ONLAJN TAKMICENJE

Ucenici zavrsnih razreda osnovnih skola Marija Goranovic, Jovan Saranovic i Luka Dedijer pobjednici su onlajn takmicenja “Koliko znas o Evropskoj uniji (EU)”, koje je organizovao Generalni sekretarijat Vlade.

Prvo mjesto na takmicenju osvojila je Goranovic, koja je ucenica osmog razreda Osnovne skole (OS) ,,Savo Pejanovic” iz Podgorice, drugoplasirani je Saranovic, ucenik devetog razreda iste skole.

Trece mjesto zauzeo je Dedijer, ucenik devetog razreda OS ,,Orijenski Bataljon” iz Bijele.

Kako su naveli iz Generalnog sekretarijata Vlade, pobjednicima kviza bice dodijeljene vrijedne nagrade, tri gradska bicikla.

“Tokom takmicenja 140 ucenika i ucenica osmog i devetog razreda osnovne skole odgovaralo je na 15 pitanja o EU”, navodi se u saopstenju.

Kviz je sproveo Generalni sekretarijat Vlade – Sektor za informisanje javnosti o EU i pristupanju Crne Gore Uniji, u okviru projekta ,,EU4ME” koji finansira EU, a sprovodi UNDP.

Iz Generalnog sekretarijata su naveli da ce i dalje raditi na informisanju javnosti o evropskoj integraciji Crne Gore, narocito mlade populacije, imajuci u vidu cinjenicu da ce mladi imati najvise koristi od buduceg clanstva u EU.

NEREGISTROVANA VOZILA

Policija je iz saobracaja iskljucila 1.062 vozila jer nijesu bili registrovani, saopsteno je iz Uprave policije.

Uprava policije je zajedno sa Nacionalnim biroom osiguravaca Crne Gore realizovala kampanju pojacane kontrole saobracaja na putevima pod nazivom ,,Stop za neregistrovana vozila” koja je u drugoj polovini novembra sprovedena na teritoriji cijele Crne Gore.

“U preventivnom dijelu vozacima je distribuirano 15.000 flajera a tokom kampanje saobracajna policija je izdala 1.062 prekrsajna naloga i privremeno iskljucila iz saobracaja isti broj vozila, dok su podnijete 43 prekrsajne prijave. Jos jednom apelujemo na sve vozace da budu odgovorni i na vrijeme registruju svoja vozila, cime ce preduprijediti nezeljene posljedice saobracajnih nezgoda sa materijalnom stetom i time zastititi svoj budzet od eventualnih kazni i troskova sudskih postupaka”, saopsteno je iz policije.

ZA POMOC NAKON ZEMLJOTRESA

Predsjednik Vlade Republike Albanije Edi Rama urucio je zlatnu medalju i plaketu zahvalnicu crnogorskom spasilackom timu koji je pruzio pomoc i podrsku Albaniji nakon zemljotresa koji se desio 26. novembra 2019.godine i nesebicno pomogao u traganju za prezivjelima ispod rusevina.

“Tokom novogodisnjeg prijema koji je organizovan zadiplomatski kor, premijer Rama se zahvalio Crnoj Gori, nasem narodu i spasilackom timu u ime Albanije i albanskog naroda”, saopsteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.

Kako se navi, albanski premije je krazao da je mala zemlja kao sto je Crna Gora odmah pritekla u pomoc, sto ce ostati zauvijek upamceno i veoma cijenjeno.

Nagradu je u ime Crne Gore primila otpravnik poslova u crnogorskoj Ambasadi u Albaniji Vesna Radonjic, koja se zahvalila premijeru Rami, kazavsi da Crna Gora veoma cijeni ovu nagradu, dodaje se u saopstenju.

GRADEN UPRKOS ZABRANI

Nelegalni objekat srusen je danas u maslinjaku Basbuljuk u Ulcinju, dva dana nakon izdatog odgovarajuceg rjesenja i hapsenja izvodaca radova koji je ignorisao odluke nadleznih organa i nastavio dalju gradnju nelegalnog objekta, saopsteno je iz Ministarstva odrzivog razvoja i turizma.

