ZA MOGUCNOSTI KAO U EU

Osnivanje Komore medicinskih sestara, babica i tehnicara doprinijece poboljsanju uslova za obavljanje te profesije i unapredenju zdravstvene etike i kvaliteta zdravstvene zastite, porucio je ministar zdravlja Kenan Hrapovic.

On je kazao da je Ministarstvo zdravlja uvrstilo osnivanje Komore u Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zastiti, koji se nalazi na javnoj raspravi.

,,Osnivanje Komore doprinijece poboljsanju uslova za obavljanje profesije, zastiti profesionalnih interesa, unaprjedenju zdravstvene etike, a samim tim i unaprjedenju kvaliteta zdravstvene zastite”, rekao je Hrapovic, otvarajuci trecu Regionalnu konferenciju medicinskih sestara i babica, koja se danas i sjutra odrzava u Podgorici.

On je naveo da je utvrdena lista regulisanih profesija, sto ce omoguciti da crnogorske medicinske sestre i babice imaju iste mogucnosti kao i njihove kolege iz zemalja EU.

Kako je istakao, Ministarstvo zdravlja ce u saradnji sa Udruzenjem medicinskih sestara i tehnicara Crne Gore, nastojati da unaprijedi profesiju primjenom politike za dugorocno obezbijedenje zdravlja populacije.

,,Pored povecanja zarada, koje je obezbijedila Vlada, nastojacemo da svi zajedno boljom organizacijom rada, planiranjem, racionalnom potrosnjom sredstava, stvorimo mogucnost finansijskih preraspodjela u sistemu, koje ce se reinvestirati u razvoj tehnologije, ali i za poboljsanje materijalnog statusa zaposlenih”, kazao je Hrapovic.

Bez adekvatne zdravstvene njege, dodao je Hrapovic, nema unaprjedenja zdravlja, pravilne prevencije bolesti i brige o fizicki, mentalno i socijalno oboljelim licima svih uzrasta.

,,Posebnu vaznost sestre imaju u lijecenju onih koji su onesposobljeni, a jos znacajniju ulogu imaju u trenucima zivota kada nam je topla ljudska rijec najpotrebnija. Nase sestre su to shvatile, tako da je crnogorsko sestrinstvo krenulo krupnim koracima da razvija i unaprjeduje zdravstvenu njegu”, istakao je Hrapovic

Kako je kazao, sve ovo se moze postici samo adekvatnim obrazovanjem, nadogradnjom znanja i strucnim usavrsavanjem.

Prema rijecima Hrapovica, samo takva, najbrojnija populacija u zdravstvu, ima snage da iznese teret odgovornosti tokom reforme zdravstva u Crnoj Gori.

,,Crnogorske medicinske sestre i babice se u kontinuitetu usavrsavaju i konstantno unaprjeduju i dograduju svoje znanje i sposobnosti”, kazao je Hrapovic.

On je naglasio da ce drzava, pored poboljsanja zivotnog standarda, nastaviti da radi na obezbjedivanju optimalnih uslova za rad u zdravstvenim ustanovama, kroz rekonstrukciju i modernizaciju objekata i nabavku medicinske opreme.

Predsjednica Udruzenja medicinskih sestara i babica Crne Gore Nada Rondovic, istakla je da je kroz desetogodisnji rad ova nacionalna asocijacija stekla zavidno znanje i iskustvo vezano za izazove koji se namecu drzavama koje pristupaju Evropskoj uniji.

“Uredena sestrinstva u razvijenim zemljama su punopravne clanice medunarodnih strukovnih asocijacija i sa pravom kreiraju i razvijaju globalnu politiku sestrinstva i ravnopravno ucestvuju u zdravstvenim politikama”, kazala Rondovic.

Ona je ocijenila da danas sestrinstvo treba da ima jedinstvenu profesionalnu samostalnost, kako bi se iskazalo sve ono sto medicinske sestre kroz zdravstvenu njegu pruzaju pojedincu i cjelokupnom drustvu.

,,Medicinske sestre treba da ostanu fokusirane na modernizaciju osnovnih zdravstvenih usluga, stvaranje najboljeg modela i implementaciju nacionalnih klinickih programa zdravstvene njege, kao i na efikasnost i efektivnost u radu”, naglasila je Rondovic.

