KOR PORUCIO

Politike Vlade moraju biti usmjerene ka ocuvanju i zastiti lokaliteta koji imaju status Svjetske bastine, a ne ka njihovom ugrozavanju i devastaciji, smatraju u Koaliciji za odrzivi razvoj (KOR).

Vlada je u cetvrtak odlucila da preispita postojeci plan za durmitorsko podrucje, uz uvazavanje zakljucaka zajednicke misije Centra za svjetsku bastinu i IUCN-a za dobro svjetske bastine Nacionalni park (NP) Durmitor, kako bi se doslo do rjesenja koje ce se zasnivati na usmjerenom i kontrolisanom razvoju.

Aktivista KOR-a Aleksandar Dragicevic kazao je agenciji Mina da su u Koaliciji zadovoljni odlukom Vlade da preispita postojece plansko rjesenje Prostornog plana posebne namjene za durmitorsko podrucje, i da ocekuju da ce uociti greske i ispraviti ih.

Kako je naveo, nadamo se da ce Vlada u buducem planu usvojiti smjernice UNESCO strucnjaka, koji je u svom izvjestaju od prosle godine najavio da bi izgradnja novih skijalista bila negativna po Durmitor, zastitu zivotne sredine i status UNESCO svjetske bastine.

“Ali i gradana i zabljackih ugostitelja koji su prethodnih godina upozorovali da planovi koje Vlada ima sa Durmitorom nijesu u skladu sa UNESCO-om i da, ako dode do realizacije planova – izgradnje novih zicara i prevodenja vode iz Modrog u novo akumulaciono jezero, Durmitor moze izgubiti kako status Svjetske bastine, tako i svoju prirodu i ljepotu”, dodao je Dragicevic.

On je kazao da su gradani i ugostitelji Zabljaka u maju, na tribini “UNESCO i Durmitor”, ukazali na problem da se planira izgradnja novih skijalista bez saglasnosti i znanja UNESCO-a, i ponudili alternativna rjesenja koja su mnogo jeftinija, bolja po lokalnu zajedincu i van su granica NP Durmitor.

Prema rijecima Dragicevica, dosadasnjim pogresnim planovima i odlukama, Vlada i donosioci odluka pokazivali su da ne razumiju prestiz i znacaj koji drzavi donosi status Svjetske bastine, ali ni koliko je taj status vazan za ocuvanje prirodnih i kulturnih dobara.

On je podsjetio da Crna Gora ima dva takva lokaliteta, Kotor i Durmitor.

“Politike Vlade moraju biti usmjerene ka ocuvanju i zastiti ovih lokaliteta, a ne ka ugrozavanju i devastaciji. Nadamo se da su to shvatili”, zakljucio je Dragicevic.

POSTAVLJANJE U TOKU

Na putu Mojkovac – Durdevica Tara, koji je zatvoren za saobracaj od 6. novembra, u toku je postavljanje zicanog pletiva, kazao je sef stacionara Crnagoraputa na Zabljaku Sveto Andelic.

Saobracaj na tom putu u prekidu je od 6. novembra, zbog odrona u mjestu Sokolovina, koji se desio zbog obilnih padavina.

Andelic je agenciji MINA rekao da je u toku postavljanje zicanog pletiva i da je saobracaj jos u prekidu iz bezbjednosnih razloga.

On je naveo da ne moze precizno reci kada ce ti radovi biti zavrseni, jer sve zavisi od vremenskih uslova.

PRICA MIGRANTA

Smjesten na pola puta izmedu Podgorice i Danilovgrada, u Spuzu, neposredno pored najveceg crnogorskog zatvora, Centar za prihvat migranata dom je za oko stotinu izbjeglica, koje je u potrazi za boljim zivotom put doveo u Crnu Goru.

Za razliku od nekih kampova u susjedstvu, gdje su uslovi nedostojni covjeka, zivot u ovom kampu je vise nego dobar. U to se uvjerila ekipa Anadolije, a sve to potvrduje i prica migranata koji borave ovdje.

