SAVJET ZA LJUDSKA PRAVA UN

Savjet za ljudska prava Ujedinjenih nacija jednoglasno je danas usvojio rezoluciju u kojoj se osuđuje sistemski rasizam i policijsko nasilje, poslije duge rasprave i povlačenja dijela teksta koji se odnosi na Sjedinjene Američke Države.

Rezoluciju su predložile afričke zemlje koje su tražile hitan sastanak povodom smrti Džordža Flojda koja je izazvala masovne proteste protiv rasizma širom svijeta.

U prvobitnoj verziji se zahtijevalo formiranje nezavisne međunarodne istražne komisije, dok se u novoj verziji samo traži od visoke komesarke UN za ljudska prava da “ustanovi činjenice i okolnosti vezane za sistemski rasizam, navodna kršenja međunarodnog prava po pitanju ljudskih prava i loše postupanje sa Afrikancima i osobama afričkog porijekla”.

Međutim, tekst je razvodnjen i više nije usmjeren protiv SAD-a, što su kritikovale nevladine organizacije optužujući Vašington da je izvršio pritisak.

Rezolucija zahtijeva izvještaj koji će napisati kancelarija šefa UN za ljudska prava i spoljni eksperti.

U odobrenom tekstu se traži od visoke komesarke UN za ljudska prava Mišel Bačele da ispita odgovore vlade na mirne antirasističke proteste i da podnese izvještaj o tome već u junu 2021. godine.

Prije početka debate, 20-tak visokih zvaničnika UN afričkog porijekla potpisalo je deklaraciju u kojoj se navodi da “prosta osuda rasističkog izražavanja i rasističkih djela nije dovoljna”.

Afričke zemlje koje su to pitanje pokrenule u Savjetu za ljudska prava insistirale su na važnosti trenutka, navodeći izuzetnu priliku da se obrati pažnja na decenijsku rasnu diskriminaciju u Sjedinjenim Državama.

Jedan od ključnih saveznika SAD predložio je da se u rezoluciji ne naglašavaju posebno Sjedinjene Države jer bi to skrenulo pažnju da je rasizam globalni problem.

“Trebalo bi nam više vremena za raspravu i usaglašavanje teksta rezolucije”, rekao je njemački ambasador Mihael Frajher fon Ungern-Šternberg.

“Rasizam je globalni problem. Borba protiv rasizma trebalo bi da nas ujedini, a ne da nas dijeli. Zato smo protiv izdvajanja jedne države”, rekao je on.

Izaslanik Venecuele, čija se vlada pod predsjednikom Nikolasom Madurom sukobljava sa Sjedinjenim Državama, izrazio je salvu uvreda na račun Vašingtona.

“Grozno ubistvo Džordža Flojda ogolilo je sistemski rasizam i fašističku supermaciju jenkijevskog imperijalizma”, rekao je ambasador Horhe Valero.

Američka misija u Ženevi nije komentarisala rezoluciju.

Trampova administracija se povukla 2018. godine iz Savjeta za ljudska prava UN, zbog navodnih predrasuda Savjeta prema Izraelu i prihvatanje autokratskih režima za članove.

REKORDNI NIVO

Britanska maloprodaja u maju se oporavila snažnije nego što se očekivalo, jer je zemlja postepeno ublažila mjere ograničenja, dok je javni dug dostigao rekordno visok nivo sa udjelom od preko 100 odsto u bruto domaćem proizvodu (BDP).

Promet na malo skočio je u maju 12 odsto nakon istorijskog pada od 18 odsto u aprilu, pokazali su danas objavljeni zvanični podaci Nacionalne kancelarije za statistiku (ONS), prenosi Tanjug.

Uprkos tolikom rastu, majski promet u maloprodaji je 13,1 odsto manji nego u istom mjesecu prošle godine.

