DARMANOVIĆ

Članovi odbora za međunarodne odnose i iseljenike saslušali su ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića. Inicijativu su uputili predstavnici DF-a nakon istupa službenice Mirne Nikčević i postupka trojice ambasadora koji su joj platili novčanu kaznu zbog govora mržnje.

Šef diplomatije je kazao da je Ministarstvo vanjskih poslova u tom predmetu ispoštovalo zakonsku proceduru, pokrenulo disciplinski postupak i slučaj predalo Vladinoj komisiji, koja će se izjasniti o tom slučaju.

Darmanović je ponovio da je neprimjeren bio postupak trojice ambasadora koji su platili kaznu od 600 eura suspendovanoj službenici tog Ministarstva Mirni Nikčević i da je zbog toga pokrenuo disciplinski postupak i uputio ga Vladinoj komisiji na postupanje.

I poslanici vlasti i opozicije saglasili su se da je postupak trojice ambasadora neprimjeren.

PROMO KAMPANJA

Nacionalna avio-kompanija Montenegro Airlines pokrenula je specijalnu promotivnu kampanju za rane rezervacije. Cijene povratnih karata u okviru ove akcije sa svim taksama, kreću se od 119 eura za Beograd i Ljubljanu do 294 eura za St. Peterburg.

U okviru ove akcije MA putnicima nudi atraktivne cijene koje se odnose na ljetnji red letjenja 2020. godine.

“Karte se mogu kupiti do 29. februara, a putovanje je potrebno realizovati od 1. maja do 30. septembra 2020. Godine”, navodi se u saopštenju.

Akcijom su obuhvaćene sve destinacije Montenegro Airlinesa, a odnosi se i na putovanja započeta u inostranstvu.

“Maksimalan boravak za sve destinacije je 30 dana, uz mogućnost doplate od 20 eura  za duži boravak. Karte se mogu kupiti u svim poslovnicama Montenegro Airlinesa, pozivom Call centra + 19804, ili + 381 20 228 187 za pozive iz inostranstva ili putem veb sajta www.montenegroairlines.com, kao i kod autorizovanih agencija u zemlji i inostranstvu najkasnije tri dana od dana rezervisanja”, zaključeno je u saopštenju.

NUHODŽIĆ

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić saopštio je da će se posebno zalagati za snažniju institucionalnu zaštitu policajaca, kako bi se obeshrabrili svi oni koji misle da će napad na policiju proći nekažnjeno.

Nuhodžić je na proširenom Kolegijumu Uprave policije istakao da će uvjek biti snažna poruka policiji. 
će uvijek biti snažna podrška.

“Intenzivno ćemo raditi na boljoj zaštiti policijskih službenika, boljoj tehničkoj opremljenosti i unapređenju materijalnog položaja”, naveo je on.

Direktor Uprave policije Veselin Veljović saopštio je da je Uprava Policije ostvarila značajan progres i veoma dobre rezultate po svim linijama rada.

ZZZ I RYCO

Memorandum o saradnji, koji su zaključili Zavod za zapošljavanje (ZZZ) i Regionalna kancelarija za saradnju mladih, doprinijeće unaprijeđenju prilika za regionalno povezivanje mladih i njihov bolji pristup tržištu rada, mobilnosti, ali i doprinosa promociji sveukupnog razvoja ekonomske saradnje.

Memorandum su potpisali direktor Zavoda Suljo Mustafić i šef RYCO-a Edin Koljenović.

Mustafić je ocijenio da je to prvi korak u pravcu daljeg usaglašavanja zajedničkih pravaca i oblasti djelovanja.

“Namjera nam je da planiramo realizaciju konkretnih, zajedničkih, programa i aktivnosti kako bi mladim ljudima u Crnoj Gori i regionu pružili podršku”, rekao je Mustafić.

On je kazao da će uspostavljanjem saradnje pokušati da ih motivišu i podstaknu na aktivno traženje posla, ali i da nađu modalitete za unaprijeđenje njihovih kapaciteta i vještina, u pogledu samozapošljavanja.

“Riječju – cilj nam je sveukupno poboljšanje njihove pozicije na tržištu rada, u periodu koji je pred nama”, poručio je Mustafić.