OSOBE SA INVALIDITETOM

Osobe sa invaliditetom suocavaju se sa brojnim barijerama i predrasudama. O problemima sa kojima se susrecu razgovaralo se u Bijelom Polju na Okruglom stolu. Predstavnicima lokalne vlasti, sedam udruzenja okupljenih u koaliciji “Savez” ukazalo je na to da se jos bore protiv stereotipa, socijalnih i fizickih barijera.

“Bjelopoljsko Udruzenje “Brain” ima oko 50. clanova oboljelih od mozdanog udara. Zalazu se za bolji zivot OSI i jednake mogucnosti u obrazovanju, zaposljavanju, socijalnoj i zdravstvenoj zastiti. Nedostaju im i pratioci i zato ocekuju intenzivniju podrsku i pomoc drustvene zajednice. Kao poseban problem Mester izdvaja tezak socio – ekonomski polozaj OSI”, kaze Ranko Mester, predsjednik NVO “Brain”.

Predsrasude su, kaze prvi covjek Udruzenja “Brain” da OSI nemaju kvalitete i sposobnosti za posao. Smatra da mnogu ravnopravno da ucestvuju u radnom procesu. Podsjeca da su to potvrdili projekti ZZZCG i lokalne uprave koji su otvorili nove ali kratkotrajne mogucnosti OSI.

Bjelopoljska Opstina posljednjih godina preduzima niz aktivnosti kako bi se u toj sredini unaprijedio polozaj OSI. Time podsticu razumijevanje drustva za njihove probleme i neophodnu podrsku. U skladu sa svojim budzetskim mogucnostima, u lokalnoj upravi cine sve kako bi poboljsali status OSI i ukljucili ih u drustvenu zajednicu.

“Cikic istice da bjelopoljska Opstina podrzava aktivnosti NVO – a koje se zalazu za bolji i prosperitetniji zivot OSI. Napretka, kako kaze ima, ali je jos mnogo planova koje treba primijeniti u praksi. Na tome tek treba da se radi”, kaze Saida Cikic, sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu.

Clanovi koalicije “Savez” i predstavnici lokalne samouprave zakljucili su da se udruzeni mogu izboriti za prava I bolji zivot OSI. Podsjetili su da su kroz dvogodisnju saradnju sa ZZZCG preko javnih radova zaposljavali lica koja su pruzala pomoc OSI kao personalni asistenti. Teznja svih ucesnika Okruglog stola jeste da se lokalna udruzenja i organizacije koje se bave problemima OSI osnaze I ukljuce u drustvo, da se ne osjecaju diskriminisano i marginalizovano vec kao ravnopravni clanovi zajednice u kojoj zive.

PENZIONERI KAP-A

Penzioneri Kombinata aluminijuma (KAP) pozvali su sve zainteresovane za novac iz stambenog fonda podgoricke fabrike da dodu u petak na radnicko okupljanje ispred zgrade Vlade, zbog detaljnog informisanja.

Predstavnik penzionisanih radnika, Nikola Rakovic, kazao je da je razlog za to sto su radnici potrazivanjem 4,2 miliona eura stambenog novca iscrpili sve mogucnosti kod domacih sudova, dok je naredni Strazbur.

,,Ovo su nase pare od kojih necemo odustati, koje nam pripadaju po pravu, pravdi i zakonu. Ali do njih nijesmo mogli doci kroz pravni lavirint kod nas, jedino da idemo u Strazbur”, rekao je Rakovic agenciji Mina-business.

On je precizirao da svi penzioneri i radnici, koji su bili u radnom odnosu u momentu uvodenja stecaja u KAP, imaju pravo na potrazivanje stambenog novca.

Rakovic je saopstio da je stambeni novac, koje je bio strogo namjenski, vlasnik KAP-a potrosio na nezakonit nacin za proizvodnju.

,,Sudskim postupkom koji je poceo prije stecaja uvedenog u KAP-u, koji traje, trazi se utvrdivanje visine stambenih para sa kamatom kao i njihov povracaj”, kazao je Rakovic.