Crna Gora usputna stanica do EU

Migranti se u principu kod nas ne zadrzavaju mnogo. Za njih je nasa drzava samo usputna stanica na putu do neke od zemalja EU. Ipak, iskustvo onih sa kojim smo razgovarali o Crnoj Gori je pozitivno. Ima onih koji bi da dobiju azil, dok velika vecina nakon samo dan ili dva provedena ovdje, nastavlja dalje prema Bosni i Hercegovini.

Tamara Lakic iz Centra za prihvat migranata kaze da osim objekta u Spuzu, koji je kapaciteta 104 mjesta, postoje i alternativni smjestaji u Podgorici.

“Od pocetka godine, zakljucno sa 26. novembrom u Centru za prihvat migranata je primljeno 7.146 stranaca koji traze medunarodnu zastitu, od cega je 2.256 bilo smjesteno u Centru za prihvat u Spuzu, a 4.890 u alternativnom smjestaju, na Vrelima Ribnickim u Podgorici. Stranci koje traze medunarodnu zastitu, teritoriju Crne Gore koriste kao tranzitno podrucje. Na njenoj teritoriji se zadrzavaju veoma kratko vrijeme, ona je usputna stanica na njihovo putu ka krajnjoj destinaciji, a to su zemlje EU”, kaze Lakic.

Najcesce drzave porijekla samih stranaca koji traze medunarodnu zastitu su Alzir, Maroko, Sirija, Pakistan, Irak, Iran, Avganistan i oni najcesce dolaze iz pravca Albanije, preko Turske i Grcke. Crna Gora je u posljednje vrijeme postala dio takozvane “obalne rute”.

Ovaj centar za migrante trenutno moze da primi 104 osobe, a iz ove ustanove porucuju da preduzimaju konkretne korake, kako bi se kapaciteti prosirili.

Tri obroka dnevno, ciste i tople sobe za boravak

U kampu vlada dobra atmosfera. I uslovi su na visokom nivou. Migranti dobijaju tri obroka, za rucak je uvijek kuvano jelo, a sluzi se i uzina. Sobe su tople, ali i veoma ciste i uredne.

Lakic kaze da prilikom prihvata migranata, uprava ih upoznaje sa pravilnikom o ponasanju.

“Zaista nema problema, nema fizickih obracuna medu migrantima, postuju se pravila Centra”, kaze Lakic.

Migranti koji zele da nastave svoj put dalje ka BiH, iz ovog kampa pretezno odlaze nakon dva do tri dana boravka. Uglavnom koriste taksi prevoze, koji ih odvode do blizu granice sa BiH.

Neki se iz BiH ponovo vracaju u ovom kampu

Ipak, neki od onih koji odu u BiH, gdje se nalazi mnogo vise migranata i gdje uslovi nisu bas tako dobri, vracaju se ponovo u ovom centru u Spuzu.

Jedan od onih koji s porodicom boravi u ovom kampu je Majid Radzebi, iz Irana. Kaze za sebe da je politicka izbjeglica.

“Narod u Crnoj Gori je ljubazan, slican onom u Iranu. Aplicirao sam za azil u Crnoj Gori i nadam se da ce crnogorska Vlada odobriti”, kaze Radzebi.

Crna Gora kao drzava dopada se i Iftihar Ahmedu, koji je dosao iz Avganistana. Ipak, sanja o zivotu u EU.

“Osjecam se dobro ovdje, ljudi u Crnoj Gori su dobri. Postuju nas, osoblje je dobro ovdje. Imam plan da idem ka EU, Belgija ili Njemacka”, istakao je Ahmed.

Migrantima je u centru na raspolaganju internet, djecje igraliste, veliko dvoriste za setnju. Mnogi od njih tokom dana odlaze do Podgorice, koja je udaljena oko desetak kilometara.

