SMCG ZVANIČNICIMA

Povodom najave da će Skupština Opštine Ulcinj na predstojećoj sjednici za funkcionisanje lokalnog javnog emitera RTV Ulcinj opredijeliti svega 80.000 eura, što vodi njegovom gašenju, SMCG je tražio od zvaničnika da nađu način da utiču na vodeće ljude Opštine i spriječite ih da unište taj radio.

Sindikat medija se obratio predsjedniku Crne Gore, predsjedniku Skupštine, premijeru i potpredsjednicima Vlade, ministru kulture, ambasadoru Evropske delegacije u Crnoj Gori kao i direktorima Poreske uprave i Agencije za elektronske medije.

“Vjerujemo da ste upoznati sa finansijskim stanjem u kojem se nalazi Radio Ulcinj, prvi dvojezični radio u Crnoj Gori, u koje ga je nebrigom dovela Opština Ulcinj koja je njegov osnivač. U ovom trenutku zaposlenima u tom radiju se duguje 17 zarada bez izgleda da će im biti isplaćene. Deset naših koleginica i kolega, koliko ih je i zaposleno u tom lokalnom javnom emiteru, posljednju zaradu su primili u julu”, navedeno je u pismima.

Obraćanje je inicirano najavom da će za narednu godinu za funkcionisanje Radio Ulcinj, odlukom lokalnog parlamenta, dobiti svega 80.000 eura što direktno vodi gašenju radija. Planirana cifra će jedva biti dovoljna za finansiranje neto zarada koje će pristići 2020. godine i ni cent se neće moći izdvojiti za proizvodnju programa ili naknadu duga.

“Mi shvatamo, a to je više puta i nezvanično rečeno, da je krajni cilj gašenje tog radija, ali da Opština nije spremna da donese tu odluku već želi da ga se oslobodi kroz odluke Poreske uprave koje bi ga odvele u stečaj i  likvidaciju”, navodi se u pismima.

SMCG podsjeća da su porezi i doprinosi za period od 2011. do 2015. godine dio dogovora lokalne uprave i Poreske uprave o postepenom otplaćivanju do 2032. godine.

„ Od 2015. do kraja ove godine dug za poreze i doprinose iznosi 197.590 eura. Od jula 2018. (za taj mjesec im je isplaćena posljednja plata u julu ove godine) do 30. novembra ove godine dug radnicima za plate iznosi 88.000 eura neto jer su porezi uračunati u prethodnu stavku“, navodi se u saopštenju.

Naknade članovima Savjeta, kako kažu iz SMCG, nijesu isplaćene od aprila 2018. godine i taj  iznos je dostigao sumu od 10.500 eura.

„Godišnje je radiju samo za bruto plate, bez razvoja i ostalih troškova, potrebno oko 120.000 eura. Dakle, ako se usvoji budžet od 80.000 eura u startu su u minusu 40.000 eura samo za narednu godinu i to pod uslovom da se budžet realizuje“, navodi se u saopštenju.

Iz Sindikata napominju da radio ima 10 zaposlenih.

„Prosječna plata iznosi 516 eura. Prosječan radni staž je 26,2 godine. Prosječna životna dob zaposlenih je 53 godine, a posljednje zapošljavanje je bilo 2006. Godine“, kazali su iz SMCG.

Sjednica lokalnog parlamenta je zakazana za 23. decembar.

POTPISAN MEMORANDUM

Ministar prosvjete Damir Šehović, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i predsjednik Kulturnog centra “Rumija” iz Čikaga Senad Perazić potpisali su u Njujorku Memorandum o saradnji na realizaciji projekta „Izgradnja školske sportske sale JU OŠ „Mrkojevići“. Time će Bar, uz nedavno dogovorenu rekonstrukciju sportske školske sale Gimnazije „Niko Rolović“ i Ekonomsko-ugostiteljske škole, dobiti još jedan moderan školski sportski objekat.

Projekat će se realizovati po modelu sufinansiranja, a vrijedan je više stotina hiljada eura, od kojih će Kulturni centar “Rumija” obezbijediti 50.000 dolara, Opština Bar 150.000 eura, a Ministarstvo prosvjete ostatak sredstava. 

