VARTOLOMEJ PORUČIO

Vraćanje istanbulske Aja Sofije u džamiju izazvalo bi razdor, izjavio je vaseljenski patrijarh Vartolomej, prije presude turskog suda o zgradi koja je muzej od 1934. godine.

Predsjednik Turske Tajip Redžep Erdogan predložio je vraćanje Aja Sofije u džamiju. Ova bivša hrišćanska bogomolja nalazila se u srcu hrišćanske vizantijske i muslimanske osmanske imperije, a danas je jedan od najposjećenijih spomenika u zemlji.

Sud će 2. jula odlučiti o promjeni trenutnog statusa, koji osporava zakonitost pretvaranja Aja Sofije u muzej 1934. godine u prvim godinama moderne sekularne turske države, koju je osnovao Mustafa Kemal Ataturk, prenosi Rojters.

“Pretvaranje Aje Sofije u džamiju razočaraće milione hrišćana širom svijeta”, rekao je ekumenski patrijarh Vartolomej, duhovni poglavar oko 300 miliona pravoslavnih hrišćana.

Promjena statusa “razbiće ova dva svijeta” u vrijeme kada je čovječanstvu potrebno jedinstvo više nego ikad zbog pandemije Kovid-19, rekao je Vartolomej.

Međutim, razne grupe se godinama zalažu za pretvaranje Aje Sofije u džamiju i Erdogan, pobožni musliman, podržao je njihov poziv uoči lokalnih izbora prošle godine, podsjeća agencija.

NOVI JUŽNI VELS

U australijskoj državi Novi Južni Vels koale bi mogle izumrijeti do 2050. godine ukoliko vlada odmah ne interveniše kako bi zaštitila njih i njihovo stanište.

Čišćenje zemlje za poljoprivredu, urbani razvoj, rudarstvo i šumarstvo bili su najveći faktor fragmentacije i gubitka staništa za životinje u Novom Južnom Velsu, najmnogoljudnijoj državi u zemlji, tokom više desetljeća, piše Rojters.

Sezona požara koja je okončana početkom ove godine takođe je bila pogubna za životinje, uništavajući oko četvrtine njihovog staništa u cijeloj državi, a u nekim djelovima i do 81 odsto.

“Dokazi ne mogu biti jasniji”, navodi se u konačnom izvještaju istrage.

Izvještaj, koji je naručio višestranački parlamentarni odbor, daje 42 preporuke, uključujući hitan popis stanovništva, koji daje prioritet zaštiti životinje u planiranju urbanog razvoja i povećava sredstva za očuvanje.

13. PUT

Njemačka danas 13. put preuzima rotirajuće šestomjesečno predsjedavanje EU i tokom mandata njen prioritet će biti borba protiv pandemije koronavirusa, ekonomski i socijalni oporavak Evrope.

Njemačka vođenje Savjeta EU preuzima od Hrvatske, čiji je mandat takođe u najvećoj mjeri obilježila pandemija.

Njemačka će od 1. jula činiti takozvanu predsjedničku trojku EU sa Portugalom i Slovenijom, koji predsjedavanje preuzimaju u prvoj i drugoj polovini 2021.

Berlin, Lisabon i Ljubljana su još početkom 2019. postigli dogovor da tiješnje sarađuju na povezivanju i koordinaciji svojih rotirajućih mandata na čelu EU i usvojili zajednički program koji se odnosi na period od 1. jula 2020. do 31. decembra 2021.

U tom dokumentu, kao jedna od tačaka navodi se da će Savjet sa Visokim predstavnikom EU raditi na “nastavku procesa proširenja na Zapadnom Balkanu”.

NIJE ISPUNILA OBAVEZE

Evropska unija produžila je juče ekonomske sankcije Rusije za šest mjeseci zbog toga što nije ispunila svoje obaveze iz mirovnog sporazuma sa Ukrajinom.

Sankcije se odnose na ruski finansijski, energetski i odbrambeni sektor, kao i na robu koja može da se koristi i u civilne i vojne svrhe.

Sankcije su uvedene Rusiji 2014. godine, poslije pripajanja ukrajinskog Krimskog poluostrva, i vezuju se za poštovanje mirovnog sporazuma iz Minska 2015. godine.

“S obzirom na to da još nije postignuta potpuna realizacija sporazuma, lideri EU su donijeli političku odluku da produže ekonomske sankcije protiv Rusije”, navodi se u saopštenju Savjeta EU.

Sankcije su produžene do 31. januara. Ove mjere ograničavaju pristup ruskih banaka i kompanija tržištima kapitala u EU, zabranjuju sav uvoz, izvoz ili transfere odbrambene opreme i ograničava pristup Rusije nekoj “osjetljivoj” tehnologiji koja se koristi u proizvodnji nafte.

Više od 14.000 ljudi ubijeno je u sukobu ukrajinske vojske i separatista koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini.