Guverner Bank of England (BoE), Andrew Bailey, saopštio je u četvrtak da će privredni pad u prvoj polovini ove godine biti znatno manji nego što je centralna banka strahovala prošlog mjeseca, ali da nema garancije za snažan oporavak, te da će stopa nezaposlenosti porasti.

Britanija je zatvorila trgovine neprehrambene robe krajem marta, a samo mali broj njih je ponovo otvoren u maju. Ostalim prodavnicama u Engleskoj je tek 15. juna dozvoljeno ponovno otvaranje, uz mjere socijalne distance.

Prodaja u neprehrambenim prodavnicama porasla je 24 odsto u maju na mjesečnom nivou, ali je i dalje manja 42 odsto u odnosu na godinu ranije. Najteže su pogođene radnje sa odjećom, gdje je međugodišnja prodaja manja preko 60 odsto.

Istovremeno, prodaja goriva je skočila 49 odsto, dok je promet u elektronskoj trgovini porastao na trećinu ukupne potrošnje, što je novi rekord.

Podaci ONS-a takođe pokazuju veliki rast britanskog javnog duga, što je rezultat ogromnog povećanja potrošnje, uglavnom na program očuvanja radnih mjesta po kojem država isplaćuje 80 odsto zarade privremeno otpuštenim radnicima.

Neto zaduživanje javnog sektora dostiglo je u maju 55,2 milijarde GBP, odnosno 68,7 milijardi USD. To je devet puta više od deficita u istom mjesecu prošle godine.

Javni dug je prešao nivo od 100 odsto ukupne ekonomske proizvodnje prvi put od 1963. godine, kada je Britanija još otplaćivala troškove Drugog svjetskog rata, a što je odraz rekordnog pada privrede u aprilu.

U aprilu i maju, zaduživanje britanske Vlade je iznosilo 103,7 milijardi GBP i bilo je 87 milijardi GBP više nego u istom periodu prošle godine.

ZAVRŠAVA SE HRVATSKO PRESJEDAVANJE

Lideri Evropske unije (EU) na video konferenciji razgovaraju o zajedničkom sedmogodišnjem budžetu i fondu za oporavak nakon pandemije COVID-19.

Uoči virtuelnog sastanka, koji je ujedno posljednji tokom hrvatskog predsjedavanja Savjetom EU, premijer Andrej Plenkovć kazao je da danas konačnog dogovora o budžetu neće biti.

“Identifikovaćemo pozicije pojedinih zemalja, postoji nekoliko tzv. škrtih zemalja sa kojima moramo razgovarati koji su uslovi. Smatram da je većina vrlo sklona predlogu Evropke komisije (EK) jer on pokazuje da EU stoji uz građane u svim državama članicama nakon ove kirze bez presedana”, naglasio je Plenković.

Poručuje i da vjeruje da će već početkom njemačkog predsjedavanja da krenu dogovori, koje je važno postići što prije, kako bi „sve moglo da bude u funkciji početkom januara 2021.“

Rezimirajući aktivnosti hrvatskog predsejdavanja, Plenković je kazao da su ostvareni brojni cilejvi, uprkos nikada viđenim okolnostima u posljednjih 70 godina.

“Pandemija je iz korijena promijenila način funkcionisanja, uprkos tome ostvarlili smo brojne ciljeve: uređeni Bregzit u januaru, usvojen je mandat za pregovore o novim odnosima sa Ujedinjenim Kraljevstvom”, kaže Plenković, uz podsjećanje da je u martu, zahvaljujuci hrvatskoj incijativi promjenjena blokada procesa prosirenja i stava tri velike zemlje Francuske, Holandije i Danske i postignut dogovor o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Takođe na našu inicijativu, održan je i Zagrbački samit i pružena ruka saradnje prema našim susjedima, paket ekonomske pomoći i paket prema suzbijanju padnmije Kovid 19”, kazao je Plenković.

On je podsjetio i na održavanje jučerašnjeg sastanka Istočnog partlerstva sa šest zemalja jugoistične Evrope.