Potpisnici su ocijenili da je projekat od velikog značaja za djecu u Pečuricama, ali i za cijelu lokalnu zajednicu. Oni su izrazili očekivanje da će se u vrlo kratkom roku obezbijediti formalno-pravne pretpostavke u planskoj dokumentaciji kako bi se preduzele konkretne aktivnosti na izgradnji ove školske sale.

Ovo je samo jedan od projekata obnove školske sportske infrastructure u Baru. Nedavno su ministar prosvjete i predsjednik Oštine Bar potpisali Memorandum o saradnji na realizaciji projekta „Rekonstrukcija školske sportske sale srednjih škola u Baru – JU Gimnazija „Niko Rolović“ i JU Ekonomsko-ugostiteljska škola, Bar“, vrijednosti oko 110.000 eura. Ovaj projekat se, takođe, realzije po modelu sufinansiranja, pri čemu će Ministarstvo izdvojiti oko 70.000 eura, a ostatak sredstava Opština, a očekuje se da će biti završen za nekoliko mjeseci.

Kada je riječ o školskoj sportskoj infrastrukturi u Baru, ove godine rekonstruisana je i fiskulturna sala OŠ „Blažo Jokov Orlandić“, zamjenjena je i bravarija u sali, dok je u toku I faza zamjene bravarije u Školi, vrijednosti oko 30.000 eura. Takođe, ova škola je u saradnji sa barskim privrednicima rekonstruisala otvoreni sportski teren, u koji je uloženo oko 30.000 eura. Dodatno, u fiskulturnoj sali OŠ „Meksiko“ nedavno završena adaptacija centalnog grijanja, vrijednosti oko 25.000 eura. Sve navedeno govori da su uslovi za bavljenje sportom u barskim školama značajno unaprijeđeni.

Memorandum o saradnji na izgradnji školske sale u Pečuricama pokazatelj je dobre volje i razumijevanja državnih i lokalnih institucija, kao i brige dijaspore koja svesrdno pruža podršku domovini.

Šehović i Raičević u višednevnoj su posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su otputovali na poziv nekoliko udruženja iseljenika. Ovom prilikom, oni su se sastali sa brojnim predstavnicima crnogorske dijaspore, te razgovarali o mogućoj saradnji u različitim oblastima.

ZAKUPCI NEZADOVOLJNI

Tržni centar u Nikšiću, vrijedan osam miliona eura, otvoren je danas nakon 13 godina od početka gradnje.

Tržni centar, koji se nalazi na izlazu iz gradske pijace prema Trgu slobode, vlasništvo je privatnih investitora. U njemu su smješteni supermarket, butici, knjižara, apoteka, dječije igraonice i restoran, koji se nalazi na vrhu objekta.

Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović podsjetio je da je u aprilu 2013. godine, kada je sadašnje rukovodstvo te lokalne samouprave preuzelo upravljanje gradom, na tom prostoru bila iskopana ogromna rupa, koja je uz ruinirani Dom revolucije i nekadašnji Dom vojske predstavljala ružnu sliku Nikšića.

”Uspjeli smo da sve to završimo, a preostalo je da se naredne godine rekonstruiše oko šest hiljada kvadrata u Domu revolucije kako bi i to zdanje u potpunosti dobilo novi izgled”, rekao je Grbović na otvaranju.

On je ocijenio da je tržni centar značajna investicija kojom je uljepšan prostor u tom dijelu grada.

Prije početka zvaničnog otvaranja zakupci tezgi na gradskoj Tržnici, na čijem izlasku je izgrađen Tržni centar, održali su miran protest i ponovo iskazali nezadovoljstvo zbog, kao su naveli, planiranog smanjenja njihovog prodajnog prostora.

Prodavci su kazali da je uklanjanje tezgi sa lijeve strane Tržnice samo početni potez nadležnih do potpunog zatvaranja i ostavljanja ih i bez te mogućnosti da prehrane porodice.

