PRAZNIK MIMOZE U NOVOM

Herceg Novi će u narednih mjesec, sa više od 70 raznovrsnih programa, biti centar dobre zabave, gostoljubivosti i otvorenosti, poručio je predsjednik te Opštine Stevan Katić, otvarajući 51. Praznik mimoze, na kojem je sinoć pred preko deset hiljada ljudi nastupila pjevačica Lepa Brena.

“Praznik mimoze je jedna od najstarijih turističko-propagandnih manifestacija u našem dijelu Evrope, najznačajniji zimski festival u Crnoj Gori, događaj koji u februaru na Jadranu okuplja desetine hiljada ljudi. Ponosni smo što smo, tokom protekle tri godine, programski i organizaciono unaprijedili ovaj festival i tako oborili ranije postavljene rekorde u broju događaja i posjećenosti”, kazao je Katić.

Jubilarno pedeseto izdanje Festivala bilo je, kako je podsjetio, spektakl za pamćenje.

“Uspjeli smo da Prazniku mimoze vratimo slavu i učinimo ga događajem o kojem region govori tokom cijele godine, prema čijem kalendaru brojni gosti planiraju odmore. Dokaz nam je sjajno interesovanje za ovogodišnji festival i činjenica da se u hotelima traži mjesto više”, rekao je Katić.

On je istakao da Mimoza nastavlja da otvara prostore za nova prijateljstva i nove saradnje, da se širi van granica regiona. To potvrđuju predstavnici brojnih ambasada i prijateljskih gradova Evrope, koji su sinoć bili na otvaranju.

“Snaga Praznika mimoze je u kreativnosti, gostoljubivosti i otvorenosti. U to ćete se, siguran sam, svi uvjeriti. Želim da vas pozovem da u narednih mjesec zajedno slavimo bogatstvo, ljepotu i tradiciju Mediterana”, poručio je Katić.

Jedna od najvećih muzičkih zvijezda regiona Lepa Brena, rekla je da joj je veliko zadovoljstvo da pjeva na Prazniku mimoze.
Praznik memoze, kako je rekla, budi dobre i pozitivne emocije.

“Svi obožavamo mimoze. Uvijek smo ih brali, ili kupovali. Za mene to sve nosi radosnu, lijepu i pozitivnu energiju. Danas je i Dan zaljubljenih i sve u svemu cijela priča se svodi na to da širimo lijepu energiju, da se družimo, zabavljamo i volimo”, kazala je Brena.

Pričajući o pjesmi “Jugoslovenka”, koju publika možda najviše voli, Brena je rekla da je to pjesma o zemlji koja više ne postoji, ali “mi smo opet upućeni jedni na druge”.

“Iako ne moramo da se volimo, možemo da budemo dobre komšije, da budemo tolerantni, da shvatimo da postoje ljudi koji drugačije misle, koji su druge vjere, boje kože. Svako ima pravo na svoj stav, svoj život. A ja ću i dalje nastaviti da djelujem na svoj način, da muzikom i pjesmom pozivam na ljubav, druženje, mir. I zato kažem – Hajde da se volimo”, poručila je Brena.

Stanislava Radović iz Herceg Novog kazala je da obožava Praznik mimoze i da i ove godine očekuje mnogo gostiju, veselja i pjesme.

Mještanka Ana kazala je da odmalena prati svaki Praznik mimoze i da je sada i dio Festivala, jer joj je kćerka u mažoret ansamblu.

“I ona je jedna od učesnica. Mažoretke su i zaštitni znak. A mimoza je lijepa sama po sebi, tako da nije ni čudo što je od svega toga nastala velika manifestacija, koja se iz godine u godinu sve više razvija i sve više posjetilaca dovodi u naš grad, što je veoma važno za razvoj turizma”, rekla je Ana.

Iz Tuzle je zbog Prazika mimoze u Herceg Novi stigao Atif Musić koji, kakao je rekao, na taj Festival dolazi redovno.

“Volimo dane ribe, vina, druženje. Imamo ovdje prijatelje. Ostaćemo četiri dana. Ne propuštamo Praznik mimoze. Ja sam uzeo slobodne dane da bih došao”, rekao je Musić.

Atifov prijatelj Adnan Hodžić, kazao je da je kao član planinarskog društva “Konjih” na Praznik mimoze prvi put došao prije 20 godina.

