TO CETINJE

Uprkos sve evidentnijim izazovima koji se stavljaju pred turističke poslenike, Prijestonica Cetinje i u novonastaloj situaciji traži svoje prilike. Kako je kazao direktor lokalne TO Oskar Huter, grad koji je u jeku pandemije uspio da zadrži “corona-free” epitet, spremno iščekuje otvaranje granica.

“Cijeli svijet je u proteklih nekoliko mjeseci bio u blokadi i svjesni smo činjenice da će se posljedice svega toga reflektovati na period koji je pred nama. Cetinje kao Prijestonica nije imao nijedan evidentirani slučaj korona virusa, što ohrabruje”, kazao je Huter, agenciji Infobiro Montenegro.

Kako je dodao, imaju najave da će internacionalni saobraćaj uskoro biti u prometu, što znači da će imati potpuno otvorene granice i očekuju određeni priliv turista.

Huter je napomenuo da je Cetinje, prije svega, izletnička destinacija, a upravo je izletnički turizam podložan problemu na koji su i ranije ukazivali iz TO.

“Neadekvatan broj smještajnih kapaciteta je uslovio da turisti ovdje dolaze na jedan dan, i to je ono što nas brine. Da li će biti grupa, izletnika, kojim će prevoznim sredstvima dolaziti. I sami znate da je najveći broj izletnika dolazio kruzerima, koji su za sad otkazali i mjesec jul. Imamo najave da avgust nije još otkazan”, pojasnio je Huter.

Onima koji posjete Cetinje, iz TO će, kako je naveo, nastojati da prikažu što veći dio ponude koji Prijestonica nudi. Šansu vidi i u novoj globalnoj kampanji Nacionalne turističke organizacije i Ministarstva održivog razvoja i turizma pod sloganom “U društvu prirode”.

“Cetinje je grad koji, pored kulturno-istorijskog blaga, raspolaže i sa dva Nacionalna parka – Skadarskim jezerom i Nacionalnim parkom Lovćen. Osim toga, u samom jezgru grada se nalaze dva parka. Cetinje ima prelijepa izletišta, poput Orlovog krša i Đinovog brda”, naveo je direktor TO Cetinje.

Taj je grad, kako je istakao, pozicioniran u skladu sa preferencijama svih turista, bilo da je riječ o pješacima, planinarima, biciklistima ili turistima koje zanimaju kulturno-istorijske znamenitosti.

“U svakom slučaju, mi ćemo se truditi i pored svega toga, da sa brojnim manifestacijama učinimo ugodniji boravak svim posjetiocima. Kada smo 2019. panirali 2020. godinu imali smo jako ambiciozan plan, koji je bio fokusiran upravo na manifestacioni turizam. Međutim, sila prilika je uticala na otkazivanje brojnih manifestacija. Neke od njh su: Međunarodni sajam pršute, Zagrebačka filharmonija koja je bila zakazana za 13. jul, kao i smotre olldtajmera. Potrudićemo se da imamo brojne manifestacije, naravno, u manjem formatu, jer sada imamo mjere koje nam sugerišu da možemo maksimalno na jednom okupljanju imati do 200 osoba”, poručio je Huter.

Jedna od takvih manifestacija je Guslarsko veče, koje je planirano za 3. jun, dan kada je Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o nezavisnosti.

“Zapravo, to je manifestacija koju organizuje Crnogorska kuturna mreža. TO je već dugogodišnji partner i podrška manifestacijama tog karaktera”, poručio je Huter.

CRNOGRSKI HOTELIJERI PORUČILI

Crnogorski hotelijeri se nadaju da će se otvaranjem granica ublažiti posljedice po turističku privredu, da sezona neće biti uspješna, ali uz aktivnu turističku promociju, je moguće izvući neku dobit.

Direktor hotela Hilton Nemanja Nikolić, smatra da će od sezone nešto biti, ako se na vrijeme otvore sve granice i ukoliko promocija ponude bude aktivna.

“Sezona neće biti nešto uspješna, ali dobro je da izvučemo što možemo i da budu što manji gubici. To je poenta priče oko otvaranja granica i sezone”, kazao je Nikolić Pobjedi.

