SAVJET ZA REGIONALNU SARADNJU

Savjet za regionalnu saradnju (RCC) saopstio je danas da je objavljen treci poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj turizma u iznosu 320.000 eura za finansiranje maksimalno sedam projekata iz regiona Zapadnog Balkana.

“Region godisnje posjeti oko 12 miliona ljudi, sto se odrazava na zaposlenost i prihode i zelimo da taj trend raste i siri se kako bi region iskoristio svoj puni potencijal kao turisticka destinacija”, rekla je voda projekta Savjeta za regionalnu saradnju za razvoj turizma Snjezana Derviskadic.

Dodala je da su tokom posljednje cetiri godine svih sest ekonomija Zapadnog Balkana izvijestile o povecanom broju dolazaka i nocenja stranih turista, ali ih vecina dolazi tokom ljeta.

“Treba da nastavimo da radimo na produzavanju turisticke sezone sa ljetnjih mjeseci na cijelu godinu, jer imamo mnogo toga da ponudimo i tokom proljeca, jeseni i zime”, dodala je Dervisevic.

Kako je precizirala, treci poziv za dostavljanje predloga projekata otvoren je za organe lokalne vlasti, nevladine i neprofitne organizacije sa Zapadnog Balkana.

“Poziv je usmjeren na dodatno unapredenje infrastrukture i poboljsanje kvaliteta usluga duz cetiri zajednicka regionalna puta kulturoloskog i avanturistickog turizma, i to Zapadni Balkan: Raskrsnica civilizacija, Put rimskih arheoloskih lokaliteta Ilirikum, Put balkanskih spomenika, kao i Via Dinarica sa svim njenim avanturistickim i kulturoloskim koridorima”, kazala je Derviskadic.

U segmentu avanturistickog turizma, RCC ce finansirati aktivnosti kojima se unapreduje protok posjetilaca, ukljucujuci digitalno i fizicko oznacavanje staza, aktivnosti koje razvijaju i promovisu nove tematske i inovativne avanturisticke staze, kao i aktivnosti koje lokalne pruzaoce usluga iz ruralnih podrucja ukljucuju u lanac vrijednosti sektora turizma.

Organizacija regionalnih festivala avanturistickog i turizma na otvorenom takode predstavlja aktivnost koja je prihvatljiva za finansiranje.

U oblasti kulturoloskog turizma, bespovratna finansijska sredstva se mogu koristiti za razvoj pripovedanja, interaktivnih i autenticnih sadrzaja na samom lokalitetu zanimljivih posjetiocima koji putuju regionalnim kulturoloskim putevima, kao i za poboljsanje protoka turista postavljanjem interpretativne i putokazne, kao i promotivne i digitalne signalizacije.

Rok za dostavljanje sazetaka projekata je 9. decembar.

Ovo je treci i posljednji poziv za dostavljanje predloga projekata u okviru tekuceg projekta Savjeta za regionalnu saradnju za razvoj turizma.

Do sada je, u okviru prva dva poziva, dodijeljeno ukupno 28 grantova.

MONSTAT SAOPSTIO

U Crnoj Gori u oktobru je u kolektivnom smjestaju boravilo 116,96 hiljada turista, 48,7 odsto vise nego u istom periodu prosle godine.

Iz Monstata je saopsteno da je broj ostvarenih nocenja od 312,98 hiljada visi 30,8 odsto nego u uporednom periodu.

“Od ukupnog broja nocenja u kolektivnom smjestaju, 88,3 odsto ostvarili su strani, a 11,7 odsto domaci turisti”, navodi se u saopstenju.

U prvih deset mjeseci ostvareno je 19 odsto vise dolazaka i 10,7 odsto vise nocenja turista nego u istom periodu prosle godine.

“U strukturi nocenja stranih turista, u oktobru su najvise nocenja ostvarili turisti iz Njemacke 17,4 odsto, Velike Britanije 10,1 odsto, Rusije deset odsto, Francuske 8,5 odsto, Izraela 5,4 odsto, Kine ukljucujuci Hong Kong 5,4 odsto, Srbije 4,3 odsto i Norveske tri odsto.

Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 35,9 odsto nocenja.

