“DOBRO ORGANIZOVAN”

Dom zdravlja Podgorica je dobro organizovana zdravstvena ustanova, u kojoj se primjenjuju najsavremenije medicinske tehnologije i u kojoj radi visokoprofesionalan kadar, a efikasnim i kvalitetnim radom potvrdili smo da je primarna zdravstvena zaštita temelj zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, poručio je direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić, na svečanosti upriličenoj povodom 92 godine rada najveće zdravstvene ustanove na primarnom nivou u Crnoj Gori.

I ove godine, tradicionalno, uručene su zahvalnice radnicima koji su otišli u zasluženu penziju i godišnje nagrade najboljim pojedincima i organizacionim cjelinama za poseban doprinos u radu.

Priznanja u Organizacionoj jedinici Izabrani doktor za djecu dobili su dr Biljana Fuštar i medicinska sestra Sonja Rašović. Među ljekarima za odrasle za doktora godine izabrana je Radmila Bojović, a među medicinskim sestrama Slađana Petković.

U organizacionoj cjelini Izabrani doktor za žene priznanje je dodijeljeno dr Nataši Tomašević, i medicinskoj sestri Anđeli Perović.

U Centru za podršku priznjanja su dobili dr Maida Burdžović u Centru za mentalno zdravlje, Ruža Raičević – fizioterapeut u Jedinici za fizikalnu terapiju primarnog nivoa i Marko Đurić, psiholog, zdravstveni saradnik.

Među nemedicinskim radnicima nagrađen je za godišnji doprinos u radu Mladen Vešović – Jednica za sanitetski prevoz.

Za službu godine izabran je Centar za laboratorijsku dijagnostiku, a specijalno priznanje dodijeljeno je dr Almi Drešević, specijalisti pedijatrije, za izuzetan profesionalan i stručni pristup za djelovanje u posebnim okolnostima.

Za poslovnog partnera godine izabrana je Kompanija “BTL MEDICAL MONTENEGRO” Podgorica, za izuzetnu poslovnu saradnju i doprinos u pružanju efikasnije primarne zdravstvene zaštite pacijentima.

Kavarić je podsjetio na višedecenijski razvoj Doma zdravlja Podgorica i plejadu ljekara i zdravstvenih radnika koji su ga gradili i izgradili.

“Za nama je devet decenija punih entuzijazma, posvećenosti, napornog rada generacija zdravstvenih radnika, koje su gradile zdravstvenu službu i svoje znanje, umijeće i humanost, nesebično davali stanovnicima sa ovog područja, ali i šire. Svi oni dali su izuzetno veliki doprinos u razvoju medicinske struke i nauke i u Podgorici i u Crnoj Gori”, kazao je Kavarić.

Kako je dodao, nastaviće da unapređuju znanje i struku, tehnologiju i prostor, kako bi svaki građanin dobio pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

BINGULAC U OPROŠTAJNOJ POSJETI

Odlazeći ambasador Srbije u Crnoj Gori Zoran Bingulac boravio je juče u oproštajnoj posjeti Opštini Herceg Novi, i tom prilikom se sastao sa predsjednikom Stevanom Katićem i potpredsjednikom Milošem Konjevićem. Sastanku je prisustvovao i konzul Republike Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović.

Katić je iskazao zahvalnost ambasadoru Bingulcu na doprinosu koji je pružio na relaciji dvije države, kao i na njegovanju tradicionalno dobrih odnosa Republike Srbije i Herceg Novog.

Kako se navodi u saopštenju opštine Herceg Novi, iskazano je obostrano zadovoljstvo sa radom Konzulata Srbije u Herceg Novom, kao i aktivnostima ovog diplomatskog tijela u prethodnom periodu.

“Gradili smo ne samo diplomatske, već i prijateljske veze Srbije i Herceg Novog, i tako će biti i ubuduće” poručio je Katić.

Mandat ambasadora Bingulca završava krajem decembra, kada će ga na tom mijestu zamijeniti novoimenovani ambasador Vladimir Božović.

PATRIJARH SPC IRINEJ

Crna Gora treba da odustane od donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Nadamo se i molimo da odustanu i da naše svetinje neće biti ugrožene, kazao je partijarh SPC Irinej.

Povodom donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti oglasio se i patrijarh SPC Irinej. On je za “Kurir” kazao da je Mitropolija crnogorsko-primorska stvorila Crnu Goru, a ne obratno.