On je podsjetio da je vjestak ekonomske struke, Hamid Sabovic, konstatovao da su to licna sredstva zaposlenih koja su izdvojena po vazecim aktima KAP-a i da se za druge namjene nijesu mogla trositi.

,,Kada se to vec desilo, stecajni upravnik je trebalo da ih planira van stecajne mase, odnosno da ih stavi u prvi naplatni red”, dodao je Rakovic.

On je pozvao ministra Predraga Boskovica da saopsti misljenje o slucaju bivsih radnika KAP-a cije su stambene pare na ‘brutalan nacin otete’, a njihovi vlasnici, podstanari, jedva sastavljaju kraj s krajem.

,,O kakvoj se humanosti u ovom slucaju radi”, pitao je Rakovic.

Bivsi radnici KAP-a, koji su u drugoj polovini 2013. godine bili primorani da napuste kompaniju zbog pokretanja stecaja, nekoliko godina cekaju isplatu 5,45 miliona eura otpremnina.

Radnici KAP-a su donosenjem Zakona o izmirenju njihovih obaveza ostvarili pravo na penziju, a penzionisani su 2013. godine. Ustavni sud je kasnije oborio taj Zakon.

NAPAD NA NOVINARA

Vrsilac duznosti Vrhovnog drzavnog tuzioca Ivica Stankovic zatrazio je od rukovodioca Viseg drzavnog tuzilastva u Podgorici da utvrdi sve cinjenice povodom dogadaja u trznom centru Delta, kojem je prisustvovao i drzavni tuzilac Milos Soskic.

“Stankovic je od Komisije za eticki kodeks drzavnih tuzilaca zatrazio misljenje o tome da li je ponasanje Soskica u skladu sa Etickim kodeksom drzavnih tuzilaca”, kaze se u saopstenju.

Novinara “Dana” Vladimira Otasevica, prema pisanju tog lista, napao je u srijedu tjelohranitelj biznismena Zorana Becirovica koji je bio u drustvu Soskica.

LIDERI POTPISALI

Saveznici drzava clanica NATO-a moraju zajedno gledati u buducnost kako bi Alijansa ostala jaka i sigurna, poruceno je u Deklaraciji koju su donijeli lideri drzava clanica NATO-a.

U dokumentu se ukazuje da NATO garantuje bezbjednost teritorija, kao i bezbjednost milijarde gradana, sloboda i vrijednosti.

“Solidarnost, jedinstvo i kohezija su temeljni principi nase Alijanse. Dok zajedno radimo na sprjecavanju sukoba i ocuvanju mira, NATO ostaje temelj nase kolektivne odbrane i sustinski forum za bezbjednosne konsultacije i odluke medu saveznicima”, kaze se u Deklaraciji.

Navodi se da su saveznici odlucni da dijele troskove sigurnosti, kao i da povecavaju izdvajanja za odbranu do dva odsto i 20 odsto u nove kapacitete, doprinoseci misijama i operacijama.

“Troskovi za odbranu van Sjedinjenih Americkih Drzava povecavaju se pet godina za redom, u odbranu se ulaze preko 130 milijardi USD vise”, pise u tom dokumentu.

Saveznici, dodaje se, nastavljaju da jacaju individualnu i kolektivnu sposobnost za otpor svim oblicima napada.

“Dobro napredujemo. Moramo i hocemo vise. Radimo na povecanju sigurnosti za sve”, porucuje se u Deklaraciji.

Navodi se da saveznici povecavaju saradnju sa Ujedinjenim nacijama, kao i da je veliki napredak u saradnji izmedu NATO i EU.

“Posveceni smo NATO politici otvorenih vrata, koja jaca Alijansu i donosi sigurnost milionima Evropljana. Sjeverna Makedonija je danas ovdje s nama i uskoro ce biti nas najnoviji saveznik”, navodi se u dokumentu.

Porucuje se da je neophodno da saveznici zajedno gledaju u buducnost kako bi ostali sigurni.

“Nastavicemo da povecavamo otpornost nasih drustava, kao i nase kriticne infrastrukture i nasu energetsku sigurnost. NATO i saveznici, u okviru svojih nadleznosti, posveceni su obezbjedivanju bezbjednosti nasih komunikacija”, porucuje se u Deklaraciji.

