NASTAVLJENA OBNOVA

Radovi na adaptaciji kuce nobelovca Iva Andrica u Herceg Novom su nastavljeni, i objekat ce do pocetka ljeta biti u potpunosti ureden i funkcionalan, kazao je direktor Agencije za izgradnju i razvoj Boro Lucic.

Kako je pojasnio, nastavilo se sa izvodenjem grubih gradevinskih radova, a do kraja februara ce biti zavrseni svi radovi u unutrasnjosti kuce, a do kraja marta i radovi u dvoristu.

“Nadamo se da cemo do kraja aprila imati kompletno zavrsen cijeli projekat, gdje cemo paralelno sa gradevinskim radovima narucivati i sve sadnice, kojih ima preko 50, a koje su svojevremeno bile posadene u vrtu. Vraticemo botanicku bastu u prvobitno stanje, kakvo je nekada bilo kada je Ivo Andric napravio kucu”, kazao je Lucic.

On je naglasio da ce kuca biti uredena i spremna za funkcionisanje do pocetka ljetnje sezone, pa ce se uporedo sa svim poslovima na adaptaciji objekta, poceti sa planiranjem kulturnih desavanja.

“Kuca ce ponovo zasvijetliti u punom sjaju i biti respektabilan objekat na ponos gradu i cuvenom piscu”, kazao je Lucic.

On je istakao da ce za desetak dana poceti i radovi na poplocavanju cijelog dvorista kamenom, nakon cega ce uslijediti i zavrsetak radova na ogradi. U kuci ce biti uredeni toaleti i ofarbana stolarija, postavljen novi parket, a uskoro ce poceti i nabavka enterijera.

Lucic istice da ce projekat adaptacije Kuce Iva Andrica biti “pun pogodak”, a dom nobelovca ce postati kulturni centar koji ce okupljati slikare, muzicare, knjizevnike, goste grada i sve Novljane.

NAGRADE ZA NAJBOLJE

Priznanja za uspjeh tokom studiranja u 2019. godini dobice 29 studenata iz Podgorice.

Odluku o nagradama za izuzetan uspjeh u studiranju u studijskoj 2018/2019. godini odabrala je komisija u sastavu: predsjednica prof. dr Durdica Perovic i clanovi doc. dr Nebojsa Kavaric, doc. dr Vladimir Vojinovic, prof. dr Radoje Vujadinovic, Dubravka Drakic, doc. dr Zdenka Dragasevic, Ivica Todorovic, dr Branko Boskovic, mr Bojana Malisic, prof. dr Milos Vukcevic i doc. dr Marija Jankovic, saopsteno je iz PG biroa.

Nagradene ce biti urucene studentima:

• Anastasiji Popovic, studentkinji Elektrotehnickog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koja je sve ispite akademskih osnovnih i specijalistickih studija polozila sa ocjenom 10.
• Sinisi Milacicu, studentu Fakulteta za drzavne i evropske studije, koji je polozio sve ispite sa III godine, kao i na prethodnoj I i II godini osnovnih studija, sa ocjenom 10.
• Milanu Raicevicu, studentu postdiplomskih magistarskih studija, koji je polozio sve ispite na IV godini Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, sa ocjenom 10.
• Ani Stojanovic, studentkinji VI godine Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koja je polozila sve ispite sa V godine studija, sa ocjenom
• Ani Rakocevic, studentkinji postdiplomskih specijalistickih studija Fakulteta politickih nauka Univerziteta Crne Gore, koja je polozila sve ispite sa III godine osnovnih studija, sa ocjenom 10.
• Milici Scepanovic, studentkinji specijalistickih studija Fakulteta umjetnosti UDG, koja je polozila sve ispite sa III godine, kao i prethodne II godine osnovnih studija, sa ocjenom
• Milici JankovicC, studentkinji III godine Fakulteta za ekonomiju i biznis Univerziteta Mediteran, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa ojenom 10.
• Aleksandri Medojevic, studentkinji III godine Fakulteta za politehniku UDG, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa ocjenom 10.Dariji Jovanovic, studentkinji III godine Fakulteta za kulturu i turizam UDG, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa ocjenom 10.
• Mileni Zec, studentkinji II godine Fakulteta za turizam ,,Montenegro Tourism School” Univerziteta Mediteran, koja je polozila sve ispite sa I godine studija, sa ocjenom 10.
• Jeleni Cosovic, studentkinji II godine Fakulteta vizuelnih umjetnosti Univerziteta Mediteran, koja je polozila sve ispite sa I godine studija, sa ocjenom
• Vasiliju Bojovicu, studentu akademskih magistarskih studija, koji je polozio sve ispite specijalistickih akademskih studija sa Gradevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, sa srednjom ocjenom 9,93.
• Aini Perisic, studentkinji II godine Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koja je polozila sve ispite sa I godine studija, sa srednjom ocjenom 9,92.
• Masi Milatovic, studentkinji II godine Filoloskog fakulteta UDG, koja je polozila sve ispite sa I godine studija, sa srednjom ocjenom 9,90.
• Jovanu Miljanicu, studentu II godine Masinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koji je polozio sve ispite sa I godine studija, sa srednjom ocjenom 9,90.
• Andrei Milacic, studentkinji III godine Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju UDG, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,87.
• Veliboru Dosljaku, studentu postdiplomskih specijalistickih studija Prirodno-matematickog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koji je polozio sve ispite sa III godine osnovnih studija, sa srednjom ocjenom 9,87.
• Lazaru Marsenicu, studentu II godine Fakulteta za strane jezike Univerziteta Mediteran, koji je polozio sve ispite sa I godine studija, sa srednjom ocjenom 9,83.
• Demiru Mujevicu, student III godine Fakulteta primijenjene nauke UDG, koji je polozio sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,73.
• Nikoli Mugosi, studentu III godine Pravnog fakulteta Univerziteta Mediteran, koji je polozio sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,63.
• Tamari Knezevic, studentkinji III godine Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,53.
• Sanji Crvenici, studentkinji III godine Fakulteta pravnih nauka UDG, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,50.
• Oliveri Mirkovic, studentkinji IV godine studija Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koja je polozila sve ispite sa III godine studija, sa srednjom ocjenom 9,50.
• Dani Volikovoj, studentkinji III godine Humanistickih studija UDG, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,48.
• Jovani Popovic, studentkinji III godine Fakulteta za medunarodnu ekonomiju, finansije i biznis UDG, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,37.
• Nemanji Radonjicu, studentu II godine Metalursko-tehnoloskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koji je polozio sve ispite sa I godine studija, sa srednjom ocjenom 9,32.
• Aleksandru Durdevcu, studentu III godine Biotehnickog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koji je polozio sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,32.
• Tamari Tesovic, studentkinji III godine Fakulteta za informacione sisteme i tehnologije UDG, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,13.
• Sanji Abramovic, studentkinji III godine Fakulteta za dizajn i multimediju UDG, koja je polozila sve ispite sa II godine studija, sa srednjom ocjenom 9,03.

HRAPOVIC OCIJENIO

Pruzanje odrzivog i efikasnog odgovora na hronicne nezarazne bolesti (HNB) prepoznato je kao prioritet u nacionalnoj agendi odrzivog razvoja, jer i Crna Gora, kao ostale zemlje Evrope i svijeta prozivljava epidemiju hronicnih oboljenja, saopstio je ministar zdravlja Kenan Hrapovic, na Globalnom sastanku o nezaraznim bolestima i mentalnom zdravlju, koji se u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije, od 9. do 12. decembra odrzava u Maskatu, Oman.

“Snazna, efikasna i proaktivna primarna zdravstvena zastita prepoznata je kao put ostvarivanja kvalitetne zdravstvene zastite za sve i nosilac efikasne borbe protiv hronicnih nezaraznih bolesti. Zato moramo insistirati na inkluziji, inovacijama iinvesticijama, sto su imperativi reforme zdravstvenog sistema u Crnoj Gori”, kazao je Hrapovic.

On je istakao da je Crna Gora, nedavno, uz podrsku SZO, sprovela procjenu ucinkovitosti primarne zdravstvene zastite u zbrinjavanju hronicnih oboljenja. Rezultati procjene, kako je naveo, ukazali su da postoji prostor za smanjivanje neefikasnosti, gubitaka, potrosnje, ali i za unaprijedivanje kvaliteta i standardizaciju zdravstvene zastite sirom drzave, a sve u cilju poboljsanja zdravlja i dobrobiti gradana.