Administrativno izvrsenje Rjesenja o rusenju objekata zapocelo je u 13:00 sati i zavrseno za oko 30 minuta.

“Nadzor nad bespravno izgradenim objektom zapoceli su 11. novembra ove godine inspektori Urbanisticko-gradevinske inspekcije Ministarstva odrzivog razvoja i turizma i to po sluzbenoj duznosti. Prilikom nadzora utvrdeno je da se izvode radovi na prizemnom objektu sa betonskom plocom na kojoj je izgradena drvena konstrukcija i to bez prijave i odgovarajuce dokumentacije”, objasnjavaju iz Ministarstva.

Zatim je 13. novembra zavrsen inspekcijski nadzor i zapisnicki nalozena zabrana izvodenja daljih radova.

“Inspekcijskim nadzorom koji je ponovljen 8. decembra utvrdeno je da su u meduvremenu odnosno nakon nalozene zabrane nastavka izvodenja radova izvodeni novi radovi na objektu te je 10. decembra donijeto Rjesenje o rusenju bespravno podignutog objekta”, navodi se u saopstenjU.

Protiv vlasnika gradevinskog objekta, podnijeta je krivnicna prijava zbog sumnje da je pocinilo krivicno djelo gradenje objekta bez prijave i dokumentacije za gradenje.

Ministarstvo odrzivog razvoja i turizma podsjeca da je rijec o lokalitetu na kojem je tokom 2018. godine u pozaru velikih razmjera stradalo vise od 1.000 stabala maslina.

“I ovog puta isticemo da je gradnja bez posjedovanja zakonom propisane dokumentacije i prijave gradenja krivicno djelo, za koje je zaprijecena kazna od sest mjeseci do pet godina”, navodi se u saopstenju.

“S obzirom na to da ovakva gradnja trajno mijenja i unistava prostor i direktno utice na smanjenje kako sadasnjih, tako i buducih razvojnih mogucnosti i uzrokuje posljedice krupnih razmjera Ministarstvo odrzivog razvoja i turizma ce beskompromisno sprovoditi zakon, sprijeciti bespravnu gradnju i inicirati procesuiranje lica koja se eventualno budu oglasavala o odluke nadleznih organa”, zakljucili iz Ministarstva.

UCG

Maticna drzava mora raditi na ocuvanju identiteta, kulture, jezika i obicaja ljudi porijeklom iz Crne Gore, poruceno je na okruglom stolu Dijaspora, identitet i migracije – mogucnosti i izazovi.

Rektor Univerziteta Crne Gore (UCG) Danilo Nikolic je kazao da je ta visokoskolska institucija prepoznala znacaj pitanja identiteta, dijaspore i migracija u crnogorskom drustvu,

“Posebna paznja tim pitanjima posvecena je u Strategiji razvoja UCG-a za 2019/24.godine”, rekao je Nikolic.

Prema njegovim rijecima, znacaj dijaspore uvazen je usvajanjem Pravilnika o saradnji sa naucnom dijasporom u decembru prosle godine.

,,UCG, kao jedna od temeljnih institucija crnogorskog obrazovanja, nauke i kulture, doprinosI rjesavanju tih izazova u cilju stvaranja drustva zasnovanog na znanju i izvrsnosti, demokratiji i ljudskim pravima, slobodi i pravdi i odrzivom razvoju”, rekao je Nikolic.

Kako je naveo, na UCG-u se brojna pitanja za crnogorski identitet, kao sto su istorija, pravna tekovina, pozicija zemlje u savremenim medunarodnim odnosima, jezik, pravne tekovine i kulturno nasljede, analiziraju studijskim programima na Filozofskom, Filoloskom, Pravnom i Fakultetu politickih nauka, ali i na Istorijskom institutu, i na drugim univerzitetskim jedinicama.