“Da nije bilo mitropolije, ko zna kako bi se razvijao život na tim prostorima, ona je vodila taj narod u najkritičnijim vremenima”, rekao je Irinej.

Irinej smatra da Crna Gora treba da odustane od tog zakona.

“Ako imaju iole pameti, treba da odustanu od donošenja tog zakona. Nadamo se i molimo da odustanu i da naše svetinje neće biti ugrožene”, kazao je Irinej.

Podsjećamo, poslanici crnogorskog parlamenta raspravljaće 24. decembra o inoviranom Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

PROBIĆE ROK

Do kraja 2020. godine biće završen najveći dio građevinskih radova na izgradnji fudbalskog stadiona na Cetinju, ali će dobar dio radova ostati i za 2021. godinu, saopštio je portparol Uprave javnih radova Goran Škatarić.

On je saopštio da bi se sa aspekta papirologije moglo reći da kasne radovi na izgradnji stadiona, što je, kako je pojasnio, uslovljeno usklađivanjem projektne dokumentacije s novim propisima.

“Građevinske norme se moraju poštovati”, rekao je Škatarić u Jutarnjem programu RTCG-a.

U toku je, kazao je Škatarić, izgradnja istočne i zapadne tribine, navodeći da je dobar dio radova završen.

“Došlo se do same konstrukcije, odnosno nosećih elemenata za konstrukciju krova. Počela je gradnja južne i sjeverne tribine, i u tom dijelu se izvođač pridržava projekte dokumentacije i građevinskih normi. Dosta vremena je potrošeno na usklađivanju projektne dokumentacije sa novim propisima. Od momenta kad je počela izgradnja sa tadašnjom važećom dokumentacijom došlo je do promjene propisa koji se odnose na opterećenje vjetrom i snijegom, što je važno zbog klimatskih uslova na ovom područlju. Bilo je potrebno izmijeniti dokumentaciju”, rekao je Škatarić.

On je rekao da je prilikom radova na konstrukciji krova izuzetno važno ispuniti sve norme.

“Nećemo robovati rokovima, jer želimo da ispunimo sve građevinske norme. Sa aspekta paprilogije kasni se, ali se građevinske norme moraju poštovati”, poručio je on.

BAKOVIĆ SAOPŠTILA

U Crnoj Gori u ovom trenutku ima oko 300 migranata, a naša zemlja samo je tranzitna destinacija na putu ka Evropskoj uniji, istakla je direktorica Direktorata za građanska stanja i lične isprave MUP-a Milanka Baković.

Baković je u Jutarnjem programu RTCG-a rekla da je 2019. bila godina u kojoj je primijećen povećan broj migranata u odnosu na 2018.

“Do sada je u Crnu Goru ušlo i smješteno preko 7.000 migranata. Crna Gora nije krajnja destinacija migranata, oni Crnu Goru gledaju kao tranzitnu destinaciju, a glavna destinacija im je EU. Mi sada trenutno u Crnoj Gori imamo oko 300 migranata”, rekla je Baković.

Govoreći o proceduri, ona je kazala da je prvo potrebno utvrditi neophodne životne potrebe migranata, pa nakon toga njihov identitet.

“Mora se voditi računa o njegovom psiho-fizičkom stanju, te pružiti mu, ako je potrebno, adekvatnu medicinsku pomoć. Nakon toga, treba ga informisati o pravima koja ga sljeduju u Crnoj Gori na jeziku koji razumije. Zatim se smješta u centar gdje mu se pruža sva neophodna pomoć u skladu sa zakonom”, rekla je Baković.

CIJENE UOČI NIKOLJDANA

Uoči Nikoljdana, slave najvećeg broja Podgoričana, cijena svježeg krapa u ribarnici na pijaci na Pobrežju kretala se od šest do 10 eura. Za kilogram dimnjenog krapa trebalo je izdvojiti od 12 do 20 eura, dok je marinirani koštao 15 eura, isto koliko je trebalo platiti za kilogram svježe jegulje, piše Pobjeda.

Za pripremu marinade od ukljeva, po tradicionalnom receptu Staropodgoričana, za svaki kilogram ove sitne ribe trebalo je izdvojiti pet eura.

U pitanju su vrste ribe iz Skadarskog jezera, bez kojih se teško može zamisliti posna nikoljdanska trpeza. S druge strane, cijena pastrmke i morske ribe ostala je nepromijenjena.

Prodavačica u sektoru za prodaju ribe Nevenka Perović kaže da se ovih dana najviše traži krap.