Prodavac cvijeća Zifo Hodžić kazao je da je jasna namjera nadležnih da malo po malo smanjuju prostor, dok potpuno ne uklone tržnicu i usprotivio se namjeri da se njihove tezge ograde rešetkama.

“Takav potez pravdaju pričom da žele da zaštite od krađe našu robu, jer će ubuduće biti otvoren prolaz kroz pijacu. Smatramo da to nije tačno i nećemo dozvoliti da nas stavljaju iza reštaka, jer nijesmo u zatvoru u Spužu, niti smo majmuni”, rekao je Hodžić.

On je ocijenio da bi uklanjanjem pijace bio uništen i jedan od simbola grada i kazao da će zakupci, ako bude potrebno, životima braniti taj prostor.

“Nekada je bila najljepša pijaca u bivšoj Jugoslaviji i imala je mjesečne prihode oko 30 hiljada eura, a i danas je simbol grada, iako napola skraćena. Bili smo više od decenije zatvoreni, jer je drugi prolaz bio blokiran”, rekao je Hodžić u ime zakupaca.

Poljoprivredni proizvođač iz Župe Nikšićke Željka Joković kazala je da je 30 godina svoje proizvode prodavala na toj pijaci i navela da je u prostoru u tržnom centru postavljeno svega 19 stolova, što je nedovoljno.

”Prodajem mliječne proizvode, voće i povrće, što je sada odvojeno u posebne prostore i ne znam na koji način da sada budem u pijaci, kada ne mogu biti istovremeno na dva kraja i plaćati po dvije označene tezge”, rekla je Joković.

Ona je navela da su besmisleni navodi nadležnih da je ta tržnica nerentabilna, jer bi mogla da radi da nije dozvoljena ulična prodaja hrane u više gradskih kvartova.

Zakupci su saopštili da je u novom poslovnom objektu, koji je povezan sa dosadašnjim dijelom za prodaju mlječnih proizvoda, određen prostor za voće i povrće na 200 metara kvadratnih, što je dovoljno samo za nekoliko tezgi, dok je sadašnja tržnica raspolagala sa tri hiljade kvadrata.

NUHODŽIĆ PORUČIO

Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti omogućiće bolju zaštitu pojedinca i njegovog prava na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti, ojačati ulogu državnih organa za zaštitu ličnih podataka, a predviđaju I mogućnost da nadzorni organi izriču novčanu upravnu kaznu za subjekte odnosno rukovaoce koji prekrše zakon, poručio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić.

Nuhodžić je to kazao otvarajući međunarodnu konferenciju ,,GDPR i zaštita podataka u Crnoj Gori“, u organizaciji Pravnog fakulteta u Podgorici i kompanije Sky Express d.o.o.

„Usvajanjem novog Zakona u koji će biti transponovane odredbe Opšte uredbe o zaštiti ličnih podataka (GDPR), crnogorski normativni okvir biće u potpunosti usklađen sa onim koji se primjenjuje u Evropskoj uniji, čime će građanima Crne Gore biti omogućen veći  nivo zaštite ličnih podataka koji već imaju građani EU. Usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa evropskim standardima je od presudnog značaja za adekvatno ostvarivanje prava građana, ali i razvoj domaćih kompanija koje u svom poslovanju koriste podatke o ličnosti, jer se jedino na taj način obezbjeđuje pravna i socijalna sigurnost vlasnika podataka”, naveo je ministar.

Pojava društvenih mreža i globalna ekspanzija komunikacionih kanala rezultirale su sveopštom digitalizacijom poslovnih tokova, koja je pretvorila korporativne sisteme u virtuelni svijet bez granica.

 „To znači da se brojni lični podaci nalaze širom interneta, u masovnim bazama podataka, ne samo društvenih mreža, već i banaka, telekom operatera, kao i svih organizacija čija djelatnost zahtijeva skladištenje i obradu korisničkih podataka. Sve ovo učinilo je lične podatke izuzetno dostupnim, ali samim tim i ranjivim”, poručio je Nuhodžić.

 Prijetnja zloupotrebe ličnih podataka, kako je kazao,  postala je alarmantna, a krađa identiteta skoro svakodnevna pojava.