Predsjednik Odbora za medunarodne odnose i iseljenike Skupstine, Andrija Nikolic rekao je da Crna Gora ima znacajnu dijasporu u odnosu na velicinu drzave.

,,Maticna drzava mora raditi na ocuvanju identiteta, kulture, jezika i obicaja ljudi porijeklom iz Crne Gore”, kazao je Nikolic.

Prema njegovim rijecima, formiranjem radnog tijela o saradnji sa dijasporom, Skupstina je zapocela novu fazu u odnosima sa ljudima koji zive van Crne Gore, a koji je smatraju maticnom ili drzavom porijekla.

,,U posljednjih sest godina Odbor za medunarodne odnose i iseljenike usvojio je dvije platforme o saradnji sa dijasporom, jednu krajem 2013. godine, a drugu krajem marta 2017. godine.”, rekao je Nikolic.

Profesor na Institutu za etnicke studije u Ljubljani, Mitja Zagar, identitete je okarakterisao kao neprekidne, slozene, dinamicne, konstantno promjenljive evoluirajuce procese i medusobno povezane sa drugim drustvenim i prirodnim fenomenima.

,,Dekan Fakulteta politickih nauka (FPN) Milan Markovic govorio je na temu Ustava i identitet, dok je profesorica tog fakulteta Sonja Tomovic Sundic govorila o ljudskim pravima”, kaze se u saopstenju.

DISKUSIJA U BP

Sprjecavanje i borba protiv nasilnog ekstremizma na lokalnom nivou, koja je dio Nacionalne platforme za borbu protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije koje vode ka terorizmu, bila je danas tema panel diskusije u Bijelom Polju koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju u saradnji sa Nacionalnim Meduresorskim operativnim timom za borbu protiv nasilnog ekstremizma te Opstinom Bijelo Polje.

U Crnoj Gori problem nasilnog ekstremizma nije posebno izrazen, ali uzimajuci u obzir cinjenicu da nijedna drzava nije imuna na ove pojave i da rizici uvijek postoje, u kontinuitetu se unapreduje rad svih relevantnih aktera i izgradena je kvalitetna organizaciona struktura institucija drzave i civilnog drustva, radi pruzanja sistemskog odgovora, kako u dijelu prepoznavanja, pracenja, suzbijanja tako i na planu sprovodenja konkretnih postupaka deradikalizacije, reintegracije i resocijalizacije, ocijenio je nacionalni koordinator za borbu protiv nasilnog terorizma, Dragan Pejanovic.

“Crna Gora je uspostavila kvalitetan, strateski, noramtivni i institucionalni okvir za prevenciju i suocavanjem sa ovim fenomenom. U tom cilju sprovodimo aktivnosti i na operativnom i na preventivnom planu, i jedina je drzava regiona koja je otisla dalje u prevenciji i oformila Nacionalnu platformu za borbu protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije koje vode ka terorizmu”, saopstio je Pejanovic.

I pored toga sto je nasilni ekstremizam definisan kao pojava koja se odnosi na nasilje koje se opravdava ili je povezano sa ekstremnom religioznom, socijalnom ili politickom ideologijom, nasilni ekstremizam ne moze sustinski biti odlika ni jedne vjere-religije, niti se smije bilo koja od njih optuziti za podsticanje i motivisanje ekstremizma, jer je sustinska odredba i priroda svake vjere izmedu ostalog, i uspostavljanje mira i ljubavi medu ljudima, istako je potpredsjednik Opstine Bijelo Polje, Nermin Becirovic.

“Aktivnosti koje Opstina Bijelo Polje namjerava da sprovede na lokalnom nivou, se prije svega ticu edukacije i prevencije, a kao jednu od znacajnijih preventivnih mjera bih izdvojio rad sa mladima, kako unutar skola, tako i kroz razne omladinske i nevladine organizacije koje su posvecene mladim”, kazao je Becirovic.