Crna Gora od sjutra otvara granice prema zemljama koje su zdravstveno bezbjedne, a turistički poslenici se nadaju i prvim gostima. Hoteli za sada primaju domaće goste i nadaju se turistima iz regiona, uglavnom individualnim. Što se tiče cijena, hotelijeri tvrde da će pratiti tržište konkurentskih uspješnijih turističkih zemalja.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) i suvlasnik kompanije “Montenegro stars hotels group” Žarko Radulović, kazao je da ima više optimizma među hotelijerima, ali i da je prisutna doze straha da se virus opet ne pojavi.

“Ako nam se korona pojavi u toku sezone u dva, tri hotela, tu smo onda ugasili. To podrazumijeva zatvaranje hotela i sve što je u hotelu mora biti zatvoreno najmanje 14 dana”, upozorio je Radulović.

On je naveo da će hotel “Montenegro”, koji posluje u okviru njegove kompanije, primiti goste, uglavnom domaće, 5. juna. To će biti prvi zvanično otvoreni hotel rizort u Crnoj Gori.

Radulović je saopštio da su se pripremili za doček gostiju i dobili određene instrukcije, dok su neke sami odredili.

“To znači redovno pranje ruku, kao i čišćenje i dezinfekcija stolova, soba i pleksiglas barijera tamo gdje se služi hrana”, rekao je Radulović i dodao da nije za to da se cijene puno spuštaju.

On je dodao da hoteli nijesu u obavezi da imaju zdravstvenog radnika, ali da oni rade i na tome.

“Jeste da smo corona free destinacija, ali se bojim da virus opet ne dođe sa gostima, a mora se živjeti i raditi. To je nešto što je iznuđeno i jedini odgovor na to je da mi koji živimo u Crnoj Gori koristimo rukavice i maske, držimo distancu i poštujemo mjere, pa da na taj način služimo kao primjer gostu koji dođe, da i on tako postupa”, saopštio je Radulović.

On je kazao da bi nešto niže cijene za jun trebalo da se u julu i avgustu vrate na nivo od prošle godine.

“Lično mislim da od jula neće početi sezona kao prošlih godina i da onakav turizam kakav smo imali, možda nikad neće biti. To će biti individualni gosti, koji dolaze svojim prevozom. Koliko i kakvih vidjećemo”, naveo je Radulović.

On je dodao da je neizvjesno kada će hotel “Splendid” dočekati prve goste. Otvorena je plaža i restoran za domaće goste, ali za sada nema najava kada će turisti početi da dolaze u taj hotelski kompleks.

Radulović je saopštio da se očekuje da se otvore granice prema ostalim zemljama.

“Otvaraće se granice prema svim zemljama koje imaju 25 oboljelih na 100 hiljada stanovnika. Tu jednostavno treba da se ispune bezbjednosne mjere. Kampanju corona free destinacija, ja bih izbjegavao. Ne bih uopšte koronu pominjao. Radije bih spominjao bezbjedna i zdravstveno sigurna destinacija”, poručio je Radulović.

Nikolić smatra da otvaranje granica u principu znači početak sezone i da se to čekalo.

“Bez obzira na popuštanje nekih mjera, uslov svih uslova je bilo otvaranje granica u smislu dolaska stranaca. Od sjutra će moći i da se organizuju mature, svadbe i razne druge manifestacije, tako da će turizam da krene i da se nešto radi. Svakako je to jedan novi početak”, naveo je Nikolić.

On je dodao da je prednost to što je Crna Gora corona free destinacija.

„Jednostavno nemamo zabilježenih slučajeva i sve zavisi od toga koliko ćemo biti aktivni na tržištu promocije. Treba da imamo aktivan odnos prema tržištu, jer samo otvaranje granica ništa ne znači u smislu promocije, reklama i promotivnih ponuda, jer imamo izuzetno jaku konkurenciju”, kazao je Nikolić.

POZIV NA SIGURNU DESTINACIJU

Na crnogorskom primorju posljednjih dana maja, u ljetnjem ambijentu, uživaju posjetioci iz Crne Gore, ali i zemalja okruženja i Evrope, koji su doputovali prije koronavirusa, vjerujući da je upravo naša destinacija, najsigurnije mjesto u jeku pandemije. Poučeni onim što su proteklih mjeseci vidjeli u Crnoj Gori, pozivaju turiste da odmor provedu u prvoj države Evrope, bez novih slučajeva infekcije Kovidom-19. Tome doprinosi i najava skorog otvaranja granica.