“Manji komadi su od četiri do šest eura po kilogramu, a veći od osam do 10 eura”, kazala je Perović.

Cijena ove ribe, dodala je ona, uvijek skoči uoči Nikoljdana.

“Krap se inače kreće od dva eura, oni manji, do šest eura oni krupniji, stoje dosta jeftinije u odnosu na trenutne cijene”, kazala je Perović.

Za kilogram dimljenog krapa trebalo je izdvojiti od 12 do 20 eura,’dok je marinirani bio 15 eura. Svježa jegulja koštala je 15, a ukljeva pet eura.

Cijena pastrmke bila je nepromijenjena četiri i po eura za kilogram. Losos je koštao sedam eura, brancin i orada osam, apešikan 12 eura.

Ana Prelević svratila je juče u ribarnicu da kupi krapa. Podsjetivši da su cijene ribe svake godine uoči Nikoljdana visoke, ona kaže da to ne može biti razlog da se ne pripremi trpeza kako dolikuje.

“Krap sam platila skuplje nego inače. Svi u porodici vole morsku ribu, pa sam trgovala ibrancin i oradu. Prinuđeni smo da kupujemo po cijenama koje su sad aktuelne, iako to i nije baš u redu. Spremamo slavu kako dolikuje, pa pristajemo na ponuđene cijene”, kazala je Prelević.

Prodavač morske ribe Radovan Milašević kazao je da su prodajne cijene prilagođene nabavnim.

“Cijene su u odnosu na prethodnih nekoliko dana jeftinije, počele su da padaju, kako kod koga. Krupniji komadi krapa se danas mogu naći i za osam eura”, rekao je Milašević.

PISALI MINISTRU ŠEHOVIĆU

Učenici smjera Špeditersko-agencijski i Carinski tehničar Srednje stručne škole Ivan Uskoković iz Podgorice uputili su peticiju Ministarstvu prosvjete kojom traže izmjenu pravilnika o uslovima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore, kojim im je onemogućeno da upišu Pravni fakultet.

Učenici u peticiji, koju su početkom ove godine uputili ministru Damiru Šehoviću, a u koju je Dan imao uvid, ističu da čl. 4 Pravilnika nije usklađen sa Opštim zakonom o obrazovanju i Zakonom o stručnom obrazovanju.

“U dijelu drugi kvalifikacioni postupak za upis na studijski program – Odgovarajuće srednje škole data je tabela koja propisuje odgovarajuće stručne škole za pojedine fakultete/akademski i studijski program. Članom 4 pomenutog Pravilnika za upis na Pravni fakultet, odnosno pravne nauke, predviđene su kao odgovarajuće srednje škole – gimnazija, ekonomska, trgovinsko-ugostiteljska, turistička, pomorska, medicinska i škola unutrašnjih poslova. Pomenuta norma nije usklađena sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju i Zakonom o stručnom obrazovanju, kojim je predviđeno da ustanova dobije rješenje o licenci za izvođenje određenog obrazovnog programa”, navode u peticiji.

Učenici dodaju da obrazovni progami, u skladu sa zakonom, čine predmeti i moduli koji su kreditno vrednovani i predstavljaju relevantan kriterijum koji može biti vrednovan za upis.

“Pravilnikom je predviđeno da se upis na Pravni fakultet, odnosno pravne nauke, mogu upisati učenici gimnazije, a, s obzirom na akreditaciju ustanova, u gimanziji se izvode i programi medicinski tehničar i ekonomski tehničar. U elektro-ekonomskoj školi se izučavaju progami iz oblasti elektrotehnike. Škole koje su registrovane sa nazivom srednje stručne škole nijesu obuhvaćene ovim kriterijumima”, ističu učenici u peticiji.

Oni navode u peticiji da se u pomorskoj školi realizuju programi iz oblasti saobraćaja i kriterijumima definisanim pomenutim pravilnikom omogućeno im je apliciranje na konkurs.

“Međutim, ostalim školama u Crnoj Gori koje realizuju programe saobraćaja to isto nije omogućeno. Sve ovo prethodno navedeno jasno i nedvosmisleno ukazuje na hitnu potrebu izmjena i dopuna Pravilnika o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije UCG i njegovo usklađivanje sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju i Zakonom o stručnom obrazovanju”, poručuju učenici.

Iz PR službe Ministarstva prosvjete saopšteno je Danu da će ta institucija vjerovatno izaći u susret učenicima i roditeljima.