U Deklaraciji se navodi da se Alijansa suocava sa razlicitim prijetnjama i izazovima.

“Ruske agresivne akcije predstavljaju prijetnju evroatlantskoj bezbjednosti a terorizam u svim oblicima ostaje trajna prijetnja svima”, kaze se u dokumentu.

U Deklaraciji se ukazuje da je Alijansa danas suocena sa sajber i hibridnim prijetnjama.

“NATO je odbrambeni savez i nije prijetnja nijednoj drzavi. Prilagodavamo svoje vojne mogucnosti, strategiju i planove sirom Alijanse”, pise u Deklaraciji.

Alijansa je, kako se navodi, donijela odluke za poboljsanje spremnosti snaga kako bi odgovorila na svaku prijetnju, u bilo kom trenutku i iz bilo kog pravca da dolazi.

“Cvrsto se drzimo u borbi protiv terorizma i zajedno preuzimamo snaznije akcije”, dodaje se u dokumentu.

Navodi se da se povecavaju akcije zastite na moru i u vazduhu.

“Dalje jacamo nasu sposobnost za odvracanje i odbranu odgovarajucom kombinacijom nuklearnih, konvencionalnih i raketnih odbrambenih sposobnosti. Sve dok nuklearno oruzje postoji, NATO ce ostati nuklearni savez”, porucuje se u Deklaraciji.

Dodaje se da su saveznici u potpunosti posveceni ocuvanju i jacanju efikasne kontrole naoruzanja, uzimajuci u obzir preovladujuce bezbjednosno okruzenje.

“Ostajemo otvoreni za dijalog i za konstruktivan odnos sa Rusijom”, porucuje se u Deklaraciji.

ADEKVATNO REAGOVATI

Tjelohranitelj biznismena Zorana Becirovica napao je juce novinara “Dana” Vladimira Otasevica, objavio je taj dnevni list, a napad su, izmedu ostalih, osudili iz Kancelarije Zastitnika ljudskih prava i sloboda, Sindikata medija Crne Gore i Drustva profesionalnih novinara Crne Gore.

“Dan” pise da je tjelohranitelj Becirovica, Mladen Mijatovic, sluzbenik MUP-a aviohelikopterske jedinice i Sektora za vanredne situacije, juce u soping molu Delta siti, udario, psovao i prijetio Otasevicu.

Kako se navodi, Becirovic je bio u drustvu viseg drzavnog tuzioca Milosa Soskica.

Institucija Zastitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore osudila je napad na novinara “Dana” i ukazala na potrebu veceg razumijevanja i postovanja odgovorne uloge koju pripadnici ove profesije imaju u svakom drustvu.

Ocjenjuje se da su napadi na novinare zabrinjavajuci posebno u kontekstu okolnosti da medunarodna zajednica stanje u ovoj oblasti postavlja kao jedan od kljucnih uslova daljeg napretka Crne Gore u evropskim integracijama.

Zato je, kako se navodi, potrebno efikasnom istragom i procesuiranjem dokazati posvecenost nadleznih organa u zastiti prava novinara i unapredenju ukupnog stanja u oblasti novinarstva.

“Ukoliko se sve okolnosti medijskih navoda ispostave kao tacne, ukljucujuci podatak da je osoba koja je ugrozila novinara u vrsenju sluzbene duznosti pripadnik drzavnog organa, u skladu sa tim potrebno je adekvatno reagovati”, kaze se u reagovanju.

Iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG) su istakli da se napad na Otasevica desio se na javnom mjestu, i pored toga sto se Otasevic uredno predstavio i rekao da je novinar.

“Posebno problematicno je sto su, prema svjedocenju Otasevica, u incident bili ukljuceni predstavnici zvanicnih drzavnih organa, koji bi trebalo da stite novinare i sve gradane. SMCG zato trazi od Uprave policije da adekvatno ispita odgovornost napadaca Mladena Mijatovica, koji je prema dostupnim informacijama sluzbenik MUP-a a od Tuzilastva da utvrdi eventualnu disciplinsku i krivicnu odgovornost Viseg drzavnog tuzioca Milosa Soskica, koji prema svjedocenju novinara Otasevica, nije nista uradio da sprijeci napad iako je bio udaljen samo par metara”, navodi se u saopstenju SMCG.

Drustvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) ocekuje od Uprave policije i Drzavnog tuzilastva da istraze napad i prijetnje novinaru Vladimiru Otasevicu, posebno, kako su naveli, zbog informacija da su njihovi akteri bili sluzbenici te dvije drzavne institucije.

“Od Drzavnog tuzilastva trazimo da obavjesti javnost o tome da li je tuzilac Milios Soskic saslusan u vezi dogadaja i kako se izjasnio, te zasto nije reagovao kada je novinar napadnut. Posto ovo nije prvi slucaj da je neko od policijskih sluzbenika pod sumnjom da je umijesan u napad na novinara (slucaj koleginice Olivere Lakic), imamo dilemu – kako da vjerujemo u spremnost UP da se istraze napadi i procesuiraju napadaci na kolege”, saopstila je Mila Radulovic, generalna sekretarka DPNCG.

Dogadaj u Delta sitiju osudile su nevladine organizacije MANS, Centar za gradansko obrazovanje (CGO) i 35mm, Centar za ostrazivacko novinarstvo Crne Gore, kao i politicke partije Socijalisticka narodna partija, Ujedinjena Crna Gora, Gradanski pokret URA i Prava Crna Gora.

NUHODZIC

Usvajanjem izmjena Zakona o sprjecavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koje predvidaju nezavisnost i samostalnost finansijsko-obavjestajne jedinice, bice stvoreni uslovi da Crna Gora aplicira za ponovno clanstvo u Egmont grupi, kazao je ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic.

Izmjenama ovog Zakona Uprava za sprecavanje pranja novca i finansiranja terorizma prestala je da postoji kao organ uprave, a njene nadleznosti su povjerene Sektoru za sprjecavanje pranja novca i finansiranja teoririzma Uprave policije.

Prestankom postojanja Uprave, Crna Gora je po automatizmu iskljucena iz svjetske asocijacije finansijsko-obavjestajnih sluzbi, Egmont grupe.

Nuhodzic je danas u parlamentu kazao da Crna Gora izmjenama, umjesto administrativnog, uvodi policijski model finansijsko-obavjestajne jedinice koji postoji u velikom broju drzava Evropske unije.

On je dodao da je cilj, koji je zacrtan prilikom promjene modela finansijsko-obavjestajne jedinice, ispunjenje obaveza i preporuka u procesu pridruzivanja EU.

“Ovim modelom finansijsko-obavjestajnoj jedinici se daju znacajno veca ovlascenja, pristup policijskim bazama podataka, sto predstavlja kljucni resurs za pravilno odlucivanje prilikom otvaranja predmeta vezanih za pranje novca i finansiranje terorizma”, precizirao je Nuhodzic.

Finansijsko-obavjestajna jedinica operativno nezavisna

Prema njegovim rijecima, izmjenama je propisano da je finansijsko-obavjestajna jedinica operativno nezavisna od drugih drzavnih organa, sto da znaci da ima ovlascenja i kapacitete da samostalno radi i odlucuje.

Kako je rekao, predvideno je da rukovodilac finansijsko-obavjestajne jedinice bude nezavistan i samostalan u radu i propisan je drugaciji nacin zaposljavanja sluzbenika te jedinice u odnosu na policijske sluzbenike.

“Rukovodioca jedinice ce na predlog direktora Uprave policije postavljati Vlada, a na osnovu prethodno dobijenog misljenja nadleznog skupstinskog tijela”, pojasnio je ministar.

On je saopstio da je finansijsko-obavjestajna jedinica od jula do oktobra, od kada funkcionise kao dio Uprave policije, otvorila 218 novih predmeta.

“Evidentan je trend rasta broja predmeta u poredenju sa proslom kada je tokom citave godine otvoreno 374 predmeta”, dodao je Nuhodzic.

On je kazao da ce, nakon usvajanje izmjena Zakona, koji predvida operativnu nezavisnost finansijsko-obavjestajne jedinice, Crna Gora formalno aplicirati za ponovno clanstvo u Egmont grupi.