PODACI IJZ

Podaci nacionalnog registra pokazuju da je u Crnoj Gori do kraja 2018. godine registrovano 277 osoba inficiranih HIV-om, da je znacajno veci broj inficiranih muskog pola (242 osobe), kao i da je u cak 88 posto slucajeva nezasticeni seksualni odnos put prenosa infekcije.

U istom periodu od AIDS-a, je u nasoj zemlji umrlo 56 osoba.

Navodeci da je prevalencija ove infekcije u Crnoj Gori 0,03 posto, iz Instituta za javno zdravlje su precizirali da su slucajevi HIV/AIDS registrovani u 16 opstina u Crnoj Gori i to u primorskoj regiji (40 posto) i Podgorici (42 posto), pise Pobjeda.

“U Crnoj Gori je, prema podacima iz Registra na kraju 2018. godine sa HIV-om zivjela 221 osoba (196 muskaraca i 25 zena). Prvi slucaj HIV infekcije u nasoj zemlji je registrovan 1989. godine i od tada do kraja 2018. godine, registrovano je ukupno 277 osoba inficiranih HIV-om, od kojih je 136 (49 posto) osoba u momentu otkrivanja infekcije bilo u stadijumu razvijene bolesti (AIDS-a), a njih 141 je registrovano u asimptomatskoj fazi bolesti”, naveli su iz Instituta za javno zdravlje.

Najveci broj HIV infekcija (78 posto), kako preciziraju iz ove ustanove, dijagnostikuje se u uzrastu 20-39 godina, a znacajno veci broj inficiranih su muskog pola (242 osobe).

“Najcesci put prenosa infekcije (88 posto slucajeva) je preko nezasticenog seksualnog odnosa. Putem krvi inficiralo se 3 posto registrovanih osoba sa HIV-om, od cega je u 1 posto slucajeva doslo do zaraze inficiranom krvlju ili njenim derivatima u medicinskim ustanovama (van Crne Gore), a u 2 posto usljed koriscenja droga injektiranjem. Vertikalna transmisija HIV-a registrovana je kod cetvoro djece, odnosno u 1 posto slucajeva”, kazali su iz Instituta.

U nasoj zemlji, kako navode iz ove ustanove, postoje adekvatni ljekovi za pacijente koji su inficirani HIV-om, iz grupe antiretrovirusnih ljekova najnovije generacije. Kako preciziraju, na kraju 2018. godine na antiretrovirusnoj terapiji je bila 161 osoba.

“Terapijski protokol koji se koristi u Crnoj Gori u skladu je sa preporukama koje izdaje ,,European AIDS Clinical Society” (EACS) i u nasoj zemlji su dostupne pojedine fiksne kombinacije antiretrovirusnih lijekova. Ova vrsta ljekova ne ubija virus, ali sprecava razmnozavanje virusa remeteci njegov normalni zivotni ciklus. Da bi ljekovi ispunili svoju svrhu, vrlo je vazno da postoji terapijska pismenost kod pacijenata kako bi se ovi ljekovi koristili redovno i ispravno”, kazali su iz Instituta.

STRUKA PORUCILA

Sva dosadasnja iskustva u planiranju, projektovanju i gradenju u seizmickim aktivnim podrucjima, pokazuju da se preventivom protiv stetnog uticaja zemljotresa mora poceti vec u fazi izrade prostornih i urbanistickih planova. Stradanja ljudi, objekata i infrastrukture u proslosti su se desavala zbog lose sprovedenog planiranja, upozorava u razgovoru za Pobjedu prof. dr Srdan Jankovic sa Gradevinskog fakulteta u Podgorici

Jankovic, koji edukuje buduce inzenjere arhitekture i gradevine, kaze da su gradenje objekata na tlu neujednacenog geoloskog sastava, na klizistima, prirodnim ili onim koja su aktivna kada se gradi na njima, zatim na nevezanim nanosima, muljevitom tlu, mocvarnim i vodom zasicenim terenima, samo neki od potencijalno opasnih i seizmicki nesigurnih momenata.