“Volimo da dođemo ovdje da vidmo vesela lica, opuštene ljude. Pokušavamo da se opustimo od društvene situacije na ovim prostorima. Održavamo balkanske susrete planinara. A počeli smo ovdje da se okupljamo, prije 20 godina. A sada dolazimo više privatno”, pojasnio je Adnan.

Koncertu Lepe Brene prethodio je defile Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenović, mažoretki i trombonjera od Trga Nikole Đurković do Igala koji je završen nastupom pred mnogobrojnom publikom. U programu je nastupio i plesni klub “Diano”, sa tačkom “Burleska”, a nakon što je festival zvanično otvoren uslijedio je vatromet.

Pokrovitelji i organizatori 51. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i Javna ustanova kulture “Herceg Fest”.

“GORSKA TRPEZA”

Sajam porodičnih gazdinstava sa sjevera “Gorska trpeza – sa planina sa ljubavlju” održan je u šoping centru “Delta City”.

Sajam je organizovan kao kruna projekta „Lokalna gastronomija kao dio turističke ponude“ koji Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu Komove i Prokletije (RRA BKP) i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore realizuju u cilju standardizacije tradicionalnih planinskih proizvoda u pravcu obogaćivanja gastronomske i ukupne turističke ponude lokalnim poljoprivrednim proizvodima. 

Na sajmu se predstavlja 75 tradicionalnih, kvalitetnih, laboratorijski ispitanih proizvoda, sa oko 40 porodičnih gazdinstava. Kako bi se ovi proizvodi uspješno povezali sa potencijalnim kupcima iz hotela i restorana na primorju, projektni tim je obavio konsultacije sa nekim od najvećih hotela i prikupio njihove zahtjeve u smislu normi koje ti proizvodi moraju da zadovolje, kako bi se našli u njihovoj ponudi. Upravo u skladu sa tim zahtijevima 75 tradicionalnih proizoda je upakovano, označeno, registrovano i laboratorijski ispitano, pa po prvi put od uvođenja novog Zakona o bezbjednosti hrane imamo u ponudi čak 75 proizvoda sa malih gazdinstava koji potpuno zadovoljavaju sve zakonske norme i spremni su za tržište. 

Ovaj projekat se sprovodi kroz Program prekogranične saradnje Crna Gora- Albanija koji finansira Evropska Unija.

Veoma sličan projekat “Promovisanje održivih lanaca vrijednosti u proizvodnji hrane kroz povezivanje sa turizmom”, na drugoj teritoriji je Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu Komove i Prokletije realizovala u partnerstvu sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, pod pokroviteljstvom EBRD/FAO, pa se sinergijom dva projekta uspjelo pokriti skoro kompletno područje sjevera Crne Gore.

Pored ovoga, kroz oba projekta su urađene gastro rute, kao novi turistički proizvod, a štampan je i kuvar tradicionalnih planinskih jela “Gorska trpeza”, na crnogorskom i engleskom jeziku.

MINISTARSTVO

Ministarstvo održivog razvoja i turizma Predlogom zakona o upravljanju otpadom predvidjelo je zabranu kesa, vreća i torbi za jednokratnu upotrebu izrađenih od plastičnih materijala koje se koriste za stavljanje robe na raspolaganje potrošaču na prodajnim mjestima. Ministarstvo će, kako najavljuju, taj akt predložiti Skupštini u septembru.

Planirano je da se ova odredba Zakona počne primjenjivati šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

Takođe, Predlogom zakona predviđene su novčane kazne za nepoštovanje ove odredbe za pravna i fizička lica, kao i za preduzetnike. Novčane kazne kreću se u rasponu od 500 eura do 20.000 eura za pravno lice, od 500 eura do 6.000 eura za preduzetnike, od 30 eura do 2.000 eura za fizičko lice. 

Ministarstvo održivog razvoja i turizma odlučilo se na ovaj korak u cilju postizanja permanentnog smanjenja zagađenja životne sredine plastičnim kesama. Osim negativnog uticaja na životnu sredinu, plastične kese imaju i negativan uticaj na rezultate u drugim oblastima, prije svega u turizmu. Slika kesa u koritima rijeka, pored puteva nedopustiva je za Crnu Goru kao ekološku državu i prestižnu turističku destinaciju koja ugosti četiri puta više gostiju nego što ima stanovnika, a od turizma prihoduje više od 1,1 milijardu eura na godišnjem nivou.  