U strukturi nocenja po vrstama turistickih mjesta u oktobru je najvise nocenja ostvareno u primorskim mjestima 83,4 odsto, Glavnom gradu 9,9 odsto, planinskim mjestima 3,5 odsto i ostalim turistickim mjestima 3,2 odsto.

ZABLJAK

Na Zabljaku pocele pripreme za predstojecu zimsku turisticku sezonu. Skijaliste na Savinom kuku je spremno, a hotelijeri obavljaju sve neophodne pripreme. Zvanicni pocetak sezone zakazan je za 21. decembar.

“Uradili smo sve moguce servise i remonte na zicarama i ski liftovima, kompletno je pregledan svaki dio na vertikalnom transportu. Ove godine smo to uradili u saradnji sa Inovacionim centrom Masinskog fakulteta iz Beograda, upravo ljudi koji se bave tom problematikom zicara i ski liftova”, kazao je Milutin Tomic iz Ski centra Savin Kuk.

Krsto Cabarkapa, TVCG

VUJANOVIC U KINI

Bivsi predsjednik Crne Gore Filip Vujanovic porucio je na Internacionalnom forumu posvcenom multilateralizmu i odrzivom razvoju u Kini da sve zemlje potpisnice Pariskog sporazuma moraju zajedno raditi kako bi se smanjilo negativni uticaj klimatskih promjena. Naglasio je da su za jacanje ambicija i ubrzanje aktivnosti na sprovodenju Pariskog sporazuma potrebne hitne i snazne aktivnosti.

Kako je porucio govorom u kineskom Gvandzou, agenda UN za odrzivi razvoj 2030 i njeno implementiranje treba da obezbjedi covjecanstvo univerzalnih vrijednosti,Univerzalnih ljudskih prava, vladavine zakona i iskljucenja diskriminacije. Ali ova Agenda treba, da jednako, snazno doprinese zastiti zivotne sredine.

“U zdravoj zivotnoj sredini u drustvu jednakih prava i sanse za sve obezbjedjuje se kvalitetan zivot”, kazao je Vujanovic

On je podsjetio da vec gotovo tri decenije UN uporno i snazno promovisu potrebu sprecavanja klimatskih promjena.

” Vazan, ali ne i dovoljan, bio je Kjoto sporazum iz 1997 godine. Na njegovim temeljima usaglasen je Pariski sporazum koji je u UN 23. aprila 2016 potpisalo 171 drzava”, kazao je bivsi predsjednik Crne Gore.

“U ime Crne Gore,kao njen predsjednik, potpisao sam ga sa najvecom odgovorniscu. Skupstina Crne Gore ga je ratifovala a Vlada i svi subjekti drzave i drustva ga odgovorno sprovode. Odgovorno i efikasno postupile su brojne drzave dajuci puni doprinos potrebi zajednickog uspjeha”, podsjetio je Vujanovic.

Prema njegovim rijecima, Pariski sporazum o klimatskim promjenama, kao prekretnica i Agenda UN 2030 za odrzivi razvoj, pruzaju jedinstven globalni multilateralni okvir za suocavanje sa ozbiljnim izazovima krajnje negativnog utiecaja klimatskih promjena.

“Za jacanje ambicija i ubrzanje aktivnosti na sprovodenju Pariskog sporazuma potrebne su hitne i snazne aktivnosti. Mora se kontinuirano pojacavati sinergije izmedu Agende UN za odrzivi razvoj 2030 i Pariskog sporazuma da bi se sprijecio porast temperature vise od 1,5 stepeni C”, naveo je on.

Najveca obaveza i najveca odgovornost je na drzavama koje najvise ugrozavaju zivotnu sredinu.

” Na Kini koja je posveceno i efikasno pokazala da je znacajno unaprijedila kvalitet zivotne sredine za dobro svojih i gradjana covjecanstva. Takodje,na SAD,koja nakon Kine najvise ugrozava zivotnu sredinu. Zvanicna politika Amerike na prvom mjestu suprotstavlja se prihvacenim obavezama iz Pariskog sporazuma”, kazao je Vujanovic.

Dodao je da ovo ne smije da obeshrabri druge.

“Naprotiv, u ime interersa svojih gradana ali i covjecanstva sve drzave potpisnice Priskog sporazuma gledaju da ga odgovorno sprovode. Zavrsicu sa porukom da moramo da budemo zajedno da bi pojedinacno bili jaci”, porucio je bivsi predsjednik Crne Gore.

