MILANKA IZ PODGORICE

Milanka Vučelić slika na staklu i platnu punu deceniju. Najtežu bolest je prevazišla slikanjem jer, kako kaže, to joj dođe kao terapija. Nije nezadovoljna ni prihodom koji tom prilikom i ostvari.

Milanka kaže da ima za svoje dnevne potrebe i da je to njoj sasvim dovoljno. Umjetnost je, kaže, ispunjava i čini srećnom. Poručuje da ljudi njeguju svoje hobije i da uživaju u životu.

Elektro-tehnički fakultet (ETF) je završila u Podgorici, a dobar dio radnog vijeka provela je u Crnogorskom Telekomu i podgoričkoj ETŠ “Vaso Aligrudić”.

Odlaskom u penziju shvatila je da za mnoge stvari u životu nije imala vremena. U jednom trenutku, kako kaže, proradila je intuicija, a sa njom i kreativnost.

“Malo po malo, osmjelila sam i počela da crtam. Čak i neke crnogorske motive, da smišljam neke suvenire, vidjela sam da se ljudima to dopada. Sin i snaha su mi napravili Ferjsbuk profil, napravili mi Instagram profil, i to što radim sam počela da izbacujem na internet”, priča Milanka.

Interesovanja je bilo, a onda je počela da radi za vinare, vjenčanja, kao i ukrasne čaše.

“Dosta nekih NVO organizuje sajmove rukotvorina, pa sam se priključiča tim divnim ženama. Moram da kažem da su Crnogorke izuzetno kreativne”, kaže Milanka.

Voli, kaže, da uči i eksperimentiše, a ovim poslom bavi se deset godina. Trudi se, kako je rekla, da motivi budu veseli.

Priča da ima dosta dodirnih tačaka između elektrotehnike i slikarstva: “Svi inženjeri morali su nekad da crtaju. Tu se stiče neka preciznost. Ruka mora biti mirna”.

PODACI SŽK

Nažalost, ovo nijesu bili blagi, već dani sa eskalacijom nasilja u porodici, a u posljednje vrijeme povećan je broj žrtava tog nasilja, istakla je direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević.

Ona je u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG) saopštila da je Sigurna ženska kuća zatvorila kancelariju tokom praznika na nekoliko dana, jer institucije nijesu radile, ali da je poziva ipak bilo.

“Dežuran je bio telefon koji nije prestajao da zvoni i to nije ništa novo. To se svake godine dešava kad je porodica na okupu, kad su svi zajendo, kad ima hrane, pića, odlazaka kod prijatelja, kumova, komšija. Tu se stvara negativna atmosfera koja najviše pogađa djecu, ona su ta koja sve to gledaju, jer su tu na školskom raspustu”, kazala je Raičevićeva.

Stoga ovo, kako je rekla, nažalost nijesu bili blagi dani.

“Nego je to sa puno eskalacije nasilja i imate jednu drugu vrstu nasilja koja se pojavljuje za praznike. Bračni parovi koji su rastavljeni, imaju podjelu jedan praznik dijete kod njega, drugi kod nje i tu je bilo surovih situacija, kad treba, npr. otac, da vrati dijete u dogovoreno vrijeme pa nije, a onda se ti umiješala policija. Bilo je tu dosta različitih vrsta nasilja. Ispred Nove je malo kod dao alimentaciju”, upozorila je ona.

Povećao se, kaže, broj žrtava nasilja.

“Mi to znamo po dolascima u kancelariju, do kraja godine to je premašilo cifru od 700. Oko 150 žena i djece je bilo u skloništu, ali je jako veliki broj došao u kancelariju”, istakla je Raičevićeva.

NAJAVA PRAZNIKA

Maskenbal po kojem je čuven hercegnovski Praznik mimoze ove godine će se održati u Beogradu nakon više od trideset godina. Ovaj događaj donijeće duh Jadrana i miris mimoze u glavni grad Srbije 11. januara.

Mimoza, mažoretke, Gradska muzika, maske i novska klapa, Vlado Georgiev i Dragoljub Đuričić nastupiće tokom dvije noći u sali Belwood Wedding Center (Pionirski grad, Košutnjak), javlja Radio Jadran. 

Maskenbal je dio Karavana mimoze kojim se najavljuje 51. Praznik mimoze u Herceg Novom, jedna od najznačajnijih zimskih turističkih manifestacija u regionu. Festival počinje 14. februara u Novom.