Podsjećamo da je Ministarstvo, kao institucija nadležna za oblast upravljanja otpadom, prije desetak godina kroz zakonodavni okvir, prateći odredbe Evropske unije i najbolje prakse njenih razvijenih zemalja, počelo da se bavi rješavanjem problema plastičnih kesa.

“Kao rezultat toga, danas supermaketi u Crnoj Gori uglavnom koriste plastične kese koje imaju kratak period razgradnje, dok je za manje trgovačke radnje primjetno da se njihova upotreba stalno povećava”, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma u narednom periodu planira sprovođenje aktivnosti kada je riječ o promjeni odnosa prema ovom pitanju kako krajnjih korisnika, tako i trgovačkih radnika, a naročito putem kampanja u cilju podizanja svijesti građana i informisanja javnosti. Smatramo da će sve ove aktivnosti doprinijeti da se razmišlja o upotrebi torbi za kupovinu (takozvanih „cegera“), koji su se u nekom ranijem periodu znatno više upotrebljavali.

PLJEVLJA

Nevladina organizacija “Green Home” otpočela je mjerenje kvaliteta vazduha u tri domaćinstva u Pljevljima od kojih za potrebe grijanja jedno koristi ugalj i drvo, drugo pelet, a treće domaćinstvo električnu energiju. Mjerenja će,a kako su kazali, trajati dva mjeseca, čime će se po prvi put u Pljevljima dobiti podaci o unutrašnjem kvalitetu vazduha u domaćinstvima koja koriste različite energente, i isti međusobno uporediti.

“Često su zagađenja unutrašnjeg vazduha veća od spoljašnjeg zagađenja, posebno kada se u domaćinstvima koristi ugalj kao energent. Iz tog razloga Green Home kroz ovakva merenja želi da ukaže na eventualna unutrašnja zagađenja, kao i razlike u kvalitetu vazduha u domovima koja upotrebljavaju različite energente za grijanje, kako bi se građani odlučili za adekvatnije i zdravije načine grijanja”, kazali su iz te NVO.

Mjerenja se, kako su objasnili, vrše pomoću AirVisual Pro senzora švajcarske kompanije IQAir, vodećeg specijaliste na polju mjerenja kvaliteta vazduha u zatvorenom prostoru, sa preko 55 godina iskustva.

“AirVisual Pro je pametan monitor koji kombinuje visoko preciznu lasersku tehnologiju sa veštačkom inteligencijom, a za preračunavanje parametara koristi američke EPA nacionalne standarde kvaliteta vazduha. Ovaj uređaj u realnom vremenu pruža precizne informacije o koncentracijama ugljen-dioksida (CO2), PM2.5 i PM10 čestica, temperaturi i vlažnosti vazduha, koji su često zanemareni faktori, a koji umnogome utiču na stanje kvaliteta vazduha. Takođe omogućava i direktno poređenje unutrašnjeg i spoljašnjeg kvaliteta putem izmerenih koncentracija sa najbliže javne mjerne stanice”, kazali su iz NVO Green home.

Oni ističu da podaci sa mjernih stanica godinama unazad ukazuju na ekstremno loš kvalitet vazduha u Pljevljima, a posebno tokom zimskih mjeseci, kada se intenzivno lože čvrsta goriva.

Kao glavni uzrok prekomjernog zagađenja, podsjećaju, navodi se upravo sagorijevanje uglja i drveta u neefikasnim i zastarelim šporetima, za potrebe kuvanja i grejanja u domaćinstvima.

“Stanje kvaliteta vazduha unutar domova se dodatno pogoršava ulaskom već zagađenog vazduha iz spoljašnje sredine. Izloženost unutrašnjem zagađenju prouzrokuje veoma ozbiljne zdravstvene posljedice. Naime, toksične supstance kao što su arsen, živa i olovo se ne uništavaju sagorevanjem uglja, već nasuprot – zadržavaju unutar doma i dospijevaju u naš organizam. Podatak Svjetske zdravstvene organizacije da je loš kvalitet unutrašnjeg vazduha odgovoran za 4,3 miliona preuranjenih smrti svake godine u svijetu (SZO, 2016). Uprkos tome, svijest o zagađenju unutar domova je i dalje na niskom stepenu i u sjenci spoljašnjeg aerozagađenja”, navodi se u saopštenju.