LOKALNE TO

U Herceg Novom trenutno boravi 58 odsto vise turista u odnosu na isti period prosle godine, dok je posjeta Tivtu bolja 18 odsto.

Prema podacima hercegnovske Turisticke organizacije (TO), u tom gradu odmara 2,07 hiljada turista, od cega je 1,61 hiljadu stranaca.

U domacinstvima je smjesteno 1,05 hiljada gostiju, a u hotelima 1,02 hiljade.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

Prema podacima TO Tivat, u tom gradu u svim vidovima smjestaja odmara 914 turista, od cega je 905 stranaca.

U privatnom smjestaju boravi 746 turista, a u hotelima njih 168.

SLUZBA ZASTITE

Sluzba zastite nacionalnog parka (NP) Skadarsko jezero uklonila je sedam mreza u mjestu Karuc, nakon prijave nevladine organizacija (NVO) Ozon da su u tom mjestu nezakonito postavljene mreze za izlov ribe.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kazali su da su nadzornici na toj lokaciji sinoc zatekli i izvukli sedam mreza.

“Sluzba zastite NP Skadarsko jezero reagovala je odmah nakon objave snimka NVO Ozon da se u mjestu Karuc nezakonito postavljaju mreze za izlov ribe, te iste u najkracem roku uklonila iz tog zasticenog prostora”, navodi se u saopstenju.

Iz NPCG zahvalili su NVO Ozon na prijavi nedozvoljenih radnji na Karucu.

Iz te kompanije apelovali su i pozvali sve NVO, savjesne gradane i ribolovce da u cilju pravovremenog sprjecavanja nezakonitih radnji u NP i sankcionisanja pocinilaca, bez odlaganja kontaktiraju Sluzbu zastite (067 342 944), direktora NP Skadarsko jezero (067 310 454) ili samu Upravu parkova na broj za prijave – 067 000 825.

Iz NPCG dodali su da se sve nelegalne aktivnosti mogu prijaviti, bez odlaganja, Upravi policije i inspektoru za slatkovodno ribarstvo, kako bi pocinioci bili sankcionisani.

CG I MEKSIKO

Drzavni sekretar Ministarstva odrzivog razvoja i turizma Damir Davidovic ugostio je danas ambasadora Meksika u Crnoj Gori Marka Antonija Garsiju Blanka, sa kojim je razmotreno unapredenje saradnje dviju zemalja u oblasti turizma.

Kako je saopsteno iz MORT-a, Garsija Blanko pohvalio je napredak koji Crna Gora biljezi u oblasti turizma iz godine u godinu, te istakao da, iako ekonomski razlicite zemlje, Crna Gora i Meksiko mogu da uspostave kvalitetnu stratesku saradnju i razmjenu u oblasti turizma.

“Ambasador je, takode, upoznao sa odrzavanjem sajma “Tianguis Turistico” u martu 2020. godine i naveo da je dobrodoslo predstavljanje Crne Gore. Kako je kazao, meksicki turisti percipiraju nasu zemlju kao egzoticnu i privlacnu destinaciju i postoji veliko interesovanje investitora za Crnu Goru”, navode u Ministarstvu.

Davidovic je upoznao ambasadora sa aktivnostima koje se sprovode u Crnoj Gori, kao i aktuelnim politikama i ciljevima u oblasti turizma, ocijenivsi da bi uspostavljanje saradnje sa dalekim trzistem Juzne Amerike imalo pozitivne efekte na sveukupan razvoj Crne Gore kao turisticke destinacije.

“On je takode najavio da ce biti preduzete sve neophodne aktivnosti za realizaciju promocije Crne Gore u Meksiku i istakao da od istog ocekuje konkretne rezultate”, dodaju u Ministarstvu odrzivog razvoja i turizma.

“Tianguis Turistico” u Meksiku je najvazniji dogadaj turistickog sektora u Juznoj Americi, na kom se okupljaju preduzetnici, hotelijeri, turisticki agenti, turoperatori i specijalizovani mediji turisticke privrede iz vise od 80 zemalja svijeta. Ocijenjen je kao profesionalan, dinamican i visoko produktivan dogadaj na medunarodnom nivou koji omogucava interakciju zainteresovanih strana. “Tianguis Turistico” 2020. godine bice odrzan u Jukatanu, u periodu od 20. do 22. marta.