U kontekstu korona krize, Plenović je ocijenio da Unija zna i može na kvalitetan nacin reagovati brzo.

“Hrvatska je pokrenula mehanizme hitnog djelovanja kraijem januara, održala brojne koferencije, usvojili pakete koji se odnose na investicije u kontekstu korone, promijenili smo budžet za 2020. i pored toga pokrenuli instrument SURE i u intenzivnim razgovorima doprinijeli planu privrednog oporavka”, zaključuje Plenković.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela

MOŽE LI NASLIJEDITI BRATA?

U utorak je Sjeverna Koreja raznijela zgradu koju je koristila za razgovore s Južnom Korejom, a uništavanje je naredila Kim Jo Džong, sestra Kim Jong Una. Ona se ranije postavila kao lider pregovara između dvije Koreje aplaudirajući sportistima iz dvije države koji su marširali pod zajedničkom zastavom, a sada je očigledno stvar preuzela u svoje ruke.

Sestra trenutnog lidera Sjeverne Koreje je u decembru 2018. godine napravila svoj prvi korak u postizanju političke moći nakon što je postala prva iz svoje porodice koja je nakon Korejskog rata kročila na južnu polovinu Korejskog poluostrva, piše Klix.ba.

Noć prije toga ona je došla na ceremoniju otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pjongjangu, sjedila je pored južnokorejskog lidera Moon Jae-ina i gledala stotine atletičara kako marširaju pod zastavom ujedinjene Koreje.

Vidjeti je zajedno sa sjevernokorejskim liderom je značajna stvar, međutim odlazak u Plavu kuću, predsjedničku rezidenciju u Južnoj Koreji, je mnogo značajnija stvar. S obzirom na to da je jedini član sjevernokorejske vladajuće porodice koji je ušao u dvoranu njihovog ljutog neprijatelja, bio je to istorijski momenat.

Time je dokazala da je savršena predstavnica svoje zemlje, urbanog razmišljanja, osim što je napravila prvi korak za kasniji susret njenog brata i Muna, ova posjeta je pripremila scenu za nešto drugo, prenosi CNN.

Razvoj toga je postao jasan tek u posljednjih nekoliko dana, a ona se istakla kao najbitnija osoba kada je riječ o odnosima dvije Koreja.

Propagandni baloni, leci i drugi materijali protiv vođstva Pjongjanga koji su ponovo osvanuli na granici naljutili su drugu najbitniju osobu u Sjevernoj Koreji Kim Jo Džong.

Ona je ovaj čin ocijenila kao kršenje sporazuma između Sjeverne i Južne Koreje koji je postignut nakon njenog istorijskog putovanja, zbog čega je u utorak naredila da se digne u vazduh zgrada koja je služila za razgovore dvije Koreje.

Zgrada je u potpunosti uništena iako nije bilo žrtava, a naredbom je Kim željela da natjera Muna, kako je kazala, da “skupo plati za svoje zločine”.

Kancelarija u Kaesongu, koja je dugo bila simbol krhkih odnosa dve Koreje, zatvorena he 2016. godine nakon uzburkanih tenzija, ali je ponovo uspostavljena 2018. kada su pokrenuti mirovni pregovori.

OPTUŽIO GA ZA IZDAJU

Šef američke diplomatije Majk Pompeo osudio je “laži” Džona Boltona, bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost čija knjiga usmjerena protiv predsjednika SAD Donalda Trampa izlazi naredne nedjelje.

“Tužno je i opasno” da posljednja javna uloga Džona Boltona bude uloga “izdajnika” koji nanosi štetu Americi kršenjem povjerenja sa narodom, rekao je Pompeo, prenosi Beta.

On međutim nije demantovao odjeljak u kojem Bolton navodi da mu je upravo šef diplomatije rekao da Tramp priča “gluposti”.

