ZAVRŠEN 1953. PRIMIRJEM

Sjeverna i Južna Koreja će svaka sa svoje strane granice sjutra obilježiti 70. godišnjicu izbijanja Korejskog rata.

Rat, u kojem su poginuli i ranjeni milioni ljudi, počeo napadom sjevernokorejskih trupa na Republiku Koreju (Južnu Koreju) 1950. godine.

Završen je 1953. primirjem, a ne mirovnim sporazumom, što je ostavilo Korejsko poluostrvo tehnički i dalje u ratu.

Demilitarizovana zona na granici dvije Koreje uspostavljena je po završetku Korejskog rata.

Neprijateljstva na Korejskom poluostrvu porasla su naglo prošle nedjelje kada je Sjeverna Koreja digla u vazduh međukorejsku kancelariju za vezu na svojoj teritoriji, iz bijesa što Južna Koreja šalje letke protiv nje.

Sjeverna Koreja je tada saopštila da će odgovoriti na slanje letaka, upućivanjem svojih poruka i preduzimanjem drugih koraka vezano za dogovor iz 2018. o stišavanju tenzija na granici.

DIREKTIVA EU

Vlada Njemačke je danas odlučila da zabrani prodaju plastičnih slamki za jednokratnu upotrebu, štapića za uši i posuda za hranu.

Berlin time sprovodi direktivu Evropske unije za smanjenje količine plastičnog otpada koji zagađuje životnu sredinu.

Vlada je danas pristala da do 3. jula iduće, 2021. godine, prestane prodaja plastike, uključujući pribor za jelo za jednokratnu upotrebu, štapiće za miješanje pića i držače luft-balona, kao i šolja i kutija od polistirena.

Ministarka za zaštitu životne sredine Svenja Šulce je rekla da je to dio napora da se svi odviknu od “kulture bacanja”.

Oko 20 odsto smeća u parkovima i na drugim javnim mjestima čini plastika za jednokratnu upotrebu, uglavnom od polistirena.

Potrebne su decenije da se plastika raspadne, ali se pretvara u mikroskopski sitne čestice koje su nađene u tijelima riba, ptica i drugih životinja.

Polistiren je jedan od najviše korišćenih plastičnih materijala: godišnje se proizvodi u nekoliko milijardi kilograma. Korsiti se za ambalažu za pakovanje, boce, poklopce i pribor za jelo za jednokratnu upotrebu.

UMIJEŠANO 11 OSOBA

Policija u Maroku uhapsila je 11 osoba zbog umiješanosti u ilegalne abortuse na jednoj klinici u Marakešu.

Kako je danas saopštila policija, uhapšeni su 77-godišnji ljekar, koji je vlasnik klinike, četiri medicinske sestre i šest pacijentkinja.

Među uhapšenima je jedna 17-godišnjakinja pacijentkinja.

Vlasti su otvorile istragu na osnovu žalbi na rad klinike na kojoj se navodno ilegalno obavljaju ove intervencije.

Za namjerni prekid trudnoće u Maroku je zaprijećena kazna do dvije godine zatvora za ženu koja se odlučuje na intervenciju a za osobe koje obavljaju abortus do pet godina zatvora.

Od 2015. se vodi debata o ublažavanju ovog zakona zbog stotina abortusa koji se dnevno ilegalno sprovode u Maroku. 

STIŠAVAJU SE TENZIJE

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un suspendovao je vojne planove protiv Južne Koreje, javila je danas agencija KCNA.

Kako navodi zvanična sjevernokorejska agencija, Kim je predsjedavao sastanku vojnog komiteta na kojem su “obustavljeni planovi vojnih akcija protiv Juga”.

KCNA ne navodi dodatna objašnjenja vezano za promjenu strategije.

Neprijateljstva na Korejskom poluostrvu porasla su naglo prošle nedjelje kada je Sjeverna Koreja digla u vazduh međukorejsku kancelariju za vezu na svojoj teritoriji, iz bijesa što Južna Koreja šalje letke protiv nje.

Sjeverna Koreja je tada saopštila da će odgovoriti na slanje letaka, upućivanjem svojih poruka i preduzimanjem drugih koraka vezano za dogovor iz 2018. o stišavanju tenzija na granici.

AUSTRIJSKI PREDSJEDNIK

Austrijski predsjednik Aleksandar Van der Belen neko je kome vožnja javnim prijevozom nije strana. Tu je praksu nastavio i za vrijeme pandemije Kovida-19, čemu svjedoči i fotografija koju je objavio prošle sedmice na svom fejsbuk nalogu.

“Na putu s Wiener Linien (bečkim tramvajem) u posjeti Complexity Science Hubu Vienna u Beču”, stoji na službenoj Facebook stranici Van der Belena uz fotografiju, u objavi od 16. juna.