VLADA

Ovogodisnja ljetnja turisticka sezona nadmasila je proslogodisnju rekordnu, i to za oko 11 odsto po broju turista, i za 7,3 odsto po broju nocenja, Informacija o kvalitativnim i kvantitativnim rezultatima ljetnje turisticke sezone koju je danas usvojila Vlada.

Vlada je usvojila Informaciju o kvalitativnim i kvantitativnim rezultatima ljetnje turisticke sezone 2019. godine koja ukazuje da je ovogodisnja ljetnja turisticka sezona nadmasila proslogodisnju rekordnu i to za 10,97 odsto po broju turista, i za 7,30 odsto po broju nocenja.

Poseban uspjeh predstavlja cinjenica da je rekordna posjecenost zabiljezena u predsezoni i postsezoni. U aprilu i maju je Crnu Goru posjetilo 25,7 odsto turista vise nego u predsezoni 2018, a u septembru i oktobru 20,2 odsto turista vise nego u postsezoni 2018. godine. Tokom prvih devet mjeseci ove godine nasu zemlju je posjetilo oko 7 odsto turista vise nego u cijeloj 2018. godini.

Na sjednici je zakljuceno da informacije o turistickim rezultatima ubuduce ukljucuju i predsezonu i postsezonu buduci da rezultati pokazuju smanjenje trenda sezonalnosti, odnosno cinjenicu da nasa zemlja postaje cjelogodisnja turisticka destinacija.

U Informaciji je navedeno da su prihodi Crne Gore od inostranih gostiju povecani u prvih devet mjeseci 2019. za 9,27 odsto u odnosu na prvih devet mjeseci 2018. Aerodromi Crne Gore su u istom razdoblju opsluzili 8 odsto vise putnika, dok je Nacionalne parkove posjetilo do 20. oktobra 2019. godine 32 odsto vise gostiju nego u istom periodu prethodne godine. Informacija sadrzi podatak da je rast prometa u planinskim opstinama u prvih devet mjeseci 2019. porastao je za 24,12 odsto u odnosu na prvih devet mjeseci 2018.

Vlada je na danasnjoj sjednici utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru koji je uskladen sa Predlogom zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, koji je Vlada prosle sedmice uputila u parlamentarnu proceduru.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom i srodnim pravima s Izvjestajem sa javne rasprave.

Utvrden je Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o osnovama obavjestajno bezbjednosnog sektora Crne Gore. Izmjene i dopune se odnose na usaglasavanje sa novom Uredbom o organizaciji i nacinu rada drzavne uprave, kojim je ukinuta Uprava za sprecavanje pranja novca i finansiranje terorizma.

Takode, imajuci u vidu da je Uredbom Uprava policije postala samostalan organ uprave, u cilju vece operativnosti u radu predvideno da direktor Uprave policije bude i clan Vijeca za nacionalnu bezbjednost. Osim navedenog, u skladu sa Zakonom o odbrani izmijenjen je naziv Odjeljenja za vojno obavjestajne i bezbjednosne poslove u organizacionu jedinicu Ministarstva odbrane koja vrsi vojno obavjestajne, kontraobavjestajne i bezbjednosne poslove, pa je stoga izvrseno terminolosko usaglasavanje.

Usvojena je Informacija o aktivnostima na realizaciji regionalnog projekta za uspostavljanje Medunarodnog instituta za odrzive tehnologije na prostoru Jugoistocne Evrope (SEEIIST) – ,,Hadronska kancer terapija i istrazivanje u oblasti biomedicine pomocu protona i tezih jona”. SEEIIST projekat, iniciran je polovinom 2017. godine i postao je vjerovatno najozbiljniji regionalni razvojni projekat, ne samo u oblastima nauke i zdravlja, vec i sa potencijalom da dodatno poveca konkurentnost regiona putem razvoja komplementarnih tehnologija, posebno u oblasti digitalizacije i zelene infrastrukture. Vrlo vazan korak za SEEIIST u 2019. godini bio je i uspostavljanje SEEIIST Asocijacije kao pravnog lica – neprofitnog privatnog lica, a u skladu sa svajcarskim zakonom. Kako je u raspravi istaknuto prva faza, koja se odnosi na koncept projekta je realizovana,a zahvaljujuci prvoj finansijskoj podrsci Evropske komisije u visini od milion eura zapoceta je druga faza. Clanovi Vladi su u diskusiji iskazali snaznu podrsku ovom projektu i naporima ministarke nauke Sanje Damjanovic.