Prethodno je i Donald Tramp osuo paljbu na svog bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost, nakon što je Bolton u svojoj novoj knjizi nazvao američkog lidera “nepredvidivim” i “užasno neobaviještebnim” vrhovnim komandantom.

Tramp je u nizu komentara na društvenoj mreži Tviter, nazvao Boltonovu knjigu “kompilacijom laži i izmišljenih priča, sve sa namjerom da ja izgledam loše. Mnoge sumanute izjave je pripisao meni, a nikad ih nijesam izgovorio. Samo pokušava da se sveti jer sam ga otpustio kao bolesnog psa, što i jeste”.

Boltonova knjiga “Soba gdje se sve događalo: Memoari iz Bijele kuće” treba da bude objavljena 23. juna, ali su se u javnosti pojavili njeni djelovi.

SAD su tužile Boltona nakon što je Savjet za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće utvrdio da radna verzija knjige sadrži pasuse sa povjerljivim informacijama o nacionalnoj bezbjednosti.

ŠANSA ZA PROMJENE

Dok stručnjaci upozoravaju da je svet pred ključnim mjesecima koji mogu preduprediti klimatsku katastrofu, mjere ograničenja uvedene zbog pandemije korona virusa nude uvid, ali i nadu kako je moguće suzbiti emisije štetnih gasova, premda će biti potrebne dalje drastične promjene, posebno dok države širom svijeta pokušavaju ubrzati oporavak svojih privreda, pišu svjetski mediji.

Presudnih šest mjeseci

Svijet ima samo šest mjeseci da promijeni kurs klimatske krize i spriječi skok emisije gasova s efektima staklene bašte poslije ukidanja ograničenja koji bi nadvladao napore za zaustavljanje klimatske katastrofe, upozorio je jedan od najistaknutijih energetskih stručnjaka, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

“Ova godina je posljednje vrijeme kojim raspolažemo”, rekao je Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (International Energy Agency – IEA).

On je za Gardijan (The Guardian) rekao da će sljedeće tri godine odrediti kurs u narednih 30 godina, dodajući da će, ako ne budu preduzete mjere, sigurno doći do skoka emisija štetnih gasova, poslije čega će teško biti smanjene u budućnosti, zbog čega IEA poziva vlade da osmisle održive pakete oporavka.

IEA je izračunala da vlade planiraju da u narednih nekoliko mjeseci potroše devet hiljada milijardi dolara za spasavanje svojih privreda od krize korona virusa i paketi podsticaja ove godine, prema Birolu, odrediće oblik globalne ekonomije u naredne tri godine – emisije gasova koji izazivaju efekte stakle bašte moraće početi da padaju naglo i trajno ili klimatski ciljevi neće biti dostižni.

Mada su emisije ugljen-dioksida u aprilu na globalnom nivou pale za 17 odsto u poređenju s prošlom godinom, poslije su počele da rastu, ukazuje britanski list.

Dok je stvaranje radnih mjesta prioritet u zemljama gdje su milioni ostali bez posla usljed pandemije i mjera ograničenje, analiza IEA objavljena u četvrtak, 18. juna, pokazuje da je stvaranje zelenih radnih mjesta efikasnije nego sipanje novca u privredu koja više zavisi od karbonskih goriva. Iako neke vlade rade na mjerama za zeleni oporavak, poput EU koja je u središte oporavka stavila Evropski zeleni dogovor, novac dosad potrošen više je usmjeren na privredu zavisnu od karbonskih goriva.

Lekcija pandemije

Kako je COVID-19 promijenio svjetsku privedu, globalni pokret za zaustavljanje klimatskih promjena se suočava s izborom: naučiti lekcije pandemije ili propasti, ocjenjuje kolumnista Volstrit džurnala (The Wall Street Journal) Volter Rasel Mid (Walter Russell Mead), ukazujući i da je pandemija pokazala ograničenja koje zemlje treba da pretrpe u smanjenju emisija štetnih gasova.