Prema njegovim rijecima, prijem u clanstvo se vrsi na plenarnom zasjedanju Egmont grupe koje se odrzava jednom godisnje polovinom godine.

“Ocekujem da se nademo na agendi zasjedanja u julu naredne godine, na kojem bi finansijsko-obavjestajna jedinica opet bila primljena u Egmont grupu”, kazao je Nuhodzic.

On je rekao da je napravljen dobar model prelaska sa administrativnog na policijski model, i da su predvideni medunarodni standardi i preporuke ekseprata.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sanja Pavicevic kazala je da je donosenje izmjena Zakona jedan od preduslova da Crna Gora ponovo bude primljena u Egmont grupu.

Ona je kazala da je vazno adekvatno zastiti podatke i informacija koje vodi finansijsko-obavjestajna jedinica i dodala da vjeruje da ce u njoj biti angazovani najbolji kadrovi.

“Pristup tim podacima i informacijama dozvoljen je samo sluzbenicima finansijsko-obavjestajne jedinice sto pokazuje da je smanjena mogucnost uticaja”, dodala je Pavicevic.

Bulatovic: Skandal i nezabiljezeno

Poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatovic ukazao je da je promjena statusa Uprave za sprjecavanje pranja novca i finansiranje terorizma prouzrokovala automatsko iskljucenje Crne Gore iz Egmont grupe.

Kako je rekao, sada Crna Gora nema pristup kljucnim medunarodnim podacima o sumnjivim transakcijama koje prolaze kroz njen finansijski i nefinansijski sektor.

“Ovo je skandal i nezabiljezeno. Zasto se ovo radi? Ovo je namjera jednog klana unutar DPS koji predvodi premijer da vrsi politicku kontrolu pranja novca na nacin kako oni smatraju da treba”, kazao je Bulatovic.

On je ukazao da pristup Crne Gore Egmont grupi moze trajati dvije godine.

Scepanovic: Od kad nije clanica Egmont grupe, CG nema nikakvih problema

Poslanica DPS-a, Marta Scepanovic rekla je da je cilj izmjena Zakona da se nova organizaciona jedinica za sprjecavanje pranja novca i finansiranje terorizma bude operativno nezavisna od Uprave policije.

Ona je navela da je donosenje Zakona o drzavnoj upravi uvelo novi status sluzbe i da je najvise polemike izazvalo sto je taj novi status znacio izlazak Crne Gore iz Egmont grupe.

“Mi kao drzava imamo pravo da procijenimo da li nam je neophodna reorganizacija drzavne uprave i da napravimo efikasnijom i efektnijom zbog gradana”, istakla je Scepanovic.

Ona je rekla da Crna Gora, od kad nije clanica Egmont grupe, nema nikakvih problema u razmjeni podataka na osnovu bilateralnih sporazuma sa ostalim drzavama.

“Koliko je bilo neophodno Upravu za sprjecavanje pranja novca pripojiti Upravi polciije govore i podaci da je od jula do oktobra sektor za sprjecavanje pranja novca otvorio 218 predmeta, sto je za 50 odsto vise nego za cetiri mjeseca u prosloj godini”, rekla je Scepanovic.

Kako je dodala, povecan je i broj privatnih sumnjivih transakcija za vise od dva puta, a vrijednost blokiranih sredstava je oko dva miliona eura.

“Ovo su cinjenice koje ukazuju na opravdanosti ovakvog rjesenja i svi ostali navodi su samo politicke ocjene. Ovo je bio pravi potez”, dodala je Scepanovic.

Ibrahimovic: Sacuvana nezavisnost i samostalnost u radu

Poslanik Bosnjacke stranke Ervin Ibrahimovic rekao je da je ovim zakon finansijsko-obavjestajna jedinica sacuvala nezavisnost i samostalnost u radu.

Kako je naveo, terorizam i pranje novca su najveci izazovi i opasnosti ne samo za Crnu Goru, vec i Evropu i cijeli svijet.