Svaka vrsta ekstremizma predstavlja negiranje demokratije i ljudskih prava i jedan je od najtezih oblika krsenja ljudskih prava i sloboda, zagarantovanih medunarodnim konvencijama, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Zajednice opstina, Veselin Grbovic.

“Razliciti oblici nasilnog ekstremizma su globalne pojave kojima se svako drustvo mora aktivno i odlucno suprostavljati na lokalnom drzavnom i medudrzavnom nivou. Premda se , na srecu, Crna Gora nalazi u grupi potencijalno manje ugrozenih zemalja, ovoj pojavi treba psvetiti posebnu paznju jer jedna nezeljena aktivnost moze ostaviti lose posledice. Zbog toga je prevencija najefikasniji nacin borbe protiv nasilnog ekstremizma. U tom cilju treba jacati nacionalne, ali i medunarodne kapacitete neophodne za suprostavljanje pojavi nacionalnog ekstremizma”, istakao je Grbovic.

Debata u Bijelom Polju dio je rasprave o znacaju prevencije nasilnog ekstremizma na drzavnom nivou , kao i dogadaja iz 1989. godine i njihovim refleksijama na dalji razvoj drustva u Evropi i na Balkanu, cime se izmedu ostlog bave organizatori panela.

Vukoman Kljajevic, Radio Crne Gore

AKCIJA DAVANJA KRVI

Ministarstvo sporta i mladih, Zavod za transfuziju krvi Crne Gore i NVO Centar za omladinsku edukaciju organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi sa fokusom na mlade davaoce.

Janovic je i sam ucestvovao u akciji dajuci krv,istakavsi vaznost koje ovakve aktivnosti imaju za one kojima je krv potrebna, saopsteno je iz Ministarstva.

“Ministarstvo sporta i mladihu kontinuitetu daje doprinos ovakvim aktivnostima u namjeri da se skrene paznja na ovaj humani gest, jer nekome nase malo moze spasiti zivot. Zahvaljujem se mladima koji su ucestvovali u akcijijer su sopstvenim primjerom pokazali humanost i solidarnost. Ponosni smo sto i na ovaj nacin promovisemo i Evropsku omladinsku karticu, ciji ce vlasnici biti i dobrovoljni davaoci krvi”, istakao je Janovic.

Direktorica Zavoda, Gordana Rasovic i Jugoslav Radovic,direktor NVO “Centar za omladinsku edukaciju”, zahvalili su ministru na ovoj inicijativi i mladima koji su dali krv. Naglasili su da ce i u narednom periodu nastaviti saradnju jer se zajednickim aktivnostima doprinosi boljem rezultatu ove humane misije.

30. RODENDAN KONVENCIJE

Povodom 30. rodendana Konvencije UN-a o pravima djeteta, mladi evropski ambasadori razgovarali sa sefom predstavnistva UNICEF-a Osamom Kogalijem o stanju prava djeteta u Crnoj Gori.

“Mladi su sadasnjost i buducnost Crne Gore i zato je vazno da imaju priliku da kazu svoje misljenje, a ne samo da im odrasli namecu stavove”, to je poruka mladih evropskih ambasadora, koji su povodom obiljezavanja 30. rodendana Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta preuzeli UNICEF na jedan dan.

Kako je saopsteno iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i kancelarije UNICEF-anicefa, mladi su tom prilikom razgovarali sa sefom predstavnistva UNICEF-a u Crnoj Gori Osamom Kogalijem.

“Veoma je vazno da se cuje glas mladih, a ovakvi dogadaji su najbolja prilika za to”, rekao je Nikola Milicic, srednjoskolac iz Niksica.

Kogali je pohvalio angazovanost mladih evropskih ambasadora i pozvao ih da i druge mlade ljude ohrabre da budu aktivni kao oni.

“Najbolji eksperti za djetinjstvo danas su sama djeca i mladi. Ako zelimo da unaprijedimo tu fazu zivota, treba sa vama da o njoj razgovaramo. Upravo iz tog razloga smo ove godine podrzali mlade da preuzmu Delegaciju EU u Crnoj Gori, rezidenciju Predsjednika Crne Gore, Skupstinu, Ministarstvo kulture i medije. Jedno od obecanja koje smo culi od ministra kulture je da ce se nove politike i strategije u oblasti kulture praviti u konsultacijama sa mladima i radujemo se tome”, rekao je Kogali.