Ministar je naglasio da je, uprkos sve vecem broju klinickih smjernica koje je donijelo Ministarstvo zdravlja, njihova primjena u praksi nepredvidiva, nekonzistentna, nerijetko spora. Ovo je, prema njegovim rijecima, jedan od nedostataka u smanjivanju preventabilnih hospitalizacija povezanih sa hronicnim oboljenjima poput nekontrolisane hipertenzije, dijabetesa sa komplikacijama i sl.

“Svjesni smo da je upotreba digitalnih tehnologija od kljucnog znacaja za unaprijedenje zdravlja za sve bolju zastitu i vecu podrsku ranjivim kategorijama. Jedna od prioritetnih aktivnosti koje smo preduzeli uz podrsku SZO, bila je digitalizacija procesa odlucivanja utemeljenog na dokazima, zasnovanim klinickim smjernicama. Planiramo da iniciramo pilot projekat – digitalizacija smjernica za hipertenziju pocetkom 2020. godine. Do sada smo radili na digitalizaciji smjernica za dijagnostikovanje i lijecenje urinarnih infekcija i efekti ce biti evaluirani pracenjem tri indikatora: upotreba antibiotika, laboratorijska dijagnostika, preventabilne hospitalizacije. Ocekujemo podrsku SZO u osmisljavanju slicnog okvira za monitoring i evaluaciju u procesu digitalizacije smjernica za hipertenziju. Osim ovoga, planiramo jos jednu digitalnu intervenciju namijenjenu korisnicima kako bi se mentalni servisi priblizili mladim ljudima u okolnostima sveprisutne stigme i diskriminacije u malom sistemu, kroz podrsku Zajednickog SDG Fonda”, zakljucio je Hrapovic i pozvao SZO, kao strateskog i pouzdanog partnera da nastavi da pomaze crnogorskom zdravstvenom sistemu u inoviranju, generisanju dokaza, u cilju prevencije HNB.

U BIJELOM POLJU

Zatvorenici bjelopoljskog zatvora, njih 12 proci ce obuku o informatickoj pismenosti. To je dio projekta “Reintegracija kroz informaticko opismenjavanje i psiholosku podrsku”, koji sprovodi NVO Euromost.

Nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji izmedu Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija Bijelo Polje i nevladine organizacije Euromost, ta NVO je, kako je i predvideno projektom “Reintegracija kroz informaticko opismenjavanje i psiholosku podrsku”, uredila prostoriju u Upravi za izvrsenje krivicnih sankcija Bijelo Polje i opremila inventarom, kao i racunarima i drugim potrebnim sredstvima.

Na taj nacin je ostvaren cilj, modernizacija i nabavka potrebne opreme i unapredenje kapaciteta, Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija Bijelo Polje.

“Prije obuke zatvorenici ce proci motivacione razgovore i psiholoske intervjue sa psiholoskinjom na projektu, koji bi imali za cilj da zatvorenike upute u ciljeve obuke”, saopsteno je iz NVO Euromost.

Obuku na racunarima ce realizovati strucnjaci u toj oblasti, dok ce nakon obuke svi polaznici proci testiranje, koje ce realizovati kompanija “Neodata”.

PREMIJERA FILMA “DOM”

Drustvo i drzava treba mnogo vise paznje da posvete onima koja zive u Domu za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja, jer je tim mladima potrebno da budu prihvaceni i voljeni, poruceno je nakon premijere dokumentarnog filma “Dom”.

Dokumentarno-animirani film “Dom”, koji je premijerno prikazan sinoc u bioskopu Cineplexx u Podgorici, kreirao je Beogradski centar za ljudska prava uz podrsku nevladine organizacije Juventas, u sklopu projekta “Mladi u riziku od socijalne iskljucenosti” koji Juventas sprovodi u partnerstvu sa organizacijama iz zemalja regiona.

Film prati zivotne price dvojice mladica Sladana Todorovica i Dragana Jovanovica, cije je odrastanje bilo drugacije od odrastanja vecine njihovih vrsnjaka. Obojica su kao veoma mladi dospjeli u dom za nezbrinutu djecu, na mjesto koje je trebalo da za njih bude utociste od porodicnih problema. Gotovo 20 godina nakon dolaska u dom oni se prisjecaju najranijih dana svog djetinjstva, prvih utisaka iz doma, iskustava koja su ih zauvijek obiljezila, odnosa sa drugom djecom i vaspitacima, teskih i lijepih trenutaka, izazova i prepreka preko kojih su morali preci nakon zapocinjanja samostalnog zivota. Kroz njihove price prelama se jedan poseban pogled na odrastanje i porodicu, prijateljstvo i ljubav, patnju i usamljenost, hrabrost i istrajnost.