Mjere ograničenja, kako navodi kolumnista konzervativnog lista, zbog korona virusa su dovele do najnaglijeg smanjenja emisija, s procjenama da će globalne emisije ugljen-dioksida 2020. pasti za osam odsto u poređenju s 2019, što je blizu 7,6 odsto koliko je prema procjenama UN potrebno svake godine do 2030. da se može spriječiti povećanje temperature za više od 1,5 stepeni.

Međutim, ističe Mid, većina mjera koje su dovele do pada emisija nijesu ekonomski održive. Ekonomska šteta nanijeta ograničenjima je bila toliko surova da politički lideri traže otvaranje svojih privreda dok pandemije i dalje bijesni, pa je teško je zamisliti da će zemlje širom svijeta sebi nanijeti toliko bola da spreče buduće prijetnje planeti.

Ali postoje i dobre vijesti, ocjenjuje kolumnista američkog lista. Neće sve potrebne promjene biti dočekane s osjećam žrtvovanja. COVID-19 je pokazao da SAD mogu imati manje saobraćajne gužve – pošto 62 odsto Amerikanaca ima poslove koji se mogu raditi od kuće i većina njih ne mora svaki dan odlaziti na posao, čime bi svijet bio zdravije i srećnije mjesto, pošto je vožnja do posla jedna o najvećih neugodnosti modernog života.

Ipak optimizam

Klimatske promjene nijesu zastale, čak i dok je korona virus opustošio globalnu privredu i odnio stotine hiljada živote, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times), ukazujući da je i pored značajnog smanjenja emisija ugljen-dioksida tokom pandemije, zemljina atmosfera to jedva primijetila.

Koncentracija ugljen-dioksida prošlog mjeseca dostigla je novi rekord, navodi britanski list uz objašnjenje da taj gas ostaje u atmosferi više od sto godina i da nastavlja da se akumulira sve dok ga ljudi pumpaju u vazduh. Drugi podaci sumorno pokazuju u istom smjeru – ove godine je maj bio najtopliji maj otkada se meri modernim instrumentima, dok je na Grenlandu tokom proljeća zabilježen neobično visok nivo topljenja leda.

Ipak ima nekih dobrih vijesti, ističe Fajnenšl tajms i dodaje da je pandemija imala veliki uticaj na nešto što je od fundamentalnog značaja za rješavanje klimatskih promjene – naše vrijednosti. Život pod korona virusom je primorao sve da preduzmu kolektivne mjere za zaštitu zdravlja svih i da uvide da su udaljene prijetnje vrijedne priprema da se one spriječe.

Tokom mjera ograničenja mnogi su stavili prioritet na kolektivnu bezbjednost u odnosu na individualne slobode, što je kako navodi Fajnenšl tajms, antiteza kulturi trenutnog zadovoljstva koja je dovela do navika koje nijesu dobre po životnu sredinu.

Mnogi klimatski istraživači i aktivisti su prilično optimistični zbog promjena u stavu koji će pogodovati klimi na duži rok, piše britanski list, ukazujući da je pandemija bila šansa da se promeni slika kako bi budućnost mogla izgledati, pošto se promijenila sama očekivana budućnost.

ANKETA AGENCIJE AP

Amerikanci su duboko nezadovoljni stanjem u svojoj zemlji i većina smatra da predsjednik Donald Tramp pojačava napetost u vrijeme nacionalne krize, pokazalo je novo istraživanje novinske agencije AP i Instituta za istraživanje javnosti NORC.

Manje od pet mjeseci do dana održavanja novembarskih predsjedničkih izbora, anketa nudi malo svetlih tačaka za sadašnjeg predsjednika koji se suočava sa istorijskom pandemijom, oštrim ekonomskim padom i nacionalnim zgražanjem zbog policijske brutalnosti prema crncima.

Većina Amerikanaca – uključujući 63 odsto njegovih Republikanaca, kaže da SAD idu u pogrešnom smjeru. A blizu dvije trećine – uključujući 37 odsto Republikanaca, kaže da Tramp produbljava podjele u Americi.