“Lose planiranje prostora uzrokuje i nemogucnost pristupa ugrozenim lokacijama zbog slabe infrastrukture, dovodi do rusenja objekata sudaranjem zbog malog razmaka izmedu njih, ostecenja vodovodne i kalanalizacione mreze. Sve su to problemi koji se mogu izbjeci dobrim prostornim planiranjem, a mnogo je primjera da se to ne radi na pravi nacin. Naprotiv, imate kvartova i objekata do kojih ne mogu da dopru ni vatrogasna kola, a kamoli gradevinske masine za rasciscavanje terena. Takode, problem predstavlja i lociranje nekih funkcija koje bi morale biti operativne neposredno nakon zemljotresa kao sto su domovi zdravlja, bolnice, vatrogasne stanice i slicno, u starim objektima za koje se opravdano moze pretpostaviti da su veoma povredljive na seizmicka dejstva”, istice sagovornik Pobjede.

Kljucnu uloga u ovoj oblasti, prema ocjeni Jankovica, imaju upravo arhitekte.

“Kao sto se dobrim, seizmickim projektovanjem smanjuje povredljivost objekta, tako se i kvalitetnim seizmickim prostornim planiranjem smanjuje povredljivost drustva u cjelini. Uloga arhitekata u ovoj oblasti je od presudnog znacaja”, smatra on.

Kvalitet je jeftiniji

Jankovic istice da razorni zemljotres nepogresivo detektuje slabe tacke konstrukcije, propuste i greske u projektovanju i izvodenju objekata, ili ukazuje na to gdje zemljiste i tlo nijesu bili pogodni za gradnju… No, tada je vec kasno.

Kako kaze, ne smijemo dozvoljavati luksuz da ucimo na sopstvenim greskama, ili da uvecavamo seizmicki rizik logikom “dako nece”. Drugim rijecima: nema kockanja sa vjerovatnocom da ce se snazan zemljotres dogoditi. Jer se dogodio. I dogodice se ponovo!

Cetiri decenije od katastrofalnog zemljotresa na Primorju, kada je na podrucju Crne Gore poginula 101 osoba, a u susjednoj Albaniji 35, ponovo je razorna seizmicka sila prodrmala jadransku regiju. U Dracu i okolini visespratnice su se lomile kao da su od karata, a pod teretom betona i opeke ostale su cijele porodice…

“Dogodilo se ono od cega svi strahuju, ali sa cime se, po diktatu seizmickog hazarda i cinjenici da zivimo na trusnom podrucju moramo suocavati mnogo prije nego se dogode ovako teske opomene”, kaze on.

Jankovic primjecuje da je u praksi kljucna zabluda da obezbjedivanje seizmicke sigurnosti kod novih objekata je skuplje ili da iziskuje mnogo vise zeljeza, betona…

“Za kvalitetno projektovanje seizmicki sigurnih objekata potrebno je znanje i savjest. Cijena kvalitetnih rjesenja ce iznositi tek stoti dio vrijednosti citavog objekta. Tako da to uopste nije skupo, ali ako vec napravite losu zgradu onda njeno naknadno dovodenje u stanje seizmicke sigurnosti, to jest njeno ojacanje, kosta premnogo”, rekao je Jankovic.

On naglasava da je bitno da u nizu – od usvajanja normi, preko arhitektonskih rjesenja, zatim projekata pa sve do gradnje, budu ispostovani svi propisi i u tom procesu budu otklonjeni svi uoceni nedostaci.

Novi propisi

Kako dodaje, upravo je ublazavanje seizmickog rizika jedini put da se smanje buduce posljedice jakih zemljotresa.

