštuju profesionalne standarde, da izvještavju u javnom interesu i u skladu sa dužnom novinarskom pažnjom i da se solidarišu sa kolegama.

“To je naša moralna i obaveza koju nam nalaže etički Kodeks novinara/novinarki Crne Gore. Ugrijana društvena klima, predizborna kampanja koja prerasta u politički sukob dvije susjedne države, prelamaju se preko nas i našeg posla. Ne dozvolimo da budemo nečija moneta za potkusurivanje, da se preko nas šire dezinformacije u cilju nečijeg političkog interesa. Izvještavajmo u duhu dobre vjere i u skladu sa pažnjom koja se očekuje od odgovornog novinara koji piše o pitanjima od javnog interesa”, poručuju u DPN CG.

Loše plate i radni ugovori, napadi, prijetnje…   

“Razloga za slavlje Dana novinara nemamo. Uz sve lošije plate, problematične radne ugovore u dijelu medija, neriješene napade i prijetnje, kao i pritiske na pojedine kolege, omalovažavanje profesije, ovogodišnji Dan, dočekujemo i uz bojazan da nas uhapse zbog širenje panike. Hapšenjem novinara vlast nam je poslala jasnu poruku šta nas čeka ako i nenamjerno pogriješimo, ako joj se ne svidi naslov u mediju u kome radimo, slika… Bićemo optuženi za širenje panike, uhapšeni, pritvoreni. Iako je sloboda medija visoko na ljestvici agende vlasti, slobodno okruženje i uslovi za naš rad to nijesu”, kažu u DPN-u.

Zveckanje lisicama i tvitovanje sa haš tagom lažne vijesti, kako ističu, pritisak su na sve koji rade i više od 10 sati dnevno za plate koje su u prosjeku ili ispod državnog prosjeka.

“Za nas koji smo u ovom poslu već decenijama, nije bilo težeg i izazovnijeg perioda za rad. Zato apelujemo – ne veselite se hapšenju kolega i ne stajte na stranu vlasti, opozicije, pojedinaca, crkve, ili bilo koga drugog. Držimo se zajedno novinari”, poručuju u DPN CG.

Sindikat medija: Ni osnove za promjene na bolje 

Izazovi sa kojima se suočavaju novinari/ke i zaposleni u crnogorskim medijima su tokom protekle godine ostali nepromijenjeni i neke pozitivne pomake su gotovo anulirali negativni koji su se desili, ili su u najavi. Ni zakonodavstvo na čije se izmjene predugo čeka i polažu određene nade se nije mijenjalo, pa samim tim nije dat ni osnov za bilo kakve promjene na bolje”, poručili su iz Sindikata medija Crne Gore, a povodom obilježavanja Dana novinara.

Nije ništa urađeno, kako ističu, ni po pitanju bezbjednosti novinara/ki i rješavanju ranijih slučajeva napada.

“Naprotiv, počeli smo da se suočavamo i sa hapšenjima novinarki i novinara uz objašnjenje da šire paniku navodno objavljujući lažne vijesti. To je ovogodišnji trend i već imamo troje novinara/ki koji su bili hapšeni tokom ove godine. U 2019. godini smo obaviješteni da su neki od najznačajnijih starih slučajeva (ubistvo Duška Jovanovića, primjera radi) vjerovatno konačno zatvoreni, ali na štetu žrtvi, novinara i slobode medija, jer oni neće biti rasvijetljeni. To javno priznanje neuspjeha je došlo sa najviših adresa i sada je jasno da će neki od najtežih slučajeva napada na novinare teško biti riješeni i da niko zbog grešaka u istragama i dalje nije snosio odgovornost. Ni jedan pomak u starim istragama nije napravljen”, ističu u Sindikatu.

Pozitivan primjer kolektivni ugovor u RTCG  

Od pozitivnih događaja, izdvojili su, donošenje Kolektivnog ugovora u Javnom servisu Radio i Televizija Crne Gore (RTCG) koji je popravio materijalni položaj dijela zaposlenih, ali, kako dodaju, to nije dovoljno. Putem Javnog servisa i dalje nijesu krenuli privatni mediji zato ih pozivaju da konačno počnu da se ponašaju odgovorno prema svojim zaposlenima i počnu sa pregovorima u vezi kolektivnih ugovora na nivou medija.

Izmjenjeni Zakon o medijima još nije usvojen, iako se o njemu priča tačno dvije godine. Ni novi Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama (aktuelni Zakon o elektronskim medijima) nije usvojen, a to je uslov da se finansijsko stanje u lokalnim javnim emiterima popravi, jer zaposleni u velikom broju lokalnih medija jedva da primaju zarade i pred gašenjem su.

“Pozitivno je to što su analize o poslovanju medija pokazale da novca u medijskoj djelatnosti u Crnoj Gori ima, da vodeći mediji posluju pozitivno i da cifre kojima upravljaju tokom godine nijesu beznačajne. Uprkos tome medijski radnici su i dalje prilično slabo plaćeni”, navodi se u saopštenju.