Koljenović je rekao da su se Memorandumom obavezali i na razmjenu relevantnih informacija iz njihovog djelokruga rada.

“Takođe, u planu su nam periodični sastanci u cilju razmatranja pitanja od zajedničkog interesa iz oblasti djelovanja kao i o drugim povezanim temama. RYCO je nezavisan institucionalni mehanizam, koji je osnovalo šest zemalja Zapadnog Balkana: Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija i Srbija, u okviru Berlinskog procesa. Cilj nam je promovisanje duha pomirenja i saradnje među mladima u regionu Zapadnog Balkana”, naveo je Koljenović.

Potpisnici Memoranduma o saradnji su se obavezali i na promociju zajedničkih aktivnosti relevantnim akterima u Crnoj Gori, regionu Zapadnog Balkana i Evropskoj uniji (EU), kako bi i na taj način doprinijeli jačanju povjerenja.

ERAKOVIĆ ISTAKAO

Klinički centar Crne Gore nastaviće stazama uspjeha, rekao je direktor te zdravstvene ustanove Jevto Eraković i dodao da je u njegovo obnavljanje i nabavku medicinske opreme ove godine uloženo 6,5 miliona eura.

Eraković je povodom povodom 19. decembra – Dana KCCG-a, rekao da se uradilo puno, kao i da su ispunjeni svi zacrtani zadaci i ciljeve.

„Ponosan sam što smo u prilici da se pohvalimo novim, najsavremenijim procedurama dijagnostike i liječenja, medicinskom opremom najnovije generacije, edukovanim, stručnim kadrom, koji je najzaslužniji za naše rezulate“, kazao je Eraković.

On je najavio izgradnju nove klinike za reumatologiju, nabavku najsavremenijih mamografa, izgradnju nove dnevne bolnice interne klinike, kao i potpuno novi prostor Centra za imunologiju i genetiku.

„Od sjutra će biti u funkciji još jedan ovakav aparat, tako da za ovaj vid liječenja nema potrebe za upućivanjem pacijenata u zdravstvene centre van Crne Gore, već se kompletan tretman može dobiti u KCCG-u“, kazao je Eraković.

Prema njegovim riječima, KCCG posjeduje najsavremniju magnetnu rezonancu, angio salu, nove skenere i veliki niz novih medicinskih aparata.

„U Institutu za bolesti djece obezbijeđen je aparat za magnetnu rezonacu, kompletna opremu za Odjeljenje intenzivne njege, operacioni sto i instrumentarij u operacionom bloku, najsavremenije ultrazvučne aparate, a u toku je i nabavka novog skenera“, istakao je Eraković.

Kako je naveo, obnavljanje medicinske opreme, u korak je pratila i modernizacija radnog prostora, za šta je izdvojeno oko milion EUR.

Eraković smatra da nije sve u novoj opremi i lijepom prostoru, jer se kvalitet rada postiže zahvaljujući stručnom i osposobljenom medicinskom kadru.

„Zato je fokus i ove godine bio edukacija i stručno usavršavanje ljekara. U KCCG-u radi 317 specijalista, 95 subspecijalista i 166 doktora na specijalizaciji“, rekao je Eraković.

On je istakao da su uz podršku Vlade i Ministarstva zdravlja obezbijeđena finansijska sredstva za edukaciju mladog ljekarskog kadra, dok je Klinički centar uspostavio saradnju sa renomiranim evropskim zdravstvenim centrima.

Kako je rekao, sva dostignuća KCCG-a nijesu rezultat rada samo ove ili niza godina, već plod nesebičnog i požrtvovanog zalaganja generacija doktora koji su stvarali i razvijali KCCG.

„Njihov profesionalizam i ugled, koji su imali u Crnoj Gori, a prije svega odnos prema pacijentima, uzor su svima nama, a treba da budu i generacijama koje dolaze“, smatra Eraković.

Danas je, kako je naveo, Klinički centar evropski i savremen zahvaljujući ljudima koji su bili na njegovom čelu, rukovodili odgovorno i imali viziju njegovog razvoja.