Jedna od anketiranih, 63-godišnja penzionerka iz Kalifornije, rekla je čak da se “boji da uključi televizor i gleda vijesti”.

Taj pesimizam problem je za ponovni izbor Trampa u duelu s Demokratom Džoom Bajdenom. Predsjednici koji traže još četiri godine na funkciji, obično se oslanjaju na to da glasači optimistično gledaju na to u kom pravcu država ide i žele da ostanu na tom kursu, ali upravo to većina Amerikanaca sada ne smatra.

Samo 24 odsto kaže da SAD idu u pravom smjeru, što je pre samo mjesec dana smatralo 33 odsto, a u martu 42 odsto. Tada se pandemija KOVID-19 tek zahuktavala u Sjedinjenim Državama, ubivši gotovo 120.000 Amerikanaca do danas i rasturivši veći dio načina na koji se živjelo i radilo.

Sveukupno, 37 odsto Amerikanaca kaže da odobrava Trampovo postupanje tokom epidemije korona virusa, što je pad sa 44 odsto u martu.

Društvo u SAD se razgnevilo zbog smrti Džordža Flojda i drugih crnaca u rukama policije. Tramp je agresivno reagovao na proteste, obećao da će poslati vojsku, ali mu se Pentagon javno suprotstavio.

Trampa u takvim vremenima sada pozitivno ocjenjuje 39 odsto anketiranih. Iako je to neznatno niže od 43 odsto odobravanja koliko je imao u februaru i martu, to je u rasponu u kojem mu je rejting bio i ostao tokom čitavog mandata. To sugeriše da su mu sada preostale samo najjače pristalice.

Najbolje ocjene predsjednik i dalje ima samo zbog stanja privrede, kao i sve vreme tokom mandata. Otprilike polovina Amerikanaca kaže da odobrava Trampovo rukovanje privredom.

Ipak, to je manje od 56-odstotnog povjerenja u martu i Trampu koji je planirao da se kandiduje za reizbor uz procvat privrede, to je znak upozorenja da su Amerikanci spremni za promjenu.

Čak i uz pad stope nezaposlenosti dok se neke industrije ponovo otvaraju, ekonomske prognoze za ostatak ove godine su neizvesne, posebno ako se pojave nova žarišta zaraze. Trampov ekonomski argument se tako premjestio na obećanja o tome kako bi mogla izgledati finansijska situacija SAD 2021. godine, ako dobije drugi mandat na vlasti.

Protesti zbog policijske brutalnosti prema crnim Amerikancima pokazali su se kao posebno mučan trenutak za SAD i za Trampovo predsjedavanje. I dobio je niske ocjene za rukovanje time.

Većina Amerikanaca – 54 odsto, kaže da je Tramp pogoršao stvari tokom nemira poslije smrti Flojda pod nogama bijelog policajca. Sedamdeset i dva odsto crnaca i 51 odsto bijelih Amerikanaca smatra da je Tramp pogoršao stvari poslije Flojdove smrti.

Flojdova smrt pokrenula je široku raspravu o ostacima i posljedicama rasizma u Americi. Tramp je izrazio žaljenje zbog smrti Flojda i podržao neke ideje za reformu rada policije. Ali je javno posumnjao u to koliko je rasizam u Americi sistemske prirode i sugerisao da se nejednakosti mogu u velikoj mjeri otkloniti jačanjem privrede.

Samo 32 odsto Amerikanaca kaže da odobrava Trampovo postupanje sa odnosima među rasama, a 67 odsto ne odobrava.

Stav prema Trampu posebno je negativan među crnim Amerikancima koji mahom glasaju za Demokrate, ali predsjednik je nastojao da ih pridobije.

Oko 90 odsto crnaca se ne slaže s tim kako Tramp uopšte radi svoj posao, a otprilike isti procenat ne odobrava kako se bavi odnosima među rasama.