Turističku Crnu Goru posljednji majski vikend dijeli od sedmice u kojoj bi se, nakon dva i po mjeseca, trebalo dogoditi ponovno otvaranje granica, a to znači i povratak turista.

“Pa evo, ne treba ništa, pogledajte kakva je boja mora, izvanredna, a pogled ovdje najljepši”, kaže Miodrag iz Bara.

Stranih državljana već ima na plažama. Nenad je u Crnu Goru početkom marta došao iz Norveške, kako bi doba korone proveo u Baru.

“Ja sam mislio da će ovo biti jedno od najbezbjednijih mjesta u Evropi, i jeste, evo, kao što smo vidjeli”, ističe Nenad.

Norvežani će, kaže naš sagovornik, po preporuci Vlade van granica svoje zemlje, moći tek nakon 20. avgusta, za to vrijeme on sa porodicom uživa u prvoj državi starog kontinenta, bez novih slučajeva koronavirusa.

“Dolazak na plažu, to je moj dom, moja medicina. Inače, volim da plivam, volim more. Moja unuka obožava da pliva, jedrim na dasci. Šta da kazem”, priča Nenad.

Na barskoj rivijeri, odmara i Nebojša, koji je sa suprugom u Crnu Goru došao iz susjedne Srbije, prije korone.
kako ističe za njega kao penzionera je fenomenalan period. Odmara se, sunca, kupa. Praktično letuje sad.

Turistički radnici raduju se povratku gostiju, i vjeruju da je Crna Gora poželjna destinacija.

“Stvari se brzo mijenjaju. Ako se otvore granice u okruženju, imamo jul, avgust, septembar. Nadam se da ovi ljudi što su u junu planirali dolazak, da će doći u septembru. Naše je da budemo spremni”, kaže Sreten Vučinić- iz “Foresta” u Baru.

U Ulcinju idilične slike. Velika plaža u rajskom izdanju. Povoljni vjetrovi u ovo doba godine, po starom, dobrom običaju, doveli su ljubitelje kajt surfinga.

Ana iz Norveške kaže da joj je Ulcinj omiljeno mjesto za kajt, od maja, pa do septembra, ili
oktobra.

“Ovo je jedna od najljepših plaža na svijetu. Volim ne samo Ulcinj, već cijelu Crnu Goru, jer ima toliko raznolikosti na malom prostoru”, ističe Ana, koja ima kuću u blizini Ulcinja, udata je za Crnogorca, pa nije, kaže, imala dilemu gdje naći sigurnu luku u vrijeme pandemije.

“Navijam za Crnu Goru, i vaš turizam, jer sam se uvjerila da je Vlada blagovremeno napravila odgovornu strategiju, u borbi sa pandemijom. To će sigurno dati dobre rezultate. Sve se već vratilo u normalu. Turisti
su dobrodošli. Ljeto je ovdje već stiglo”, kaže Ana.

Čuli smo i od gosta iz Mojkovca zašto je ponekad dobro planine, zamijeniti crnogorskim morem.

“Jedva smo čekali malo da odemo u južnije krajeve, da se ugrijemo”, kaže Predrag.

On i njegovo društvo česti su gosti Velike plaže.

Crna Gora granice će otvarati postepeno, uz, kako je ranije najavljeno, sedmično proširenje spiska država. Jedini kriterijum je epidemiloski status.

Svetlana Popović Vujotić, TVCG

FLEGO

I Hrvatska i Crna Gora moraće se prilagoditi novim obrascima putovanja. Međutim, jasno je da sigurnost destinacije ostaje broj jedan za strane goste pa tako će ovoga ljeta kriterijum atraktivnosti destinacije biti isključivo turizam, ocijenio je u intervjuu za Vikend novine hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu i bivši istarski župan Valter Flego.

“Ono što je vrlo važno i za Hrvatsku i za Crnu Goru jeste otvaranje vrata stranim turistima, ali uz maksimalne mjere opreza i najviši nivo sigurnosti”, istakao je Flego.

Flego smatra da će gubici biti veliki, iako se još ne može precizno znati koliki. Kaže da Istra i Hrvatska, koje su se pokazale veoma uspješnima u borbi protiv Kovida-19, s dozom optimizma iščekuju odluke o konačnom otvaranju granica unutar Evropske unije.