„U narednom periodu nastavljamo utabanim stazama uspjeha, tako da ćete uskoro biti svjedoci realizacije novih projekata, usvajanjem i primjenom savremenih medicinskih dostignuća u KCCG-u, u cilju brige o zdravlju i životu građana“, poručio je Eraković.

KOLAŠIN

Na Donjem trgu u Kolašinu otvoreno je klizalište, a počeo je i Božićni bazar. Iz lokalne uprave poručuju da nastoje da svake godine osmisle nove programe kako bi ovaj grad stalno bio primamljiva destinacija.

Najmlađi Kolašinci su pokazali veliko interesovanje za ovu vrstu zimske zabave, a građni koji su se okupili da isprate svečanost uživali su u novogodišnjoj bazarskoj ponudi. Prijatnu atmosferu na trgu podgrijavalo je kuvano vino, rađeno po specijalnom receptu organizatora, koje je bilo za sve besplatno.

Kolašinci Miloš i Goran među prvima su izašli na klizavu podlogu i tako otvorili klizalište dekorisano novogodišnjim ukrasima.

Predsjednik opštine Milosav Bulatović je istakao da je važno da se kolašinska turistička privreda, a i preduzetnička inicijativa predstavljaju na ovaj način.

“Kroz aktivnosti lokalne uprave i turističke organizacije, stvaramo sadržaje kojima se dopunjava sve ono što Kolašin ima zimi. Cilj nam je da grad u kontinuitetu bude prepoznatljiva turistička destinacija, a sveukupna ponuda daje doprinos tome. Posebno je atraktivno klizalište, zatim i raznovrsna ponuda Božićnog bazara, tako da svaki gost može za sebe naći nešto interesantno”, kazao je Bulatović.

Najprije pomalo bojažljivo, a onda sve odvažnije i masovnije, mali Kolašinci su pokazivali koliko su spretni na novom klizalištu. Dani učenja ali i uživanja tek predstoje. Klizaljke za one do 7 godina biće besplatne, djeca do 12 godina plaćaće euro, a stariji od 12 godina dva eura za sat klizanja.

Direktor Turističke organizacije Kolašin Aleksandar Vlahović, kazao je klizalište će biti na raspolaganju turistima i gradjanima Kolašina, od 11 do 21 sat, sve do druge polovine februara.

Novi turistički sadržaj će donijeti novi kvalitet našoj ponudi.Takodje je počeo i Božični bazar gdje su su izloženi raznovrsni proizvodi koji mogu biti zanimljivi turistima.

“Od suvenira, domaće radinosti, proizvoda ljekobilja, pletenih proizvoda od vune”, naglasio je Vlahović.

Izlagači na Bazaru zadovoljni

Idejna kreatorka Bazara i klizališta u Kolašinu Jasmina Salihović kaže da je prezadovoljna odzivom izlagača i posjetom.

“Imamo 10 izlagača i to iz Prijepolja, Bijelog Polja, Mojkovca i Kolašina. Danas dijelimo kuvano vino sokove za sve posjetioce. Klizalište, koje je danas otvoreno upotpunjuje cijeli doživljaj. Dosta djece je došlo da se oproba na ledu”, navela je Selihović.

Kaže da je u planu organizovanje večernje i dnevne žurke.

“Biće dosta druženja i muzike, ali broj tih aktivnosti zavisiće od vremenskih uslova u Kolašinu”, zaključila je Selihović.

Maja Rakočević, kaže da je izlagala i prethodnih godina.

“Proizvodi od vune su veoma traženi. Prsluke prodajem po 10-12 eura, čarape su šest, pape četiri, a kape pet eura. Već je počela prodaja zadovoljna sam”, kaže Rakočević.

I Slavica Kovačević zadovoljna je prodajom.

“Veoma sam zadovoljna organizacijom, već sam prodala 10-ak proizoda. Najviše se traže proizvodi od vune, pored njih imam još i vino od kupine, borovnice, drenjine kao i raznovrsne čajeve i rakije, domaći med, suve, pečurke. Sve što je izloženo je prirodno ja sakupljam sirovine sa Sinjajevine i Bjelasice”, kaže Slavica za Javni servis.