Vlada je donijela vise odluka o izradi prostorno-planskih dokumenata

Odlukom o izmjeni Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana posebne namjene za Durmitorsko podrucje stvorice se uslovi da se preispita postojece plansko rjesenje, uz uvazavanje zakljucaka Zajednicke savjetodavne misije Centra za svjetsku bastinu i IUCN-a za dobro svjetske bastine Nacionalni park Durmitor, kako bi se doslo do planskog rjesenja koje ce se zasnivati na usmjerenom i kontrolisanom razvoju, koristeci na odrziv nacin prirodne, kulturne i stvorene potencijale ovog podrucja. U slopu ovakvog opredjeljenja, pored ostalog, na skijalistu Savin kuk neophodno je znacajno redukovanje broja i kapaciteta zicara i skijaskih staza, bez pretenzija ka masovnom skijalisnom turizmu.

Odluka o izradi Detaljnog urbanistickog plana ,,Lijeva obala Lima”, opstina Berane ce obezbijediti stvaranje preduslova za poboljsanje sadrzaja drustvenog standarda i komunalne infrastrukture, sto obuhvata i definisanje lokacije i uslova za izgradnju centra kulture, plan infrastrukturnog opremanja prostora, definisanje zelene i zastitne povrsine, kao i zone zastite rjecnog korita u zahvatu plana.

Osnovni cilj Odluke o izmjenama i dopuni Odluke o izradi Izmjena i dopuna Drzavne studije lokacije ,,Dio Sektora 27 i Sektor 28″ je iznalazenje novog urbanistickog rjesenja za prostor Krasica, posebno u dijelu faznosti realizacije plana i uskladivanja sa vazecom regulativom. Sastavni dio programskog zadatka je i urbana rekonstrukcija i sanacija prostora koji je dijelom izgraden, kao i ocuvanje javnog karaktera morskog dobra sa planiranim pristupima.

Odluka o donosenju Izmjena i dopuna Detaljnog urbanistickog plana ,,Industrijska zona KAP-a” u Podgorici usmjerena je ka povecanju vrijednosti industrijske proizvodnje u smislu visih faza prerade, uz optimizaciju industrijskih sistema kako bi se stvorili uslovi za obezbjedenje kratkorocne stabilnosti i dugorocne odrzivosti industrijske proizvodnje. Prilikom razmatranja Odluke naglaseno je da se na ovom prostoru ocekuje intenziviranje procesa strukturnog prilagodavanja i restrukturiranja industrijskog sektora u cilju formiranja efikasne strukture industrije i njenog prilagodavanja standardima kvaliteta u domenu zivotne sredine kao i u cilju podsticanja povecanja proizvodnje i razvoja odredenih oblasti industrije, privlacenja investicija i stvaranja povoljnijih uslova za razvoj odredenih podrucja.

Odlukom o donosenju Izmjena i dopuna Prostorno – urbanistickog plana Opstine Danilovgrad u dijelu generalne urbanisticke razrade Spuz obezbijedeni su uslovi za valorizaciju poljoprivrednog zemljista u svrhu izgradnje konjickog kluba u sklopu sportsko-rekreativnog kompleksa i stvoreni su uslovi za izgradnju objekta osnovne djelatnosti sa pratecim objektima i neophodnim sadrzajima.

Vlada je utvrdila i Nacrt lokalne studije lokacije ,,Glavaticici” opstina Kotor s Programom odrzavanja Javne rasprave, u trajanju od 30 radnih dana. Prema programskom zadatku, LSL treba obezbijedi uslove za razvoj turizma na ovom podrucju, uz postovanje principa uredenja, zastite i koriscenja prostora.