Među bijelim Amerikancima, 45 odsto odobrava način na koji Tramp radi svoj posao u cjelini, a 37 odsto kako postupa sa odnosima među rasama.

Anketa AP-NORC-a među 1.310 punoljetnih je sprovedena 11-15. juna na uzorku koji se smatra reprezentativnim za stanovništvo SAD. Granica greške je plus ili minus 3,7 odsto.

PREDLOŽEN PLAN

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je želju da se prije kraja jula postigne dogovor o predloženom planu vrijednom 750 milijardi eura za oporavak EU poslije pandemije novog korona virusa i pozvala zemlje članice da djeluju “brzo i odlučno”.

“Najbolje bi bilo da postignemo dogovor prije letnje pauze” evropskih institucija krajem jula, rekla je Merkel u obraćanju njemačkim poslanicima u Berlinu.

Onda bi Evropski paralment i nacionalni parlamenti imali vremena da prije kraja godine ratifikuju taj sporazum kao i novi budžet EU, čiji on treba da bude sastavni dio, dodala je Merkel.

Ona je govorila dan uoči sjutrašnje video konferencije vođa EU na kojoj će se razmatrati predloženi plan za oporavak i redovni višegodišnji budžet EU.

“Početna pozicija daleko je od lake ali se nadam da će sve zemlje članice sada djelovati u duhu kompromisa imajući u vidu ovu situaciju bez presedana”, rekla je Merkel.

Merkel je rekla da će sjutra biti tek prva razmjena mišljenja, a da će zatim predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel voditi intenzivne konsultacije, a odluka bi mogla da se donese za vrijeme kasnijeg sastanka Evropskog savjeta uživo.

Njemačka 1. jula preuzima šestomjesečno predsjedavanje Unijom od Hrvatske i stoga je pozvana da igra ključnu ulogu u tim pregovorima koji će se voditi narednih nedjelja.

To je bio poziv “štedljivim” zemljama, odnosno onim koji se zalažu za budžetsku šgtednju kao što su Holandija, Austrija, Švedska ili Danska koje su vrlo rezervisane oko plana obnove EU.

Plan se velikim dijelom zasniva na predlogu Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona. On predviđa 500 milijardi dolara distribuiranih u okviru budućeg budžeta u obliku subvencija, posebno regionima najteže pogođenim korona virusom, i 250 milijardi eura zajmova.

Kancelarka, koja napušta vlast 2021. rekla je da “nikad do sada nije bila toliko važna kohezija i solidranost kao što je danas.

“Kriza se ne može prevazići ako ne djelujemo jedni za druge i sa drugima” rekla je Merkel u izjavi upućenoj zemljama skeptičnim prema planu obnove.

”NEMA VJEŠTINE”

Donald Tramp nije “podoban za funkciju” predsjednika, kaže bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Džon Bolton u intervjuu televiziji ABC čiji su dijelovi danas objavljeni.

“Mislim da on nije podoban za tu funkciju. Ne mislim da ima vještine za obavljanje tog posla”, rekao je Bolton u intervjuu koji će biti u cjelini emitovan tokom vikenda.

Bolton koji je bio savjetnik za nacionalnu bezbjednost od aprila 2018. do septembra 2019, kazao je da nije mogao da identifikuje drugi vodeći princip osim šta je dobro za ponovni izbor Donalda Trampa.

“On je bio toliko usredsređen na reizbor” da je sve drugo ostalo po strani, kaže on.

Džon Bolton (71) koji je pratio Trampa tokom istorijskog samita sa sjevernokorejskim liderom, rekao je da je američki predsjednik tada bio više fokusiran “na fotografisanje” sa Kim Džong Unom nego na posljedice tog sastanka u diplomatskom smislu.

“Džon Bolton je sebe diskreditovao”, prokomentarisala je za Foks njuz portparolka Bijele kuće Kejli Makenani. “Ovaj čovjek je pohvalio predsjednika Trampa kao snažnog u spoljnoj politici, da ne pravi iste greške kao prethodne administracije”, dodala je ona.