“Dakle, imajući u vidu potencijal i prijetnje, koji razvoj digitalne ekonomije nosi sa sobom, Crna Gora će primjenom GDPR uredbe omogućiti korisnicima korporativnih sistema veću kontrolu nad svrhama u koje se njihovi podaci koriste radi jačanja njihovog povjerenja u digitalne ekosisteme“, rekao je ministar.

Iako je u ovom trenutku teško predvidjeti tačan uticaj koji će GDPR uredba, odnosno novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti imati u Crnoj Gori, važno je prepoznati da postoje mnogi pozitivni uticaji ovih zakonskih mjera, kao što je taj da se subjektima podataka pruža veća kontrola nad njihovim ličnim podacima.

„Primjena odredbi GDPR-a ne treba da se posmatra kao još jedna zakonska obaveza, već kao novi standard poslovanja, odnosno prilika da se dodatno unaprijedi korisničko iskustvo koje će dovesti do većeg povjerenja u institucije koje prikupljaju informacije o njima“, kazao je Nuhodžić.

Ministar je ukazao na značaj podizanja kolektivne svijesti državne administracije, menadžmenta kompanija i zaposlenih o značaju nove regulative za održivost poslovanja, što će doprinijeti ukupnom poboljšanju sigurnosti podataka i poslovnih procesa u organizacijama.

„Nakon donošenja novog zakona, Ministarstvo unutrašnjih poslova će prioritet dati informisanju i edukaciji širokog kruga društvenih aktera. Takođe, Ministarstvo će organizovati obuke državnih službenika i namještenika koji vrše obradu ličnih podataka, sa ciljem da ona bude zakonita i transparentna. Učešće svih relevantnih subjekata – garancija je da će poruke ove konferencije doprinijeti da se svijest o značaju zaštite ličnih podataka podigne na još viši nivo“, zaključio je Nuhodžić.

ĐUKANOVIĆ PORUČIO

Crna Gora je pobjedu nad fašizmom izvojevala prije nego neki drugi djelovi Jugoslavije, nego Evropa i svijet, a takvi svijetli primjeri putokaz su za dalje, poručio je predsjednik države Milo Đukanović na svečanosti povodom 75 godina od oslobođenja Crne Gore od fašizma.

Đukanović je rekao da je crnogorska istorijska čitanka velika oda slobodarstvu, “od Tuđemila preko Krusa i Martinića, do Grahovca i Vučjega dola, od 13. jula 1878, do Mojkovca i Božićnog ustanka, do velikog 13. jula 1941, slavnih partizanskih bitaka i referenduma o nezavisnosti 21. maja 2006”.

Podsjetio je predsjednik države da smo prvi ustali protiv fašizma, ali i da smo među prvima dočekali slobodu nakon krvavog četvorogodišnjeg rata, u kojem je Crna Gora podnijela ogromne žrtve.

“U danima kad obilježavamo jubilej oslobođenja Crne Gore, prilika je da podsjetimo kako je Podgorica prije 75 godina bila sravnjena sa zemljom, dok su Podgoričani živjeli pod otvorenim nebom. Takva Podgorica bila je odraz u ratu postradale Crne Gore. Prema zvaničnim podacima ubijeno je i u logorima umrlo više od 40.000 ljudi, ili oko 10% stanovništva”, rekao je Đukanović.

Predsjednik smatra da sva crnogorska, ljudska i materijalna stradanja i patnje njenog stanovništva u Drugom svjetskom ratu “ne može izmjeriti ni jedna statistika”.

Zvanje narodnog heroja dobilo 257 boraca iz Crne Gore

“Kao što ne može izmjeriti ni ogromni doprinos Crne Gore i njenih ljudi jugoslovenskom partizanskom antifašističkom pokretu. Tokom završnih borbi za oslobođenje Jugoslavije u partizanskim jedinicama bilo je 12% boraca iz Crne Gore, koja je imala manje od pet odsto učešća u jugoslovenskom stanovništvu. Protiv okupatora i domaćih kvislinga borilo se oko 40 hiljada crnogorskih partizana, a poginulo je preko 14,5 hiljada”, rekao je Đukanović, i podsjetio da je zvanje narodnog heroja dobilo 257 boraca iz Crne Gore, odnsono preko 20% proglašenih u Jugoslaviji.