“Ovo pitanje trenutno je regulisano pravilnikom koji je donio Univerzitet. No, sada se radi novi koji će biti isti za sve ustanove, i ove sugestije će svakako biti razmotrene, a velika je vjerovatnoća da će se ići upravo u predloženom pravcu, a to je da se uzimaju u obzir profili, a ne škole”, ističu iz Ministarstva prosvjete.

NAJKRAĆA OBDANICA, NAJDUŽA NOĆ

Zima će ove godine početi u nedjelju, 22. decembra, u pet sati i 19 minuta.

U istom trenutku, za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti počinje ljeto, saopštilo je Astronomsko društvo “Ruđer Bošković” u Beogradu.

Na dan početka zime obdanica je najkraća, a noć najduža.

ODLUKA PARLAMENTA

Dva pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) učestvovaće u NATO misiji u Iraku (NMI), odlučio je večeras crnogorski parlament.

Najavljeno je da će dva štabna oficira u toj misiji učestvovati iduće godine i da će biti angažovani na obuci iračkih bezbjednosnih snaga.

Savjet za odbranu i bezbjednost utvrdio je predlog odluka o upućivanju pripadnika VCG u NMI, što je potvrdila Skupština.

Ministarstvo odbrane, kako se navodi, odrediće pripadnike VCG, trajanje rotacije – smjene, izvršiti pripremu, obuku i opremanje, pratiti i koordinisati angažovanje u misiji NMI.

Podsjeća se da je Zakonom propisano da o upotrebi jedinica VCG u međunarodnim misijama odlučuje Skupština Crne Gorem na osnovu predloga Savjeta za bezbjednost i odbranu.

Kako se navodi, nakon priključenja Crne Gore Sjevernoatlantskoj alijansi stekli su se usiovi da se pojača vojno pnsustvo Crne Gore u okviru NATO vođenih međunarodnih misija i operacija.

„Ministarstvo odbrane i Generalštab su izvršili analizu i procjenu mogućnosti angažovanja pripadnika VCG u misiji NMI i zaključili da, u skladu sa trenutnim kapacitetima i obimom preuzetih međunarodnih obaveza, možemo uzeti učešće u misiji NMI angažovanjem do dva štabna podoficira“, kaže se u obrazloženju.

Ocjenjuje se da za Crnu Goru učešće u misijama znači kredibiiitet u međunarodnoj zajednici, jer kroz aktivno učešće i doprinos pokazuje odgovornost i svijest o potrebi očuvanja bezbjednosti u svijetu.

„Za VCG učešće u misijama znači razvoj interoperabilnosti i sposobnosti, sticanje novih znanja i naučenih lekcija koje se kasnije primjenjuju u obuci jedinica. U VCG već imamo oko 24 odsto pripadnika koji su bili angažovani u nekoj od misija, što je doprinijelo da proces dostizanja interoperabilnosti i razvoja sposobnosti bude brži i efikasniji“, navodi se u obrazloženju.

Ističe se da za pripadnike VCG učešće u međunarodnim misijama predstavija profesionaini izazov, priliku da se pripremaju za rad u multinacionalnom okruženju i u realnim uslovima i da razmjenjuju iskustva sa kolegama iz oružanih snaga drugih država.

U JANUARU OBNOVA RIBARNICE

Rekonstrukcija pijace u igalu privodi se kraju, a stari željezni štandovi zamijenjeni su novim, koji bi tokom narednih dana trebalo da budu u funkciji. To je za Radio Jadran saopšteno iz Komunalno stambenog preduzeća.

 Čitav posao, očekuju u Komunalno stambenom preduzeću, trebalo bi da bude gotov sljedećeg mjeseca, kada će uporedo krenuti adaptacija dijela pijace u Herceg Novom za prodaju ribe.

Rekonstrukciju pijace u Igalu Komunalno stambeno preduzeće finansira iz svojih sredstava i do sada je uloženo preko 20 hiljada eura.

Dio novca refundiraće lokalna uprava, kazala je za Radio Jadran direktorica preduzeća, Jasmina Konjević.

“Zelenu pijacu smo još u avgustu osposobili kad je i počela sa radom i tu je sada 14 novih štandova. Izvršili smo i rekonstrukciju, odnosno adaptaciju sanitarnog čvora, a sada u drugom dijelu montiramo štandove za prodaju mješovite robe“, kazala je ona.

U dijelu zelene pijace, 12 štandova je izdato, dok su dva na dnevnom zakupu. Uslovi za zakup štandova “kućica” za prodaju mješovite robe biće poznati narednih dana.