Možda još i važnije od toga da se vozi javnim prijevozom i tako štedi novce svojih poreznih obveznika, austrijski predsjednik pritom nosi masku. Na taj način, smanjuje rizik da se zarazi od drugih, ali i da sam zarazi druge u slučaju da je pozitivan na koronavirus, a da to i ne zna. Naravno, time daje i pozitivan primjer svojim sugrađanima.

U RUSIJI PARADA POBJEDE

U Moskvi je održana Parada pobjede u čast 75. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata. Svečanosti su prisustvovali lideri 13 država.

Crvenim trgom je marširalo 15.000 vojnika, među kojima su i paradne jedinice iz Srbije, Jermenije, Bjelorusije, Uzbekistana, Indije…

Na paradi je bio i rekordan broj vojne tehnike — 234 jedinice, 80 aviona i helikoptera.

Uoči početka parade predsjednik Rusije Vladimir Putin je pozdravio čelnike drugih država.

Zbog pandemije virusa korona, parada je pomjerena sa 9. maja na 24. jun. Datum nije slučajno izabran — upravo na današnji dan održana je prva Parada pobjede 1945. godine.

Putin je čestitao građanima Rusije 75. godišnjicu pobjede u Drugom svjetskom ratu uz poruku da je sovjetski narod ponio najveći teret rata i slomio nacizam i da je dužnost svih da tu istinu čuvaju.

“To je prava istina, ničim zamućena. Nju treba da prenosimo svojim unucima i praunicima. Današnja parada je u čast te istine. Dužni smo da čuvamo i štitimo istinu o Velikom otadžbinskom ratu”, poručio je predsjednik Rusije, dodavši da se ne može ni zamisliti šta bi se desilo sa svijetom da u njegovu odbranu nije stala Crvena armija.

TVITER SAKRIO OBJAVU

Tviter je stavio upozorenje na tvit predsjednika SAD Donalda Trampa u kojem je zaprijetio demonstrantima u prijestonici Vašingtonu upotrebom “ozbiljne sile”, što krši politiku kompanije protiv nasilja.

“Nikada neće postojati ‘autonomna zona’ u Vašingtonu, sve dok sam ja vaš predsjednik. Ako pokušaju, dočekaće ih ozbiljna sila”, napisao je Tramp.

Kompanija je saopštila da je sakrila Trampov tvit jer postoji prijetnja nanošenje štete grupi koja se može identifikovati.

Demonstranti protiv rasizma u ponedjeljak su proglasili autonomnu zonu Crne kuće, u blizini Bijele kuće ispred crkve Svetog Džona.

“Ova objava krši pravila Tvitera jer poziva na nasilničko ponašanje. Međutim, smatramo da bi moglo da bude u interesu javnosti da se vidi, pa će ostati dostupna na Tviteru”, piše u objašnjenju obilježja.

SNAŽAN UTICAJ PANDEMIJE

Konsultantsko-revizorska kompanija Dilojt obavila je istraživanje pod nazivom “Budućnost prihoda prodaje u automobilskoj industriji”. Istraživanje je pokazalo da je pandemija koronavirusa snažno uticala na automobilsku industriju koja je, kako se navodi, pred slomom.

Dilojt je saopštio da se auto-industrija i prije pandemije suočavala s velikim izazovima i dalekosežnim posljedicama za tradicionalna automobilska preduzeća.

“Očekuje se dodatan pad profitabilnosti pa će proizvođači morati da se nose s bržim i ozbiljnijim posljedicama pandemije, posebno ako u obzir uzmemo ogroman pad prodaje kojem trenutno svjedočimo”, rekao je partner u Dilojtovom odjeljenju poslovnog savjetovanja i rukovoditelj hrvatskog kabineta Zlatko Bazianec.

Dilojt smatra da je Kina trenutno najvažnije prodajno tržište i da će se njena dominacija povećati zbog mirovanja najvećih evropskih tržišta, prenosi Index.

Prema istraživanju, postoji očigledna razlika između tradicionalnih tržišta i Kine budući da su kineski potrošači spremniji da prihvate alternativne pogonske sklopove nego evropski ili američki kupci.

Prema procjenama, relativno uskoro će u Kini 80 odsto svih novih registrovanih vozila biti u potpunosti električna, hibridna ili vozila s gorivim ćelijama, a između 31 i 35 odsto u Evropi i SAD.

Sektor usluga nakon prodaje, uglavnom ovlašćeni servisi i prodaja zamjenskih delova, iskusiće posebno naglašen pad u prodaji budući da električna vozila iziskuju manje održavanja. Takođe, sistemi za pomoć vozačima najnovije generacije smanjuju vjerovatnoću nesreća, kažu u Dilojtu .