“Terorizam i pranje novca ne mozemo odvojeno posmatrati zato je izuzetno vazno da uspijemo da kriminalcima onemogucimo pristup finansijskim sredstvima i posaljemo signal svima da sve drzave treba da se ujedine protiv ove dvije pojave”, istakao je Ibrahimovic.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanovic kazao je da Crna Gora, kao clanica NATO-a, ne bi smjela da dozvoli sebi “veliko institucionalno lutanje” vezano za nacin kako se boriti protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

On je ukazao da je Evropska komisija u izvjestaju o Crnoj Gori za proslu godinu dala ispod prosjecne ocjene za stanje u toj oblasti.

Kako je rekao, evropski prijatelji porucuju da Crna Gora ima velike probleme u smislu finansijskih istraga i ukazuju da drzava nema novu blagovremeno donesenu Strategiju protiv pranja novca i finansiranje terorizma.

“Ne samo sto ne slusamo ovo sto nam se ovdje saopstava, nego ne osluskuju se ni potrebe drustva i gradana i sa institucionalnim i zakonskim lutanjima sprjecavamo jacanje kapaciteta Crne Gore u ovim oblastima”, rekao je Damjanovic.

ENERGETSKA EFIKASNOST

Gradani i zaposleni u Opstoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj osjetice boljitak nakon zavrsetka radova na unapredenju energetske efikasnosti tih zdravstvenih objekata, cija je vrijednost 1,4 miliona eura, saopstili su predstavnici ministarstava ekonomije i zdravlja.

Generalni direktor Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije, Marko Radulovic, kazao je da je taj resor 2009. poceo implementaciju projekta Energetska efikasnost u Crnoj Gori, koji se realizuje na osnovu kredita sa Medunarodnom bankom za obnovu i razvoj.

Iz Ministarstva ekonomije je saopsteno da je u okviru prve faze projekta, koja je zavrsena u martu prosle godine, energetski adaptirano 25 javnih objekata.

“Smanjena je potrosnja energije u prosjeku za 42,5 odsto. Rashodi javne potrosnje smanjeni su oko 600 hiljada eura godisnje. U prvoj fazi smo investirali 9,6 miliona eura za obrazovne i zdravstvene objekte”, kazao je Radulovic prilikom obilaska radova koji se izvode na Opstoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj.

Radulovic je rekao da je druga faza projekta pocela 1. septembra prosle godine i da ce trajati do 31. decembra 2023. godine, a planirano je da se investira sest miliona eura.

“Predmet druge faze projekta je poboljsanje energetskih karakteristika novih 20 zdravstvenih objekata, a radice se na uspostavljanju monitoring sistema za pracenje, koji ce na prvom mjestu pratiti nivoe komfora u zdravstvenim objektima i odrzivog sistema finansiranja projekata energetske efikasnosti u javnom sektoru”, objasnio je Radulovic.

On je kazao da su do sada u okviru druge faze zavrsili radove na unapredenju energetskih karakteristika tri doma zdravlja u Beranama, Plavu i Rozajama, ukupne vrijednosti 650 hiljada eura.

Radulovic je naveo da je za adaptaciju Opste bolnice Bar opredijeljeno 950 hiljada, a za Dom zdravlja Ulcinj oko 450 hiljada EUR. Ugovor se odnosi na zamjenu fasadne bravarije, postavljenju termo izolacije na fasadi, postavljanje termoizolacije krovnih ravni, zamjena i unapredenje sistema za pripremu sanitarne tople vode, unapredenju sistema osvjetljenja i sistema za grijanje.

Drzavni sekretar Ministarstva zdravlja, Milovan Vujovic, saopstio je da je do sada, kroz projekat, u zdravstvene objekte ulozeno oko 8,15 miliona eura i da je energetski adaptirano 19 zdravstvenih objekta.

,,Nalazimo se u radnoj posjeti barskoj bolnici i Domu zdravlja Ulcinj. Sprovodi se toplotna izolacija spoljasnjih zidova, toplotna izolacija plus hidroizolacija ravnog krova, zamjena vrata i prozora, zamjena kotolova i sve ono sto sto pripada energetskoj efikasnosti”, naveo je Vujovic.

On je rekao da se u sklopu projekta, u barskoj bolnici, rekonstruise i odjeljenje pedijatrije.