POMPEO

Šef američke diplomatije Majk Pompeo upozorio je danas da bi ukidanje embarga na oružje Iranu bio Damoklov mač za stabilnost na Bliskom istoku.

“To bi moglo da ugrozi zemlje kao što su Rusija i Kina koje zavise od stabilnih cijena energije”, rekao je Pompeo tokom video sastanka Savjeta bezbjednosti UN.

SAD su nedavno ostalim članicama Savjeta bezbjednosti UN podijelile nacrt rezolucije prema kojem bi se neograničeno produžio embargo na oružje Iranu. Sadašnji embargo ističe 18. oktobra.

Rusija i Kina su već stavile do znanja da će se protiviti takvoj rezoluciji i da će uložiti veto.

Prema američkom nacrtu, svaka prodaja oružja Iranu bi bila zabranjena kao i izvoz iranskog oružja. Članice Savjeta bezbjednosti UN bi imale pravo da koriste silu kako bi se poštovao embargo.

U NJEMAČKOJ

Njemački istražitelji otkrili su mrežu od 30.000 pedofila nakon slučaja seksualnog zlostavljanja djece u Bergiš Gladbahu koji je prije nekoliko mjeseci šokirao Njemačku.

Sve je krenulo od jednog osumnjičenog na zapadu Njemačke, a došlo se do desetina hiljada ljudi koji snimaju i dijele dječiju pornografiju, na internetu ohrabruju i savjetuju jedni druge. Sada treba utvrditi njihov identitet, piše Dojče vele.

Istražitelji su naišli na tragove više od 30.000 osumnjičenih za posjedovanje i rasturanje dječije pornografije, ali i za direktno seksualno zlostavljanje djece, saopštio je u ponedjeljak Peter Bizenbah, pokrajinski ministar pravde u Sjevernoj-Rajni Vestfaliji.

Ovi ljudi u forumima i preko čet-programa otvoreno komuniciraju o zlostavljanju djece, podstiču jedni druge i dijele savjete, rekao je ministar.

“Naišli smo na močvaru”, rekao je Bizenbah.

Cilj je, kako je najavljeno, da se otkriju identiteti počinilaca zbog čega će Ministarstvo od jula formirati posebnu istražiteljsku grupu koja će otkrivati pedofile, ali i sajber-teroriste i hakere na internetu.

Nadležni tužilac je rekao da će se istražitelji najprije hitno baviti slučajevima gdje ima indicija da je seksualno zlostavljanje i dalje u toku, a onda i svima koji posjeduju i dijele dječiju pornografiju.

Prošle jeseni je policija u Bergiš Gladbahu na zapadu zemlje uhapsila jednog 43-godišnjaka koji je osumnjičen da je zlostavljao svoju ćerku još otkad je bila beba. Snimao je silovanja i dijelio snimke u zatvorenoj grupi osumnjičenih.

Policija u Kelnu je u vezi sa tim slučajem otkrila pedofilsku mrežu koja seže do Austrije i Švajcarske. Do sada je utvrđen identitet 70 osoba.

U maju je osuđen prvi među njima – jedan 27-godišnji vojnik. On je osuđen na deset godina zatvora, ali je najprije na neodređeno vrijeme zatvoren u psihijatrijskoj ustanovi.

Nedavno su Njemačku potresli i drugi slučajevi seksualnog zlostavljanja djece, poput snimanja silovanja u jednoj vikendici u Minsteru. Ili slučaj u Lidgeu, takođe na zapadu zemlje, gdje su dvojica muškaraca u jednom kampu godinama zlostavljali ukupno 32 djeteta.

NETANJAHU PORUČIO

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao da je spreman da pregovara sa Palestincima o miru.

Netanijahu je ujedno apelovao na njih da “ne propuste još jednu deceniju u pokušaju da unište Izrael”.

“Izrael je spreman za pregovore, ja sam spreman za pregovore i vjerujem da se mnoge arapske zemlje nadaju da ćemo ući u takve pregovore sa Palestincima”, rekao je Netanjahu na videu emitovanom jutros na virtuelnom samitu koji je organizovala grupa “Hrišćani ujedinjeni za Izrael”.

Govoreći o namjeri da se uspostavi suverenitet Izraela nad djelovima Zapadne obale Netanjahu je ocijenio da se time “neće umanjiti šanse za mir već će to doprinijeti miru”.

“Vizija predsjednika SAD (Donalda Trampa) konačno donosi kraj iluziji o rješenju (po modelu) dvije države i poziva na realistično rješenje dvije države”, rekao je Netanjahu učesnicima konferencije, ocijenivši da bi Palestinci trebalo da podržavaju Trampov stav o miru, prenosi B92.

Zvanična debata o aneksiji počeće u izraelskom parlamentu 1. jula, navode izraelski mediji.

Netanjahu je obećao da će anektirati stratešku dolinu Jordan i sva jevrejska naselja, što čini oko 30 odsto Zapadne obale, u skladu sa Trampovim bliskoistočnim planom predstavljenim u januaru.

