HERCEG NOVI

Da će sjutra kalendarski početi zima, po temperaturama koje meteorolozi bilježe ovih dana, ne bi se moglo reći.

Iako je danas padala obilna kiša temperature svega nekoliko stepeni ispod 20-og podioka izmamile su kupače.

U Herceg Novom grupa mladića uživala je u kupanju u talasima.

Inače, zima počinje sjutra ranom zorom tačnije u 5 sati i 19 minuta.

ZEKOVIĆ OCIJENIO

Savjet za građansku kontrolu rada policije ocijenio je da je Uprava policije na skupu u Nikšiću pokazala snažnu posveženost države postojanju i vladavine prava i osnovnih ljudskih sloboda, kazao je za TVCG predsjednik Savjeta Aleksandar Zeković.

“Omogućena je sloboda javnog okupljanja i što je veoma važno nije registrovana ni jedna primjedba na postupanje policijskih službenika tokom mirnog okupljanja. Savjet za građansku kontrolu rada policije želi čestitati i Upravi policije i organizatorima na zaista izvanrednoj komunikaciji i sarardnji. Konačno možemo izdati ocjenu das u policijski službenici postupali veoma profesionalno i odgovorno, iskazali visoki profesionalizam u primjeni policijskih ovlašćenja, a sa druge strane takođe želimo da istaknemo da su građani iskazali odnos uvažavanja I punog razumijevanja prema policijskim službenicima”, kazao je Zeković.

DEMANTOVAO

Bivši predsjednik opštine Budva Rajko Kuljača demantovao je da je potpisao garanciju od 66 miliona koje su dale Opština Budva i Vlada Crne Gore, a čiju je aktivaciju najavio austrijski koncern EVN, koji gazduje postrojenjem za tretman otpadnih voda u bečićkom naselju Vještice.

“Povodom izjava opštinskih I Vladinih službenika I objavljenih tekstova u medijima, odlučno demantujem da spornu garanciju koja se navodi, za vrijeme mog mandata predsjednika Opštine Budva, nikada nisam potpisao niti učestvovao na bilo koji način u njenom donošenju, što je vrlo lako provjeriti od strane nadležnih organa”, navodi se u saopštenju Kuljače.

Sadašnji predsjednik Opštine Budva Marko Carević, saopštio je ranije na konferenciji  da je ta Opština preduzela sve zakonske mjere i obavijestila Specijalno tužilaštvo da izdata garancija od 66 milona koje su dale Opština Budva i Vlada Crne Gore, ne postoji.

SJEĆANJE NA 1979. GODINU

Vlada Crne Gore dala je saglasnost Opštini Ulcinj da u blizini Starog grada i skele podgine spomen-oblježje žrtvama zemljotresa iz 1979. godine.

Zakonom je propisano da se spomen-obilježje za značajan događaj ne može podići prije isteka roka od 50 godina od dana kada se zbio, osim izuzetno, uz prethodnu saglasnost Vlade, zbog čega se Opština Ulcinj obratila Ministarstvu kulture.

Ministarstvo je predložilo Vladi da da saglasnost „imajući u vidu da se podizanjem ovog spomen-obilježja na dostojanstven način odaje počast žrtvama, i podsjeća na solidarnost svih onih koji su pomogli ugroženima, i simbolično upozorava na razornost zemljotresa i značaj aseizmičkog projektovanja.

Ministarstvo je ocijenilo da ne postoji opasnost da se devalvira značaj ovog događaja u narednom periodu.

„Predložena lokacija spomenika će biti u blizini Starog grada i skele, s obzirom da je Stari grad Ulcinj bila najpogođenija zona, a vizuelno rješenje i oblik će se odrediti konkursom, po dobijanju saglasnosti na program podizanja“, navodi se u predlogu za davanje saglasnosti.

Na spomeniku će, kako se ističe, biti uklesana imena građana Ulcinja koji su u zemljotresu izgubili život.

Zemljotres, koji se dogodio 15. aprila 1979. godine u sedam sati i 19 minuta, imao je jačinu od sedam stepeni Rihterove skale, a u njemu je poginula 101 osoba, dok je više od hiljadu povrijeđeno.

PREDLOG ZAKONA

Predlogom zakona o medijima predviđeno je formiranje fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti za čije finansiranje će godišnje biti izdvajano 0,08 odsto tekućeg budžeta Crne Gore, a prilikom raspodjele prednost se daje osnivačima medija koji su članovi eksternih samoregulatornih tijela.