Klub mladih evropskih ambasadora, koji je osnovala Evropska unija u Crnoj Gori, okuplja srednjoskolce i studente koji su zainteresovani da se upoznaju sa evropskim vrijednostima i mogucnostima koje evropske integracije nude. Oni su, tokom razgovara sa sefom predstavnistva UNICEF-a u Crnoj Gori, skrenuli paznju na najvece probleme sa kojima se suocavaju djeca i mladi u nasoj zemlji.

“Kao jedan od njih izdvojila bih vrsnjacko nasilje, koje se pojavljuje u velikom procentu u nasoj zemlji. Potrebno je mladima da imaju neku osobu ili vise starijih osoba kojima mogu da se obrate, da imaju povjerenje u njih i da budu sigurni da ce taj njihov problem koji iznesu biti rijesen”, kazala je mlada evropska ambasadorka Tamara Stojanovska prilikom “preuzimanja” UNICEF-a.

Kogali je podsjetio da u Crnoj Gori postoji nekoliko kljucnih problema u vezi sa postovanjem prava djeteta, ali najvise zabrinjavaju nasilje i siromastvo: dvije trecine djece dozivjelo je neki vid nasilja, dok je svako trece dijete u riziku od siromastva.

“Ne tako davno cijela zemlja je bila sokirana medijskim izvjestajima o bebi koja je na smrt pretucena kod kuce. Ne smijemo dozvoliti da se to ponovo desi bilo kom djetetu u Crnoj Gori. Zato moramo prijavljivati nasilje”, jasan je bio Kogali.

Pozvao je djecu i mlade da redovno prijavljuju i razgovaraju o vrsnjackom i svim drugim oblicima nasilja.

“Potrebna nam je vasa pomoc da osiguramo da se kao drustvo ne zadrzavamo samo na razgovoru o nasilju tokom tih par dana kada je ono udarna vijest u medijima, poslije cega zaboravimo na to. Pozivam vas da taj problem redovno iznosite nastavnicima, direktorima skola, roditeljima, medijima i drugima”, porucio je Kogali.

Mlade ambasadore zanimalo je Kogalijevo misljenje o kvalitetu inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori. On je podsjetio da je 2010. godine tek manjina gradana Crne Gore podrzavala inkluzivno obrazovanje, a vecina se plasila te nove ideje. Nakon tri godine kampanje Govorimo o mogucnostima, koju je UNICEF sprovodio u partnerstvu sa Vladom Crne Gore i EU, vecina gradana je promijenila stav i pocela da podrzava inkluzivno obrazovanje.

“Dakle, sada imamo javnu podrsku inkluzivnom obrazovanju, ali treba vise da radimo na unapredenju njegovog kvaliteta. Sa zadovoljstvom pratim javnu debatu koja se posljednjih dana vodi u vezi sa rezultatima PISA testiranja i potrebom da se unaprijedi kvalitet obrazovanja i poboljsa status prosvjetnih radnika u Crnoj Gori. Ne moze se obezbijediti bolji kvalitet obrazovanja bez pruzanja vece podrske nastavnicima”, porucio je Kogali.

Mlade evropske ambasadore je interesovalo kako drustvo i medunarodna zajednica mogu da pomognu da se smanji broj romske djece koja napustaju skolu.

“Nedavno sam obisao vrtic u Niksicu koji pohadaju i romska djeca. Razgovarao sam sa njihovim roditeljima i, na moje zadovoljstvo, vidio sam da su svjesni znacaja obrazovanja za prekidanje visegeneracijskog siromastva. Manje od jedne petine romske djece u Crnoj Gori uzrasta 3-4 godine ide u vrtic. Treba da podrzimo predskolske ustanove i romske zajednice da vise saraduju kako bi se taj broj hitno povecao”, istakao je Kogali. Odgovarajuci na ovo pitanje, imao je i poruku za sve mlade ljude.