Vukoman Kljajević i Dragana Šćepanović, RTCG 

POTPISAN SPORAZUM

Elektroprivreda Crne Gore, Crnogorski elektrodistributivni sistem, Rudnik uglja Pljevlja i Klinički centar Crne Gore potpisali su četvorogodišnji Sporazum o finansiranju projekata u najvećoj crnogorskoj zdravstvenoj ustanovi u vrijednosti od 300 hiljada eura.

Direktor KCCG Jefto Eraković se zahvalio energetskim kompanijama na dosadašnjoj podršci ističući da će sredstva obezbijeđena Sporazumom omogućiti strateški pristup realizaciji projekata koji će doprinijeti modernizaciji, osvremenjavanju i kvaliltetnijem pružanju  usluga pacijentima.

“Ovo je jedna od najvećih donacija Kliničkom centru i nadam se da će i drugi privredni subjekti slijediti primjer ove tri energetske kompanije kad je društveno odgovorno poslovanje u pitanju”, kazao je Eraković.

Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Igor Noveljić istakao je da Sporazum predstavlja jačanje saradnje koju energetske kompanije već imaju sa Kliničkim centrom Crne Gore.

“Potpisivanje Sporazuma samo je potvrda našeg društveno odogvornog pristupa kada je zdravstveni sistem u pitanju. Istakao bih da je Elektroprivreda prošlog mjeseca  donirala sredstva Nikšićkoj, Pljevaljskoj i Bjelopoljskoj bolnici u visini od 60 hiljada eura u cilju  jačanja kvaliteta zdravstvene usluge za sve naše građane”, kazao je Noveljić i dodao da će dobri poslovni rezultati Elektroprivredi omogućiti  da dugoročno pruža podršku zajednici u različitim oblastima.

“Podrška Kliničkom centru na ovaj način daje mogućnost menadžmentu da strateški valorizuje projekte koji će omogućiti kvalitetniju dijagnostiku, liječenje i konsultativnu djelatnost”, rekao je izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Zoran Đkanović.

On je posjetio da se CEDIS, koji tek tri godine samostalno posluje, već prepoznaje kao društveno odgovorna kompanija, te da su upravo Klinički centar podržali u realizaciji projekata  vezanih za Kliniku za anesteziju, reanimaciju i terapiju bola, Kliniku za ginekologiju i akušerstvo i Institut za bolesti djece.

“Posebno je zadovoljstvo što je i danas Rudnik uglja dio projekta koji pomaže podizanje kvaliteta usluga u  Kliničkom centru Crne Gore, kao što je bio i prije dvije godine. Naša podrška zdravstvenom sistemu je fokusirana na zdravstvenu ustanovu u Pljevljima koju svake godine pomažemo. Tako smo im ove godine omogućili nabavku ultrazvučnog aparata”, istakao je izvršni direktor Rudnika ugla Slavoljub Popadić, dodajući da će ta kompanija i u narednom periodu nastaviti da podržava zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, a posebno u Pljevljima.

Menadžeri energetskih kompanija su, takođe, istakli da i pored toga što ove tri kompanije godišnje u budžet Crne Gore uplaćuju blizu 100 miliona eura, osjećaju potrebu da dodatno podupru projekte koji imaju za cilj jačanje kvaliteta zdravstvene usluge za sve naše građane.

REAGOVANJE HRA

Upravni sud je odbio tužbu Ivana Vukićevića, savjetnika u Osnovnom sudu u Podgorici, kojom je on osporio zakonitost odluke Sudskog savjeta o izboru kandidata za sudije osnovnih sudova iz juna 2018. godine, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA). HRA smatra da postupak sproveden po ovoj tužbi pokazuje da Upravni sud nema kapaciteta da nepristrasno osporava odluke Sudskog savjeta.

“Tročlano vijeće Upravnog suda, sudije Svetlana Budisavljević, Snežana Vukčević i Medina Mušović su, bez izvođenja dokaza i utvrđivanja činjeničnog stanja, odbile njegove argumente o pristrasnosti dva člana Sudskog savjeta i kršenju procedure sprovođenja intervjua, kao i druge argumente, kojima je osporavao primjenu izborne procedure”, navodi se u saopštenju HRA.