NVO Green Home, kako su kazali, prepoznala je važnost mjerenja kvaliteta unutrašnjeg vazduha u domaćinstvima koja koriste različite energente, radi najefikasnijeg upoređivanja i ukazivanja na posledice korišćenja uglja u domaćinstvu na životnu sredinu i ljudsko zdravlje.

“Prvi korak ka poboljšanju vazduha koji udišemo je saznanje šta dišemo. Stoga je nužno da kroz prikaz dobijenih podataka građani osvjeste ovaj problem i donesu odluku da prljava goriva zamjene čistim izvorima energije u domaćinstvu. To ne samo da će imati koristi po njihovo zdravlje, već će smanjiti emisiju štetnih gasova, unaprijediti kvalitet unutrašnjeg i spoljašnjeg vazduha i celokupno stanje životne sredine”, zaključuju iz NVO Green home.

51. PRAZNIK MIMOZE

U Herceg Novom se ovih dana traži krevet više, a razlog je otvaranje 51. Praznika mimoze koje je zakazano za večeras.

Gradska muzika, Mjesna muzika Đenović i mažoretke defilovaće od Trga Nikole Đurkovića do Igala, gdje će od 20 sati uslijediti svečano otvaranje i potom koncert regionalne muzičke zvijezde Lepe Brene.

Praznik mimoze će trajati mjesec, tokom kojih će biti organizovana 73 programa – 54 zabavna i kulturna i 19 sportskih.

„U Herceg Novom se traži krevet više. Nema slobodnog mjesta u hotelima i prvi vikend je prebukiran. Tome je doprinio dobar marketing i uspješan Karavan mimoze, a pun pogodak je bilo i to što je Praznik mimoze pomjeren za 15 dana“, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić na konferenciji za novinare kojom je najavljen 51. Praznik mimoze.

Pripreme koje su trajale više mjeseci završene su i grad je spreman za početak jedne od najstarijih turističko-propagandnih manifestacija u regionu, potvrdio je Miloš Konjević, potpredsjednik Opštine i predsjednik Direkcije Praznika mimoze.

Kako je istakao, novska fešta je izazvala veliki publicitet širom regiona, a po sadržaju i organizaciji možda i nadmašila prošlogodišnju, koja je bila jedna od najuspješnijih u pet decenija ovog festivala.

On je dodao da će otvaranju prisustvovati i oko stotinu predstavnika ambasada i gradova prijatelja Herceg Novog, za koje će maskenbal biti priređen u hotelu “Plej” kako bi više građana moglo da prisustvuje prvom maskenbalu u Institutu Igalo.

“Marketinška kampanja dala je očekivane rezultate i svi otvoreni hoteli su prvog vikenda popunjeni”, kazao je direktor Turističke organizacije Pavle Obradović.

Povorka Gradske muzike, Mjesne muzike Đenović i mažoretki prodefilovaće rivijerom od 10 sati, centralna manifestacija je u Baošićima, a u 12.30 sati počinje koncert Kaliopi pred Domom kulture u Đenovićima.

Tradicionalno, biće služena riba koju pripremaju novske domaćice, kao i vino i pivo koje su obezbijedili sponzori „Plantaže“ i „Nikšićko pivo“.

Za prvi vikend je pripremljen i maskenbal u Institutu Igalo u subotu uveče, u nedjelju ujutro fešta u Baošićima „Mirisi i ukusi februara“, a uveče gostovanje kozačkog ansambla „Ataman“ iz Sankt Peterburga.

Sekretar za društvene djelatnosti i sport Darko Klasić najavio je sportski program na kojem je 19 događaja, kako tradicionalnih, tako i nekih novih.

Biće priređena takmičenja u: plivanju, vaterpolu, fudbalu, košarci, sportskom ribolovu, streljaštvu, streličarstvu, jedrenju, šahu, borilačkim sportovima, stonom tenisu, tenisu, boćanju.

Osim toga, na programu Mimoze su i događaji koji su tradicionalni za Novi i Boku, a izazivaju veliko interesovanje posjetilaca – trka karića, picigin i turnir u kartaškim igrama briškula i trešeta.