“Pozovite romsku djecu da vam se pridruze u setnji. Razgovarajte s njima. Budite im prijatelji. Organizujte rodendanske zabave tako da ne iskljucite siromasnu djecu, jer nemaju novca da vam kupe poklon, pa se zbog toga lose osjecaju. Sigurno cete mnogo toga nauciti od njih i u njima naci iskrene prijatelje za citav zivot”, porucio je Kogali svojim mladim sagovornicima.

Inovacije su zanimljive djeci i mladima, posebno u digitalnom dobu. Zato je mlade evropske ambasadore zanimalo kako UNICEF koristi inovacije.

“Predstavnistvo UNICEF-a u Crnoj Gori je poznato po inovativnim inicijativama, kao sto je uvodenje Daisy udzbenika za inkluzivno obrazovanje djece sa ostecenjima vida; kroz UPSHIFT radionice i Laboratoriju za inovacije mladih pruzamo podrsku mladima da mijenjaju lokalne zajednice; podrzavamo i obuku nastavnika u oblasti digitalne pedagogije; razvili smo aplikaciju i sajt netprijatelji.me kroz koje djeca uce da koriste internet bezbjedno; nasa kampanja medijske pismenosti je nedavno dobila globalnu nagradu”, podsjetio je Kogali.

Medunarodna zajednica vazan je faktor kada je rijec o unapredenju postovanja ljudskih prava. Jedno od pitanja mladih ambasadora se odnosilo i na to na koji nacin UNICEF i Evropska unija saraduju na tom polju.

“Tokom protekle decenije, UNICEF i EU su saradivali su na raznim inicijativama u Crnoj Gori, kao sto su kampanje Govorimo o mogucnostima, Svako dijete treba porodicu, Zaustavimo nasilje, a organizovali smo i zajednicke aktivnosti posvecene reformisanju institucija i sistema brige o djeci sa smetnjama u razvoju i onoj koja rastu odvojeno od roditelja. UNICEF i EU redovno saraduju i to ce se nastaviti i ubuduce, jer dijelimo iste vrijednosti i cilj – svako pravo za svako dijete”, zakljucio je sef predstavnistva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Kogali.

Sa Kogalijem su razgovarali mladi evropski ambasadori iz Podgorice, Niksica, Berana, Kolasina i Rozaja, medu kojima su i pobjednici takmicenja “Potraga za ljudskim pravima” i TV kviza “EUmetrija”. U razgovoru su ucestvovali: Tamara Stojanovska, Nikola Milicic, Neda Miletic, Marica Lutovac, Jana Rakocevic, Balsa Bubanja, Emra Kurgas, Gojko Boskovic, Neda Mijovic, Mara Vujosevic, Almasa Husovic, Semina Kalac i Elda Kalac.

Razgovoru mladih evropskih ambasadora sa Kogalijem prisustvovao je i sef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav. On je proslog mjeseca, takode povodom 30. rodendana Konvencije UN-a, odgovarao na pitanja Unicefovih volontera – mladih reportera, koji su na dan preuzeli Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori i razgovarali o procesu pristupanja Evropskoj uniji iz perspektive mladih koji odrastaju u digitalnom dobu.

VRIJEDAN MILION EURA

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simovic i gradonacelnik Glavnog grada Podgorice Ivan Vukovic obiljezili su danas pocetak izgradnje vodovodnog sistema Kaluderovo oko – Kamenica, kojim ce se rijesiti pitanje vodosnabdijevanja za oko 1.000 domacinstava na cijelokupnom podrucju donje Ljesanske nahije i gornje Ljesanske nahije. Takode, otvoren je rekonstruisani vodovod za sela Bigor i Brezine.