Ako taj predlog zakona bude izglasan u Parlamentu, medijima u Crnoj Gori kroz Fond naredne godine biće dostupno oko 800 hiljada eura.

Predlogom je predviđeno da raspodjelu sredstava za elektronske, komercijalne i neprofitne medije vrši Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge, u iznosu od 60 odsto sredstava.

Raspodjelu sredstava namijenjenih štampanim medijima i internetskim publikacijama vrši Nezavisna komisija koju obrazuje Ministarstvo kulture, u iznosu od 40 odsto.

U Predlogu zakona navodi se da se sredstva namijenjena podfondovima uplaćuju na posebne žiro račune organa zaduženih za raspodjelu, odnosno 95 odsto podfondovima i pet odsto za operativne troškove organa zaduženih za raspodjelu sredstava, Ministarstvu i regulatoru za audiovizuelne medijske usluge.

Predviđeno je da se za operativne troškove različitih mehanizama samoregulacije, iz svakog od podfondova izdvaja po pet odsto novca godišnje.

Navodi se da samoregulatorna tijela jednom godišnje podnose zahtjev za pokriće operativnih troškova neophodnih za njihovu djelatnost.

Zahtjev može podnijeti samoregulatorno tijelo u kojem osnivač, odnosno osnivači medija nad kojima je uspostavljeno samoregulatorno tijelo koji ispunjavaju Predlogom predviđene uslove.

Kako je objašnjeno zahtjev se podnosi organu zaduženom za raspodjelu sredstava iz podfonda, kada taj organ raspiše javni konkurs.

Ističe se da se samoregulatorno tijelo nacionalnog javnog servisa Radio i Televizije Crne Gore ne finansira iz sredstava Fonda.

Predviđeno je da se sredstva iz Fonda koriste za podsticanje medijskog pluralizma, a posebno za proizvodnju i objavljivanje sadržaja od javnog interesa koji su, između ostalog, značajni za promociju kulturne raznolikosti i očuvanje tradicije, evropske integracije Crne Gore, aktuelne društvene, političke i ekonomske teme.

Takođe i za sadržaje koji su značajni za nauku, kulturu, umjetnost i obrazovanje, zaštitu prava i dostojanstva manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednic, od diskriminacije, stereotipa i predrasuda, djecu, sport i mlade, zaštitu životne sredine, održivi razvoj i turizam.

Navodi se da Ministarstvo vodi evidenciju o finansijskim sredstvima dodijeljenih mediju iz javnih prihoda.

Kako je objašnjeno, organi javnog sektora su dužni da, do 31. marta tekuće godine za prethodnu, na svojoj internet stranici objave evidenciju o uplatama medijima po osnovu oglašavanja i drugih ugovorenih usluga.

Ističe se da evidencija iz stava 1 ovog člana uključuje i sredstva upućena preko posrednika – agencija, pri čemu se jasno razdvajaju osnovi za uplatu oglašavanja od drugih ugovorenih usluga koje se uplaćuju medijima.

Kako se navodi, organi javnog sektora dužni su da evidenciju uplata medijima po osnovu oglašavanja i drugih ugovorenih usluga dostave Ministarstvu u roku od 15 dana od dana objavljivanja evidencije u skladu sa zakonom o medijima.

Ministarstvo, kako se ističe, u formi godišnjeg izvještaja, objavljuje ukupno izdvajanje za oglašavanje organa javnog sektora u medijima na svojoj internet stranici, zaključno sa 1. junom tekuće godine za prethodnu godinu.

Zakonom je predviđeno da su osnivači medija dužni da vode evidenciju o uplatama organa javnog sektora po osnovu oglašavanja i drugih ugovorenih usluga.

TELEGRAM SDP-A

Marko Orlandić je dio one generacije državnika i političara koja je u ratu branila, a u poslijeratnom period gradila, i iz pepela dizala, porušenu Crnu Goru, kazala je u telegram saučešća povodom njegove smrti predsjednica SDP Draginja Vuksanović Stanković.

“Orlandić će biti upamćen kao dio časne i slavne istorije Crne Gore, kao jedan od onih koji su u njene temelje ugradili trajne vrijednosti antifašizma, slobode, socijalnepravde i jednakosti, vraćajući ime, državnost i dostojantvo Crnoj Gori u novoj socijalističkoj Jugoslaviji”, kazala je  Vuksanović Stanković I dodala:

“Njegov odnos prema dešavanjima u predvečerje raspada zajedničke domovine, kao i uvijek čvrst i nepokolebljiv stav prema društvenoj realnosti nastaloj na talasu procesa sa kraja 80-ih i početka 90-ih godina prošlog vijeka, služena ponos liku i djelu Marka Orlandića i svim akoji su ga poštovali.”