Sindikat medija je pozvao nadležne na svim nivoima (državi, opštinama, privatnim medijima) da rade svoj posao i da ga rade savjesno, da poštuju zakone, da ne zloupotrebljavaju položaje na kojima se nalaze i da se prema zaposlenima u medijima ne ponašaju kao da su im potčinjeni ili građani drugog reda.

“Kolege i koleginice pozivamo na solidarnost, stalnu borbu i nepristajanje na kršenje prava koje nam garantuju Ustav, zakoni i ostali važeći propisi, jer je to jedini način da popravimo svoj položaj na radnim mjestima i tako utičemo na svoje živote”, poručili su iz Sindikata medija.

ČESTITKA MSS

U čestitki povodom Dana novinara Crne Gore, Medijski savjet za samoregulaciju pozvao je sve zaposlene u medijima da ne dozvole grube zloupotrebe novinarske profesije, da ne daju logistiku širenju lažnih vijesti ili pak pripremi terorističkih akcija.

Predsjednik MSS Ranko Vujović kazao je da je ovaj dan prilika da podsjetimo koliko je značajan i odgovoran posao kojim se bave novinari danas.

“Posebno u ovom vremenu kada se ponovo povampiraju ideologije krvi i tla značaj novinarstva, odnosno objavljivanja istinite i tačne informacije posebno dobija na važnosti. Zbog toga pozivamo  sve zaposlene u medijima da ne dozvole grube zloupotrebe novinarske profesije, da ne daju logistiku širenju lažnih vijesti ili pak pripremi terorističkih akcija”, navodi se u čestitki.

Vujović ocjenjuje da se već dugo u Crnoj Gori relativizuje odgovornost novinarske profesije i opstruira funkcionisanje samoregulacije, pod geslom da je u novinarstvu sve dozvoljeno.

“ Nažalost to je gruba neistina i koliko je sloboda medija bitna toliko je i odgovornost za napisanu ili izrečenu riječ još veća. Zato još jednom apelujemo na sve novinare da poštuju etički Kodeks i da ostanu posvećeni profesionalnom i etičkom novinarstvu”,  zaključuje u čestitki povodom Dana novinara.

KRSMANOVIĆ

Proizvodnja u nikšićkom Metalcu, koji posluje u sastavu češke firme Termochem, trebalo bi da počne 3. februara, jer to očekuje i poljski investitor za koga se odrađuje naručeni posao, saopštio je direktor fabrike, Živorad Krsmanović.

Novac za nastavak proizvodnje, kako je naveo Krsmanović, planiraju da obezbijede direktno od investitora za kojeg trenutno rade narudžbu.

“Zbog loše finansijske situacije matične kuce, dogovorićemo se da novac direktno ide Metalcu, a ne kao do sada preko majke firme, Termochema. Ako uspijemo u tome novac bi trebalo da pristiže od 26. januara, za šta imamo cijelu sedmicu da realizujemo”, kazao je Krsmanović.

On je precizirao da se konstrukcije koje rade trenutno ugrađuju u Litvaniji, a investitor je poljska firma i da su ovih dana dogovori o načinu isplate.

”Cilj svih tih sastanaka je da novac ide brže ka Metalcu i bez posredovanja matične kuće, a ne kao do sada da stigne u Prag posle 45 ili 50 dana, a kod nas tek poslije toga, zbog čega dolazi do kašnjenja”, objasnio je Krsmanović.

On je poručio da se maksimalno trude da prevaziđu nastalu situaciju u nikšićkom Metalcu.

Proizvodnja u Metalcu prekinuta je 27. decembra po nalogu uprave, a rok za nastavak rada do sada je nekoliko puta odlagan, zbog čega su se radnici u srijedu okupili ispred kapije fabrike, zahtijevajući odgovor o njenoj sudbini.

Radnicima nije isplaćen ni preostali dio oktobarske plate, kao ni, kako tvrde, doprinosi oko godinu, a u fabrici nema ni sirovina za rad.

Metalac, na koji je bio stavljen katanac do avgusta 2016. godine, kupila je češka kompanija Termochem, pokrenula proizvodnju, otvorila vrata tržišta i zaposlila oko 100 radnika.

ČESTITKA MARKOVIĆA

Uloga medija i novinara od izuzetne je važnosti za snaženje demokratije, emancipaciju i ukupan napredak države i društva, ocijenio je premijer Duško Marković u čestitki povodom Dana novinara Crne Gore.

On je saopštio da Crna Gora predano radi na unapređenju ambijenta za rad medija.

“Uloga medija i novinara od izuzetne je važnosti za snaženje demokratije, emancipaciju i ukupan napredak države i društva. Više od jednog vijeka crnogorski novinari su bili hroničari zbivanja ali i pronosili glas razuma u teškim vremenima i istorijskim prekretnicama na Balkanu“, navodi se u čestitki.