Za realizaciju projekta kojim se rjesava visedecenijski problem mjestana cijele Ljesanske nahije, u narednoj godini, kako je najavljeno, Vlada Crne Gore i Glavni grad ulozice vise od milion eura.

Simovic: Realizujemo ono sto smo dogovorili sa mjestanima

Isticuci zadovoljstvo zbog potvrde kontinuiranog odnosa brige i paznje prema ovom podrucju, Simovic je kazao da se radi o vrlo zahtjevnom projektu u finansijskom i u tehnickom smislu – znacajnog iznosa ulaganja i znacajne duzine primarnih i potisnih cjevovoda, kao i potisnih pumpi.

“Sva ulaganja i napori vrijede, jer na ovaj nacin definitivno rjesavamo decenijski problem koji su imali mjestani Ljesanske nahije, gdje je u donjem dijelu vodosnabdijevanje bilo neblagovremeno sa restrikcijama i gubicima vode, kao i podrucja gornje Ljesanske nahije gdje imamo dobar koncept koji ce znaciti ono sto smo prije godinu i po i obecali na terenu, da ce i oni imati redovno i kvalitetno snabdijevanje”, kazao je Simovic, dodajuci da su pozitivan signal za uspjesnu realizaciju projekta bili rezultati istraznog busenja na izvoristu Kaluderovo oko gdje je pronadeno novih 30 litara sekundnih kvalitetne vode.

Simovic je porucio da posebnu snagu za nastavak radova daje kvalitetno partnerstvo izmedu Vlade, Glavnog grada i mjestana.

“Partnerstvo, zajednistvo, razumijevanje i povjerenje. Sa nastavkom radova i danas saljemo poruku da se realizuje sve ono sto se dogovorimo i obecamo. Nastavicemo sa takvim odnosom prema datoj rijeci, obavezi prema mjestanima, i ovdje i na cijelom prostoru Glavnog grada i Crne Gore”, porucio je Simovic.

Vukovic: Stvaramo uslove za kvalitan zivot mjestana svih ruralnih podrucja

Gradonacelnik Glavnog grada Podgorice Ivan Vukovic, otvarajuci rekonstruisani vodovod za sela Bigor i Brezine, u duzini od 8 kilometara u koji je Glavni grad ulozio 230 hiljada eura, istakao je da se time rjesava pitanje vodosnabdijevanja za oko 100 domacinstava, ali da se prica o ulaganju u vodovodnu mrezu na ovom podrucju ne zavrsava.

“Zadovoljstvo mi je da danas informisem mjestane Ljesanske nahije, da krecu radovi na projektu koji ce trajno promijeniti stanje u ovom dijelu grada, a to je izgradnja novog vodovoda koji ce se snabdijevati sa vodoizvorista Kaluderovo oko. Sredstva za realizaciju prve faze projekta obezbijedila je Vlada u iznosu od 270.000 eura, za povezivanje vodoizvorista sa buducim rezervoarom u Kamenici. Taj dio posla zavrsicemo do proljeca naredne godine, nakon cega idemo dalje”, saopstio je Vukovic navodeci da ce Vlada i Glavni grad za radove u narednoj godini uloziti vise od milion eura.

“To pokazuje posvecenost i Vlade i Glavnog grada rjesavanju pitanja vodosnabdijevanja, ne samo ovdje u Ljesanskoj nahiji, nego i ostalim ruralnim podrucjima gdje taj problem postoji, a sve u cilju stvaranja uslova za kvalitetniji zivot mjestana i razvoj poljoprivrede i ruralnih podrucja”, kazao je Vukovic.

Potvrda takvog pristupa, prema rijecima Vukovica, je i cinjenica da ce danas pustiti u rad tri vodovoda na koja ce ukupno biti prikljuceno oko 400 domacinstava. Osim vodovoda za Bigor i Brezine, gradonacelnik ce danas otvoriti vodovod za selo Berislavci u Zeti, a potom i u naselju Vranici.