Dragan Jovanovic kazao je da je cilj filma da ljudi cuju za dom i da naprave razilku izmedu doma u kojem je on boravio i popravnog doma.

“Mi kao drustvo treba da mnogo vise paznje i ljubavi posvetimo djeci u domu, jer njima to fali. To je srz svega i ti mladi ljudi zele da ih neko voli i prihvata”, ukazao je Jovanovic.

On smatra da je dom svuda oko nas i da bi trebalo da bude vise mladih koji govore o problemima sa kojima se djeca u domu suocavaju.

“Jako su losi uslovi u domu. Mnogo je nerada. Vaspitaci dolaze samo da odrade smjenu i cesto salju neku drugu mladu osobu da umjesto njih rjesava neke stvari, a to je cesto i kroz batine. Uglavnom, ne rade svoj posao kako treba”, istakao je Jovanovic.

Prema njegovim rijecima, potrebno je izmijeniti cijeli sistem i neophodno je pratiti kako rade ljudi u domovima, kao i voditi racuna o higijani u tim ustanovama.

“Tu ima groznih stvari. Mi moramo da podrzimo cijelu pricu. Mi smo ti koji moramo doprinijeti da se taj sistem izmijeni”, porucio je Jovanovic.

On je kazao da danas zivi solidno.

“Ne mogu reci da mi je lijepo. I dalje radim za minimalnu platu od koje ne mogu da prezivim cijeli mjesec. I sada sam deset dana u mjesecu gladan. Ali sam zadovoljan, jer imam sijalicu i toplo kupatilo”, rekao je Jovanovic.

U dom je, kako je rekao, dospio jer su mu se roditelji odali kocki i alkoholu.

“Ja sam zivio u porodici gdje nije normalno i prirodno odrastanje. Mama je uvijek bila pijana, u kuci nikad nista nije bilo skuvano, ni spremno. Mi smo uvijek bili gladni. Nismo bili cisti. Tata bi sve prokockao. To je bilo nezdravo okruzenje i to je razlog zasto sam zavrsio u domu”, rekao je Jovanovic.

Osim materijalnog, koje je potrebno za prezivljavanje, djeci iz doma su, kako je rekao, najpotrebniji ljubav i razumjevanje.

“Ja sebe smatram razumnom, zrelom mladom osobom. I zelim da i mene prihvati sistem i ljudi, kao nekoga ko je kao svi ostali”, kazao je Jovanovic.

Dvadesetsestogodisnji Sladan Todorovic, kazao je da je veoma zadovoljan filmom, ali da mu je vratio sjecanja.

“Sada sam ponosan. Trenutno nastojim da se opustim, da budem u harmoniji sa samim sobom, da ne zivim tako da nesto moram, nego da biram”, rekao je Todorovic.

On je kazao da mu je bilo relativno lijepo u domu, ali da mu je najvise smetao “neprofesionalizam zaposlenih”.

“Oni su umjeli da remete harmoniju i da namecu nesto sto nema smisla. Ali meni je, generalno, bilo lijepo i korisno sto se tice boravka tamo”, kazao je Todorovic.

Drzava i drustvo su, kako smatra, zanemarili one u domu.

“Pitao sam se da li stvarno postoje oni koji zele da bude minus, da bude propalo, da nema smisla, poentu. Prosto je nevjerovatno da se ne posvecuje paznja onome cemu bi trebalo”, kazao je Todorovic.

Film je rezirao Sasa Peric, a producenti su Nevena Nikolic i Petar Mitric.

Autori koncepta i scenaristi su su Demir Mekic, Sasa Peric, Nebojsa Petrovic i Petar Mitric.

GRADE NOVI OBJEKAT

Ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic i direktor policije Veselin Veljovic postavili su kamen temeljac za novi objekat koji ce koristiti sektor Specijalne policije.

“Specijalna policija je osposobljena za rjesavanje najslozenijih bezbjednosnih izazova i po taktickom postupanju rame uz rame sa najelitnijim specijalnim jedinicama svijeta”, porucio je Veljovic, nakon oznacavanja pocetka radova.

Kako bi unaprijedila uslove smjestaja i rada pripadnika Sektora specijalne policije, Vlada Crne Gore ce iz Kapitalnog budzeta investirati sedam miliona eura.

“Planirani sadrzajni kapaciteti su realna prilika i mogucnost Uprave policije da bude pokretac regionalnih inicijativa, jer saradnja policijskih jedinica zemalja regiona je kljuc uspjeha borbe protiv svih oblika bezbjednosnih prijetnji”, naveo je Veljovic.

Veljovic je porucio da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori stabilna.

“Nasa drzava se u medunarodnim okvirima tretira kao veoma bezbjedna destinacija, sto je rezultat profesionalnog i efikasnog rada policije i svih subjekata u sistemu bezbjednosti, u cemu cemo i dalje istrajati”, zakljucio je Veljovic.

Veljovic je porucio da ce policija i dalje odlucno i hrabro stvarati bezbjedniji ambijent za sigurnu buducnost nase djece i novih generacija.

“Vjerujem da cemo se u razumnom roku zajedno radovati novom povodu za okupljanje i svecanom otvaranju objekta za potrebe specijalne policije”, zakljucio je Veljovic.

Nuhodzic je kazao da je sektor specijalne policije je u prethodnom periodu, izvrsavajuci izuzetno slozene zadatke, pokazao punu profesionalnost kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala.

,,Taj sektor je izgradio imidz elitne jedinice spremne da odgovori na sve bezbjednosne izazove”, saopstio je ministar Nuhodzic.

Naveo je da izgradnja ovog reprezentativnog kompleksa potvrduje odlucnost Vlade Crne Gore da u kontinuitetu ulaze sredstva za poboljsanje uslova rada Policije, za njeno materijalno-tehnicko osavremenjivanje, kao i za poboljsanje materijalnog polozaja pripadnika Uprave policije.

,,Na ovaj nacin, zelimo da iskazemo postovanje za ono sto Policija radi na odgovoran i kvalitetan nacin, a i da stvaramo nove uslove za jos efikasniji i bolji rad Policije. Ulaganja u Policiju predstavljaju investiciju u vecu bezbjednost drzave i gradana”, kazao je ministar unutrasnjih poslova.

ZA EMISIJU “MEHANIZAM”

Novinari Javnog servisa Mirko Boskovic i Dusica Pavlovic, za emisiju “Mehanizam -Poslovna tajna”, dobili su prvu nagradu na konkursu Delegacije EU u Crnoj Gori i NVO MANS.

Delegacija EU u Crnoj Gori i NVO MANS dodijelili su nagrade za najbolje price na temu korupcije i organizovanog kriminala.

Druga nagrada je urucena novinaru Stanku Radulovicu i njegovim kolegama iz Estonije, Elisi Matsalu i Koitu Brinkmannu, za istrazivacku pricu objavljenu na portalu ”Lupa”, kao i Tini Popovic , novinarki ”Vijesti”.

Treca nagrada je pripala novinarki ”Dan”-a Ani Ostojic.

Orav je cestitao istrazivackim novinarima Javnog servisa na osvajanju prve nagrade za emisiju ”Mehanizam”.

“Pokazali ste koliko je vazno novinarima omoguciti slobodan pristup informacijama”, porucio je ambasador EU u Crnoj Gori, Aivo Orav.

KONKURS UCG

Univerzitet Crne Gore (UCG) raspisao je konkurs za upis na doktorske studije u trecem roku za ovu akademsku godinu.

Predsjednik Centra za doktorske studije Predrag Miranovic kazao je da UCG nastoji da udovolji naknadnom interesovanju kandidata za taj nivo obrazovanja.

Kako je naveo, konkursom ce biti raspisana preostala mjesta na studijskim programima organizacionih jedinica Univerziteta, koja nisu popunjena.

Iz UCG su kazali da se prijave sa odgovarajucim dokazima podnose se organizacionim jedinicama UCG do cetvrtka, a upis kandidata ce se obaviti do ponedjeljka.

Postupak rangiranja sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.

“Pravo prijave imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra iz odgovarajuce oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija nakon stecenih najmanje 300 ECTS kredita”, objasnili su iz UCG.

Kako su naveli, upis je na konkurentskoj osnovi, u skladu sa prosjecnom ocjenom na prethodnom nivou studija, nakon sprovedenog postupka rangiranja.

KRIVOKAPIC OCEKUJE

Na jucerasnjoj sjednici Glavnog odbora Samostalnog sindikata zdravstva odluceno je da je povecanje zarada od devet odsto za zaposlene u ovom sektoru neprihvatljivo.

Kako je za Pobjedu istakla predsjednica Sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapic, na sjednici su odlucili da ce se boriti za vece plate.

Ona je kazala da je clanstvo juce informisala o susretu sa premijerom Duskom Markovicem i ministrom zdravlja Kenanom Hrapovicem, te predstavnicima Ministarstva finansija i da traze konkretan odgovor o kojem procentu da se dogovore.

“Kada dobijemo konacan prijedlog, znacemo u kom pravcu cemo djelovati. Devet odsto je uracunato u budzet i ukalkulisano u 281 milion za zdravstvo. Mi smo trazili da iz tog planiranog budzeta sa nekih pozicija se preusmjere za zarade. Sa premijerom smo razgovarali i on je angazovao radni tim koji ce da to izanalizira i ocekujemo konkretan prijedlog”, rekla je ona.

Krivokapic istice da nema ovlascenja da potpise neprihvatljivo povecanje zarada, te da od Markovica ocekuju da u budzetu nade dodatni novac za plate.

“Naredne dvije sedmice mozemo ocekivati odgovor da li se iz nekih budzetskih pozicija za zdravstvo, kao sto su bolovanja ili ljekovi, moze naci dodatni novac za povecanje plata”, kazala je ona.

Vlada je pristala dase zaposlenima u zdravstvu zarada od naredne godine poveca za devet odsto, a 2021. jos tri odsto na uvecanu zaradu.

Krivokapic je ranije kazala da kod nas ljekar subspecijalista ima koeficijent slozenosti 11, dok mnogi sekretari i sudije osnovnog suda imaju 18. Koeficijenti za zarade ljekarima iznose 8,25 za doktore medicine, 10,50 za specijaliste i 11 za uze specijaliste.

Iz Samostalnog sindikata zdravstva trazeno je da koeficijenti budu izmedu 10 i 13 za doktore medicine, za specijaliste 16, subspecijaliste 18, a za medicinske sestre od 4,5 do 8, koliko bi imali oni sa zavrsenim fakultetom.

PLANIRANA SREDSTVA

Fond za zdravstveno osiguranje planirao je uvecanje budzeta Institutu za javno zdravlje za 2020. godinu za 800.000 eura, tako da ce raspolagati sa ukupnim iznosom od 4.890.000 eura.

Iz Fonda isticu da su sredstva za kapitalne izdatke planirana u iznosu od 7,26 miliona eura i povecana su za 3,18 miliona u odnosu na 2019. godinu, a odnose se na izdatke za gradevinske objekte u iznosu od 1,62 miliona, za medicinsku opremu i sredstva transporta 5,22 miliona i za investiciono odrzavanje 0,43 miliona eura, pise Dan.

Program Instituta za javno zdravlje uvecan je sa 4,09 na 4,89 miliona, odnosno za 0,8 miliona eura, a odnosi se na povecanje sredstava za potrebe mikrobioloske laboratorije, za sprovodenje programa monitoringa zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku upotrebu i druge planirane projekte i programe.

Izdaci za medicinsku opremu i sredstva transporta obuhvataju sredstva za otplatu anuiteta za nabavljenu medicinsku opremu po bilansima potreba za medicinskom opremom iz 2017. i 2018. godine, koje je sacinilo Ministarstvo zdravlja, u iznosu od 3,16 miliona i sredstva za nabavku nove opreme i voznog parka po zahtjevima JZU u iznosu od 2,06 miliona eura saopstili su iz Fonda.

Iz Fonda navode da predlozeni nacrt budzeta za 2020. godinu ima i razvojnu komponentu, koja se ogleda kroz nekoliko stavki, a prije svega kroz planiranje sredstava za nabavku medicinske opreme i izdatke za gradevinske objekte za sva tri programa, u ukupnom iznosu od 7,96 miliona eura.

Planiranje sredstava za dalji razvoj i sprovodenje transplantacionog programa u Crnoj Gori u KCCG u iznosu od 0,15 miliona eura; planiranje sredstava u iznosu od 1,0 milion eura za nastavak kontinuirane medicinske edukacije i razvoj, planiranje sredstava za poseban program za angazovanje medicinskih strucanjaka eksperata izvan Crne Gore za rad u Klinickom centru kazali su u Fondu.