ZBOG BEZBJEDNOSTI

Indija je danas zabranila 59 aplikacija povezanih sa Kinom, rekavši da njihove aktivnosti ugrožavaju suverenitet, odbranu i bezbjednost zemlje.

Odluka Indije dolazi nakon što su njene trupe učestvovale u sukobima sa kineskom vojskom na Himalajima koji su počeli prošlog mjeseca i u kojima je 20 indijskih vojnika poginulo u sukobu 15. juna.

Vlada Indije je objavila da je zabranila aplikacije među kojima su “TikTok”, “UC browser”, “WeChat” i “Bigo Live”, kao i platforme za elektronsku trgovinu “Club Factory” i “Shein” koje se koriste preko mobilnih i drugih uređaja koji mogu da se povežu na internet.

U saopštenju je Vlada izrazila zabrinutost zbog sigurnosti podataka i čuvanja privatnosti oko 1,3 milijarde Indijaca i navela da se time može ugroziti suverenitet i bezbjednost zemlje.

“Ministarstvo informacionih tehnologija primilo je mnoge pritužbe iz različitih izvora, uključujući nekoliko izvještaja o zlopotrebi nekih mobilnih aplikacija dostupnih za “Android” i “iOS” platforme za krađu i neovlašćeno prenošenje podataka korisnika na servere sa lokacijama van Indije”, navodi se u saopštenju.

Na kraju saopštenja se kaže da je ovo “pitanje veoma duboke i neposredne zabrinutosti koja zahtjeva hitne mjere”.

EU I VELIKA BRITANIJA

Evropska unija i Velika Britanija započinju intenzivne pregovore o budućim odnosima, koji će trajati pet sedmica, a London želi ubrzati cijeli taj proces.

Novi krug pregovora u Briselu održaće se licem u lice prvi put od izbijanja koronavirusa u kombinaciji s tvrdim stajalištima s obje strane i slabim napretkom u pregovorima.

Sastanci će se odvijati svake sedmice na relaciji Brisel – London u julu i krajem avgusta.

Britanski pregovarač David Frost postaje savjetnik za nacionalnu sigurnost premijera Borisa Džonsona.

Neki kritičari tvrde da bi to moglo ugroziti britanski fokus na pregovore, ali britanski portparol insistira da nova Frostova titula ne znači distrakciju od razgovora koje vodi s evropskim kolegom, Mišelom Barnierom.

“David ostaje glavni pregovarač s EU sve dok se ne postigne dogovor ili okončaju pregovori”, rekao je zvaničnik.

To ostaje njegov glavni prioritet. Dali smo do znanja da ni u kojem slučaju ne želimo da se ovi pregovori vode na jesen.

Nadaju se da će intenzivne rasprave dovesti do rezultata nakon što je na prijašnjim razgovorima, većinom putem videoveze, malo toga postignuto.

Džonson je u subotu rekao da će Britanija prihvatiti posljedice nepostizanja dogovora ako se ne pronađe zajednički jezik.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, čija vlada ove sedmice preuzima predsjedanje Vijećem EU-a, takođe je zaoštrila svoju retoriku pitajući se želi li London uopšte dogovor.

“Naravno da bi bilo u interesu Velike Britanije i svih članica EU-a da se postigne uredno povlačenje”, rekla je Merkel za “Süddeutsche Zeitung”.

“No to podrazumijeva želju s obje strane”, dodala je.

Britanija je napustila EU 30. januara, a prelazno razdoblje nakon Bregzita u kojem još uživa koristi od članstva u EU, završava 31. decembra.

Njihovi odnosi bi se bez sporazuma mogli temeljiti na minimalnim standardima koje je postavila Svjetska trgovinska organizacija (WTO) s visokim carinama i ozbiljnim remećenjima u poslovanju.

POVEĆANA NAPETOST

Iran je izdao nalog za hapšenje predsjednika SAD Donalda Trampa i još 30 osoba zbog sumnje da su umiješani u napad na iranskog generala u Bagdadu, izjavio je u danas tužilac u Teheranu Ali Alkasimer.

Iran je zatražio pomoć Interpola za hapšenje osumnjičenih, ali Interpol to nije komentarisao.

Iako američki predsjednik nije u opasnosti da zaista bude uhapšen, optužba je povećala napetost između Irana i SAD.

Tužilac je rekao da se Tramp i ostali osumnjičeni terete za umiješanost u napad u kojem je 3. januara ubijen general Kasem Solejmani u Bagdadu.

Optuženi su za ubistvo i terorizam, rekao je Alkasimer, javila je agencija ISNA.

Identitet optuženih se ne navodi, osim američkog predsjednika, a tužilac je rekao da će Teheran nastaviti da ga sudski goni i po isteku predsjedničkog mandata.

U američkom napadu dronom kod bagdadskog aerodroma ubijeni su Solejmani, zamjenik komandanta iračkih milicija koje podržava Iran i još pet osoba.

Iran je uzvratio napadom balističkim raketama na američke snage u Iraku.