Antifašistička Crna Gora je, podsjeća predsjednik, 15. aprila 1945. formirala Crnogorsku narodnu Skupštinu, a dva dana kasnije dobila i prvu poslijeratnu Vladu.

“Tada su udareni državni temelji savremene Crne Gore, koja je tokom socijalističkog perioda doživjela pravi preporod. Podgorica je pod imenom Titograd postala nacionalni, politički, privredni, naučni, univerzitetski i kulturni centar republike. U periodu od ’45. do ’90. Crna Gora je dobila moderne gradove, nove puteve, željezničke pruge, aerodrome, bolnice, škole, industriju, pomorstvo, poljoprivredu, turizam, kulturu, Univerzitet, CANU, Pobjedu i Radio-Televiziju… Uz ovako odgovornu nacionalnu politiku, Crna Gora je svo vrijeme bila najdosljednije privržena afirmaciji i opstanku jugoslovenske zajednice”, rekao je on.

Na idejama velikog crnogorskog antifašističkog pokreta i državnim temeljima iz vremena socijalističke izgradnje, uspjeli smo, kaže Đukanović, ’90-tih u krvavom raspadu Jugoslavije da sačuvamo mir i učvrstimo multietnički sklad.

Članstvo u NATO garant za očuvanje antifašističke orijentacije

“Da Crnu Goru zaštitimo od NATO bombardovanja ’99; da na demokratskom referendumu 2006. poslije gotovo jednog vijeka obnovimo državnost; da ostvarimo viziju Crne Gore kao demokratske, građanske države, važnog faktora regionalne stabilnosti, najmlađe članice NATO, i lidera u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom. Našoj generaciji pripala je čast da poveže istorijsku vertikalu 13. jula 1878, kad je na Berlinskom kongresu potvrđeno međunarodno priznanje Crne Gore, s 13. julom 1941, kad je ovdje buknuo prvi opštenarodni ustanak u porobljenoj Evropi, s 21. majem 2006, kada smo kao potomci slavnih ratnika sa olovkom u ruci mirno, demokratski, obnovili nezavisnost i obezbijedili ponovno međunarodno priznanje koje simbolizuje crnogorska zastava na Ist Riveru”, rekao je on.

Vjerujem, kako je rekao, da je članstvo Crne Gore u NATO “granitni garant za očuvanje njene trajne antifašističke orijentacije”.

“NATO se upravo bazira na vrijednostima koje su neophodne za njegovanje i očuvanje antifašizma, jer štiti i promoviše mir, kolektivnu bezbjednost, ravnopravnost, demokratski razvoj, ljudske slobode i prava, i izgradnju građanskog društva. To su zajedničke vrijednosti koje Alijansa dijeli sa Evropskom unijom, čijem članstvu težimo”, kazao je crnogorski predsjednik.

Moramo, kako je rekao, graditi institucije i uspostaviti snažne društvene mehanizme za očuvanje i promociju antifašističkih vrijednosti u vremenima novih bezbjednosnih izazova.

“Naša je dužnost da svakodnevno ističemo značaj antifašizma, da djelujemo prosvjetiteljski, da vodimo ozbiljne političke debate, koje će i onima koji negiraju ili još ne shvataju značaj tih vrijednosti, pomoći da shvate da samo u antifašističkoj Crnoj Gori ima mjesta za sve naše različitosti. I kad je potrebno, u tom cilju moramo nepokolebljivo pokazati snagu države. Takva Crna Gora, promišljena, odlučna, svoja i evropska biće siguran i prosperitetan dom za svakog njenog građanina”, zaključio je Đukanović.

PAŽIN

Vlada Crne Gore doprinosi razvoju regionalne i šire međunarodne pravosudne saradnje, kroz unapređenje bilateralnih ugovora o pravnoj pomoći, dalje usklađivanje nacionalnog zakonodavstva i jačanje institucija, naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin, otvarajući Regionalni forum o pravosudnoj saradnji danas u Budvi.