ŠEHOVIĆ PORUČIO

Ministar prosvjete Damir Šehović poručio je učenicima Elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“, koji su uz pomoć svojih profesora postigli zapažene rezultate na međunarodnom takmičenju u Skoplju, da podižu ugled srednjeg stručnog obrazovanja za koje se Ministartsvo zalaže. On je poručio da su spremni da podrže svaku dobru ideju učenika i njihovih nastavnika.

Učenici Elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“su uz pomoć svojih profesora postigli zapažene rezultate na međunarodnom takmičenju u Skoplju “40. MAKINOVA i 17. EKONOVA“, gdje su predstavili web- aplikaciju, dron i robota sa kojim su zauzeli drugo mjesto.

„Svojim uspjehom podižete ugled svoje škole i srednjeg stručnog obrazovanja koje Ministarstvo prosvjete prepoznaje kao jedan od prioriteta“, oručio je ministar.

Kazao je da je zadovoljan zbog mogućnosti da upozna učenike koji su svojom kretivnošću i posvećenošću ostvarili rezultate na koje bismo, kako je rekao, svi trebalo da budemo ponosni.

„Na ovaj način i nama u obarzovnom sistemu olakšavate posao, jer vaši uspjesi govore da napori da koje ulažemo kako bismo ukazali na važnost školovanja prema afinitetima i sklonostima, imaju efekta“, poručio je Šehović.

On je rekao da je Ministarstvo prepoznalo i potrebu obnavljanja opreme srednjih stručnih škola, za šta će u narednoj godini izdvojiti 2 miliona eura, dok će za informatičku opremu biti izdvojeno 2.5 miliona eura.

„Uslovi u srednjim stručnim školama će biti značajno unapređeni, što će, uvjeren sam, donijeti još dobrih rezltata naših učenika. Škola „Vaso Aligrudić“, čiji učenici postižu znapažene rezultate, biće dio tog projekta“, rekao je ministar.

On je poručio da je Ministarstvo spremno da podrži svaku dobru ideju učenika i njihovih nastavnika i razvoj njihovih talenata jer, kako je istakao, ocjena jeste važna, ali dugoročno znanje koje se može primijeniti je najvažniji cilj školovanja. 

Tokom sastanka, učenici i nastavnici predstavili su projekte na kojima su radili. Učenik Vasilije Božarić i mentor Alen Adilović predstavili su projekat robota koji je osvojio drugo mjesto na takmičenuju u Skoplju. Oni su rekli da je zadatakrobota prenošenje radioaktivnih i eksplozivnih materijala, kao i da posmatranje terena koji nije bezbjedan za ljude.

Učenici  Adam Zverotić i Filip Tomović, koji su uz mentora Nikolu Kojovića radili na kreiranju drona,o bjasnili su da je njegova funkcija autonomni let, dostava lakog materijala i opreme, izviđanje  i snimanje nepristupačnog terena.

Oni su takođe predstavili i web aplikaciju koju su osmislili: budivojnik.me,a koja prati stil života mladih i pomoću koje se do željene informacije ili odgovora stižeputemdva klika.  Aplikaciju su predstavili učeniciDanilo Kujačić i Sara Hodžić.

Pored impresija sa takmičenja, oni su sa ministrom podijelili mišljenja na temu upotrebe mikrobit računara u osnovnim školama, što su ocijenili značajnim, istakavši da se uz pomoć ovih računara još u osnovnoj školi može savladati logika programiranja, te pripremiti za veći nivo.

Ministar im je uručio simbolične poklone i izrazio očekivanje da će se sa nekima od njih sresti i prilikom dodjele nagrada iz Fonda za kvalitet i talente, koja se očekuje narednih dana.

UPRAVA POLICIJE

Uprava policije saopštila je da je Narodni sabor u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske u Nikšiću protekao mirno i bez incidenata, te da je događaju, prema policijskim procjenama, prisustvovalo oko 6.000 građana.

“Skupu je po policijskim procjenama prisustvovalo oko 6.000 građana”, saopštila policija, koja je ranije istakla da je u pitanju daleko manje ljudi od očekivanih procjena organizatora. 

Službenici Uprave policije su, kako je saopšteno, preduzeli planske aktivnosti u cilju bezbjednog odvijanja okupljanja.

Policija je, kako su naveli, postupala organizovano, profesionalno i odgovorno shodno zakonskim nadležnostima i ovlašćenjima.