“Jasno da će biti skroz drukčija od onoga na što smo navikli posljednjih godina, neće to biti peškir do peškira niti će se obarati rekordi broja gostiju i noćenja, ali vjerujem da će popunjenost turističkih kapaciteta u julu i avgustu biti dobra”, istakao je on.

Kaže da prema najnovijim podacima Svjetske turističke organizacije, pandemija Kovida-19 tokom prvog tromjesečja uzrokovala je pad međunarodnih dolazaka za 22 odsto, a godišnji bi pad u odnosu na 2019. mogao biti i do 80 odsto.

“Evropska turistička poduzeća suočavaju se s akutnom krizom likvidnosti zbog ogromnih gubitaka prihoda. Situacija je daleko od sjajne, a to što turizam nikada nije bio u nadležnosti ni u fokusu Evropske unije sigurno ne pomaže. Međutim, ovakva krizna situacija mijenja ustaljene obrasce djelovanja, pa je tako Komisija uvidjela hitnu potrebu da se to promijeni. Zakašnjelo, doduše, ali turizam je već mjesecima i te kako u fokusu Evropske unije. Sektoru turizma nije mjesto na marginama evropske politike! Novi predlog Višegodišnjeg finansijskog okvira 2021 – 2027. ne sadrži posebnu stavku za turizam, nego će se mjere za turizam implementirati kroz razne evropske programe,” naveo je on.

Ističe međutim, da pregovori oko novog pedloga budžeta tek kreću te očekuje konkretnija sredstva u budžetu za turizam.

“Komisija je ove nedjelje predstavila i “Krizni instrument oporavka za buduće generacije” težak 750 milijardi eura, sa zadatkom ponovnog pokretanja evropske ekonomije i mobilizacije investicija. Hrvatska takvim predlogom iz Fonda za oporavak dobija gotovo 10 milijardi eura – preko sedam milijardi bespovratnih sredstava, te 2,6 milijardi eura zajmova. Tu će biti prostora za finansiranje turističkog sektora, koji u Hrvatskoj čini gotovo 20 odsto udjela u BDP-u. Uz sve spomenuto, ne zaboravimo i već usvojene mjere za osiguravanje likvidnosti turističkih preduzeća poput sto milijardi eura za spas radnih mjesta kroz program SURE, zajmovi Evropskog investicijskog fonda do osam milijardi eura, državne potpore za nadoknadu štete državama članicama uzrokovane vanrednim događajima. stavila i “Krizni instrument oporavka za buduće generacije” težak 750 milijardi eura, sa zadatkom ponovnog pokretanja evropske ekonomije i mobilizacije investicija. Hrvatska takvim predlogom iz Fonda za oporavak dobija gotovo 10 milijardi eura – preko sedam milijardi bespovratnih sredstava, te 2,6 milijardi eura zajmova. Tu će biti prostora za finansiranje turističkog sektora, koji u Hrvatskoj čini gotovo 20 odsto udjeUz sve spomenuto, ne zaboravimo i već usvojene mjere za osiguravanje likvidnosti turističkih preduzeća poput sto milijardi eura za spas radnih mjesta kroz program SURE, zajmovi Evropskog investicijskog fonda do osam milijardi eura, državne potpore za nadoknadu štete državama EU budžetska potpora ne može zamijeniti nacionalne doprinose krizi, ali može značajno dopuniti mjere svake države članice”, istakao ej Flego.

Turizam čini preko 10 posto evropskog BDP-a, a zapošljava desetine miliona ljudi. Njegova je uloga u evropskoj ekonomiji sve samo ne zanemarljiva, kaže on.

“Međutim, koliko god profitabilan bio, turizam je nažalost nestabilan sektor i prvi na udaru u ovakvim krizama. Iako trenutno sve evropske zemlje drže virus pod kontrolom, to se preko noći može promijeniti, a ni jedna zemlja, pa ni ona najbogatija, ne može sama prevladati ovu krizu. Zato moramo pokazati evropsku solidarnost, usklađenost i koordiniranost te čim više djelovati u skladu sa Smjernicama Komisije o ponovnom pokretanju turizma u Evropi. Tako je većina članica već otvorila granice, u skladu s epidemiološkom situacijom, a evropski lideri najavili nove mjere pomoći. U tom smjeru, Evropska komisija je nedavno predstavila budžet za otvorenu, zelenu i digitalizovanu Evropu za Evropu solidarnosti pogođenu korona virusom. Nakon raznih prozivki, kako opravdanih tako i neopravdanih, EU je zaigrala na kartu ekonomije, gdje ima i te kako značajan uticaj, te je u skladu s tim predstavila najveći budžet u evropskoj istoriji”, istakao je Flego.