“To se radi kroz poboljsanje propisa, pravilnika i standarda za projektovanje i gradenje novih objekata, zatim kontrolu gradnje objekata, prostorno-urbanisticko planiranje i upravljanje, ojacanje postojecih objekata, istrazivanje u oblasti zemljotresnog inzenjerstva i primjene rezultata u injzenjerskoj praksi, kao i unapredenje kvaliteta gradnje na seoskom podrucju.

On podsjeca na to da je Crna Gora u postupku pripreme za usvjanje i primjenu takozvanih eurokodova, standrada koji se primjenjuju u projektovanju i gradnji.

IJZ

Savjetovaliste za HIV u Institutu za javno zdravlje (IJZ) organizovace sjutra akciju dobrovoljnog i povjerljivog savjetovanja i testiranja na tu infekciju, povodom 1. decembra – Medunarodnog dana borbe protiv AIDS-a.

Akcija ce biti sprovedena u prostorijama Savjetovalista za HIV, u IJZ, od osam do 20 sati.

Iz IJZ kazali su da su, u saradnji sa nevladinim organizacijama (NVO) koje ucestvuju u radu Nacionalne komisije za AIDS, organizovane akcije testiranja u tesko dostupnim populacijama.

“Edukativne radionice za ucenike i ucenice srednjih podgorickih skola sprovode se u saradnji sa studentima Medicinskog fakulteta, a za studente u Podgorici organizovana je akcija podjele kondoma i informaciono-edukativnog materijala”, navodi se u saopstenju.

Procjenjuje se da je tokom prosle godine u svijetu 1,7 miliona ljudi inficirano HIV-om, a da je 770 hiljada osoba umrlo od AIDS-a.

Smatra se da u svijetu sa HIV-om zivi 37,9 miliona ljudi.

U Crnoj Gori je, prema podacima iz registra, na kraju prosle godine sa HIV-om zivjela 221 osoba, 196 muskaraca i 25 zena, sto cini da je prevalencija te infekcije u Crnoj Gori 0,03 odsto.

Prvi slucaj HIV infekcije u Crnoj Gori registrovan je 1989. godine i od tada do kraja prosle registrovano je ukupno 277 osoba inficiranih HIV-om, od kojih je 136, odnosno 49 odsto, u momentu otkrivanja infekcije bilo u stadijumu razvijene bolesti (AIDS-a), a njih 141 je registrovano u asimptomatskoj fazi bolesti.

U istom periodu, 56 osoba je umrlo od AIDS-a.

Iz IJZ kazali su da se najveci broj HIV infekcija, 78 odsto, dijagnostikuje od 20 do 39 godine, a znacajno veci broj inficiranih su muskog pola.

Najcesci put prenosa infekcije, u 88 odsto slucajeva, je preko nezasticenog seksualnog odnosa.

HIV je virus koji se vezuje i unistava imune celije organizma.

Iz IJZ kazali su da osobe koje zive sa tim virusom mogu da se osjecaju i izgledaju potpuno zdravo, godinama nemaju simptome i uopste ne znaju da su zarazene, a da prenose virus drugima.

Kako su naveli, jedini nacin da neko sazna da li je zarazen HIV-om je da uradi test na HIV.

Virus HIV se prenosi nezasticenim seksualnim odnosom sa inficiranom osobom, kontaktom sa inficiranom krvlju i sa inficirane majke na dijete tokom trudnoce, porodaja i dojenja.

Taj virus se ne prenosi uobicajenim socijalnim kontaktom (ljubljenjem, grljenjem, rukovanjem), upotrebom javnih kupatila, bazena, tuseva, sauna, kasljanjem, kijanjem.

Virus se ne prenosi lijecenjem u bolnicama, ambulantama i kod stomatologa, ukoliko se primjenjuju uobicajene higijenske mjere, davanjem krvi i drugih organa.