Procjenjuju da će postprodajni prihodi proizvođača do 2035. godine pasti za 10 odsto, uprkos porastu globalnog voznog parka za 50 odsto.

“Očekuje se da će evropski distributeri, koji su se s problemima u pogledu profitabilnosti suočili i prije pandemije koronavirusa, biti u najnepovoljnijem položaju u razdoblju nakon krize. Njihovo spašavanje neće biti jednostavan zadatak”, kažu u Dilojtu.

NASTAVLJENE TENZIJE

Južnokorejski aktivisti poslali su noćas hiljade letaka preko granice sa Sjevernom Korejom, a taj potez će, kako se očekuje, doprinijeti porastu tenzija na granici dvije Koreje.

Aktivista Park Sang-hak rekao je da je njegova grupa preko granice poslala 20 balona sa 500.000 letaka, 2.000 novčanica od jednog dolara i knjiga malog formata o Sjevernoj Koreji.

Park je poreklom sa Sjevera, ali je prebjegao u Južnu Koreju. Kako objašnjava, leci su borba za pravdu i oslobođenje Sjevernokorejaca.

On je osudio “varvarsku” vladavinu sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una, za koga kaže da je “zlo”.

Neprijateljstva na Korejskom poluostrvu porasla su naglo prošle nedjelje kada je Sjeverna Koreja digla u vazduh međukorejsku kancelariju za vezu na svojoj teritoriji, iz bijesa što Južna Koreja šalje letke protiv nje.

Sjeverna Koreja je na slanje letaka, odgovorila i postavljanjem oko 20 propagandnih zvučnika u regijama duž međukorejske granice, što je oko polovina broja zvučnika uklonjenih u sklopu sporazuma iz 2018. s Južnom Korejom, rekao je u utorak vojni izvor iz Seula.

Sjever je prvi put u nedjelju ponovo počeo da instalira zvučnike unutar Demilitarizovane zone koja je razdvojila dvije Koreje, a što je posljednja u nizu akcija koje su pojačale napetosti na Korejskom poluostrvu.

Očekuje se da će Sjever instalirati više zvučnika, jer ih je prethodno bilo 40, navodi južnokorejska novinska agencija Yonhap.

Pjongjang će, kako se očekuje, nastaviti emitovanje poruka protiv Seula putem zvučnika.

Južna Koreja analizira kako da odgovori na očigledan pritisak.

Ministarstvo obrane Južne Koreje saopštilo je u ponedjeljak da pomno nadgleda poteze Sjevera, dodajući da je vojska “u potpunosti spremna da odmah reaguje na različite mogućnosti”.

TRAMP ODLUČIO

Predsjednik SAD Donald Tramp odlučio je da suzbije imigraciju i obustavi izdavanje viza radnicima i studentima iz inostranstva, uz opravdanje da je potrebno zaštititi Amerikance koji zbog pandemije ostaju bez posla.

Do kraja godine se neće izdavati radne H-1B vize, kao i studentske J-1 vize, a zabrana važi i za L-1 vize koje se izdaju menadžerima multinacionalnih korporacija, piše Glas Amerike.

Zabrana se odnosi i na H-2B vize koje su se izdavale za privremene poslove. Te vize će i dalje moći da dobiju poljoprivrednici, zdravstveni radnici, oni koji rade u industriji hrane, čuvaju djecu ili pomažu starijima.

Zabrana će se odnositi i na tražioce azila kojima će, dok čekaju odluku o azilu, biti zabranjeno da rade godinu dana. To se ne odnosi na one koji već žive u SAD.

Bijela kuća ovu odluku pravda time da je neophodno zaštititi radnike u SAD koji gube poslove usljed pandemije, a radnici iz inostranstva bi mogli da popune 525.000 radnih mjesta.

Više od 45,5 miliona Amerikanaca je tražilo pomoć za nezaposlene od sredine marta, što čini četvrtinu radno sposobnog stanovništva. Ipak, broj onih koji primaju državnu pomoć se smanjuje, jer su se mnogi vratili na posao.

Trampovi kritičari, međutim, kažu da predsjednik koristi ovu situaciju kako bi ostvario svoje obećanje i smanjio imigraciju u SAD.

Velike poslovne korporacije i manje tehnološke kompanije, kao i Američka trgovinska komora, usprotivili su se zamrzavanju viza i kažu da su mnogi radnici iz inostranstva ključni za obavljanje određenih poslova, te da bi njihovo odsustvo moglo da uspori ekonomski oporavak poslije pandemije.

Nedavno istraživanje javnog mnjenja koje su sproveli Vašington post i Univerzitet u Merilendu pokazalo je da 65 odsto Amerikanaca podržava zamrzavanje programa za imigrante tokom pandemije korona virusa. Među njima, u većoj meri to podržavaju republikanci, u manjoj demokrate, piše Glas Amerike.