Tokom mjesec trajanja Praznika mimoze u Herceg Novom će biti održani brojni zabavni, kulturni, dječiji i sportski programi.

Tradicionalno, Karavan mimoze posjećujući gradove u okruženju poziva što veći broj ljudi da u februaru i martu posjete Herceg Novi. Karavan kreće iz Beograda, potom će u mađarske gradove Segedin i Budimpeštu, a u drugoj polovini ovog mjeseca ide u Niš, Skoplje i Bitolj.

Organizatori Karavana mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i Javna ustanova kulture “Herceg Fest”.

POVODOM ZAKONA

O situaciji u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti pisao je i list Njujork Tajms. U tekstu, nakon što je sinoć održana litija u Beogradu navodi se da je hiljade ljudi protestovalo u prijestonici Srbije zbog navodnog suzbijanja vjerskih i drugih prava srpske manjine u susjednim zemljama.

Američki list piše da „Srpski nacionalisti tvrde da će zakon, koji je stupio na snagu dovesti do otimačine srpske crkvene imovine u Crnoj Gori. Crnogorski zvaničnici su više puta negirali tu tvrdnju”.

List podsjeća da zakon predviđa da sve vjerske zajednice trebaju dokazati vlasništvo nad svojim hramovima od prije 1918. godine.

U tekstu se navodi i da je oko 800 poznatih javnih ličnosti iz regiona, potpisalo peticiju protiv uplitanja Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore.

U peticiji se navodi da Beograd i Srpska crkva rade na tome da “silom destabilizuju” prozapadnu vladu Crne Gore i dovedu u pitanje njenu nezavisnost.

Američki list je i 6. januara prenio dešavanja sa Cetinja gdje su Crnogorska pravoslavna crkva i Mitropolija crnogorsko-primorska odvojeno organizovale nalaganje badnjaka.

U tekstu se navodi da je u istorijskoj prijestonici Cetinje policija razdvajala hiljde vjernika, te da nije bilo incidenata.

PROTEST ZBOG ZAKONA

Nakon božićne pauze večeras su nastavljene litije vjernika nezadovoljnih usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

U Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici odslužen je moleban Presvetoj Bogorodici. Sajt Mitropolije prenosi da je na hiljade vjernika sa platoa Hrama krenulo u molitvenu šetnju ka manastiru Svetog Simeona Mirotočivog na Nemanjinom gradu.

Osim Podgorice, molebani su večeras održani u Herceg Novom, Kotoru, Baru i Plužinama.

Molebani i litije nakon Božića će se organizovati dvaput sedmično, četvrtkom i nedjeljom, najavljeno je ranije.

Litije su počele nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u noći između 26. i 27. decembra.

16 BAZENA

U Institutu za biologiju mora u Kotoru bi do kraja maja ove godine trebalo da bude otvoren prvi javni akvarijum u Crnoj Gori, saznaje TVCG.

Projekat vrijedan oko milion i 200 hiljada eura podrazumijeva uređenje prostora sa 16 bazena u kojima će moci da se vide autentične morske vrste Jadrana.

Akvarijum će, kako navode, biti svojevrsna turistička atrakcija, ali i edukativni centar sa interaktivnim parkom uz obalu Instituta.

UPRAVA POLICIJE

Za prvih 11 mjeseci prošle godine 91 osoba izvršila samoubistvo u Crnoj Gori, a najviše ih je zabilježeno u Podgorici, njih 27, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako se navodi, najviše samoubistva u ovom periodu, nakon Podgorice, zabilježeno je u Nikšiću, 16.

Iz policije su agenciji MINA kazali da je 12 samoubistava registrovano u Herceg Novom, u Bijelom Polju 11, a u Baru devet.

Kako su dodali, na području Berana registrovano je osam samoubistava, Pljevalja pet, dok su u Budvi registrovana tri samoubistva.

Kada je u pitanju polna struktura, od registrovanog broja izvršioci samoubistava u 76,6 odsto slučajeva su osobe muškog pola.

ZEKOVIĆ O POLICIJI

Crnogorska policija i svi njeni službenici su, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pokazali profesionalan i odgovoran odnos prema veoma osjetljivoj situaciji, koju neminovno prate i određeni bezbjednosni izazovi i rizici, smatraju u Savjetu za građansku kontrolu rada policije.