Posljedice krize ćemo u svakom slučaju osjećati još godinama, ali svih će 27 država članica puno lakše prebroditi krizu bude li nam EU snažan i odan partner. Zato očekuje da će uz sve kratkoročne mjere pomoći, novi proračun za razdoblje 2021-2027. biti u potpunosti iskorišten za ponovno pokretanje evropske ekonomije. Vrijeme je da politike poput turizma i zdravstva nađu svoje mjesto u evropskom budžetu jer upravo taj nedostatak jasnog evropskog djelovanja na tim područjima čini EU ranjivom, smatra on.

Flego dodaje da će i Hrvatska i Crna Gora morati da se prilagode novim obrascima putovanja.

“Međutim, jasno je da sigurnost destinacije ostaje broj jedan za strane goste pa tako će ovoga ljeta kriterijum atraktivnosti destinacije biti isključivo turizam. Spominjete tzv. turistički pasoš, o čemu je bilo govora na sastanku evropskih ministara turizma u aprilu. Jedan od predloga za brže i sigurnije putovanje bilo je oblikovanje zajedničkog sertifikata o sigurnosti u turizmu, odnosno COVID-19 pasoša. Riječ je o dokumentu koji bi sadržavao podatke o zdravstvenom stanju vlasnika i omogućio mu putovanje u EU i zemlje Šengenske zone. Međutim, ideja do sada nije realizovana, a s obzirom da turizam nije u nadležnosti EU, sumnjam da će do toga doći. No valja spomenuti najavu Komisije o izradi tzv. digitalne interaktivne karte EU, koja bi se ažurirala na dnevnoj bazi i sadržavala sve epidemiološke informacije svih država članica. Tako bismo u svakom trenutku mogli sigurno procijeniti može li se krenuti na godišnji odmor u željenu destinaciju. No, iako zvuči kao sjajna ideja, to je i dalje samo preporuka državama članicama. Svaka zemlja članica svjesna je da je konačna odluka na njoj, i po pitanju granica, i po pitanju cirkuliranja njenih građana van matične zemlje”, zaključio je on..

Ono što je vrlo važno i za Hrvatsku i za Crnu Goru jeste otvaranje vrata stranim turistima, ali uz maksimalne mjere opreza i najviši nivo sigurnosti. Istakao je i da će operatori turističkih usluga, ako žele izvući maksimalnu dobit, neizbježno morati prilagoditi ponudu potražnji na tržištu.

“Veliku će ulogu tu odigrati, još jednom da naglasim, sigurnost destinacije, a onda i atraktivnost ponude. Iako to nužno ne podrazumijeva isključivo smanjivanje cijena, potrebno je osigurati neki oblik dodane vrijednosti. U svakom slučaju, preostaje nam nadati se čim boljem zdravstvenom raspletu te jednoj drukčijoj turističkoj sezoni”, zaključio je on.

JPNPCG

JPNPCG i ove godine, u uslovima koje diktira pandemija, obilježilo Svjetski dan vidre u cilju skretanja pažnje na značaj zaštite ove vrste i njenih staništa.

“Prije tri godine, po prvi put u Crnoj Gori, obilježen je Svjetski dan vidre i to upravo u NP Skadarsko jezero. Organizacija ovog događaja imala je za cilj popularizaciju i podizanje svijesti o značaju, brojnosti i populaciji ove vrste u Crnoj Gori, mehanizmima za njenu zaštitu i najčešćim oblicima njenog ugrožavanja,‟ kazala je Hajdana Ilić Božović, šefica Službe za promociju, edukaciju i turizam u JPNPCG. 

Vidra predstavlja jedan od indikatora zdrave životne sredine i nalazi se na listi zaštićenih i ugroženih vrsta u Crnoj Gori i zemljama Evropske Unije.

