UREDNISTVO TVCG

Televizija Crne Gore i ovog puta istice da je snimak objavila onako kako ga je i dobila, bez ikakvih dodatnih intervencija, sto je lako provjerljivo i za sta postoji vise od 20 svjedoka, sapstilo je urednistvo TVCG.

Reagovanje urednistva TVCG prenosimo integralno:

“Portal Vijesti veceras je objavio kompletan snimak sa nadzorne kamere u trznom centru Delta. Sa te kamere nedavno je objavljen snimak i na Javnom servisu, bez dijela u kojem je Mladen Mijatovic napravio fizicki kontakt sa novinarom Dana Vladimirom Otasevicem.

Televizija Crne Gore i ovog puta istice da je snimak objavila onako kako ga je i dobila, bez ikakvih dodatnih intervencija, sto je lako provjerljivo i za sta postoji vise od 20 svjedoka. Snimak smo objavili bez ikakvog propratnog komentara i sugestije i bez ikakve namjere da se stvori pogresna slika o dogadaju u Delti.

Ponavljamo takode, da smo postupili sa duznom paznjom i da u okviru racionalne sumnje nijesmo imali razloga da vjerujemo kako snimak nije kompletan.

Takode podsjecamo da smo istovremeno objavili i reagovanje Otasevica, u kojem se izmedu ostalog navodi, da postoji i snimak sa druge kamere, koji smo takode blogovremeno objavili. Zato smatramo tendencioznim pokusaj odredenih krugova da tu situaciju iskoriste za kontinuirane napade na Javni servis.”

PROJEKAT OD 320.000 EURA

Jedna od najstarijih ustanova kulture na Balkanu, niksicko Zahumlje, uskoro ce biti prostranije za novih 360 kvadrata. Oko 320.000 eura vrijedna investicija koju finansira Uprava javnih radova omogucice novi kulturni zamah za brojne umjetnike i stvaraoce u gradu pod Trebjesom.

Zahumlje, kultruni bastion grada od Trebjesom, niksickom glumcu i direkoru JU “Zahumlje” Voju Krivokapicu vec pola vijeka drugi je dom. Privilegija je, kaze, biti dio istorije ovog 12 decenija starog zdanja.

“Zahumlje je bilo uvijek jedan od glavnih pokretaca kulture u Niksicu. Imamo trenutno oko 400 clanova u drustvu. Najzastupljenija je folklorna sekcija, najmasovnija, imamo muzicku sekciju, skolu glume i knjizevni klub Poenta poetika”, kazao je Krivokapic.

Tacno 121 godinu od izgradnje, “Zahumlje” ovih dana ulazu u novu graditeljsku fazu. Pocela je dogradnja novih oko 360 kvadrata, cemu se Krivokapic, priznaje, mnogo obradovao.

“Mi jesmo i ranije imali dosta uslovne prostorije, ali ovim prosirenjem cemo dobiti magacinski prostor, garderobe, novu tehniku, stvoricemo uslove za bolji buduci kreativni rad”, istice Krivokapic.

Projekat finansira Uprava javnih radova, a to nece biti jedina pomoc “Zahumlju”, jer i Kineska ambasada donira oko 60.000 eura. Time se, istice Krivokapic, sticu uslovi za jos veci zamah u kulturnom stvaralastvu.

“Taj iznos cemo iskoristiti za tehnicku opremu, za ozvucenje, svjetlosni park, i moguce nesto od tih muzickih instrumenata”, kazao je direktor “Zahumlja”.

Vrijednost investicije je 320.000 eura, a rok za zavrsetak radova je 90 dana.

BEZ PLANOVA ZA TRUDNICE

U Crnoj Gori porodiliste nema 13 gradova, a stanovnice tih opstina usluge ginekologa mogu da dobiju u maticnim domovima zdravlja, saopstila je generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zastitu Mevlida Gusinjac.

Porodilista nemaju opstine Andrijevica, Kolasin, Mojkovac, Zabljak, Pluzine, Petnjica, Danilovgrad, Tuzi, Budva, Tivat, Herceg Novi, Gusinje i Savnik.

U osam gradova u okviru zdravstvenih ustanova postoje porodilista, i to u sedam opstih bolnica Bijelo Polje, Berane, Pljevlja, Bar, Cetinje, Kotor i Niksic, kao i u Podgorici u Klinickom centru Crne Gore.

Pored bolnica u domove zdravlja sa stacionarom porodilista imaju u Ulcinju, Rozajama i Plavu.

Na pitanje kako je moguce da su se na Zabljaku 70-ih godina obavljali porodaji, dok sada, u 21 vijeku, trudnice moraju da idu u drugi grad, Gusinjac je rekla agenciji MINA, da je zdravstvena stanica u tom gradu sastavni dio Doma zdravlja Pljevlja, gdje ordiniraju dva izabrana ginekologa.

“U Opstoj bolnici Pljevlja takode ordiniraju dva ginekologa, a u ovoj zdravstvenoj ustanovi i stanovnice Zabljaka dobijaju adekvatnu zdravstvenu zastitu na sekundarnom nivou, sto ukljucuje i pracenje trudnoce i porodaje”, navela je Gusinjac.

Kako je objasnila, po Pravilniku o blizim uslovima u pogledu standarda, normativa i nacina ostvarivanja primarne zdravstvene zastite preko izabranog doktora, ginekolog u ambulanti izabranog doktora za zene treba da ima registrovanih zena, od 13-65 godina, najmanje pet hiljada, a najvise osam hiljada pacijentkinja.

Gusinjac je rekla da se u svim domovima zdravlja trudnice, kroz mjesecne kontrole, redovno kontrolisu kod ginekologa, a po potrebi i cesce.

Na pitanje koliko je rizicno trudnicu kojoj krene porodaj prevoziti u drugi grad, Gusinjac je kazala da u domovima zdravlja rade i Savjetovalista za trudnice, i da sve trudnice ginekolozi upoznaju sa orijentacionim terminom porodaja, kao i znacima pocetka porodaja kako bi se na vrijeme javile u porodiliste.

Prema njenim rijecima, sva tri nivoa zdravstvene zastite, kad je u pitanju ginekologija i akuserstvo, skladno su rasporedena po medicinskim kriterijumima, tako da niko nije uskracen za pruzanje zdravstvene zastite.

“Kada je u pitanju samo akuserstvo, onda se tu posebno vodi racuna o bezbjednosti porodaja, a samim tim bebe i majke, da bude sto bezbjednije, da se porodaj sprovodi u sto bolje opremljenim centrima, gdje postoji mogucnost stalnog prisustva akusera, babice, odnosno kompletnog tima za pruzanje tretmana”, rekla je Gusinjac.

Iz Ministarstva nijesu odgovorili da li je u planu skorije otvaranje porodilista u nekom od gradova u kojem sada ne postoji.

U BIJELOJ

Obuku za osposobljavanje instruktora sportskog ronjenja i NITROX ronilaca, proslo je 13 kandidata, saopsteno je iz Ronilackog saveza Crne Gore i Ronilackog kluba Akvanaut iz Podgorice.

Obuka je odrzana od 23. novembra do 8. decembra u Bijeloj.

Predsjednik Nastavne komisije Vesko Mijajlovic je kazao da ova obuka predstavlja nastavak dosadasnjih visegodisnjih osposobljavanja i usavrsavanja iskusnih ronilaca, koja se organizuju u skladu sa medunarodnim standardima i nakon ove uspjesno zavrsene obuke crnogorsko ronilastvo je bogatije za jos tri instruktora sportskog ronjenje i deset NITROX ronilaca.

Obuku za instruktora su zavrsili Marija Jabucanin, diplomirani arheolog iz Ministarstva kulture, Maksim Mandic, rukovodilac Vatrogasne jedinice iz Kotora i Ranko Racic, ronilac iz kompanije Porto Montenegro.

Kako se navodi u saopstenju Ronilackog saveza CG, njihovo novosteceno znanje i vjestine znacajno ce doprinijeti, istrazivanju, zastiti i valorizaciji podvodnih kulturnih i drugih dobara, zastiti i spasavanju na vodama, kao i bogatijoj ponudi u nautickom turizmu.

“Deset ronilaca je zavrsilo obuku za tehnicko ronjenje sa NITROX gasnim mjesavinama, sto ce u buducnosti biti veoma vazan ljudski resurs za ronjenje na velikim dubinama sa kojim nasa drzava raspolaze, a samim tim oni su garancija za nova otkrica kulturnog nasljeda pod vodom, njegovu zastitu i valorizaciju. Medu ovim roniocima, obuku je zavrsio i Pedro Decapitani iz Brazila, koji boravi u Crnoj Gori”, izjavio je predsjednik Nastavne komisije.

Arheolog Marija Jabucanin je izjavila da je od 1997. godine u ronjenju, i da znanje i vjestine koje je stekla na ovoj i dosadasnjim obukama, za nju kao arheologa, predstavlja izuzetno znacajno iskustvo pod vodom u jednom novom prostoru, koji je za mnoge nedostizan, ali koji je tajanstven i koji omogucava da se dostignu i dotaknu novi i ocaravajuci horizonti.

POMACI NA BOLJE

Romi su danas, u odnosu na ranije, zastupljeniji u medijima, kazao je izvrsni direktor romske organizacije mladih Phiren amenca, Elvis Berisa, navodeci da nije vazno samo koliko se izvjestava o pripadnicima RE populacije, vec i kako se izvjestava.

Berisa je agenciji MINA kazao da je romska zajednica postala zastupljenija u medijima od 2012. godine, kada Crna Gora zvanicno pocinje pregovaracki proces sa Evropskom unijom (EU).

“Stekli smo utisak da se prilozi o romskoj zajednici ne bi ni pojavljivali u medijima da nema projekata nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima, sa fokusom na Rome”, naveo je on.

Prema istrazivanju koje je uradeno za NVO Phiren amenca, 47 odsto ispitanika, pripadnika RE populacije, nema povjerenje u izvjestavanje crnogorskih medija.

Berisa smatra da je jedan od razloga za takav rezultat neadekvatno informisanje o Romima.

Upitan da prokomentarise podatak iz istrazivanja prema kojem svaki peti ispitanik, pripadnik romske zajednice, ne prati medije, Berisa je naveo da je potrebno vise sadrzaja koji isticu pozitivne primjere iz RE populacije, ali i onih koji se odnose na svakodnevne probleme Roma, kao i emisija na romskom jeziku.

“U Javnom servisu trenutno je zaposlen jedan novinar iz romske zajendice, a trenutno se na romskom jeziku emituje, dva puta mjesecno, emisija Savore”, kazao je Berisa.

On smatra da Javni servis treba da zaposli vise Roma i na taj nacin podstakne pripadnike romske zajednice da se bave novinarstvom.

“Javni servis, kao medijska kuca koju gradani finansiraju, a postoji i znacajan broj Roma koji takode ucestvuje u tome, posebno treba da ima vise tema, prica, emisija posvecenih romskoj populaciji”, rekao je Berisa.

On je podsjetio da je Phiren amenca pokrenula portal Romanet i osnazila troje mladih iz romske zajednice da se bave novinarstvom.

“Ako jedna NVO moze da zaposli troje ljudi da rade kao novinari, smatram da medij, kao sto je Javni servis, moze makar jos jednog novinara iz RE populacije zaposliti”, kazao je Berisa.

Kako je naveo, prilikom izvjestavanja medija u Crnoj Gori o pozitivnim primjerima iz romske zajednice, sto nije cest slucaj, neizbjezno se pojavljuju i neke slike koje nijesu adekvatne, a odnose se na primjer na Konik kamp I i II.

To su, kako je dodao, uglavnom starije fotografije i arhivski snimci.

“Nepoznavanje romskog identiteta i prisutni stereotipi i predrasude i kod odredenih novinara prema romskoj zajednici dovode do clanaka koje mogu da izazovu negativnu sliku, iako je namjera bila suprotna”, kazao je Berisa.

Romska zajednica, kako je rekao, godinama je bila na margini i kada su mediji u pitanju, a o Romima se uglavnom izvjestavalo kada se obiljezava Svjetski dan Roma – 8. april.

“Nedostaje izvjestavanja o pozitivnim primjerima iz romske zajednice, istoriji, kulturi Roma, upoznavanja javnosti sa nekim osnovnim elementima naroda koji zivi pored njih, a koji bi itekako uticali da se smanje predrasude prema romskoj zajednici”, zakljucio je Berisa.

PROJEKAT MINISTARSTVA PROSVJETE

Ministarstvo prosvjete i Opstina Bar rekonstruisace sportsku skolsku salu Gimnazije “Niko Rolovic” i Ekonomsko-ugostiteljske skole u Baru, vrijednosti oko 110.000 eura, po modelu sufinansiranja, pri cemu ce Ministarstvo izdvojiti oko 70.000 eura, a ostatak sredstava Opstina, saopstio je ministar prosvjete Damir Sehovic.

Uz podrsku Kulturnog centra “Rumija” iz Cikaga bice izgradena i nova sala u OS “Mrkojevici” u Pecuricama.

Sehovic je sa predsjednikom Opstine Bar Dusanom Raicevicem, potpisao Memorandum o saradnji na realizaciji pomenutih projekta, te ocijenio da ce biti od velike vrijednosti za ucenike Bara.

Ministar je kazao da ocekuje da ce do kraja decembra zapoceti procedura izbora izvodaca radova, te da ce za nekoliko mjeseci projekat biti zavrsen.

“Stvaramo preduslove za realizaciju jos jednog kapitalno vaznog projekta kada je u pitanju skolska sportska infrastruktura u Baru. Rijec je o izgradnji sportske sale OS ‘Mrkojevici’, o kojoj vec neko vrijeme postoji komunikacija izmedu Ministarstva, Opstine i udruzenja iseljenika ‘Rumija’. Nadam se da cemo u vrlo kratkom roku obezbijediti formalno-pravne pretpostavke u planskoj dokumentaciji kako bismo zapoceli konkretne aktivnosti na izgradnji ove skolske sale”, rekao je Sehovic.

Raicevic je naglasio da je Opstina opredijelila dio sredstava za ovaj projekat s ciljem da u sto skorijem roku djeca ovih skola dobiju adekvatne uslove za bavljenje sportom.

“Ove godine rekonstruisana je i fiskulturna sala OS “Blazo Jokov Orlandic”, zamjenjena je i bravarija u sali, dok je u toku I faza zamjene bravarije u skoli, vrijednosti oko 30.000 eura, a u narednoj godini ocekuje se i II faza, cime ce bravarija na ovom objektu biti u cijelosti zamijenjena. Takode, ova skola je u saradnji sa barskim privrednicima rekonstruisala otvoreni sportski teren, u koji je ulozeno oko 30.000 eura”, podsjetio je Raicevic.

Dodatno, u fiskulturnoj sali OS “Meksiko” nedavno je zavrsena adaptacija centalnog grijanja, vrijednosti oko 25.000 eura.

Kako napominju u saopstenju Ministarstva prosvjete, na teritoriji barske opstine u posljednje dvije godine, rekonstruisan je krov nekoliko skola, kao u OS “Derd Kastrioti Skenderbeg”, rijesen pitanje vodosnabdijevanja, a u narednom periodu ocekuje se i zamjena bravarije. Krov je rekonstruisan i u OS “Jovan Tomasevic” u Virpazaru, a vrijednost investicije iznosila je oko 30.000 eura.

Otvorene su dvije nove vaspitne jedinice barskog vrtica, dok su u domu ucenika i studenata “Dusan Marovic” rekonstruisani toaleti vrijednosti oko 65.000 eura.

AERODROMI CG

Aerodromi Crne Gore na danasnji dan biljeze 200.000 putnika vise nego u istom periodu rekordne prosle godine, sto predstavlja odlican poslovni rezultat, ocijenio je izvrsni direktor kompanije Danilo Orlandic.

,,Bolja organizacija posla, ulaganje u infrastrukturu i opremanje aerodroma kao i kvalitetnija saradnja sa predstavnicima turisticke privrede, omogucili su postizanje ovako dobrih rezulata”, kazao je Orlandic.

Aerodrom u Tivtu za prvih 11 mjeseci opsluzio je vise od 1,3 miliona putnika, dok je preko podgorickog Aerodroma putovalo vise od 1,2 miliona putnika.

Porast broja putnika, izmedu ostalog, duguje se, kako navodi Orlandic, cinjenici da Aerodromi Crne Gore uz pomoc Vlade Crne Gore iz godine u godinu sklapaju sve veci broj ugovora sa prestiznim aviokompanijama iz cijelog svijeta.

,,Konstantno radimo na povezivanju Crne Gore sa destinacijama sirom Evrope, a vjerujemo da ce sljedeca godina biti jos uspjesnija”, kazao je Orlandic.

CESTITKE

Danilovgrad sjutra slavi Dan opstine, a tim povodom cetitike su uputili predsjednici drzave, Skupstine i Vlade.

Predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic uputio je cestitku povodom 9. decembra – Dana opstine Danilovgrad, predsjednici Zorici Kovacevic, predsjedniku Skupstine opstine Zoranu Boskovicu, odbornicima, ucesnicima svecane sjednice i svim gradanima Danilovgrada uz najbolje zelje za dalji uspjesan rad.

“U godini kada obiljezavamo vazne jubileje, 150 godina od osnivanja grada i 75 godina od oslobodenja, prilika je da s pijetetom odamo pocast casnim i hrabrim ziteljima Danilovgrada, nosiocima vjekovne crnogorske slobodarske misli i antifasisticke ideje. Upravo su te tekovine bile osnov za demokratski razvoj savremene Crne Gore, koja je obnovila nezavisnost, postala clanica NATO-a i u procesu pregovora sa EU napredovala toliko da je izvjesno da ce biti prva naredna clanica, cemu su Danilovgradani dali veoma vrijedan doprinos”, naveo je Dukanovic.

Kvalitetnim i odrzivim upravljanjem raspolozivim resursima, kao i mudrom politikom unapredenja poslovnog ambijenta i privlacenja domacih i stranih investitora, Danilovgrad, kako navodi Dukanovic, poprima obrise modernog, rastuceg grada, cime predstavlja uzor i drugim opstinama u Crnoj Gori.

“Uvjeren sam da ce se realizacijom zapocetih i planiranih infrastrukturnih projekata, kao i nastavkom politike podrske malim i srednjim preduzecima, obezbijediti kontinuitet dinamicnog razvoja grada, stvaranja novih radnih mjesta i sve boljeg ambijenta za dobar zivotni standard gradana”, zakljucio je Dukanovic.

Brajovic: Danilovgradanima stvoreni pogodnije uslove za zivot

Predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic cestitao je stanovnicima i lokalnom rukovodstvu Dan opstine Danilovgrad, koji se obiljezava 9. decembra.

,,Povodom 9. decembra Dana oslobodenja Danilovgrada kojeg ponosni Bjelopavlici obiljezavaju kao Dan opstine, upucujem iskrene cestitke uz zelju za dalji napredak Opstine na dobrobit svih njenih gradana”, naveo je Brajovic.

Jubilarnih 150. godina postojanja Danilovgrada i 75. godina od oslobodenja, dobra su prilika za podsjecanje na prethodne generacije koje su svojom hrabroscu, vizionarstvom i posvecenoscu gradili i unaprjedivali uslove zivota, a potomke, kako navodi Brajovoc, ucinili ponosnim nasljednicima njihovih casnih djela.

“Strateske aktivnosti na zastiti rijeke Zete mogu biti dobar primjer dobre saradnje i odgovornog odnosa drzavnih organa, lokalne uprave i civilnog sektora prema prirodnom bogatstvu i buducnosti generacija koje ovdje zive. Realno je ocekivanje da ce u periodu koji slijedi, drzava nastaviti da stvara podsticajne uslove za preduzetnistvo domaceg stanovnistva, kao i drugih investitora iz zemlje i svijeta. Time ce biti znacajno valorizovani potencijali kojima ovaj kraj obiluje, Danilovgrad ce postati sve prepoznatljiviji na privrednoj i turistickoj mapi Crne Gore, a gradanima stvoreni pogodniji uslovi za zivot i rad u ovom jedinstvenom gradu”, zakljucio je Brajovic.

Premijer Markovic cestitao Danilovgradanima Dan opstine

Premijer Dusko Markovic cestitao je u svoje ime i u ime Vlade gradanima Danilovgrada, odbornicima u Skupstini opstine i opstinskom rukovodstvu 9. decembar – Dan opstine ocjenivsi da su zajednicki napori Vlade i lokalne uprave rezultirali napretkom Danilovgrada koji je danas sredina podsticajna za investicije i administrativno uredena u interesu razvoja i kvaliteta zivota gradana.

“Vlada dodatno osnazuje razvoj Danilovgrada kroz izgradnju kapitalne i drustvene infrastrukture. Samo za izgradnju bulevara od Podgorice i rekonstrukciju starog puta Podgorica – Danilovgrad, ulozicemo blizu trideset miliona eura, sto ce donijeti novi kvalitet zivota gradanima Bjelopavlica. Stopa nezaposlenosti u danilovgradskoj opstini primjetno je ispod drzavnog prosjeka, a nove investicije zapocete ovih dana otvaraju perspektivu za nova zaposljavanja i visi zivotni standard”, stoji u cestitki predsjednika Vlade Duska Markovica upucenoj predsjednici Opstine Danilovgrad Zorici Kovacevic i predsjedniku Skupstine opstine Zoranu Boskovicu.

Premijer u cestitki dalje navodi da takav razvoj Danilovgrada dodatno upotpunjuje pozitivne rezultate i trendove crnogorske ekonomije i da Vlada i rukovodstvo ove opstine nastavljaju zajednicki istim pravcem razvoja i napretka.

DOGOVORENA SARADNJA

Planovi za rjesavanje pitanja vodosnabdijevanja, sakupljanja i tretmana otpadnih voda u naselju Dobra Voda i Veliki Pijesak, koji treba da se realizuju u saradnji sa Regionalnim vodovodom, Evropskom bankom za obnovi i razvoj (EBRD) i Opstinom Bar, bili su tema sastanka predstavnika ove tri institucije.

Dogovoreno je da Opstina Bar, u narednom periodu, definise formalno-pravne odnose sa Regionalnim vodovodom, kao i da imenuje radni tim koji ce zajedno sa timom Regionalnog vodovoda i EBRD-om raditi na pripremi i implementaciji projekta.

Predsjednik Opstine Bar Dusan Raicevic je kazao da ga raduje sto je EBRD spremna da podrzi ovaj veoma znacajan projekat za grad.

“Vjerujem da ce nasa saradnja sa EBRD i Regionalnim vodovodom biti jednako uspjesna kao i do sada i da ce rezultirati implementacijom projekta koji ce rijesiti visedecenijski problem vodosnabdijevanja u ovom dijelu nase opstine”, istakao je Raicevic.

Iduce sedmice ce biti pokrenuta procedura za izbor konsultanta, za ciji rad je Evropska banka obezbijedila donatorska sredstva, koji ce u saradnji sa Regionalnim vodovodom, kao i Opstinom Bar, imati zadatak da pripremi idejna rjesenja i da pruzi svu neophodnu pomoc u pripremi tenderske dokumentacije za izradu glavnih projekata, kao i po pitanju izgradnje komponenti projekta.

Kako napominju u saopstenju Opstine Bar, sef kancelarije EBRD u Crnoj Gori Jap Sprej se zahvalio na ukazanom povjerenju uvjeren da ce se uspjesna saradnja sa Opstinom Bar nastaviti, ne samo kada je u pitanju implementacija ovog projekta vec i za sve buduce zajednicke aktivnosti.

Sastanak je nastavak zapocete saradnje izmedu EBRD, Regionalnog vodovoda i Opstine Bar, prvenstveno sa ciljem rjesavanja pitanja vodosnabdijevanja bezvodnih podrucja Bara.

Tim povodom je radna grupa sastavljena od predstavnika Opstine Bar i Regionalnog vodovoda pripremila dokumentaciju o trenutnom stanju vodosnabdijevanja ne teritoriji barske opstine, analizu postojecih kapaciteta i razvojnih potreba sa predlogom mjera, dok je u januaru 2019. godine tim medunarodnih eksperata posjetio naselje Veliki Pijesak sa ciljem prikupljanja podataka u svrhu izrade analize, odnosno studije izvodjivosti, kao polazne osnove za ocjenu projekta vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda na ovom podrucju i njegovo finansiranje od strane EBRD.

BRKAN

Politicke partije sve cesce koriste sirenje laznih vijesti tokom izbornih kampanja, ocijenio je urednik portala Raskrinkavanje Darko Brkan.

On je rekao Vijestima da politicke partije najcesce sire dezinformacije pokretanjem anonimnih portala, od kojih vijesti cesto preuzimaju i regionalni mediji.

“Mi smo u predizborno vrijeme imali cijelu seriju clanaka o predizbornim dezinformacijama koje su koristile ili partije ili njima bliski ljudi da uticu na javnost. A gotovo na dnevnoj bazi provjeravamo clanke za koje je evidentna politicka pristrasnost”, kazao je Brkan.

Prema njegovim rijecima, sve to navodi na zakljucak da je povezanost politickih partija sa medijima, kako javnim tako privatnim, pa i onim anonimnima, veoma evidentna.

“U nekim slucajevima imamo jasne aktivnosti pokretanja anonimnih portala koji se bave iskljucivo proizvodnjom dezinformacija u korist ili protiv pojedinih partija ili politicara”, rekao je Brkan.

On je kazao da su koriscenjem naprednih algoritama na vise od 500 hiljada veza izmedu medija u bazi, nasli da su najjace medusobne veze izmedu 29 medija i da se jako veliki broj istih dezinformacija prosirio kroz tu mrezu.

“Tu imamo 14 medija iz BiH (uglavnom iz Republike Srpske) i 15 medija iz Srbije. Medu njima su Radio-televizija Republike Srpske, novinska agencija SRNA, Alternativna televizija iz BiH, te Sputnjik, RTS, Informer i Kurir”, kazao je Brkan.