Izazovi novog vremena, dodao je on, nijesu zaobišli medijsku zajednicu, koja će, uvjeren je Marković, na najbolji način odoljeti izazovima lažnih vijesti i drugih hibridnih prijetnji kojima je naša država izložena, ostajući posvećeni principima tačnog i pravovremenog izvještavanja o svim pitanjima od interesa za javnost.

“Želim da podsjetim da je Crna Gora jedna od malobrojnih država koja je dekriminalizovala klevetu, te da predano radi na unapređenju ambijenta za rad medija”, rekao je Marković.

Premijer vjeruje da će ključan doprinos tom cilju dati set medijskih zakona čije se usvajanje očekuje ove godine.

“U nadi da će medijska zajednica prepoznati svoj ali i potrebu građana za formiranje jedinstvenog samoregulatornog tijela, čestitam svim poslenicima javne riječi Dan novinara Crne Gore“, piše u čestitki predsjednika Vlade Crne Gore.

ŽELJEZNIČKA NESREĆA

U Crnoj Gori danas se obilježava 14 godina od teške željezničke nesreće na Bioču, u kojoj je poginulo 47 osoba, a više od 200 povrijeđeno.

Tragedija se dogodila kada je lokalni elektromotorni voz, koji je saobraćao od Bijelog Polja do Podgorice i Bara, u blizini mjesta Bioče, na izlasku iz tunela, iskliznuo iz šina i sva četiri vagona se survala u provaliju.

Zbog nesreće kod Bioča osuđen je jedino mašinovođa Slobodan Drobnjak, na šest godina zatvora, dok je 11 zaposlenih u Željeznici oslobođeno odgovornosti.

Nevladina organizacija Voz neprebola Bioče 2006 pozvala je nadležne da obnove proces u slučaju željezničke nesreće i da, kako su naveli, pred lice pravde izvedu odgovorne za tu tragediju.

Predsjednik ove NVO, Goran Vojinović, kazao je da traže da se razmotre svi relevantni dokazi i utvrde svi propusti, kojih je, kako kaže, bilo mnogo.
Kako i prethodnih godina, godišnjica tragedije obilježiće se u Bijelom Polju i na Bioču.

Iz NVO Voz neprebola kazali su da je organizovan prevoz članova udruženja, iz Podgorice za Bijelo Polje u osam sati, ispred Hrama.

Kako je saopšteno, prevoz za Bioče organizovan je iz Bijelog Polja ispred autobuske stanice u osam sati i 30 minuta, a iz Podgorice u deset sati ispred Hrama.

“Očekujemo da se željeznički saobraćaj na Bioču obustavi u ovo vrijeme i da se ne oglašavaju sirene“, naveli su iz NVO Voz nepreobola 2006.

Godišnjica tragedije biće obilježena u Bijelom Polju i na Bioču.

PREDLOG ZAKONA

Predlogom Zakona o ljekovima, koji je utvrdilo Ministarstvo zdravlja, propisano je da Vlada formira Institut za ljekove i medicinska sredstva koji će se baviti kontrolom kvaliteta, bezbjednosti i izdavanja dozvola za medikamente.

Ministarstvo zdravlja je, kako piše Dan, propisalo da se novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 20.000 eura kazni prekršaj pravnog lica ili veledrogerije koja ne obavještava Institut o svim novim nalazima o ocjeni kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti lijeka u prometu u skladu sa ovim zakonom, ne stavi lijek u promet u periodu od 12 mjeseci od dana dostavljanja rješenja Instituta o odobrenju varijacije.

Zakonom je propisano da Institut donosi rješenje kojim odbija zahtjev za izdavanje dozvole za lijek ako utvrdi da odnos između rizika i koristi lijeka nije povoljan, da lijek nema terapijsko dejstvo ili da terapijsko dejstvo lijeka nije dovoljno dokazano od strane podnosioca zahtjeva.

“Ukoliko kvalitativni i kvantitativni sastav lijeka ne odgovara podacima iz priložene dokumentacije, dokumentacija priložena uz lijek nije u skladu sa uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Institut će donijeti rješenje kojim će odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za veterinarski lijek, i ako: utvrdi da predloženi period karence nije dovoljno dug kako bi se obezbijedilo da hrana dobijena od tretiranih životinja ne sadrži rezidue koje bi mogle da redstavljaju zdravstveni rizik za potrošača ili to nije dovoljno dokazano; ili je lijek predložen zaupotrebu koja je zabranjena u skladu sa posebnim zakonom”, navode iz ministarstva.

Nasleđuje prava i obaveze

Iz Ministarstva zdravlja navode da Agencija za ljekove i medicinska sredstva, osnovana u skladu sa Zakonom o ljekovima, nastavlja sa radom pod nazivom Institut za ljekove i medicinska sredstva, sa pravima i obavezama utvrđenim ovim zakonom.