“Predstvanici Savjeta za građansku kontrolu rada policije su pozitivno ocijenili postupanje i doprinos policije”, istakli su iz Uprave policije.

IZLOŽBA

Temu transrodnosti lakše je i efektivnije obraditi kroz umjetnost i dokumentarni rad, kazao je autor dokumentarno-fotografskog projekta „Trans Balkan“ Aleksandar Crnogorac, kojim je prikazano više od 100 trans osoba sa Balkana u cilju promovisanja dubljeg razumijevanja trans zajednice.

On je, na izložbi fotografija „Trans Balkan“, koju partnerski organizuju Kvir Montenegro i Asocijacija Spektra u Crnoj Gori, kazao da je projekat započeo prije dvije godine, podstaknut iskustvima trans osoba koji su ga okruživali.

„Inicijalno, projekat je obuhvatao samo prostor bivše Jugoslavije, a nakon toga sam odlučio da ga proširim i obuhvatim cio Balkan. Izložena postavka sadrži svega 34 portreta, a ja sam nastavio da fotografišem i sada imam više od 100 ljudi, iz 13 različitih država“, rekao je Crnogorac.

On je saopštio da će, nakon završetka projekta, objaviti monografiju.

Prema njegovim riječima, temu transrodnosti je lakše i efektivnije obraditi kroz umjetnost i dokumentarni rad.

„Siguran sam da ova izložba nije promijenila nijedan život ljudi koji su se našli pred mojim objektivom, ali mislim da pravi mali korak u pravom smjeru i da približava njihove priče i ovu zajednicu ljudima koji ne znaju apsolutno ništa, ne znaju čak ni da ovi ljudi postoje“, ocijenio je Crnogorac.

Govoreći o trans zajednici u Crnoj Gori, on je kazao da su aktivnosti koje Asocijacija Spektra izuzetno značajne za doživljaj i percepciju društva.

„Crna Gora je uvijek važila za malu i konzervativnu sredinu. Ali po onome što ja mogu da vidim, stvari se mijenjaju. Mladi ljudi iz trans zajednice rade izvanredan posao i vrlo su hrabri. Istupili su u javnost sa svojim pričama, spremni da podijele sve što je njihova intima i mislim da nije mala stvar i da to može pokrene društvo, kao što je naše“, istakao je Crnogorac.

Izvršni direktor Asocijacije Spektra Jovan Džoli Ulićević je, na panel diskusiji “Rod na raskršću opresija” koja je uslijedila nakon izložbe naveo da je sve više trans osoba koje odlučuju da ispričaju svoju priču što potvrđuju, kako je rekao, i osobe koje su na izloženim fotografijama.

„Vidimo neke vrlo mlade ljude, kao i starije koji su uspjeli da približe ljudima temu transrodnosti svojim pričama i da učine da sjutra neke nove generacije odrastaju kako mi nismo odrastali.  Svako od nas je nosio određenu težinu priče koja je bila dovolhjno jaka i hrabra da povuče lavinu drugih ljudi koji nisu trans, a koji su pokazali razumijevanje i prihvatanje“, kazao je Ulićević.

On je rekao da trans osobe ne dobijaju često pitanja čiji odgovori otkrivaju ko su kao ličnosti, već su u društvu prvenstveno doživljeni kroz prizmu roda.

 Predstavnica Asocijacije Spektra Vanja Danicić kazala je da je njoj bilo važno da učestvuje u projektu, jer je fotografijama trans zajednica predstavljena, kako je navela, na drugačiji način.

„Mene je projekat fascinirao, jer sam po prvi put vidjela da je neko prišao toj temi na vrlo ljudski način. Izložio je jednu veliku biblioteku ljudi, u prenesenom značenju, sa svim njihovim pričama, osobinama i bez senzacionalizma“, ocijenila je Danicić.

Govoreći o položaju trans osoba, Danicić je navela da su u Crnoj Gori ranije bile izolovanije, a da je sada situacija drugačija.

Predstavnik Asocijacije Spektra Nikola Ilić kazao je da o značaju izložbe „Trans Balkan“ mnogo govori činjenica u koliko gradova je organizovana i koliko ljudi je pogledalo te fotografije.

On je kazao da je shvatanje činjenice da se ne osjeća u skladu sa dodjeljenim rodom i davanje imena tom identitetu bilo teško.

On je rekao da autovanje trans osoba može promijeniti živote drugih ljudi iz zajednice i podstaći ih da žive svoj život.