On se ne moze prenijeti dijeljem zajednickog pribora za jelo, ogrebotinama i ujedima domacih zivotinja i insekata, brigom o osobama zarazenim HIV-om i oboljelim od AIDS-a, ukoliko se primjenjuju uobicajeni higijenski standardi.

Rizik za prenos HIV-a povecava se stupanjem u rizicne seksualne odnose (sa nepoznatim osobama, pod dejstvom alkohola i droga, mijenjanjem vise seksualnih partnera, nekoriscenjem kondoma), kao i upotrebom nesterilnog pribora za injektiranje droga.

Iz IJZ istakli su da ukoliko se HIV otkrije na vrijeme, u ranijem stadijumu, i ako se odmah zapocne sa lijecenjem, inficirana osoba moze imati dug i kvalitetan zivot.

“Antiretrovirusni lijekovi dovode do smanjenja kolicine virusa ispod nivoa detekcije sto sprjecava prenosenje virusa na zdrave osobe”, naveli su iz IJZ.

Kako su naglasili, vazni elementi za odrzavanje dobrog kvaliteta zivota osoba sa HIV-om je, osim dostupnosti savremene terapije, i podrska porodice i zajednice.

1. decembar – Svjetski dan borbe protiv AIDS-a se sirom svijeta obiljezava sa ciljem podizanja svijesti o HIV infekciji, ukazivanja na postignute rezultate u prevenciji i lijecenju te infekcije, podrske inficiranim osobama i odavanja poste preminulima.

“Ovogodisnja kampanja istice ulogu zajednice u obezbjedivanju pristupa preventivnim servisima, kao i nediskriminatornom i neosudujucem pristupu terapiji, njezi i podrsci osobama pogodenim HIV-om”, dodaje se u saopstenju.

NAKON ZEMLJOTRESA

Peti dan od katastrofalnog zemljotresa od 6,4 Rihtera koji je pogodio Albaniju. Zavrsena je potraga za prezivjelima a spasilacke ekipe, medu kojima je i crnogorska napustile su Albaniju. Ljudi iz satorskih naselja vecinom su premjesteni a hrana i pice se dijele kao prva pomoc nesrecenima.

Napukle zgrade i rusevine gotovo na svakom koraku u Dracu podsjecaju na ono sto su prije samo pet dana dozivjeli stanovnici tog grada. Stanovni ci kazu da od straha spavaju u autu.

“Tesko je poslije svega, jeza me hvata i kad prodemo pored ovih rusevina. No moramo dalje kad smo vec imali srecu da prezivimo”, kazala je stanovnica Draca Merita Duka.

Stanovnici satorskog naselja premjesteni su u hotele, skole, sportske hale, mnogi su se smjestili kod rodaka, dok jedan dio ljudi upravo ceka prevoz do Kosova. Onima koji su ostali u Dracu ispred zgrade Gimnazije dijeli se hrana.

“Dobila sam vodu i obrok za danas. Znaci nam svaka pomoc sada kada smo bez svega ostali,”, kazala je stanovnica Draca Drita Ndreja.

Albanija skuplja snagu da nastavi dalje, kaze ministarka odbrane.

“Uz nas smo narod i dijelimo zajedno nevolju koja nas je zadesila. Hvala Crnoj Gori na svoj pomoci, mnogo nam je znacila”, kazala je ministarka odbrane Oljta Dzacka.

Samo 30 kilometara od Draca , zemljotres nije postedio ni siromasni Tuman.

Gradic Tuman, nakon Draca, najvise je pogoden razornim zemljotresom. Satorsko naselje u Tumanu utociste je jos za veliki broj prezivjelih. Dijeli im se pomoc no ovim ljudima vise od svega treba nada.

“Njima treba sigurnost u vezi buducnosti, puno njih je bez doma, puno njih je poslato u hotele ali to je samo kratkorocno”, kazao je Kresnik Brasa iz Karitasa.