HRA se prilikom donošenja Zakona o Sudskom savjetu zalagala za to da pravni lijek protiv odluka Sudskog savjeta bude ustavna žalba, jer sudije Ustavnog suda ne spadaju u redovno sudstvo čiji se predstavnici nalaze u Sudskom savjetu.

 “Akcija za ljudska prava (HRA) smatra da Upravni sud, odnosno Vrhovni sud u drugom stepenu, nemaju kapacitet da nepristrasno razmatraju odluke Sudskog savjeta, s obzirom na to da odluke u Savjetu donose i četiri sudije, od kojih je jedna iz Upravnog suda, a druga predsjednica Vrhovnog suda”, navodi se u saopštenju.

Iz HRA navode da je usmena rasprava zakazana tek posle šesnaest mjeseci od podnošenja tužbe, “iako je u međuvremenu odlučivano o tužbama koje su kasnije podnijete, i u predmetima za koje nije bila propisana hitnost”.

“U međuvremenu je troje izabranih kandidata na osporenom konkursu već počelo da sudi. Presuda je donijeta istog dana kada je održana usmena rasprava, 22. oktobra 2019. godine, ali je Vukićević o njoj obaviješten kada mu je dostavljena, posle više od mjesec dana”, navodi se u saopštenju.

Vukićević je u tužbi tvrdio da je Sudski savjet prilikom izbora kandidata za sudije načinio više propusta u proceduri, koji predstavljaju kršenje zakona i podzakonskih akata, i zahtijevao je da se odluka o izboru poništi kao nezakonita.  

Pored ostalog, osporio je i nepristrasnost članova Sudskog savjeta koji su odlučivali o izboru kandidata

“Tužbom je osporeno i ocjenjivanje intervjua, zato što, suprotno propisanoj proceduri, kandidatima nijesu postavljena ista pitanja, niti su im bila postavljena pitanja u skladu sa Smjernicama o sprovođenju intervjua, što sve nije moglo da obezbijedi ocjenjivanje zakonom propisanih kriterijuma”, navodi se u saopštenju.

HRA smatra da postupak sproveden po ovoj tužbi pokazuje da Upravni sud nema kapaciteta da nepristrasno osporava odluke Sudskog savjeta. Razlog za to je moguće činjenica da u donošenju odluka Sudskog savjeta učestvuju četiri sudije, od kojih je jedna sudija Upravnog suda, a druga predsjednica Vrhovnog suda.

“ Nerealno je očekivati i da Vrhovni sud, u postojećem sastavu, obezbijedi djelotvorni pravni lijek protiv odluke Sudskog savjeta u drugoj instanci. Nedavno su sve sudije Vrhovnog suda podržale treći izbor na istu funkciju predsjednice Vrhovnog suda uprkos jednoglasnim kritikama stručne javnosti o neustavnosti njenog izbora, a da pritom nisu navele ni jedan argument u prilog ustavnosti, što je podržalo sumnje u njihovu nepristrasnost ”. navodi se u saopštenju.

HRA se u postupku donošenja Zakona o Sudskom savjetu zalagala da pravni lijek protiv odluka Sudskog savjeta bude ustavna žalba, s obzirom na to da sudije Ustavnog suda ne potpadaju pod instancionu hijerarhiju redovnog sudstva koje bira četiri člana Sudskog savjeta.

NA SJEVERU

Ministarstvo prosvjete i Crnogorski Telekom uručili su besplatni 4G mobilni internet za 50 područnih jedinica škola na sjeveru. Nakon toga, besplatni internet biće uručen za još stotinu područnih jedinica škola širom Crne Gore.

Internet pakete uručili su načelnica u Ministarstvu prosvjete Marina Matijević i ekspert za korporativnu komunikaciju u Crnogorskom Telekomu Matija Otašević.

Internet se dodjeljuje na osnovu Sporazuma koji su u junu ove godine potpisali ministar prosvjete Damir Šehović i izvršna direktorica Crnogorskog Telekoma Dina Cibulskaja.