Kako je informisala, monitoring vidre u NP Skadarsko jezero počeo je 2011. godine u okviru programske aktivnosti „Kartiranje potencijalnih staništa vidre“ u cilju praćenja stanja populacije ove vrste, te dobijanja podataka o mikrolokalitetima, odnosno njihovim staništima na Skadarskom jezeru, kao i podacima faktorima ugroženosti na istraženim lokacijama. U skladu sa dobijenim podacima, sprovene su i mjere zaštite. Kao jednu od mjera zaštite i popularizacije ove harizmatične i zakonom zaštićene vrste, NP Skadarsko jezero već treću godinu, obilježava ovaj ekološki datum. 

Na svijetu postoji 13 vrsta vidri, kod nas je zastupljena samo jedna vrsta i to evroazijska ili riječna vidra. Ova vidra ima status blizu ugroženosti. Prisustvo vidre na područjima koji se nalaze u sklopu nacionalnih parkova Crne Gore zabilježeno je na Skadarskom i Biogradskom jezeru, Ulcinjskoj solani i u rijekama Tara i Sušica. 

Podsjećamo da su JPNPCG, Agencija za zaštitu prirode i životne sredine i Nevladino udruženje „Living Green – Živjeti Zeleno‟ (Podgorica), realizovali u proteklom periodu niz edukativnih radionica posvećenih zaštiti i očuvanju vidre koja predstavlja jedan od indikatora zdrave životne sredine i nalazi se na listi zaštićenih i ugroženih vrsta u Crnoj Gori i zemljama EU. Ekološke radionice, u kojima je učestvovalo oko 160 djece održane su u 7 osnovnih škola, iz Rožaja, Virpazara, Kolašina, Plužina, Berana i Mojkovca.

Obilježavanje Svjetskog dana vidre je započeto 2014. godine na inicijativu International Otter Survival Fund (IOSF) – Međunarodni fond za opstanak vidri. Danas se ovaj dan obilježava u preko 20 država svijeta sa ciljem upoznavanja javnosti sa značajem očuvanja ove vrste i njenog staništa.

OD SJUTRA

Dok je organizacija velikih događaja još uvijek neizvjesna, akcija “Svaka limenka se računa” ohrabruje ljude da recikliraju kod kuće u okviru reciklažnog izazova koji se proširio Evropom. Reciklažni izazov namijenjen je svima, a u Crnoj Gori počinje u petak.

Nakon pokretanja u Španiji, inicijativa “Svaka limenka se računa” lansira viralni reciklažni izazov širom Evrope, kojim ukazuje na važnost reciklaže u ovim vremenima.

“Uzbuđeni smo što je reciklažni izazov zaista angažovao i nadahnuo ljude. Ne samo da želimo da nastavimo da širimo svoju poruku o važnosti recikliranja, već želimo da se zahvalimo svim radnicima koji se bave sakupljanjem otpada koji su pokazali koliko su važni za sve nas. Vjerujemo da će ovo stečeno iskustvo pomoći potrošačima da shvate vrijednost obnovljivih ambalažnih materijala, kao što je aluminijum”, izjavio je Nemanja Komatović ispred Recan fondacije.

Ovim izazovom, inicijativa „Svaka limenka se računa” poziva ljude da snime sebe mobilnim telefonom, dok na najkreativniji mogući način odlažu aluminijumske limenke u kante za reciklažu.

“Reciklažni izazov omogućava ljudima da na kreativan način pokažu svoj inovativni duh i pokažu svoj doprinos ka stvaranju zdravije okoline, kroz reciklažu limenki. Sve ovo je dio kampanje ReSTART koja podstiče ljude da promijene svoje navike usljed pandemije COVID-19”,saopštili su organizatori.

Svi detalji akcije mpgu se vidjeti na Facebook i Instagram stranicama.

“Svaka limenka se računa” je inicijativa u 19 evropskih zemalja koja ima za cilj širenje svijesti o recikliranju i prednostima koje aluminijum ima kao ambalažni materijal, a koji se može neograničeno reciklirati. Iako su muzički festivali, sportski događaji i drugi veliki skupovi i dalje nedostupni, na ovaj način se promoviše reciklaža u privatnoj atmosferi, kod kuće, kroz glavne kanale komunikacije”, navodi se u saopštenju.