Predsjednik Savjeta, Aleksandar Saša Zeković, ocijenio je da se pokušao osporiti, odnosno ograničiti suverenitet Crne Gore da uredi i reguliše važno društveno pitanje – sloboda i ravnopravnost svih vjeroispovijesti i njihov pravni položaj.

“Pristupilo se različitim manipulacijama kako bi se, između ostalog, dovela u pitanje i bezbjednost Crne Gore i kompromitovali njeni nacionalni interesi i bezbjednosna politika”, kazao je Zeković agenciji MINA.

Govoreći o pritužbama na postupanje policijskih službenika u protekloj godini, on je rekao da je Savjet radio na oko 110 predmeta, koji su formirani na osnovu obraćanja građana, novinara, nevladinih organizacija, političkih partija ili po sopstvenoj inicijativi.

“Došlo je do određenog povećanja broja pritužbi, ali je korektno da istaknem da veći broj pritužbi ne mora da znači da je posrijedi porast neprofesionalizma i devijantnosti u policiji, koliko pokazuje povjerenje i snažnije prepoznavanje građanske kontrole policije u crnogorskom društvu”, kazao je Zeković.

Upitan na šta su se te pritužbe najčešće odnosile, on je kazao da je najčešće riječ o prekoračenju policijskih ovlašćenja i nesrazmjernoj upotrebi sredstava prinude.

Bilo je, kako je naveo, prigovora i povodom neadekvatnog postupanja, odnosno nepotpune i nedovoljne primjene policijskih ovlašćenja.

“U ovoj godini nijesmo imali u radu nijedan slučaj koruptivnog ponašanja policijskih službenika što nas posebno raduje. Značajno smo se zanimali kulturom ponašanja u policiji i slučajevima (ne)priznavanja zlostavljanja građana u samoj policiji”, kazao je Zeković.

Prema njegovim riječima, dosta pritužbi se odnosilo na pitanja morala, integriteta i etičkih vrijednosti.

Savjet je, dodao je Zeković, provjerio svakodnevno postupanje u brojnim i različitim situacijama primjene zakona, što podrazumijeva jednostavne ali i složene policijske operacije.

“Blagovremeno i dosljedno smo raspravili svaku javnu primjedbu prema policiji i pokazali, tako da bude vidljivo i stručnjacima i društvu uopšte, da ne pristajemo na simulaciju kontrole”, istakao je Zeković.

Na pitanje šta Savjet preduzima kad dobije pritužbe, on je pojasnio da se po prijemu pritužbe uspostavlja dijalog između građanina i policije.

“Sprovodi se osnovno razmatranje primjedbi, a građanin se kontaktira u cilju dobijanja eventualnih pojašnjenja i dodatnih dokaza. Često radimo u kolegijumu pa se, po pravilu, kada postoje, primarno pristupa vještačenju povreda”, naveo je Zeković.

Zatim se, kako je kazao, formira lista pitanja na koja je policija dužna detaljno da se izjasni, kako bi se razumio kontekst i posljedice svake pojedinačne situacije, a Savjet često zatraži uvid u službenu dokumentaciju kao i neposredno izjašnjenje policijskih službenika koji se dovode u vezu sa konkretnim slučajem.

“Kada nam odgovori nijesu dovoljno razumljivi, mi to otvoreno i kažemo direktoru Uprave policije, nakon čega se nastavljaju provjere. Po prijemu odgovora iz policije odgovarajuće jasnoće oni se dostavljaju na upoznavanje i izjašnjenje podnosiocu pritužbe. Tada se nastavlja dijalog sa policijskom organizacijom i pristupa zaključenju predmeta”, naveo je Zeković.

Prema njegovim riječima, u praksi često, pri radu po pritužbi, Savjet izdaje preporuku da se ostvari direktna komunikacija pretpostavljenih starješina sa podnosiocem pritužbe.

Često se, kako je naveo, i na tom nivou završe brojni problemi, dođe do razumijevanja strana i korektivnog ponašanja.

“Ranije smo često predloge zaključaka, kod osjetljivih predmeta, prije formalnog usvajanja dostavljali na upoznavanje policiji kako bi se pružila još jedna prilika da ponude osnovana i razumna pojašnjenja. Sada se to radi u izuzetnim prilikama jer se značajno unaprijedila otvorenost i kvalitet odgovora koje policija pruža građanskom nadzoru”, pojasnio je Zeković.