Donald Tramp je u septembru 2019. otpustio Boltona poslije 17 mjeseci provedenih na mjestu savjetnika za nacionalnu bezbjednost.

Američki predsjednik Donald Tramp odbacio je danas navode iz knjige svog bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džona Boltona koja izlazi naredne nedjelje, navodeći da je čista fikcija.

“Knjiga Džona Boltona… je kompilacija laži i izmišljenih priča, sve u cilju da budem prikazan u lošem svijetlu”, napisao je na Tviteru američki predsjednik.

“Mnoge smiješne izjave koje mi pripisuje, nikada nisu postojale, čista fikcija. On samo pokušava da se osveti zato što sam ga otpustio, koliko je on bolestan!”, dodao je on.

Predsjednik Odbora za obavještajna pitanja Predstavničkog doma Adam Šif je ocijenio da su Boltonove optužbe “veoma ozbiljne”.

Boltonova knjiga “Soba gdje se sve događalo: Memoari iz Bijele kuće” treba da bude objavljena 23. juna, ali su se u javnosti pojavili dijelovi knjige. SAD su tužile Boltona nakon što je Savjet za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće utvrdio da radna verzija knjige sadrži pasuse sa poverljivim informacijama o nacionalnoj bezbjednosti.

Objavljivanje knjige bi, kako se navodi u tužbi, nanijelo “nepopravljivu štetu” nacionalnoj bezbjednosti SAD.

IZA KOJIH JE DRŽAVA

Stranim firmama iza kojih stoje države biće otežano kupovanje preduzeća u Evropskoj uniji. Predlog Evropske komisije ima cilj da se ojača protekcionistčka politika jer globalna pandemija gura 27-člani blok u duboku recesiju.

Nove mjere su potrebne jer postojeća pravila su vezana za provjeru direktnih stranih investicija i mjere zaštite trgovine nisu dovoljne da spriječe potencijalnu bujicu kupovina jeftine imovine u postkorona periodu, saopštila je Evropska komisija, prenosi Rojters.

EU strahuje da bi strane kompanije mogle da koriste državne subvencije za povećanje tržišnog udjela ili za davanje povoljnije ponude od evropskih rivala kako bi ušle na strateški važna tržišta ili stekle vlasništvo u ključnoj infrastrukturi.

Evropska komisija je navela da je „sve veći broj slučajeva“ u kojima je subvencionisanim stranim kompanijama dozvoljena kupovinu firmi iz EU, kao i slučajeva odstupanja u donošenju investicionih odluka ili na tenderima za javne nabavke „na štetu nesubvencionisanih kompanija“.

„Ove mjere se odnose na sve, ne mislimo ni na jednu određenu zemlju“, rekla je šefica EU za zaštitu tržišne konkurencije Margret Vestager na konferenciji za novinare.

Strane firme koje žele da kupe više od 35 odsto udjela u kompaniji iz EU sa prometom većim od 100 miliona eura morale bi, prema iznijetom predlogu, da obavijeste EK ako su dobile više od 10 miliona eura državne pomoći.

Ako to ne učine, moglo bi doći do izricanja novčanih kazni ili stavljanja veta na ugovor, a kupci bi morali da prodaju imovinu u iznosu koji bi nadoknadio bilo kakvu nepravdenu prednost koju su imali prilikom kupovine.

Kompanije koje su već prisutne u EU možda će morati da prijavljuju strane subvencije Evropskoj komisiji ako one pređu više od 200.000 eura u periodu od tri godine.

One će takođe morati da prodaju imovinu, smanje tržišni udio ili kapacitete ili izvrše uplatu kojom bi se neutralisala bilo kakva distorzija, prema predlogu EK, koji je na javnoj raspravi do 23. septembra, nakon čega će Komisija donijeti odluku o predlogu zakona.