Praznik mimoze je pokrenuo kompletnu kreativnu energiju Herceg Novog, poručio je član Direkcije Praznika mimoze Zoran Živković. On je najavio da se prvog vikenda održava i jubilarni plivački „Montenegro mimoza kup“ koji je u grad doveo oko 700 gostiju.

NPCG

Dan promocije crnogorskog turizma u Cirihu organizovan je u cilju dodatne promocije crnogorskog turističkog proizvoda novinarima, turoperatorima i agencijama iz Švajcarske, uspostavljanja tješnje saradnje između turističkih privrednika, te promocije letova nacionalnog avio prevoznika, saopšteno je iz Nacionalnih parkova Crne Gore.

Na inicijativu nacionalne avio kompanije Montenegro Airlines u suorganizaciji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, Nacionalni parkovi Crne Gore učestvovali su u Danu promocije crnogorskog turizma koji je organizovan 13. februara 2020. godine u Hotelu Glockenhof u Cirihu (Švajcarska).

„Nakon učešća na najznačajnijim međunarodnim sajmovima turizma u Štutgartu i Beču, te Alpe Adria sajmu turizma u Ljubljani, tokom januara, predstavlja nam veliko zadovoljstvo što smo bili u prilici da nastavimo sa uspješnom prezentacijom turističke ponude crnogorskih nacionalnih parkova u Cirihu u Švajcarskoj,‟ kazao je direktor JPNPCG Elvir Klica.

Prednost ovakvog vida promocije, kako je rekao, je prezentacija ponude crnogorskih nacionalnih parkova neposrednim putem, najznačajnijim turoperatorima i turističkim agencijama, kao i medijima iz Švajcarske.

“Posebno je zadovoljstvo što smo učestvovali u saradnji sa Montenegro Airlinesom, našom nacionalnom avio kompanijom, i NTO CG, i što smo bili u prilici da učesnicima i posjetiocima ovog značajnog promotivnog događaja predstavimo mogućnosti aktivnog odmora u zaštićenoj prirodi crnogorskih nacionalnih parkova‟, navodi se u saopštenju.

Prezentacijom NPCG u Cirihu predstavljene su ljepote i vrijednosti zaštićenih područja Crne Gore. 

„Pored atraktivnosti turističke ponude crnogorskog primorja, prirodne ljepote naših kanjona, planinskih vrhova, jezera i rijeka, živopisni pejzaži i raznovrsna turistička ponuda zasnovana na aktivnom odmoru u prirodi, privlači turiste širom svijeta da dođu, posjete i upoznaju crnogorske nacionalne parkove iz godine u godinu u sve većem broju. Nacionalni parkovi bilježe porast broja posjetilaca naročito sa inostranih tržišta”, navodi se u saopštenju.

Kako je kazao Klica, prošla godina je bila rekordna za NPCG prema ukupnom broju posjetilaca od oko 600.000, čemu je doprinijela promocija njihovih prirodnih i kulturnih vrijednosti i turističke ponude na međunarodnim sajmovima turizma.  

Dan promocije crnogorskog turizma u Cirihu organizovan je u cilju dodatne promocije crnogorskog turističkog proizvoda novinarima, turoperatorima i agencijama iz Švajcarske, uspostavljanja tješnje saradnje između turističkih privrednika, te promocije letova nacionalnog avio prevoznika. Organizacija ovog događaja imala je podršku i Amabasade Crne Gore u Švajcarskoj Konfederaciji.

ZADOVOLJNI ODMOROM

Polovina gostiju koji borave u Budvi zarađuje ispod 500 eura mjesečno, dok sedam odsto turista ima lične prihode više od dvije hiljade eura, pokazalo je istraživanje tržišta, Guest Survey za prošlu godinu.

Istraživanje, čiju je realizaciju organizovala Turistička organizacija opštine Budva u saradnji sa renomiranom njemačkom kompanijom mascontour GmbH, pokazalo je da 32 odsto gostiju zarađuje između 500 i hiljadu eura, dok njih 11 odsto ima lične prihode između hiljadu i dvije hiljade eura.