On je kazao da se, usvojeni zaključak Savjeta, koji može biti u formi ocjene, mišljenja ili preporuke, dostavlja podnosiocu pritužbe, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije, a često i nadleženom državnom tužilaštvu.

“Kada se radi o policijskim pitanjima od šireg bezbjednosnog, društvenog ili političkog značaja, tekovine Savjeta dostavljaju se predsjedniku države, Skupštine i Vlade, parlamentarnim odborima za bezbjednost i za ljudska prava i slobode, kao i specijalizovanim NVO. Nakon toga pratimo postupanje po izdatim ocjenama i preporukama”, precizirao je Zeković.

Kako je naveo, za razliku od ranijih godina, kod monitoringa implementacije standarda građanskog nadzora policije sada se bilježi značajno unaprjeđenje, zahvaljujući odluci direktora Uprave policije da odredi visokog starješinu da bude takozvani oficir za vezu sa Savjetom.

N apitanje koliko preporuke Savjeta utiču na rad policije, Zeković je kazao da to tijelo ima potvrđene sposobnosti brzog odgovora na konkretne događaje u okruženju, i da je ono danas najjeftiniji, najbrži i najefikasniji mehanizam zaštite ljudskih prava i policijskog integriteta.

“Naš rad se doživljava i prepoznaje prilično agilnim i uspješnim, pa iz njega Uprava policije može i dodatno da crpi svoj legitimitet i kredibilitet, kao i vezu i odgovornost prema javnosti”, kazao je Zeković.

Prema njegovim riječima, svjedočimo ozbiljnim promjenama unutar policije, a preporuke postaju sastavni dio svakodnevne policijske prakse.

“Na osnovu pažljivih razmatranja i objektivnih pokazatelja, koji uključuju i odnos prema izdatim preporukama i mišljenjima, Savjet je konstatovao da se sprovode reforme, čiji je cilj da se policija učini efikasnim servisom, da se unaprijedi ukupna odgovornost i uspješno odgovori na potrebe građana i savremenog društva”, rekao je Zeković.

U Savjetu, kako je naveo, smatraju da je 2019. najuspješnija godina u reformisanju i napretku crnogorske policije.

“Zato čestitamo ministru unutrašnjih poslova Mevludinu Nuhodžiću i direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću na snažnoj posvećenosti i preduzetom trudu”, dodao je Zeković.

On je ocijenio da je komunikacija sa ministrom unutrašnjih poslova i Upravom policije u protekloj godini bila intenzivna i uspješna.

Kako je kazao, primarna tema diskusije Savjeta sa policijom i Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP) je jačanje odgovornosti i kapaciteta, kako bi se odlučno prepoznali i sankcionisali svi primjeri zlostavljanja i drugog neprofesionalnog postupanja prema građanima.

“Direktor Uprave policije je pokazao kompetenciju da razvojno upravlja policijskom organizacijom, jačajući rezultate i odgovornost uz prevenciju nepoželjnih ponašanja i pristup uvažavanja prema građanima”, smatra Zeković.

Takav pristup direktora Uprava policije je, dodao je Zeković, podstakao međusobnu saradnju koja se sada zasniva na uvažavanju i povjerenju.

“Sa MUP-om nastavljamo razgovore o tome kako da se unaprijedi odnos Vlade u cjelini prema građanskom nadzoru policije, i kako da se osnaže kontakti između unutrašnje i građanske kontrole policije. Tu i dalje ima dosta prostora za napredak”, zaključio je Zeković.

DEZINFORMACIONE KAMPANJE

U prethodna dva mjeseca, Digitalni forenzički centar (DFC) Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG), ustanovio je veliki broj aktivnosti koje se odnose na dezinformacione kampanje.

Određeni sadržaji potiču, kako kažu, ne samo iz Crne Gore, već i van njenih granica.

Iako se sve dešava u periodu prije i nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, cilj takvih kampanja je, kažu i negiranje crnogorske državnosti. 

Marko Terzić, TVCG

BIJELO POLJE

Pravoslavni vjernici u Bijelom Polju Božić proslavljaju sa svojim ukućanima i gostima u prazničnoj atmosferi.

Poručuju da uz raznovrsne običaje koji prate dan Hristovog rođenja dočekuju svoje prijatelje Islamske vjeroispovijesti i šalju poruke zajedništva i međusobnog uvažavanja.

Vanja Rakonjac, TVCG