Potpredsjednik je podsjetio da je u ključnim dokumentima Evropske komisije, Godišnjem izvještaju o Crnoj Gori i Radnom dokumentu o poglavljima 23 i 24, Forum prepoznat kao doprinos jačanju regionalne pravosudne saradnje u krivičnim, građanskim i privrednim stvarima.

Ukazao je da u oblasti pravosudne saradnje Evropska komisija više ne prepoznaje nedostatke, dodajući da Crnoj Gori u ovoj oblasti predstoji završetak analize kadrovskih i finansijskih kapaciteta organa zaduženih za pravosudnu saradnju.

Naročitu zahvalnost za podršku razvoju regionalne pravosudne saradnje potpredsjednik Pažin je izrazio projektima EUROL II i IPA 2017 “Borba protiv teškog kriminala za Zapadnom Balkanu” finansiranim od strane Evropske komisije, kao i Ambasadi SAD u Podgorici.

Ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke ocijenila je da okupljanja i konferencije poput današnjeg Regionalnog foruma služe kao platforme za jačanje neformalnih veza između predstavnika pravosudnih organa u različitim zemljama.

“To vam je potrebno da biste se borili protiv organizovanog kriminala i zbog toga pohvaljujemo Ministarstvo pravde Crne Gore za organizaciju ove konferencije koja je okupila vas, ne samo sa Balkana već iz cijele Evrope, koji se borite protiv transnacionalnih kriminalnih aktivnosti”, naglasila je ambasadorka.

Treći Regionalni forum o pravosudnoj saradnji, koji se danas i sjutra održava u Crnoj Gori, okupio je predstavnike ministarstava pravde, sudskih i tužilačkih organa zemalja Zapadnog Balkana, kao i eminentne međunarodne eksperte i predstavnike relevantnih međunarodnih institucija.

Regionalni forum, koji predstavlja centralni godišnji događaj u regionu Zapadnog Balkana na temu međunarodne pravosudne saradnje, organizuje Ministarstvo pravde Crne Gore, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za razvoj prava – IDLO, a uz podršku IPA projekta “Borba protiv teškog kriminala na Zapadnom Balkanu” i Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

PAŽIN SAOPŠTIO

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o javnim izvršiteljima ustanovljeni su visoki standardi stručnosti za javne izvršitelje, kazao je potpredsjenik vlade i ministar pravde Zoran Pažin.

On je na otvaranju konferencije “Profesionalno ponašanje i odgovornost javnih izvršitelja“ danas u Budvi kazao da crnogorski građani danas s pravom očekuju visok stepen stručnosti, odgovornosti i efikasnosti od svih profesija u pravosudnom sistemu.

“Zato je ispunjavanje ovih legitimnih očekivanja građana jedina prava mjera uspješnosti rada svih profesija u pravosudnom sistemu, kao i uspjeha ukupne reforme pravosudnog sistema”, naglasio je potpredsjednik.

Ukazao je na ključnu ulogu javnih izvršitelja u ostvarenju prava i zadovoljenju pravde, dodajući da široke nadležnosti javnih izvršitelja upućuju na posebnu važnost njihovog odgovornog i profesionalnog postupanja.

“Potpredsjednik Pažin je podsjetio da su posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o javnim izvršiteljima ustanovljeni visoki standardi stručnosti za javne izvršitelje, koji moraju položiti i pravosudni i javno-izvršiteljski ispit da bi se mogli baviti ovom značajnom djelatnošću”, navodi se u saopštenju.

Pažin je pozdravio nedavnu odluku Komore javnih izvršitelja da unaprijedi Etički kodeks javnih izvršitelja i uskladi ga sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti.

Naglasio je da javni izvršitelji moraju u svakom predmetu, prilikom preduzimanja bilo koje radnje izvršenja ili obezbjeđenja, pokazati visok nivo profesionalizma i odgovornosti koji se od njih i očekuje.