Donijet je Program izgradnje kolektorskih sistema i postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda. Ovim Programom, koji se donosi do 2022. godine i u direktnoj je vezi sa Planom upravljanja komunalnim otpadnim vodama u Crnoj Gori (2020-2035) kao krovnom dokumentu u ovoj oblasti, utvrdeni su operativni ciljeni: sanacija i zamjena dotrajalih segmenata sistema za sakupljanje otpadnih voda, prosirenje mreze sakupljanja otpadnih voda na podrucja bez adekvatnih usluga i obezbjedenje adekvatnog preciscavanja komunalnih otpadnih voda. Ovim dokumentom je predvidena realizacija projekata visegodisnjeg karaktera u ukupnom iznosu od oko 157 miliona eura, od cega ce se 96 miliona eura finansirati iz kredita, 38 miliona eura iz donacija, dok su ostalo interna sredstva (23 miliona eura, od cega je oko 9.8 miliona eura predvideno iz Kapitalnog Budzeta, dok je ostalo 13 miliona predvideno iz Budzeta jedinica lokalne samouprave).

BISER JADRANA

Poznato je da Bokokotorski zalid i grad Perast ostavljaju bez daha kako domace, tako i strane turiste.

Ljepotu ovog dijela nase obale pogledajte u video zapisu koji je objavljen na Jutjub kanalu Beautiful Montenegro.

IZ OZONA PORUCILI

Ekoloski pokret “Ozon” smatra da je potrebno oformiti medusektorku, multidisciplinarnu ekspertsku grupu, koja ce analizirati uskladenost Vladinih strateskih politika sa ocuvanjem, odnosno procjenom rizika za UNESCO zasticena podrucja u Crnoj Gori, koja je i planirana u okviru revizije postojeceg Menadzent plana.

“Imajuci u vidu kljucne razvojne Vladine strateske razvojne politike, koje su u pojedinim oblastima suprostavljene, pritisak masovnog turizma na prirodno i kulturno-istorijsko podrucje Kotora, narocito kada su kruzeri u pitanju, infrastrukturne projekte poput auto-puta ili plana razvoja skijalista, u kontekstu uticaja na Nacionalni park Durmitor i basen rijeke Tare, kao i globalne trendove kakve su klimatske promjene, vjerujemo da je od sustinskog znacaja spovesti i javne konsultacije sirom Crne Gore, kako bi se gradani upoznali sa ovom problematikom, jer se tako postuje garantovano pravo na ucesce u procesu donosenja odluka”, isticu u “Ozonu”.

Iz te NVO upozoravaju da bi nastavak nekontrolisanih opterecenja na podrucja svjetske bastine, uzrokovao nesagledive ekonomske stete, mnogo vece od prihoda od kruzing turizma i skijalista.

“Zabrinjuje da se recimo iz Nacionalnih parkova Crne Gore hvale povecanjem broja posjetilaca u NP ‘Durmitor’, umjesto da u prvi plan stave informisanje javnosti o broju jedinki ugrozenih vrsta, sto je ukoliko ima pozitivnih pomaka najbolji pokazatelj kvaliteta upravljanja. Isti slucaj je i sa evidencijom kruzer turista i statistickim manipulacijama oko uspjesnosti turisticke djelatnosti, dok javnost nema saznanja o uzorkovanju morske vode na mjestima gdje se iz tih ‘plutajucih gradova’, ispustaju otpadne vode, jer je to veoma vazno za zivi svijet u Jadranskom moru”, napominju u Ozonu.

Kako dodaju, u odredenim podrucjima sa UNESCO zastitom uvedena su organicenja broja posjetilaca, kako bi se opterecenja svela na prihvatljiva, shodno postojecoj infrastrukturi. Takode, u kontekstu broja smanjenja dana sa snijeznim padavinama, preporucuje se stratesko usmjeravanje ka odrzvom razvoju, gdje se sezonski prisutne privredne djelatnosti i lokalna ekonomija podsticu na prilagodavanje djelatnosti sa potrebama i trendovima, sto je nemoguce bez ozbiljnog pristupa i podrske krovnih donosilaca odluka.

“Nacionalno brendiranje Crne Gore kao ekoloske drzave ima ogroman razvojni potencijal, a UNESCO zasticena podrucja jesu velika prednost koja nas najbolje promovisu na globalnom nivou, naravno uz pretpostavku da se njima odrzivo i odgovorno upravlja, sto se ne smije dovoditi u pitanje”, zakljucuje se u saopstenju Ozona koje je potpisao Aleksandar Perovic.