Pokrenuta 2009. godine u Velikoj Britaniji, inicijativa “Svaka limenka se računa” smatra se vodećim programom za promociju recikliranja ambalaže pića širom Evrope. Cilj inicijative je da inspiriše sve kako bi napravili razliku reciklirajući svoje limenke pića kada su izvan kuće. To može biti u kancelarijama ili bilo gdje kad ste u pokretu, u parkovima, na muzičkim festivalima, sportskim događajima, školama i univerzitetima. Danas je ova inicijativa prisutna u 19 zemalja.

STATISTIKA

Značajan pad dolazaka i noćenja turista zabilježen je u martu u Crnoj Gori usljed pandemije korona virusa, dok ih u aprilu, zbog zabrane kretanja i širenja COVID-19, uopšte nije bilo, pokazuju podaci Monstata.

Kako je saopšteno, u našoj zemlji u martu je u kolektivnom smještaju boravilo 18.925 turista, 66 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

“U Crnoj Gori u martu ove godine, u kolektivnom smještaju hoteli, odmarališta, pansioni, moteli, turistička naselja, hosteli, ostvareno je 66,3 odsto manje dolazaka turista nego u martu prošle godine. Broj ostvarenih noćenja manji je 59,7 odsto nego u istom mjesecu prošle godine. Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 70,7 odsto ostvarili su strani, a 29,3 odsto noćenja domaći turisti”, precizirali su u Monstatu.

U martu je, prema podacima Monstata, ostvareno 39.733 noćenja. Od toga, 28.103 noćenja se odnose na strane turiste, a 11.630 na domaće goste.

“U strukturi noćenja stranih turista, u martu ove godine, najviše noćenja su ostvarili turisti iz Srbije od 10,7 odsto, Rusije od devet odsto, Njemačke od 8,7, Albanije 4,7, Ujedinjenog Kraljevstva 3,9 i Francuske 3,6 odsto”, ukazali su u Monstatu.

Kada je riječ o aprilu, u Monstatu ističu da, usljed uvođenja privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja korona virusa, nije zabilježen dolazak turista.

“Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori je u aprilu broj prijavljenih osoba u smještajnim objektima kolektivnog smještaja bio 103. Prema Regulativi o evropskoj statistici turizma, karantinski smještaj nije uključen u obuhvat istraživanja”, istakli su u Monstatu.

PROMOTIVNA KAMPANJA

Turistička organizacija Opštine Budva (TOB) počela je promotivnu kampanju za tržište regiona, sa ciljem da se kvalitetom ponude i stabilnom cjenovnom politikom gosti osjete kao domaći.

Direktorka TOB-a, Maja Liješević, kazala je da Budva i ovoga ljeta sa puno ljubavi i uz tradicionalnu dobrodošlicu želi da dočeka goste iz regiona, upravo one koji su mnogo više od gostiju i koji su crnogorsku predivnu obalu zavoljeli prethodnih godina i decenija.

„To su gosti koji nas dobro poznaju i koje mi dobro poznajemo. Sve one koji zajedno sa nama dočekuju nove godine, vesele se karnevalima i maskenbalima, sa kojima zajedno obilježavamo slave, proslavljamo praznike, mi kod njih ili oni kod nas“, navela je Liješević u saopštenju promovišući kampanju pod nazivom Budva, ljubav koja traje.

Ona je kazala da prijatelje iz regiona ne treba da podsjećaju da su tu i ne treba da dokazuju svoje emocije, jer je njihova ljubav i posvećenost preživjela sve izazove.

Liješević je navela da je kampanja i ove godine sa posebnom pažnjom osmišljena za tržište regiona, posebno za najbliže susjede, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Makedoniju i Hrvatsku, koje u ukupnom broju ostvarenih noćenja čine oko 35 odsto.

„Period pred nama će biti pun novih izazova sa kojima se do sada nijesmo suočavali. Cjelokupna turistička privreda Budve, nadležna preduzeća i lokalne službe, majske dane koriste za ponovno otvaranje svojih ugostiteljskih objekata, plažnih barova, uređenje kupališta i terasa“, rekla je Liješević.

Hotelijeri, posebno oni visoke kategorije, kao i jedan dio restoratera su, kako je dodala, još u fazi pripreme za otvaranje svojih objekata.

„Granice praktično još nijesu otvorene, epidemiološka situacija, između ostalog, u Rusiji i bivšim državama SSSR-a je još ozbiljna, a ova tržišta su, pored zapadnih, izuzetno važna ovom vidu smještaja“, navela je Liješević.