“Jedino stučnim, odgovornim i efikasnim radom javni izvršitelji, baš kao i pripadnici ostalih profesija u pravosuđu, mogu zavrijediti povjerenje građana i privrede i dati svoj puni doprinos razvoju i napretku crnogorskog društva”, zaključio je potpredsjednik.

SIMOVIĆ NA FORUMU

U sektoru šumarstva započet je odlučan reformski proces koji daje evidentne rezultate, te da treba nastaviti aktivnosti u tom pravcu, kako bi šumskim bogatstvom Crne Gore gazdovali na najbolji mogući način, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

Otvarajući Treći crnogorski šumarski forum koji se održava u Podgorici, potpredsjednik Simović je ocijenio da će novi organizacioni model upravljanja šumama omogućiti da se državnim šumama kao dobrom od javnog interesa gazduje na ekološki održiviji, socijalno odgovorniji i ekonomski efikasniji način.

On je istakao da je protekli period za sektor šumarstva bio izazovan u brojnim segmentima, te da je najveća pažnja bila usmjerena u pravcu reafirmacije rada Uprave za šume u punom kapacitetu. Podsjetio je da su početkom ove godine stvoreni preduslovi za unaprijeđeno djelovanje Uprave za šume.

“Dobijen je status samostalnog organa državne uprave; na vrijeme je usvojen Program gazdovanja šumama; donijeta je Odluka o davanju šuma na korišćenje nakon čega je raspisan Konkurs za dodjelu drveta u dubećem stanju, što je znatno ranije u odnosu na prethodni period. Ovim su se stekli objektivni uslovi za bolju valorizaciju šumskih resursa”, kazao je Simović.

“Ostvareni rezultati u ovoj oblasti, pokazali su dodatnu posvećenost upravljačkih struktura u sektoru šumarstva u realizaciji povjerenih im poslova od javnog interesa a posebno kod sprovođenja preporuka Državne revizorske institucije, čime je uspostavljen bolji monitoring u naplati koncesionih naknada. Postupak dodjele šuma na korišćenje, unaprijeđen je kroz transparentnost i uspostavljanje jasnih i jednakih pravila za sve učesnike konkursa, o čemu govori smanjen broj žalbi na odluke donešene od strane Uprave za šume. Takvim pristupom podsticana je konkurentnost ponuđača za raspoložive etate, što je za rezultat imalo uvećane izlicitirane cijene u odnosu na početne koje su date konkursom”, dodao je Simović.

Simović je istakao da su prihodi koje će ostvariti Uprava za šume u ovoj godini rekordni i nadmašiće 7 miliona eura i to uz manji obim proizvodnje za 15%.

“Potpredsjednik je naveo i da je izvoz trupaca 41 put manji nego u 2016. godini, a Indeks industrijske proizvodnje za oblast drvne industrije u odnosu na uporedni period 2018. godine iznosi 136.2, dok je Indeks industrijske proizvodnje u proizvodnji namještaja 168,9 što je veoma značajno.
Ukupno ostvareni prihod u oblasti šumarstva i drvoprerade u ovoj godini će, kako je kazao, nadmašiti 110 miliona €, što je više za 33,3% nego u 2016. godini”, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede.

Potpredsjendik je takođe istakao da se povećao i broj radnih mjesta u toj djelatnosti u odnosu na 2016. godinu za 523.

“Sa postignutim se ne smijemo zadovoljiti. Naprotiv, suočeni sa brojnim izazovima, u predstojećem periodu, potrebno je nastaviti započete procese i dati snagu novim idejama a rezultate na ovom planu učiniti konkretnijim i u korist cjelokupnog društva, na nivou lokalnih zajednica i šire. Iz tog razloga smatram da je neophodna bolja organizacija rada kada je u pitanju sagledavanje stvarnih potreba za drvetom za uslužnu potrebu stanovništva u ruralnim oblastima, i to posebno u segmentu jasno definisanih kriterijuma za dodjelu drveta, kako pojedincima, tako i malim pogonima za preradu drveta. To posebno ističem iz razloga što hiljade kubika trupaca godinama trunu po našim šumama”, kazao je Simović.