Rezultati su pokazali da čak 79 odsto gostiju koji borave u Budvi ima između 16 i 49 godina, kao i da se destinacija uglavnom oslanja na goste koji su već u njoj boravili, posebno na one koji su Budvu posjetili više puta.

“Najjači motivi za boravak u Budvi su odmor i relaksacija, zabava i aktivnost, prirodne ljepote, nova iskustva, gastronomija i kultura. Tokom pripreme putovanja gosti se uglavnom oslanjaju na informacije koje su dobili od drugih ljudi, odnosno prijatelja i rođaka, preko društvenih medija i blogovima o putovanjima, ili na svoja lična iskustva”, navodi se u istraživanju.

Gosti su najzadovoljniji ljubaznošču lokalnog stanovništva, kvalitetom smještaja i uslugom u restoranima.

Nasuprot tome, ispod prosjeka su ocijenjeni gradski komunalni problemi, kupovina i suveniri, sportske i kulturne aktivnosti i usluge turističkih vodiča.

Više od polovina ispitanika, odnosno 54 odsto, veoma je zadovoljno cjelokupnim iskustvom odmora u Budvi, dok je 38 odsto zadovoljno, što rezultira prosječnom ocjenom zadovoljstva cjelokupnim iskustvom odmora od 4,42.

Online rezervisanje je gotovo zamijenilo direktno, a čak 78 odsto gostiju sami organizuju svoje putovanje.

“Kada je riječ o gostima koji troše novac za rezervacije unaprijed, u prosjeku oni po osobi i po putovanju troše 376 eura za smještaj, 234 eura za prevoz do destinacije, 216 eura za iznajmljivanje automobila i 54 eura za izlet”, pokazalo je isttraživanje.

Kada se radi o troškovima u destinaciji u prosjeku gosti troše dnevno po osobi 23 eura u restoranima, 17,5 eura za suvenire, 15,1 za zabavu, 13,61 za hranu i piće u prodavnicama i marketima.

Anketa o stavovima turista i lokalnih zainteresovanih strana o turizmu i turističkom proizvodu Budve rađena je tokom juna, jula, avgusta i septembra prošle godine sa 1,07 hiljada ispitanika.

Predstavnici turističke privrede Budva jednoglasni su u stavovima da bi trebalo pojačati komunikaciju i saradnju na svim nivoima, učestvovati u zajedničkom kreiranju turističkog proizvoda i otklanjanju efekata sive ekonomije.

Direktorka Turističke organizacije Opštine Budva, Maja Liješević, kazala je da će rezultati istraživanja svakako upotpuniti projekat izrade Strategije turističkog razvoja Budve, za koju će međunarodni konkurs biti raspisan tokom ove godine.

“Veoma je važno da posebnu pažnju posvetimo onim rezultatima istraživanja kojima i nijesmo u potpunosti zadovoljni, te da radimo na otklanjanju uzroka koji su do njih doveli, kako jačajući saradnju sa najvažnijim donosiocima odluka iz oblasti turizma na nivou države i opštine, tako i sa predstavnicima lokalne turističke privrede”, kazala je Liješević.

Ona je dodala da je interesantno da su ocjene gostiju mnogo bolje, nego što su ih sami ocijenili.

“To govori o tome da smo unutar destinacije više kritični, nego što su turisti prema nama, što je dobra polazna osnova”, zaključila je Liješević.

OZON, WWF ADRIA I ASP TRAŽILI

Građanski pokret URA podržava inicijativu povlačenja Nacrta lokalne studije lokacije “Štitarička rijeka”, koju je javnosti i nadležnima u ovom trenutku uputio NVO “Ozon”, “WWF Adria” i Akcija za socijalnu pravdu, kazao je danas predsjednik odbora te partije u Mojkovcu Ivan Ašanin.

Ekološki pokret “Ozon”, WWF Adria i Akcija za socijalnu pravdu (ASP) smatraju neprihvatljivim izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu (SPU) za male hidroelektrane (mHE) koji je urađen za potrebe Nacrta lokalne studije lokacije “Štitarička rijeka”, koji je trenutno na javnoj raspravi. Te NVO, zatražile su i povlačenje tog dokumenta zbog, kako su kazali, pravne neutemeljenosti.

Ašanin je napomenuo da je istim povodom on kao predsjednik mojkovačke URE reagovao prije tri godine i tražio povlačenje ovog spornog nacrta i plana da se na štitaričkoj rijeci grade mini hidroelektrane.