Sa druge strane, privatni izdavaoci koji učestvuju sa preko 65 odsto u ostvarenim noćenjima, zakupci javnih kupališta i najveći dio ugostitelja većinom se oslanjaju na tržište regiona i u njihovo ime TOB promoviše sve divne potencijale kojima Budva obiluje.

„Kampanju ćemo sprovoditi u svim zemljama okruženja, svim kanalima komunikacije, a cilj je da se, zahvaljujući porukama koje šaljemo, srdačnošću i gostoprimljivošću, ali i kvalitetom proizvoda koji podižemo na viši nivo ovog ljeta uz pojačanu zdravstvenu sigurnost i stabilnom cjenovnom politikom, naš gost osjeti u Budvi “kao domaći”, što i jeste”, poručila je Liješević.

U TOB-u, imajući u vidu značaj regiona, očekuju da se uz stabilizaciju zdravstvene situacije u najskorijem mogućem roku uspostave i dogovore svi drugi protokoli a najprije između međudržavnih zdravstvenih institucija kako bi se otvorile granice sa svim susjednim državama pa i zemljama šireg regiona.

„To će, sigurni smo, dovesti do ponovnih susreta i ljetovanja o kojima će se dugo govoriti sa osmjehom“, zaključuje se u saopštenju.

MONSTAT

U Crnoj Gori je u martu zabilježen značajan pad dolazaka i noćenja turista zbog pandemije koronavirusa, dok ih u aprilu, usljed uvođenja privremenih mjera u cilju suzbijanja širenja virusa, nije bilo, pokazuju podaci Monstata.

Iz Monstata je saopšteno da je u Crnoj Gori u martu u kolektivnom smještaju boravilo 18,93 hiljade turista, 66,3 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

“Broj ostvarenih noćenja od 39,73 hiljade, manji je 59,7 odsto nego u istom mjesecu prošle godine”, navodi se u saopštenju.

Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 70,7 odsto ostvarili su strani, a 29,3 odsto noćenja domaći turisti.

Statističari su naveli da je u prva tri mjeseca ostvareno 26,3 odsto manje dolazaka i 18,7 odsto manje noćenja turista nego u istom periodu prošle godine.

U martu su najviše noćenja ostvarili turisti iz Srbije 10,7 odsto, Rusije 9,1 odsto, Njemačke 8,7 odsto, Albanije 4,7 odsto, Velike Britanije 3,9 odsto, Francuske 3,6 odsto, Švedske tri odsto, Bosne i Hercegovine 2,7 odsto, Belgije i Danske po 2,2 odsto, kao i Hrvatske 2,1 odsto.

Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 47,1 odsto noćenja.

“U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u martu je najviše noćenja ostvareno u primorskim mjestima, 73,1 odsto, glavnom gradu 16,1 odsto, planinskim mjestima 5,4 odsto i ostalim turističkim mjestima 5,4 odsto”, navodi se u saopštenju.

Iz Monstata su naveli da u aprilu nije zabilježen dolazak turista, usljed uvođenja privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog koronavirusa, koja se odnosi na zabranu pružanja ugostiteljskih usluga u hotelima, osim za prijavljene goste.

“Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova u Crnoj Gori je u aprilu broj prijavljenih osoba u smještajnim objektima kolektivnog smještaja bio 103”, rekli su iz Monstata.

Prema regulativi o evropskoj statistici turizma karantinski smještaj nije uključen u obuhvat istraživanja.

“MORSKO DOBRO” POZVALO

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore pozvalo je sve zakupce/korisnike plaža i ugostiteljskih objekata u zoni morskog dobra, koji to do sada nijesu učinili, da zaključe anekse ugovora za ovu godinu i prepreme kupališta za posjetioce.

Kako se ističe u saopštenju tog javnog preduzeća, zakupci/korisnici kupališta, anekse treba da pripreme u skladu sa novim standardima koje je propisalo Ministarstvo zdravlja, a koje mogu preuzeti i na sajtu Javnog preduzeća Morsko dobro.

“Imajući u vidu da se od 1. juna očekuje veća posjećenost crnogorske obale, plaže je neophodno staviti u punu funkciju, obezbjediti redovno održavanje čistoće, postaviti bove, pripremiti objekate i organizovati spasilačke službe, kako bi spremno dočekali prve goste”, ističu u JP Morsko dobro.