Predstavnik Asocijacije Spektra trans momak Dante Ognjanović kazao je da mu je fotografija značajna i da je predstavljala, kako je naveo, simboličan momenat u procesu tranzicije.

„Svih prethodnih godina, nisam volio da se fotografišem i tek sam ove godine shvatio zašto mi se to nije dopadalo. Ranije, na svim tim fotografijama nisam vidio sebe zbog čega sam brisao fotografije, cijepao, tako da ne postoje. Ova fotografija mi je značajna, jer sam shvatio da sam konačno prihvatio to što sam trans“, kazao je Ognjanović.

Načelnik Odsjeka za politička pitanja Evropske unije u Kancelariji za evropska pitanja Miloš Radonjić ocijenio je da izložba fotografija „Trans Balkan“  predstavlja avangardan projekat.

„Mislim da je ova izložba mali korak za zajednicu, ali veliki korak za njih i za ideju koja se zove sloboda i dostojanstvo“, rekao je Radonjić.

PROGLAS SA SABORA

Vlast u Crnoj Gori danas hoće na mjesto Boga da postavi sebe i partijsku državu – i zato poriče Boga i gazi naša prava, pa time i naša sloboda gubi svoje utemeljenje i smisao, jedna je od poruka sa današnjeg Svetovasilijskog sabora koji je održan u Nikšiću.

Na kraju Sabora, na kojem je prema procjeni policije učestvovalo 6.000 ljudi, poručeno je da država ne dopušta ustavom zagarantovanu slobodu vjere, naročito Mitropoliji crnogorskoj, koja je, kako je poručeno, rodila Crnu Goru, “jer hoće da religiju i Crkvu funkcionalizuje u svrhu svoje ideologije, stvarajući svoju ‘autokefalnu Crkvu’ u duhu lenjinizma i staljinizma”.

“Sekularna država, nasljednica bezbožnog titoističkog sistema, čini nešto što ni taj sistem nije uradio: zakonsko otimanje hramova i imovine Crkve predstavlja gaženje povelja srednjovjekovnih i kasnijih vladara, do Crnojevića i Nikole Petrovića, kao i brojnih zavještanja pojedinaca i bratstava kroz vijekove”, saopšteno je u proglasu.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji je u proceduri, kako je saopšteno, krši “sva temeljna načela i standarde demokratskog i civilizovanog zakonodavstva u ovoj oblasti”.

“Načelo slobode vjeroispovijedanja je bitno ugroženo prije svega najavljenim otimanjem hramova i crkvene imovine. Načelo neutralnosti države je ismijano već time što je pitanje Crkve postalo stvar programa vladajuće partije. Načelo jednakog pravnog tretmana, koje u realnosti već odavno ne postoji, sada treba da se ozakoni na štetu Pravoslavne Crkve. Pravo na samoodređenje se ne poštuje nego se Crkvi ispostavljaju politički diktati. A država je dužna da ova načela poštuje i štiti u njihovom izvornom značenju, da ih zaista jemči a ne da ih upotrebljava u diskriminatorske svrhe”, navodi se u proglasu.

Stoga zahtijevaju, kako su kazali, “bezuslovno zakonsko ili ugovorno priznanje i uvažavanje postojanja viševjekovnog istorijskog kontinuiteta i pravnog subjektiviteta Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhija Budimljansko-Nikšićke, Zahumsko-Hercegovačke i Mileševske i svih crkvenih pravnih lica u skladu sa kanonskim pravom”.

Tražili su zaključivanje ugovora sa Vladom Crne Gore kojim bi se, kako kažu, ravnopravno i pod suštinski istovjetnim uslovima koji su sadržani u ugovorima koje je Vlada zaključila sa drugim crkvama i vjerskim zajednicama, regulisala pitanja od zajedničkog interesa.

Jedan od zahtjeva je i donošenje zakona o restituciji i pravednoj nadoknadi bespravno oduzete crkvene imovine i odustajanje od novog otimanja imovine crkvama i vjerskim zajednicama, a traži se i “na Ustavu i međunarodnim standardima zasnovano zakonsko regulisanje i poštovanje autonomije crkava i vjerskih zajednica”.

“Sve ovo zahtijevamo ne kao privilegije za sebe nego kao opšte pravo za sve crkve i vjerske zajednice. Da opravdamo sebe pred Bogom, Svetim Vasilijem i istorijom, pred precima i potomcima, ponavljamo zavjet Trojičindanskog sabora i ponavljamo da ćemo čuvati, obnavljati i braniti sve naše svetinje”, navodi se u proglasu.