,,Tako da ce to odjeljenje i sa unutrasnje strane biti do kraja rekonstruisano i obnovljeno. Sprovodeci ove projekte, nadamo se da ce gradani uspjeti da osjete boljitak u koriscenju datih objekata i da ce se osjetiti i zadovoljstvo zaposlenih”, kazao je Vujovic.

Politika Vlade je, kako je dodao, da se nastavi realizacija projekta i da se stvore sto bolji uslovi za dalji rad i koriscenje zdravstvenih objekata.

Direktor Opste bolnice Bar, Dragoslav Tomanovic, rekao je da je planirano da na godisnjem nivou bolnica ustedi oko 100 hiljada EUR, a vrijeme vracanja ulozenih sredstava je sedam godina.

,,Svaka usteda je dobrodosla i omogucice nam da ulozimo sredstva u opremu i u nesto sto je potrebno pacijentima i zaposlenima”, kazao je Tomanovic.

Direktor Doma zdravlja Ulcinj, Pavle Marnikovic, rekao je da je rok zavrsetka radova 100 dana, ali da je potrebno uzeti u obzir vremenske uslove.

,,Veliki dan za Dom zdravlja Ulcinj. Radovi su poceli. Ovaj veliki projekat ce nama zaposlenima donijeti bolje uslove za rad, a posebno se radujem zbog pacijenata, jer ce imati prijatniji boravak ovdje”, zakljucio je Marnikovic.

POKIDANO KONTAKTNO UZE

Zeljeznicki saobracaj na pruzi Podgorica – Niksic koji je bio u prekidu od rano jutros uspostavljen je oko 13 casova. Lokalni voz je u 6 sati i 40 minuta naisao na uze kontaktne mreze i pokidao ga, zbog cega je zeljeznicki saobracaj bio onemoguce.

Kako su saopstili iz Zeljeznicke infrastrukture Portalu RTCG, ekipe za otklanjanje kvara su bile na terenu nekoliko sati i uspjele da uklone smetnju, pa je napon ukljucen oko 13 casova i saobracaj na ovoj relaciji regulisan.

Kako objasnjavaju, ovakva vrsta smetnje se desava na pruzi, a uzrok ce utvrditi posebna komisija koja je takode na terenu.

NA SJEVEROISTOKU ZEMLJE

Za bolji pristup trzistu rada nezaposlenih zena i mladih od kojih ce najmanje 75 odsto biti na sjeveroistoku Crne Gore odnosno u opstinama Berane, Bijelo Polje, Andrijevica, Plav, Petnjica i Rozaje pokrenut je projekat vrijedan 170.092,55 eura.

“Nakon javnih poziva i motivacionih radionica, kako za poslodavce, tako i za nezaposlene, bice organizovan odabir kandidata i potpisivanje ugovora; kupovina opreme za odabrane poslodavce; kao i sprovodenje placenih sertifikovanih obuka i obuka na radu. Dodatno, bice uspostavljena lokalna partnerstva za zaposljavanje, kreiran akcioni plan za uskladivanje lokalnih potreba i smanjenje lokalnih nejednakosti vezanih za zaposlenost i nezaposlenost, sprovedeno jacanje kapaciteta clanova radne grupe”, kazali su iz njemacke organizacije HELP koja ce u partnerstvu sa Opstinom Berane realizovati projekat.

Na pocetku projekta, kako su kazali, za zainteresovane poslodavce i nezaposlena lica, bice organizovano 8 motivacionih radionica.

Tom prilikom, dodaju, potencijalni korisnici ce dobiti detaljne informacije o projektu i upoznace se sa zahtjevima trzista rada i mogucnostima koje se nude.

“Aplikacioni formulari za prijavu kako poslodavaca tako i nezaposlenih lica za ucesce u projektu bice distribuirani tokom pomenutih radionica, a takode dostupni na web stranici Help-a i u Helpovim kancelarijama u Beranama, Bijelom Polju i Podgorici, kao i u prostorijama Opstine Berane i Regionalnog biznis centra Berane”, zakljucuje se u saopstenju.

Projekt koji finansira Evropska unija ,,Unaprijeden pristup trzistu rada za zene i mlade na sjeveroistoku Crne Gore” poceo je 20. novembra 2019. godine i trajace godinu.