“Tražimo od lokalne uprave Mojkovac a i od Ministarstva razvoja i turizma da povuku ovaj nacrt koji je već u fazi javne rasprave jer je on pravno neutemeljen i nema uporište ekonomskog značaja za razvoj Mojkovca i Crne Gore. Apelujem da dignu glas upravo Štitaričani. Ima u Štitarici vrsnih intelektualaca, bivših funkcionera i bilo je mnogo boraca za dobro Štitarice. Selo koje je možda i najorganizovanije bilo što se tiče gradnje sopstvenim akcijama i slogom. Nemoguće da su Štitaričani pognuli glave pred ovom katastrofom za Štitaricu”, poručuje Ašanin.

Kaže da izgradnja dvije male hidroelektrane na Štitaričkoj rijeci koja je planirana ovim nacrtom nema valjano uporište u zakonu jer se temelji na dokumentima koji su istekli i kao takvi više nemaju zakonsku valjanost.

“Zato je nesuvislo da se nadležni u nacrtu pozivaju na prostorno-plansku dokumentaciju koja nema nema pravnu valjanost kao ni na Strategiju razvoja malih hidroelektrana koja je usvojena 2006. godine i koja takođe nema pravno uporište i zastarjeli je dokument. Od gradnje tih mini hidroelektrana selo neće imati nikakve koristi, odnosno “taman koliko sada od asfaltne baze”. Hitno treba preispitati dodjelu koncesije za ove mini hidroelektrane”, naglašava Ašanin.

On ističe da trenutna lokalna i državna vlast ne reaguju, kao da su dužnici poznatim koncesionarima i žmure pred posljedicama, koje će se desiti ako se projekat gradnje mini hidroelektrana ne obustavi.

“Građanima je već savršeno jasno da profite od malih hidroelektrana imaju samo pojedinci ne i društvo i da takve investicije nemaju značaj za ekonomiju kako na lokalnom tako i na državnom nivou. Osim toga izgradnjom takvih postrojenja narušava se prirodno stanište mnogih vrsta i trajno devastira priroda Crne Gore”, pojašnjava Ašanin.

Apeluje i poziva Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Opštinu Mojkovac da povuku sa javne rasprave ovaj Nacrt i tako spriječe njegovo usvajanje kako se ne bi ponavljali scenariji, kako ističe Ašanin, već viđeni širom Crne Gore gdje lokalno stanovništvo brani svoje rijeke i ustavno pravo na ekološku državu Crnu Goru.

“Štitarica ne može biti ista sa rijekom i bez nje i to posebno ljeti i Štitaričani i Mojkovčani, ukoliko se država ogluši od zahtjeva za stopiranje gradnje hidroelektrana, treba da dignu svoj glas protiv vođa devastacije koji su sve upropastili u Mojkovcu”, zaključuje Ašanin na kraju saopštenja.

OZON, WWF ADRIA I ASP TRAŽE

Ekološki pokret “Ozon”, WWF Adria i Akcija za socijalnu pravdu (ASP) smatraju neprihvatljivim izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu (SPU) za male hidroelektrane (mHE) koji je urađen za potrebe Nacrta lokalne studije lokacije “Štitarička rijeka”, koji je trenutno na javnoj raspravi. Kako navode u ovim NVO, tražili su i povlačenje pomenutog dokumenta zbog pravne neutemeljenosti.

Za potrebe izrade Izvještaja o SPU nijesu sprovođena terenska biodiverzitetska istraživanja koja su neophodna za adekvatnu procjenu, bez čega se suština procedure obesmišljava.

“Obrađivač se koristio podacima sa šireg predmetnog područja, a imajući u vidu značajne negativne uticaje mHE neophodna su detaljna istraživanja, kako bi se procijenili stvarni uticaji planiranih malih hidroelektrana”, ističu u saopštenju NVO.

Kako dodaju, u Izvještaju o SPU nema kvantitativnih podataka o količini vode koju koristi stanovništvo koje gravitira Štitaričkoj rijeci za vodosnabdijevanje, navodnjavanje, napajanje stoke, za potrebe ribnjaka i druge potrebe, a koje predstavljaju osnove uslove egzistencije stanovništva.