Danas je prvi dan da se tlo nije tresllo, poslije gotovo 500 manjih zemljotresa za 5 dana. Svi se nadaju da ce potresi stati i da ce ovo biti ruzna uspomena jer Albaniji nakon svega treba predah.

Marija Radulovic, TVCG

STUDENTI IZ INOSTRANSTVA

Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI) podrzava inicijativu Ministarstva prosvjete za izmjenu postojeceg Zakona, provjeru kvaliteta diploma prije njihovog priznavanja i dalji razvoj crnogorskog trzista rada baziranog na fer i konkurentnim principama. OCSI takode zeli da podsjeti da se u Crnu Goru uvoze i diplome sa mnogo kompetitivnijih, kvalitetnijih, naprednijih i modernijih studijskih programa nego sto su to crnogorski.

“Crna Gora, ni u kojem slucaju, ne smije zaustaviti uvoz takvih diploma i ne smije ograniciti mobilnost mladih. Nase drustvo nema privilegiju da dozvoli bilo kakav dalji odliv mozgova, vec se treba fokusirati na ulaganja u cirkulaciju mozgova, odnosno proces u kojem se kvalitetno obrazovani i visoko specijalizovani kadar, koji se skoluje u inostranstvu, vraca u svoju maticnu drzavu”, navodi se u saopstenju OCSI.

Podsjecaju da se trenutno na institucijama visokog obrazovanja sirom svijeta nalazi oko 1.400 studenata, ne ukljucujuci crnogorske studente u drzavama regiona.

“Ukoliko uzmemo u obzir da je i tokom prethodnih godina veliki broj crnogorskih studenata zavrsio svoje studije na prestiznim univerzitetima sirom svijeta, ukupan broj skolovanog kadra u inostranstvu, iskljucujuci drzave regiona, dostize cifru od vise hiljada ljudi. Medutim, samo dio njih se vratio u Crnu Goru”, navode iz OCSI.

Istucu da fokus treba biti usmjeren na kreiranje nesmetanih uslova za povratak skolovanog kadra koji svoje diplome stice na kvalitetnim studijskim programima.

“Stoga, OCSI je u okviru javne rasprave predlozila uvodenje clana Zakona kojim ce se garantovati automatsko priznavanje diploma, koje dolaze sa svih institucija visokog obrazovanja bolje rangiranih od najbolje rangiranog crnogroskog univerziteta na relevantnim svjetskim rang listama univerziteta”, navodi se u saopstenju.

Alternativno, u duhu evropskih integracija, OCSI je predlozila automatsko priznavanje diploma iz EU, EEA i OECD zemalja clanica.

“Pored automatskog priznavanja diploma, OCSI je za sva druga moguca uporedivanja inostranih studijskih programa sa crnogorskim jasno istakla da se detaljniji uslovi moraju pazljivo definisati podzakonskim aktima zbog razlicitosti obrazovnih sistema i specificnosti mnogih studijskih programa. Razlike u studijskim programima moraju biti analizarane iz pozitivnih i negativnih aspekata, i u odnosu na ispunjenost minimuma kriterijuma se vrsiti priznavanje/djelimicno priznavanje/nepriznavanje diploma”, kazali su.

OCSI brine nacin izbora eksperata i, kako su kazali, nepostojanje standarda u odnosu na koje ce se cijeniti studijski programi neregulisanih profesija, koji ne postoje u Crnoj Gori.

“OCSI, kao sto je to radila i do sada, ce nastaviti da prati proces izmjena Nacrta zakona i nastaviti da nudi svoju pomoc svim nadleznim institucijama u kreiranju politika koje se ticu crnogorskih studenata u inostranstvu. Vjerujemo da ce Nacrt ovog zakona biti prilagoden potrebama, i baziran na vrijednostima i tekovinama pravednih demokratskih drustava koji promovisu kompetitivnost i mobilnost mladih, kojima tezi i crnogorsko”, zakljucuje se u saopstenju.