On je istakao i potrebu da se održavanje šumskih puteva mora unapređivati, iako je stanje u tom segmentu bolje u odnosu na prethodni period.

Simović je izrazio nadu da će implementacija novog organizacionog modela upravljanja u gazdovanju šumama biti uspješna i da će dati odgovore na brojne izazove u ovoj oblasti.

“Novi organizacioni model upravljanja šumama omogućiće da se državnim šumama kao dobrom od javnog interesa gazduje na ekološki održiviji, socijalno odgovorniji i ekonomski efikasniji način. Kreiranje nove organizacije u šumarstvu uvažilo je postojeće stanje šuma i šumarstva, šumarsku tradiciju, postojeće kadrovske potencijale, kao i ograničenja i realne mogućnosti šumarstva i potrebe razvoja drvne industrije”, kazao je Simović.

Potpredsjednik Vlade pozvao je sve subjekte iz oblasti šumarstva da zajedničkim snagama nastave proces unapređenja šumarskog sektora.

Na forumu je osim državnog sekretara za šumarstvo Milosava Andjelića i direktora Uprave za šume Nusreta Kalača, govorila i ambasadorka Republike Bugarske u Crnoj Gori Meglena Plugčijeva.

Plugčijeva izrazila je zadovoljstvo prilikom da učestvuje na skupu na kome se diskutuje o daljem putu razvoja crnogorskog šumarstva, posebno zbog činjenice da je i sama inžinjer šumarstva i da je svojevremeno, kao zamjenik ministra poljoprivrede Bugarske, pokrenula duboku reformu šumarskog sektora te zemlje.

Iz iskustva Bugarske, ambasadorka je sugerisala da Crna Gora učini stručnu analizu ekonomske, ekološke i društvene funkcije šuma i pripremi i uključi u reformu sve subjekte crnogorskog društva.

Ona je istakla i značaj uključenosti Crne Gore u globalne aktivnosti u suočavanju sa izazovima kakvi su klimatske promjene. U tom pravcu, posebno je pohvalila Crnu Goru što je pokrenula aktivnu kampanju za pošumljavanje.

“Briga o šumama je investicija u budućnost nacije i zemlje. Crna Gora je velika zemlja na maloj teritoriji. Čuvajte je, a vi kao šumari imate veliku obavezu u tom dijlu”, poručila je Plugčijeva.

ZZZCG

U Crnoj Gori ove sedmice je 37,78 hiljada nezaposlenih, neznatno manje nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

Stopa nezaposlenosti, prema izvještaju ZZZ, pala je sa prošlosedmičnih 16,29 odsto na 16,28 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od početka godine evidentirao 12,89 hiljada novozaposlenih.

Od početka godine oglašeno je 31,67 hiljada slobodnih radnih mjesta.

SKUPŠTINA VNS

Srpski nacionalni savjet je saopštio da je na sjednici Vijeća narodnih skupština Crne Gore, usvojena obavezujuća Deklaracija o neprihvatanju, kako navode, jednostrano predloženog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Iz SNS-a je saopšteno da je sjednica održana u Manastiru Morača, i da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, kako navode, pripema otimanje svetinja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

“U Deklaciji Vijeća narodnih skupština se kaže da vlast u Crnoj Gori ukida vladavinu prava, razara zajedničke duhovne i državne vrijednosti i jedinstveni identitet naroda. Svom privatnom interesu podređuje opšti interes, destabilizujući odnose među većinskim pravoslavnim narodom, ali i tolerante međunacionalne odnose u Crnoj Gori”, poručuju iz SNS-a.
　　
Ističu i da Zakon o slobodi vjeroispovijesti vlast u Crnoj Gori namjerava da donese uz pomoć manjinskih naroda druge vjere, koji bi, kako dodaju pokazali otvoreno neprijateljstvo prema većinskom pravoslavnom narodu.

“Stoga, naše sugrađane, rimokatolike i muslimane, najdobronamjernije upozoravamo da ne prihvataju ovakav zakon, jer se takav zakon ne može donijeti bez konsenzusa svih zainteresovanih strana”, poručuju iz SNS-a.