Nije procijenjeno, kako ističu, da li bi stanovništvo, ukoliko bi se izgradile mHE, ostalo bez dovoljnih količina vode za svoje osnovne životne potrebe, a posebno imajući u vidu da u Štitarici, naselju u kome se nalaze objekti najbliži planiranim mHE i postojećem pogonu privrednog društva “Crnagoraput”, prema popisu iz 2011. godine bilo je 233 stanovnika, 81 domaćinstvo i 120 stanova. Takođe, uz vodotok su registrovana dva ribnjaka, dok u naselju postoji jedan lokalni i više individualnih vodovoda.

“Snabdijevanje stanovništva vodom za piće, sanitarne potrebe i napajanje stoke ima prioritet nad korišćenjem voda za ostale namjene. Bez ove vrste istraživanja ne smije se pristupiti gradnji projekata mHE”, ističe se u saopštenju.

Obrađivač nigdje ne pominje plavne talase koji se moraju odrediti u skladu sa važećim Pravilnikom o ekološki prihvatljivom protoku (EPP) i zajedno sa EPP-om predstavljaju jednu od najznačajnih mjera mitigacije negativnih uticaja u toku eksploatacije malih hidroelektrana.

“Obrađivač Izvještaja o SPU neispravno konstatuje i ocjenjuje da je uticaj planiranih objekata na pejzaž neznatan. Kako se planiraju mHE tirolskog tipa, što predviđa pregrađivanje rijeke, postavljanje cijevi kroz koje teče većina vode iz rijeke, te mašinska zgrada nizvodno, tvrdnja da neće biti uticaja na pejzaž sama po sebi je kontradiktorna. Opšte poznata stvar i situacija kojoj svjedoče već izgrađene mHE na crnogorskim rijekama je da izgradnjom mHE dolazi do trajne devastacije rijeka, gubitka slobodnog toka i narušavanja pejzažnih i ambijentalnih vrijednosti predmetnog područja izgradnje. O tome svjedoči zabilježeno stanje na terenu već izgrađenih mHE”, ističu u NVO.

Dosadašanja istraživanja WWF Adrije, kako naglašavaju, su pokazala da je način na koji su projektni mHE do sada razvijani i raelizovani bio jedan veliki promašaj koji je nanio ogromne štete društvu. Dalji razvoj mHE na ovaj način mogao bi dovesti do još većih šteta.

“Ovakav Izvještaj nije u cilju pravilnog informisanja javnosti. Strateška procjena uticaja na životu sredinu je i mora biti instrument zaštite životne sredine, a ne pravno formalan proces za odobravanje projekata i mora se prvenstveno baviti procjenom uticaja na životnu sredinu. Zbog svega navedenog smatramo da planski dokument treba povući sa javne rasprave i obustaviti projekat izgradnje dvije mHE na Štitaričkoj rijeci u opštini Mojkovac”, ističu u ove tri NVO.

16 DOGAĐAJA

Za ovu i prošlu godinu Vlada je opredijelila 522 hiljade eura za podršku marketinškim aktivnostima u turizmu, od kojih je već podijeljeno 520,33 hiljade eura. Od tog iznosa, samo za manifestacije u Boki i Budvi, dodijeljeno je preko 100 hiljada eura podrške, odnosno 102.890 eura za 16 manifestacija.

Kako se navodi u izvještaju o realizaciji programa Ministarstva održivog razvoja i turizma i Nacionalne turističke organizacije (NTO), za razvoj inovativnih turističkih proizvoda koji obogaćuju turističku ponudu ukupna opredijeljena sredstva iznosila su 140 hiljada eura. Na javni poziv pristigao je 31 zahtjev, a među njima, podršku u iznosu od 3.200 eura dobio je Moric doo za uređenje staze – vidikovca u selu Klinci.

Za organizovanje manifestacija – oblast podrške za projekte čija ukupna predračunska vrijednost iznosi do 20.000 eura, bilo je opredijeljeno 35.490 eura.

Za projekte čija ukupna predračunska vrijednost iznosi do 100.000 eura, bilo je opredijeljeno 70 hiljada eura podrške.

Podrška za muzičke festivale čija ukupna predračunska vrijednost iznosi preko 100.000 eura, ukupno je iznosila 165 hiljada eura.