KOMISIJA UTVRDILA

Niksicka komisija za procjenu stete od elementarnih nepogoda poslace drzavnoj 59 obradenih zahtjeva za nadoknadu stete nastalu usljed velikih poplava koje su pocetkom mjeseca pogodile tu opstinu. Ukupna procijenjena steta za domacinstva je oko 73 hiljade eura, a nadoknadu za ostecenu infrastrukturu trazice i lokalna samouprava.

Zivot u domu Markovica u niksickom mjestu Crnodoli nezampacene poplave prekinule su poectkom novembra kada je voda prodrla u kucu i napravula veliku stetu. Isusivaci vazduha od tada rade dan noc, a porodica je kod komsija nasla utociste.

“I njima dugujemo veliku zahvalnost, tu smo mjesec, nadamo se da cemo do kraja godine se vratiti kuci. Vjerujte, bilo je stete sto u kuci, sto u pomocnim objektima, sijeno, drva. U kuci podovi, prozori, vrata, jedan dio namjestaja, zidovi, to se ne moze lako isusiti pa ej velika potrosnja elektircne energije”, kazao je mjestanin Crnodola Dusan Markovic.

Opstinska komisija je ovih dana popisala kompletnu stetu nasatlu usled poplava. Ukupno 59 zahtjeva upucenih drzavnoj komisiji i procijenjenom stetom od oko 73.000 eura.

“To su kuce, pomocni objekti i imovina, ali obzirom na vremenske uslove i godisnje doba tu ima i direktne i indirektne stete. Treba vremena da se poplavljeni objekti osuse, srede, a nije bas vrijeme za te poslove”, kazao je predsjednik opstinske Komisije za elementarne nepogode Zopran Masulovic.

Osim za domicinstava, komisija ce traziti nadoknadu i za ostecanja na loklalnoj infrastrukturi.

“Na osnovu prikupljenih podataka, steta na putevima, mostovima, vodopropustima, iznosi oko 211.500 eura”, dodao je Masulovic.

Na potezu je sada drzavna komisija. Markovici ocekuju da nadlezni relano sagledaju nevolje kroz koje prolaze.

“Komisija je dosla i popisalaa sve. Nadam se da ce imati i vida i sluha, da cemo makar donekle sanirati stetu, da necemo biti tu osteceni”, dodao je mjestanin Crnodola.

Kako nam je u telefonskom razogovru kazala predsjednica komisije za elemntarne nepogodne i ministarka, Marija Vucinovic, komisija ce nastojati da u najkracem roku analizira dobijene zahtjeve te da ocekuje da ce citav posao biti gotov najkasnije pocetkom naredne godine.

Darko Bulatovic, TVCG

CRNOGORSKI PUTOPISAC

Ambasador Palestine u Crnoj Gori Rabi Alhantoli urucio je pocasno drzavljanstvo te zemlje crnogorskom putopiscu Edinu Krnicu.

“To je najveca drzavna nagrada i najveca cast koju sam dobio u zivotu. Srce mi je ispunjeno, i jako sam srecan zbog ove nagrade. Tokom svakog putovanja u zemljama treceg svijeta, a samim tim i kroz tu zemlju osjecao sam se kao pravi Palestinac. Nije lako putovati kroz zemlje treceg svijeta i zivjeti zivot od danas do sjutra, a ne znajuci sta ce vam sjutrasnji dan donijeti”, istakao je Krnic.

Kako je naglasio, Palestina je bila stota zemlja koju je posjetio.

“Poci sam kroz tu zemlju, putovati i proci kroz njihovu svakodnevnicu je poseban dozivljaj. To ne mogu osjetiti ljudi koji podu preko turistickih agencija. Za turiste koji putuju preko agencija brojne stvari u Palestini su nevidljive. Palestinci su jako hrabar narod i saosjecam s njima”, naglasio je Krnic.

On je do sada obisao 125 drzava, a njegove avanture ste mogli gledati i u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore.