JANOVIC PORUCIO

Ministarstvo sporta i mladih u kontinuitetu sprovodi brojne aktivnosti u cilju poboljsanja polozaja mladih, a posebno ranjivih grupa. Nasa je misija da sacuvamo mlade od mogucih rizika i da im budemo oslonac kako bi imali sto kvalitetnije zivote i sjutra aktivno radili na kreiranju boljeg drustva za generacije koje dolaze”, istakao je ministar sporta i mladih Nikola Janovic, otvarajuci regionalnu konferenciju posvecenu socijalnom osnazivanju mladih u riziku.

Janovic je naglasio da je vazno na vrijeme prepoznati potrebe razlicitih kategorija mladih u riziku, te kreirati politike koje ce im pomoci da ostvare svoje potrebe.

“Mladi moraju da jacaju svoje vjestine i kompetencije kako bi postali nosioci pozitivnih drustvenih promjena. Ministarstvo je nastavilo intenzivan rad na stvaranju novih prilika za mlade, prepoznajuci znacaj angazovanja institucija kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou. Strategijom za mlade 2017-2021. prepoznali smo potrebe posebno ranjivih kategorija mladih, a u narednom periodu cemo nastaviti sa naporima da sve mjere budu adekvatno sprovedene, kao sto je bio slucaj i u prethodnom periodu”, kazao je Janovic.

Ministar je istakao i znacaj 10. decembra – Dana ljudskih prava, koji simbolizuje i zastitu od diskriminacije i nasilja kojima pojedine grupe mladih mogu biti izlozeni. Janovic se zahvalio organizatoru konferencije, NVO Juventas i najavio nastavak saradnje i partnerskog odnosa u cilju poboljsanja polozaja mladih u riziku.

Izvrsna direktorica NVO Juventas Ivana Vujovic, kazala je da mladi regiona nijesu dovoljno integrisani u proces donosenja odluka, susrecu se sa brojnim socio-ekonomskim izazovima, zive u zemljama u kojima vladavina prava jos nije zazivjela, u kojima zastitni mehanizmi ne pokrivaju potrebe svih mladih, pa se, kako je pojasnila, suocavaju sa pojacanim rizikom od socijalne iskljucenosti.

Ona je istakla da je obaveza drzave i drustva da zastite sve svoje gradane i sve koji borave na njenoj teritoriji od diskriminacije, nasilja i ekspolatacije bilo koje vrste, a obaveza svih je da cuju jedni druge i kreiraju sistem baziran na zadovoljenju osnovnih potreba svih.

“Tokom projekta izradili smo brojna dokumenta i vodice za unapredenje rada sa mladima u riziku uopste, kao i pojedinacne vodice za rad sa svakom od posebno izdvojenih ciljnih grupa. Nastale su lokalne radne grupe za rad sa mladima u riziku i regionalno tijelo koje je izradilo i regionalnu platformu o podrsci mladima u rizku. Organizovali smo veliki broj nacionalnih i regionalnih treninga, okruglih stolova, panel diskusija. Nastale su i dokumentarna, interaktivna pozorisna predstava ‘Raw play’, te dokumentarni film ‘Dom’ koji obilaze region”, navela je Vujovic.

Prema njenim rijecima, ubuduce ce se ulagati koordinisani napori ka pravilnom prikupljanju podataka u svrhu procjene potreba ciljnih grupa i pracenja progresa.

“Potrebne su institucije sa dovoljnim brojem strucnjaka i dovoljnim resursima za rad sa djecom i mladima u riziku”, navela je Vujovic, dodajuci da politike o drogama treba usmjeravati ka ljudskim pravima i javnom zdravstvu, uklanjajuci kriminalizaciju.

Stalna koordinatorka sistema Ujedinjenih Nacija u Crnoj Gori Fiona Mekluni, rekla je da je danas sve vise mladih ljudi koji su suoceni sa razlicitim izazovima.

“Oni su suoceni sa neizvjesnocu prilikom zaposljavanja, i mlade djevojke i mladi muskarci su i cesto zrtve nasilja, zive u konfliktnim zonama. Svi ti faktori uticu na njihovu sposobnost da se razviju i umjesto da vode zivote koji ce ih ispunjavati nadu se na margini drustva”, rekla je ona.

Smatra da treba rijesiti problem inkluzije, osnaziti mlade i podstaci njihovo ucesce u drustvu, i socijalno, ekonomski i politicki.

Ekspertkinja za socijalnu zastitu ranjivih grupa Katarina Mitic, rekla je da, kada je rijec o pravnom okviru za mlade, fokus treba da bude na socijalnoj inkluziji.

Projekat “ARYSE” su u prethnodne cetiri godine uz podrsku Evropske komisije sprovodile organizacije: ARSIS iz Albanije, Margina iz Bosne i Hercegovine, Juventas iz Crne Gore, Labirint sa Kosova, SHL iz Njemacke, Hops iz Sjeverne Makedonije i Prevent iz Srbije.

Vecini partnera, projekat je kofinansiran iz budzeta zemalja iz kojih dolaze, u Crnoj Gori, od Ministarstva javne uprave.

BAR

Na pragu kalendarske zime, po temperaturama skoro zimskom vremenu, svakog jutra poznati fotograf Sergej Zabijako kupa se u moru.

U Rusiji kupanje tokom zimskih mjeseci nije neobicno, cak naprotiv – to je tradicija. Na Crnogorskom primorju, kupanje u moru u decembru rekli bi da je nesvakidasnje, ali ove godine Sergej pliva svaki dan

Nakon sto povede djecu u skolu, Sergej svakog jutra dolazi do plaze u Susnju, ulazi u more i pliva.
Danas, 10.decembra temperatura vazduha u Baru oko 8 casova iznosila je 11 stepeni Celzijusa, a mora 17.

“Da, malo je zahladilo, ali prijalo mi je jutarnje plivanje. Odlucio sam jesenas da cu plivati svaki dan. Naravno jedino cu praviti pauze ako bas vremenski uslovi to ne budu nikako dozvoljavali- jak vjetar, veliki talasi. Inace, plivam i plivacu tokom cijele zime, proljeca. To je moja zelja, kao neki licni eksperiment da ispitam sebe, svoju izdrzljivost”, kaze Sergej koji u Baru zivi osmu godinu sa svojom porodicom.

Dok rijetki Barani produ barskom rivom u jutranjim satima, obuceni u zimske jakne, kapute i umotani salom, Sergej ulazi u more.

Na kupanje u Baru, zimi, za sada Sergej ide sam. Svakako privuce paznju prolaznika, ciji subjektivni osjecaj hladnoce bude jos veci kad vide covjeka kako ulazi u vodu.

Dok prica uz osmjeh, opusteno i spontano, Sergej navodi da se u Rusiji, i muskarci i zene, kupaju zimi i na temperaturama koje su ispod nule.

“Mnogi manastiri imaju hladne izvore, i u njima se ljudi kupaju, kupaju se djeca. To je normalno, to je tradicija ruskog naroda”, objasnjava Sergej dodajuci da se njegov organizam vec adaptirao i on bez usiljenosti ulazi u more u decembru.

SEHOVIC I MIHAILOVIC POTPISALI MEMORANDUM

Samo zajednickom, udruzenom akcijom i nadleznih institucija i roditelja mogu se postici rezultati u borbi protiv vrsnjackog nasilja, poruceno je sa danasnjeg dogadaja povodom vrsnjackog nasilja, koji je organizovalo Udruzenje “Roditelji”.

Predstavljen je Nacionalni plan za djelovanje protiv vrsnjackog nasilja, a potpisan je i memorandum o saradnji Ministarstva prosvjete i Udruzenja Roditelji.

Dogadaj su otvorili Kristina Mihailovic, izvrsna direktorica Udruzenja Roditelji, ministar prosvjete Damir Sehovic i Aivo Orav, sef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

“Zivimo u vremenu u kom je nemoguce dijete u potpunosti sakloniti od nepozeljnog ponasanja i sadrzaja, koji su nadohvat ruke. Njih je bilo i uvijek ce ih biti. Cijenim da je tu kljucna uloga upravo roditelja, koji treba da im, uz nasu pomoc, usade sistem otpornosti na takve sadrzaje, kako bi, onda kada dodu u kontakt sa njima, a ne sumnjajte da hoce, znali da kazu ‘ne'”, porucio je Sehovic.

Kako je kazao, nasilje se danas velikim dijelom preselilo u viruelni prostor, a fizicku agresiju sve cesce mijenja socijalna i emocionalna, koju je mnogo teze utvrditi i kontrolisati.

Mihailovic je naglasila da su prethodnih dana imali priliku da cuju od Ministarstva da ce biti otvorena posebna SOS linija za prijavu nasilja, da se mijenja sistem evidencija ovih slucajeva, na koji nacin ce on pomoci pracenju stanja i osmisljavanju novih aktivnosti, u kojem dijelu je promijenja odgovornost uprava skola, sta ce raditi Nacionalni tim za prevenciju i djelovanje protiv vrsnjackog nasilja.

“Tim se juce vec sastao, i analizirao prve prijave vrsnjackog nasilja. To je vec pokazatelj i rezutat spremnosti da se saradnjom rjesavaju problemi. Na jednom mjestu su okupljeni predstavnici i ministarstava prosvjete, zatim rada i socijalnog staranja, policije i civilnog sektora, koji ne samo sto ce dobijati informacije sa terena, vec ce i primjecivati gdje postoji vise problema, gdje manje, gdje treba dodatna podrska, koji su to modeli koji bi bili dobri, ko nije odradio ono sto je definisano. I sto je posebno vazno, kontinuirano ce raditi na unaprjedenju ambijenta kako bismo imali sto bolji odgovor na nasilje”, kazala je Mihailovic.

Nacionalni akcioni plan, kako je kazala, isao je jos sire. Posebno se koncentrisao na odgovorost roditelja i podrsku porodicama cija djeca su akteri vrsnjackog nasilja.

“Ohrabrujemo nalazenje najboljih mogucih modela za prevenciju i reagovanje i podrzavamo vlade i skole kao i njihove partnere da dostignu postavljene ciljeve. Crna Gora mora se oslanjati na dobre prakse zemalja EU i regiona, u rjesavanju pitanja vrsnjackog nasilja, kao smjernice za pristup ovom pitanju. Neke zemlje pristupaju ovom pitanju propisivanjem kazni za roditelje, dok druge propisuju kao mogucnost tuzbi prema skolama ukoliko ne postupe adekvatno u procesu zastite djeteta. Crna Gora je, posebno posljednjih nekoliko mjeseci, radila upravo na pronalazenju adekvatnog modela”, kazao je Orav.

Nacionalni akcioni plan izraden je u okviru projekta koji je finansiran od EU, a sprovodili su ga Udruzenje “Roditelji”, NVO Juventas i Unija srednjoskolaca uz institucionalno partnerstvo sa Ministarstvom prosvjete.

ERAKOVIC TVRDI

Direktor Klinickog centra Crne Gore (KCCG) Jevto Erakovic rekao je da se zalaze, i da ce se uvijek zalagati za povecanje plata ljekarima i zaposlenima u zdravstvu, koliko to mogucnosti dozvoljavaju.

Komentarisuci peticiju ljekara kojom se traze vece zarade, Erakovic je u intervjuu Radiju Crne Gore rekao da je KCCG inicirao da se u okviru postojeceg zakona predvide nagrade za najbolje ljekare.

“Koliko sam informisan, u nacrtu zakona su uvedene i takve odredbe. Sto se tice povecanja plata, ja se uvijek zalazem i zalagacu se za maksimalna povecanja, koliko je to moguce u datom trenutku”, rekao je Erakovic.

Podsjetio je da Vlada Crne Gore iz godine u godinu izdvaja sve vise sredstava za zdravstveni sistem, i podsjeca na velika ulaganja u opremu i najsavremenije aparate.

Prvi covjek KCCG-a tvrdi i da pacijenti ne trpe zbog nedostatka ljekarskog kadra, te da su cekanja u najvecoj zdravstvenoj ustanovi manja nego u drugim regionalnim zdravstvenih centrima.

“Imamo doktore koji dolaze iz regiona, koji su profesionalno maksimalno ostvareni”, rekao je Erakovic, napominjuci da su u KCCG zadovoljni sto takav kadar ordinira u nasem zdravstvenom centru.

Sve kadrovske probleme, kaze Erakovic, uspjesno rjesavaju, a specijalisti koji nedostaju nadomjeste se strucnjacima iz drugih regionalnih centara.

“Iz Crne Gore su otisli pojedini. Ne bih rekao mnogi, nego pojedini. Imamo 13 doktora vise u KCCG otkad sam preuzeo rad, nego na dan 1. avgust 2018”, kazao je Erakovic.

Erakovic je rekao da su liste cekanje, u odnosu na ranije, skracene.

“Trebalo bi da obratimo paznju na pruzanje zdravstvene zastite pacijentima kojima je ona najpotrebnija”, rekao je Erakovic.

Osvrnuo se na rad Urgentnog centra, kroz koji je do danasnjeg dana proslo oko 80.000 pacijenata. Guzve u Urgentnom centru, kaze on, desavaju se jer velikom broju pacijenata cesto nije ni mjesto tu.

“Velikom broju pacijenata nije cesto ni mjesto u Urgentnom centru, sto je problem za sam Urgentni koji je projektovan 1974. i koji ne moze prostorno da odgovori tolikom prilivu pacijenata”, kazao je Erakovic.

On je, komentarisuci prigovore slusalaca da se u Urgentnom centu pacijenti cesto zadrzavaju i do sest sati, kazao da mu je poznato kako funkcionise proces rada, te procedure zahtijevaju toliko zadrzavanje.

Ako je neko, kako je rekao, u sobi za opservaciju, to ne znaci da, tvrdi Erakovic, nije adekvatno tertian.

Nakon pregleda i terapijskih procedura, kaze on, mora proci i nekoliko sati kako bi se ispratila reakcija na terapiju.

DUKANOVIC

Predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic objavio je na svom Twiter nalogu da Dan ljudskih prava u Crnoj Gori obiljezava slaveci doprinos i ulogu mladih ljudi koji svijet cine boljim.

On je istakao da je i dalje pod snaznim utiskom nedavnog susreta sa djecom- zlatnim savjetnicima ombudsmana, dodajuci da se pridruzuje mladim ljudima i ostalim aktivistima i pojedincima u borbi za bolju i pravedniju Crnu Goru i svijet.

SDM PRIKUPIO

Sindikat doktora medicine prikupio je 1.293 potpisa ljekara u peticiji kojom traze da se doktorima povecaju koeficijenti zarada i izjednace se sa primanjima sluzbenika i funkcionera koji zarade primaju prema Zakonu o zaradama u javnom sektoru.

Iz Sindikata doktora medicine isticu da su izuzetno zadovoljni odzivom ljekara, koji su razocarani odlukom Vlade da im se plate povecaju samo devet odsto.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popovic Samardzic kazala je za Dan da su posljednjih 11 godina plate zaposlenima u zdravstvu zbog inflacije smanjene za cak ZO odsto.

“Pregovori se ne smiju voditi ispod ovog nivoa, nivoa od 30 odsto. Premijer Dusko Markovic je 17. oktobra izjavio je da ‘povecanje mora biti sustinsko, a ne simbolicno’. Pitamo premijera da li je povecanje plate od 50 eura sustinsko. Najavljeno povecanje je jasna poruka da zdravstvo nije na listi prioriteta ove Vlade”, kaze ona.

Kakva se buducnost kreira

Sa druge strane, kako je istakla, luksuza za javne funkcionere ne fali.

“Jedni isti iz mandata u mandat dobijaju treci i cetvrti stan, i dalje kupujemo i odrzavamo najvecu flotu sluzbenih vozila u Evropi, pa se pojedinim ministrima kupuju opet nova vozila za 60.000 eura, torbe, satovi, najskuplji telefoni. Politicari i javni funkcioneri treba da se zamisle kakvu buducnost kreiraju drzavi Crnoj Gori i njenim gradanima. Njemacka uvodi dodatne olaksice za zaposlenje strucnog medicinskog kadra. Vlada je jos uvijek bez reakcije na brojne probleme u crnogorskom zdravstvu, zbog cega najvise ispastaju pacijenti. Veliki dio naseg clanstva smatra da ovo simbolicno povecanje treba odbiti. Peticiju koju je pokrenuo Sindikat doktora medicine do sada je potpisalo 1.293 ljudi. Ovu peticiju podrzao je veci broj gradana i preko 1.000 doktora”, istice Popovic Samardzic.

U peticiji se navodi da je, prema Zakonu o zaradama u javnom sektoru, zaposleni u javnom sektoru zaposleni u ustanovi ciji je osnivac drzava ili lokalna samouprava.

“Prema istom zakonu: generalni sekretar predsjednika Crne Gore, Skupstine, Vlade i Ustavnog suda 20,75, zamjenik generalnog sekretara Skupstine, Vlade, Ustavnog suda imaju 19,89, drzavni sekretar, sefovi kabineta predsjednika Crne Gore, Skupstine, Vlade, Vrhovnog suda, Ustavnog suda, vrhovnog drzavnog tuzioca imaju 19,02, sudija Privrednog suda, sudija Viseg suda 19,02, savjetnik predsjednika Crne Gore, Skupstine i Vlade imaju 19,02, sekretar ministarstva, generalni direktoru ministarstvu, savjetnik potpredsjednika Skupstine i Vlade, pomocnik generalnog sekretara Skupstine i Vlade ima koeficijent 15,56, a koliko imate vi. Vi imate 8,25 ako ste doktor medicine, do 10,50 ako ste doktor specijalista i 11 ako ste subspecijalista. Obracunska vrijednost vaseg koeficijenta je oko 60 eura. Administrativnim radnim mjestima dodijeljen je visok koeficijent zarade”, navodi se u peticiji.

Placeni kao radnici u tunelu Sozina

U peticiji doktora navodi se da se znacaj poslova koje ljekari svakodnevno obavljaju ne moze mjeriti niti uporedivati sa administrativnim poslovima koje obavljaju visoki cinovnici. Iz Sindikata navode da drzava mora pronaci rjesenje da zadrzi ljekare kako ne bi placala veliku stetu za nekoliko godina, koju bi u najvecoj mjeri osjetili gradani.

Ne mogu se uporedivati valjda ni sa radnicima na rampi u tunelu Sozina kojima je zarada 700 eura, uprkos cinjenici da propustaju auto za impozantne 22 sekunde.

Potpisom doktori podrzavaju peticiju da se ljekari uvrste u Zakon o zaradama u javnom sektoru i da se doktorima medicine dodijeli koeficijent ne nizi od 14, specijalistima 18, subspecijalistima 20 navodi se u peticiji Sindikata doktora medicine.

MANJI BROJ

Na listama cekanja u Klinickom centru Crne Gore (KCCG) trenutno su 183 pacijenta, sto je pet manje nego u novembru, a cak 276 manje nego u istom periodu prosle godine.

Prema podacima koji su dostupni na zvanicnom sajtu KCCG, najvise je pacijenata na cekanju na Klinici za bolesti srca, gdje na procedure u Centru za kardiohirurgiju ceka 30, a u Centru za kardiologiju 108 pacijenata, pisu Dnevne novine.

To znaci da je za 12 mjeseci lista cekanja na ovoj klinici kraca za 197 mjesta, s obzirom da je prosle godine u decembru na njoj bilo 335 pacijenata.

U Centru za kardiologiju najvise pacijenata ceka na EF i RF ablacije u Centru za elektronsku kontrolu pejsmejkera i elektrofiziologiju srca 60, sto je znatno manje nego u decembru prosle godine, kada je na ovu proceduru cekalo 147 pacijenata.

Na 3D ablacije ceka 11 pacijenata, sto je cak 98 manje nego prosle godine, na CRTD cekaju tri pacijenta, isto kao u decembru 2018. godine, a na CRT osam pacijenata, tri manje nego prosle godine.

Na implantacije ICD ceka osam pacijenata, sto je upola manje nego 2018, dok na ugradnju pejsmejkera ceka 18 pacijenata, sto je za devet vise nego u decembru prosle godine.

Na Klinici za ocne bolesti vise od godinu nema liste cekanja za operativne procedure, a Klinika za onkologiju i radioterapiju je bez liste cekanja od avgusta ove godine.

Na listi cekanja na Klinici za ortopediju trenutno se nalazi 45 pacijenata, sto je za 47 manje nego prosle godine, kada ih je bilo 92.

HRA UPOZORAVA

Crna Gora nema djelotvorne pravne ljekove za zastitu ljudskih prava i jos nije spremna da ih obezbijedi, ocijenjeno je iz Akcije za ljudska prava (HRA) povodom Medunarodnog dana ljudskih prava.

Iz HRA su kazali da je tome doprinio Ustavni sud odlukom da sam sebi ukine rok od 18 mjeseci za postupanje u predmetima, i tako gradanima ugrozi pravo na efikasnu zastitu ljudskih prava na nivou drzave.

“Skoro dvije godine se odugovlaci sudska zastita prava NVO aktivista i bivse vice-guvernerke od nezakonitog razrijesenja sa javnih funkcija, da bi, posto su osnovni sudovi prihvatili nadleznost, a Upravni i Ustavni sud je odbili, Vrhovni sud bez suvislog obrazlozenja nacelnim stavom zaprijetio osnovnim sudovima da od te nadleznosti odustanu”, ukazali su iz HRA.

Kako su istakli, ne postoji djelotvorna pravna zastita protiv odluka Sudskog savjeta o izboru sudija, sto je pitanje od kljucnog znacaja za nezavisnost sudstva i zastitu ljudskih prava u drzavi.

Iz HRA su naveli da je Upravni sud u oktobru ove godine, nakon godinu i cetiri mjeseca, zakazao rociste po tuzbi protiv Sudskog savjeta, kojom je ucesnik na konkursu za izbor sudija trazio da se ponisti odluka o izboru deset kandidata za sudije osnovnih sudova iz juna prosle godine.

“U meduvremenu je troje od deset izabranih kandidata na osporenom konkursu izabrano za sudije i stupilo na duznost”, rekli su iz te nevladine organizacije.

Prema njihovim rijecima, Sudski savjet nije odlozio pocetak obavljanja sudijske funkcije ni jednoj osobi do donosenja sudske odluke.

“Slucaj neustavne zabrane odrzavanja Povorke ponosa u Niksicu s pocetka 2015. godine jos ceka na epilog i pokazuje kako u Crnoj Gori ne postoji djelotvoran pravni lijek protiv krsenja prava na mirno okupljanje”, istakli su iz HRA.

Posle ohrabrujuce odluke Ustavnog suda da ukine presudu Vrhovnog suda kojom je podrzana zabrana, kako su dodali, Vrhovni sud je ove godine vratio predmet Upravnom na ponovno odlucivanje.

“Upravni sud je onda nalozio Ministarstvu unutrasnjih poslova da donese novo rjesenje o zahtjevu za odrzavanje protestne setnje, ali novo rjesenje nije donijeto do danas, vise od cetiri godine posto je okupljanje zabranjeno”, ukazali su iz HRA.

Oni su kazali da je Ustavni sud ove godine odlucio ,,toplo-hladno” o ustavnim zalbama bivsih radnika ,,Radoja Dakica”, u slucaju u kome im drzava 14 godina nije obezbjedila isplatu pravosnazno dosudenih potrazivanja.

Kako su naveli iz HRA, Ustavni sud je nalozio Ministarstvu finansija da za 439 bivsih radnika fabrike “Radoje Dakic”, kojima je utvrdena povreda prava na pravicno sudenje, u roku od sest mjeseci isplati po dvije hiljade eura na ime pravicnog zadovoljenja zbog krsenja prava, medutim, nije obavezao drzavu i na to da im isplati dugovanja po pravosnaznim presudama, koja su mnogo veca.

“Zbog toga su radnici prinudeni da zastitu ljudskih prava i dalje traze pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu”, dodali su iz HRA.

Prema njihovim rijecima, djelotvorna zastita prava na zabranu torture i dalje je problem.

“Nema napretka u istragama policijske torture i zlostavljanja gradana na protestima iz oktobra 2015. godine uprkos odlukama Ustavnog suda iz 2017. o nedjelotvornosti istraga u slucaju Martinovic i Zlatarska ulica”, rekli su iz HRA.

Kako su dodali, nema ni napretka u vidu proaktivnog istrazivanja ratnih zlocina.

“Za jedini slucaj procesuiran posle 2015. godine, protiv jednog crnogorskog drzavljanina za zlocine na Kosovu, koji je ove godine u prvom stepenu osuden na 14 godina zatvora, nije zasluzno crnogorsko specijalno tuzilastvo, vec istraga vodena u Srbiji i na Kosovu”, rekli su iz HRA.

Iz te nevladine organizacije su istakli da nema pokazatelja da je Specijalno tuzilastvo usvojilo preporuke eksperta Evropske komisije kako proaktivno istrazivati ratne zlocine , posebno u odnosu na Dubrovacko ratiste i takozvane vikend ratnike.

“Niti de preispitalo mogucnost novog procesuiranja zlocina deportacije izbjeglica iz Bosne i Hercegovine ili Bukovice, koji su procesuirani suprotno medunarodnom pravu, kako je to zakljucila i Evropska komisija”, rekli su iz HRA.

Jedini pomak u rasvjetljavanju najtezih slucajeva napada na novinare, kojima se bavi i Komisija za pracenje istraga napada na novinare, prema njihovim rijecima, bilo je hapsenje u oktobru jednog od ucesnika napada na knjizevnika Jevrema Brkovica i ubistva njegovog pratioca Srdana Vojicica koje se desilo prije 13 godina.

“Medutim, do dana ljudskih prava nije bilo daljih vijesti o tome, ni o usmjeravanju istrage na nalogodavce”, rekli su iz HRA.

Iz HRA su kazali da, iako su i Ustavni sud i redovni sudovi ranije zbog nedjelotvorne istrage pokusaja ubistva iz 2007. godine dosudili naknade stete novinaru Tufiku Softicu, nema napretka u istragama oba napada na njega, niti je bilo ko u drzavnom tuzilastvu i policiji zbog propusta u istrazi snosio licnu odgovornost.

“Nije bilo ni ocekivanog napretka u istrazi proslogodisnjeg napada na novinarku Oliveru Lakic, iako je Uprava policije navodno zatrazila pomoc stranih eksperata u ovoj istrazi”, rekli su iz HRA.

Oni su dodali da se Vlada oglusila na predlog Komisije za pracenje istraga napada na novinare da joj omoguci angazovanje stranih strucnjaka koji bi pomogli da se preispitaju dosadasnje istrage ubistva Duska Jovanovica i drugih.

U ULCINJU

Inspektori urbanisticko-gradevinske inspekcije i Uprave za inspekcijske poslove, uz asistenciju policije, u nedjelju su sprijecili bespravno izvodenje gradevinskih radova na dvije lokacije u Ulcinju.

Kako je saopsteno iz Ministarstva odrzivog razvoja i turizma (MORT), sprijecena je bespravna nadogradnja postojeceg turisticko-ugostiteljskog objekta u ulici Ivana Milutinovica u naselju Pinjes 2, kao i izgradnja bespravnog objekta na prostoru maslinade Basbuljuk.

“U drugom slucaju, rijec je o lokalitetu na kojem je tokom 2018. godine u pozaru velikih razmjera stradalo preko 1000 stabala maslina i na kojem su tokom novembra 2019. godine evidentirane aktivnosti na pripremi terena za gradnju. Pravovremenom akcijom inspekcijskih organa, kojima je asistenciju pruzila i policija, sprijecene su gradevinske aktivnosti, koje su zapocete istog dana u jutarnjim casovima, i donijeto je Rjesenje o rusenju objekta”, saopsteno je iz MORT-a.

Navodi se da je protiv Sulejmana Brasnjanina danas podnijeta krivicna prijava zbog pocinjenog krivicnog djela gradenje objekta bez prijave i dokumentacije za gradenje.

Iz Ministarstva su kazali i da su bespravne gradevinske aktivnosti tokom proteklog vikenda uocene i u naselju Krasici u Opstini Tivat, gdje je sprijecena devastacija u zoni morskog dobra. Asistenciju urbanisticko-gradevinskoj inspekciji pruzila je Komunalna inspekcija Opstine Tivat.

“Ovom prilikom zelimo da podsjetimo javnost da je gradnja bez posjedovanja zakonom propisane dokumentacije i prijave gradenja krivicno djelo, za koje je zaprijecena kazna od sest mjeseci do pet godina”, napominju iz MORT-a.

OBILJEZEN DAN OPSTINE

Ova godina bila je veoma uspjesna za Danilovgrad, a uradeno je cak i vise od planiranog, poruceno je sa svecane sjednice povodom Dana oslobodenja tog grada. Predsjednica Opstine Zorica Kovacevic kazala je da su u lokalnoj samoupravi vodili racuna da sve zapocete projekte privedu kraju, i da neke od znacajnih zapocnu u ovoj godini.

Danilovgrad je odavno prepoznat po podsticajnom poslovnom okruzenju, i nastojace da odrzi tu reputaciju. Ulaganja, znace i nova radna mjesta, zato Kovacevic najavljuje jos olaksica.

“U narednom periodu dodatno cemo smanjivati naknade i takse sto ce uz tekuci proces medjunarodne sertifikacije znaciti da ce Danilovgrad i dalje biti prepoznat na investicionoj mapi Crne Gore”, kazala je predsjednica Opstine Danilovgrad.

A 150 godina od osnivanja Danilovgrada, u lokalnoj samoupravi mogu docekati s ponosom, kaze Kovacevic, jer je taj grad uspostavio finansijsku stabilnost, i postao veliko gradiliste.

“Zavrsena je tenderska procedura za odabir izvza izgradnju bulevara sa cetiri kolovozne trake, rekonstrukcija magistralnog puta Danilovgrad Podgorica 25 miliona eura. Pocela je rekontrukcija starog puta Danilovgrad do Rogama 3,5 miliona eura. Zavrsena je rekonstrukcija puteva lokalnih u iznosu od 800 hiljada eura”, navela je Kovacevic.

U Danilovgradu posebno apostrofiraju izgradnju sistema za preciscavanje otpadnih voda, vrijednog preko pet miliona eura. I to nije sve.

“Izgrazen je objekata Arome, 1,1 milion eura koji je zaposlio 50-ak ljudi. U toku je izgradnja hiper marketa kompanije VOLI, 4 miliona eura, a planirana je druga faza koja obuhvata benzinsku pumpu, hotela. Otvorice se novih 104 radna mjesta. Hotel Zeta je dobio novog vlasnika, u toku je izrada idejnog projekta”, istakla je Kovacevic.

Sa svecane sjednice je poruceno i da ce lokalna samouprava i dalje brinuti o najranjivijim kategorijama, te da ce pri donosenju odluka uvijek konsultovati i gradane.

Na svecanosti povodom Dana opstine, urucene su i nagrade 9. decembar – nevladinoj organizaciji Rastimo zajedno, Dejanu Savicevicu i profesoru Svetislavu Popovicu.