“Prema njemu će se u naredne dvije godine najveći broj područnih jedinica škola u ruralnim djelovima – pokriti 4G mobilnim internetom. Na ovaj način obezbijeđen je i djeci u ruralnim sredinama pristup internet servisima. Sve crnogorske matične škole već su pokrivene internet signalom”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Načelnica Odjeljenja za informaciono-komunikacione tehnologije u Ministarstvu prosvjete Marina Matijević rekla je da današnji događaj ima posebnu važnost jer se obezbjeđuju jednaki uslove za svu djecu.

“Takođe, upravo na ovaj način internet će ispuniti svoju najbolju svrhu, a to je svakako edukacija“, kazala je Matijević.

 “Zadovoljstvo nam je što smo u prilici da nastavimo saradnju sa Ministarstvom prosvjete na projektu “Internet za sve škole”, i to baš dodjelom interneta školama na Sjeveru.  Strateško opredjeljenje Telekoma, koje promovišemo kroz kampanju „Svijet novih mogućnosti“, jeste da tehnologiju, digitalne servise i usluge stavimo na raspolaganje svim građanima. Dijelimo uvjerenje Ministarstva prosvjete da nove tehnologije imaju smisla samo ako su dostupne svima”, kazao je ekspert za korporativnu komunikaciju u Crnogorskom Telekomu Matija Otašević.

Crnogorski Telekom već 12 godina pruža podršku obrazovnom sistemu Crne Gore, kroz obezbjeđivanje besplatnog interneta za preko 200 škola.

PO EU STANDARDIMA

Aktivnosti koje su sprovedene u okviru projekta “Podrška efikasnom upravljanju mehanizmom krivičnih sankcija u Crnoj Gori” doprinijeće etičkoj odgovornosti zatvorskih službenika u skladu sa evropskim standardima i dobrim praksama. To je saopšteno na pres konferenciji povodom završetka projekta koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), a koji su podržali Ministarstvo pravde – Zavod za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS).

Direktorica CEDEM-a Milena Bešić, kazala je da je projekat imao za cilj davanje podrške primjeni zakona i akcionih planova u oblasti izvršenja krivičnih sankcija, a u skladu sa, kako je navela, međunarodnim standardima kroz unapređenje okvira za primjenu relevantnih standarda zaštite prava zatvorenih i pritvorenih lica, poboljšanje okvira za etičku odgovornost zatvorskih službenika u skladu sa evropskim standardima i dobrim praksama.

“U okviru ovog projekta, imali smo nekoliko aktivnosti koje smo realizovali u prethodnim mjesecima. Održane su dvodnevne obuke za članove tima ombudsmana u oblasti prevencije torture i disriminacije zatvorenika. Obuku su pohađala tri zamjenika ombudsmana i devet samostalnih savjetnika”, navela je Bešić.

Ona je kazala da je u okviru projekta održana i dvodnevna obuka za zatvorske službenike i službenike za uslovnu slobodu na temu primjene etičkih standarda, koju je pohađalo 11 predstavnika Uprave Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija i pet predstavnika Ministarstva pravde.

Bešić je kazala da su u okviru projekta objavljene i tri publikacije.

Generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde Nataša Radonjić, kazala je da je projekat bio prilika da se zajedničkim radom i saradnjom dođe do ostvarivanja zajedničkih ciljeva, navodeći da su to uspješna primjena zakonodavnih novina u oblasti izvršenja krivičnih sankcija, kao i mjera iz Akcionog plana za primjenu Strategije izvršenja krivičnih sankcija.

“Imamo jednu novu vrijednost saradnje, jer smo zajedničkim djelovanjem došli do zajedničkog cilja i razumijevanja. Ovaj projekat je imao značajno područje – jačanje integriteta službenika ZIKS-a i službenika Direkcije za uslovnu slobodu Ministarstva pravde koji rade na izvršenju alternativnih sankcija, u dijelu promocije i primjene etičkih standarda”, rekla je Radonjić.

Ona je ocijenila da je projekat došao u pravo vrijeme, imajući u vidu činjenicu da smo od 1. januara ove godine usvojen i počeo da se primjenjuje novi posebni Etički kodeks za službenike i namještenike Uprave ZIKS-a.