FESTIVAL UBRZAJ

Prepuna sala Centra za kulturu Berane na otvaranju beranskog izdanja Festivala UBRZAJ, koji organizuje Centar za gradansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa Opstinom Berane, Centrom za kulturu Berane i Gimnazijom ,,Panto Malisic”, potvrda je da je ovaj izraz komuniciranja ljudskih prava dosao do najsire publike u ovom gradu.

Koordinator za razvoj u CGO-u, Damir Nikocevic, naveo je da su ljudska prava osnov otvorenog i demokratskog drustva, a da Festival UBRZAJ predstavlja, kako je pojasnio, nacin da se ukaze na izazove i probleme u ostvarenju ljudskih prava.

“Nama je Festival UBRZAJ jedan od nacina da drugacije, cesto emotivno, snazno ili provokativno ukazemo na brojne i teske teme koje su dio nase svakodnevnice. Potresne, a opet motivirajuce sudbine junaka i junakinja filmova, koje cete premijerno gledati, treba da nam vrate vjeru da su ljudska prava osnov svakog otvorenog drustva i da u borbi za njih nema kompromisa”, istakao je Nikocevic.

On je pojasnio i da upravo na to podstice ovogodisnja selekcija Festivala UBRZAJ.

“Istinsko zalaganje za ljudska prava – bilo da je to nas uporni i principijelni stav da napade na medije treba efikasno istraziti a prljave kampanje protiv aktivista NVO sektora obustaviti, da korumpirane nosioce najvisih funkcija koji nestedimice trose nase resurse i godine treba pozvati na odgovornost, da zene, mladi, osobe sa invaliditetom, LGBT osobe, Romi, i druge marginalizovane grupe zasluzuju jednake sanse, da svi mi kao gradani imamo pravo na kvalitetnu zdravstvenu zastitu i obrazovanje, itd. ostaje jos nedovoljno naglaseno”, kazao je Nikocevic.

Predsjednik Skupstine Opstine Berane, Novica Obradovic, ocijenio je da se realizacijom ovogodisnjeg Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ obiljezavaju dva jubileja.

“Festival se organizuje deseti put u Crnoj Gori, ali i peti put u Beranama, u saradnji sa Opstinom Berane i Centrom za kulturu u Beranama, a ostaje ne samo prvi nego i jedini festival takve vrste u Crnoj Gori”, rekao je Obradovic.

On je istakao da je postovanje drugog ljudskog bica dio kulturnog identiteta Crne Gore.

“Nazalost, burna istorija ovih prostora cesto nije bila ni cojska, ni junacka. Ispunjena brutalnoscu i nezamislivom surovoscu, dovodila je do mnogo patnje i bola, a kraj 20. vijeka smo docekali u takvom ambijentu”, kazao je Obradovic.

Obradovic je naveo da je film, kao neposredan i upecatljiv vid umjetnosti, omogucio na najbolji nacin da se drustvo suoci ,,sa surovom stvarnoscu, ali i heroizmom”.

Crnogorski Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ otvoren je u Beranama projekcijom filmom “Dnevnik Dijane Budisavljevic” koji nosi, kako je Obradovic kazao, nosi snaznu poruku.

“Ovaj film je jedna od najvecih prica Drugog svjetskog rata, za koju smo nedavno saznali, a koja govori o humanosti, cojstvu i junastvu. Nadam se jos jednoj deceniji vrijednih prica, koje ce ubrzati nas put ka stvaranju harmonicnijeg i boljeg drustva”, zakljucio je Obradovic.

Festival UBRZAJ u Beranama trajace jos danas kada su na repertoaru u gimnaziji ,,Panto Malisic” filmovi “Nocna sesija” reditelja Petra Tomadzea i “Edna” u reziji Vuka Mitevskog, nakon kojih slijedi panel diskusija o rodnoj ravnopravnosti na kojoj ucestvuje.

Beransko izdaje Festivala UBRZAJ 2019 zavrsava se veceras projekcijom filma “Koja je ovo drzava!”, reditelja Vinka Bresana, sa pocetkom u 19 sati, u Centru za kulturu Berane.