“Aktivnosti koje su sprovedene u okviru projekta djelovaće preventivno i doprinijeće postupanju službenika u skladu sa Etičkim kodeksom, u situacijama kada imaju profesionalne dileme. Što bolja primjena etičkih kodeksa, doprinijeće boljem poštovanju službenih dužnosti od strane službenih lica prilikom izvršenja kako kazne zatvora, tako i alternativnih sankcija u dijelu poštovanja ljudskih prava osuđenih lica, imajući u vida je to naš nacionalni i međunarodni standard i jedna od obaveza u pregovaračkom poglavlju u ovoj oblasti”, istakla je Radonjić.

Rukovoditeljka Stručne službe u Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) Dijana Popović Gavranović je, govoreći o primjeni alternativnih sankcija prema maloljetnicima, pojasnila da prestupničko ponašanje te populacije nosi pečat socijalnog položaja i karakteristika ličnosti u razvoju.

“Zato se postupak prema maloljentnicima razlikuje od postupka i krivično pravnog djelovanja prema odraslima. Prema odraslim učiniocima krivičnih djela usmjereni smno na kažnjavanje, a u slučaju maloljetnika na mjere vaspitanja, društvene pomoći, i zaštite bez primjene represivnih elemenata”, rekla je Popović Gavranović.

Prema njenim riječima, cilj mjera prema maloljetnicima je da se otkloni sve ono što ih ometa u razvoju i usmjerava ih na prestupničko ponašanje.

Ona je kazala da rezultati svjetskih istraživanja ukazuju da postoji visoka povezanost između nasilja nad djecom i maloljetničke delikvencije.

“Kada dijete učini krivično djelo i kada ga ponavlja, samo nam dokazuje da smo kao društvo u svojim institucijama propustili da reagujemo na signale koje nam je dijete slalo, a vrlo često nam šalje i na ranom uzrastu – bilo roditeljima, školi, vršnjacima ili drugima”, istakla je Popović Gavranović.

Ona je kazala da se alternativnim mjerama prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela omogućava maloljetnicima da u svojoj zajednicima, u kojima su pokazali neprimjereno ponašanje, “nauče i pokažu da umiju i primjereno da se ponašaju i da dobiju pomoć da se prilagode na život u zajednici i na poštovanje društvenih normi”.

“Primjena alternativnih mjera prema maloljetnicima posebno podrazumijeva da mi kao stručnjaci uspostavimo pozitivan i saradnički odnos sa njima i na takav način povećamo njihovu odgovornost i uspješnost primjene mjera za koje se zalažemo”, rekla je Popović Gavranović.

Ona je pojasnila da državni tužilac za maloljetnike, kad su u pitnaju alternativne mjere, može da izrekne opomenu i devet vrsta vaspitnih naloga.

“Ovlašćeni policijski službenik, uz saglasnost državnog tužioca za maloljetnike, može izreći dvije alternativne mjre prema maloljetnicima, opomenu i poravnanje za krivična djela koja se gone po privatnoj službi”, dodala je Popović Gavranović.

Ona je kazala da je važno da se, zajedno sa maloljetnikom, njegovim roditeljima i drugim stručnjacima, procijeni koja je to alternativna mjera i da li alternativna mjera može biti na dobar način pomoći da se popravi učinjena šteta i nadoknadi šteta.

“Od 2012. godine od kada je u primjeni Zakon o postupanju prema malojetnicima u krivičnom postupku, najprimjenjeniji vaspitni nalog je poravnanje sa oštećenim”, rekla je Popović Gavranović.

Ona je kazala da se oko 100 alternativnih mjera svake godine primjeni prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela, “i to je oko trećine ili četvrtine u odnosu na maloljetnike koji budu upućeni na sud”.

“To ne znači da se maloljetnicima popušta i da se olako shvata izvršeno krivično djelo, nego da se kroz stručan način, zajedno sa maloljetnikom i roditeljem procijenilo da je alternativna mjera konkretan vaspitni nalog koristan za maloljetnika”, navela je Popović Gavranović.