NA TVITERU

Američki predsjednik Donald Tramp napisao je na svom Twitter nalogu kako radikalne demokrate pokušavaju prvo oduzeti oružje, a potom i policiju. Osim toga, Tramp je stao u odbranu policije, zaobilazeći raspravu o rasizmu i policijskom nasilju.

Otkako su počeli protesti zbog smrti Džordža Flojda (koji se ugušio kada mu je policajac koljenom pritisnuo vrat), američki predsjednik je pozivao na zakon i red.

Dodao je i da policija mora biti snažnija nego što je sada.

“Moramo zajedno raditi na predrasudama gdje god se pojave. Moramo se ujediniti i biti na istom putu. Moramo sarađivati kako bismo suzbili nepodnošljivost i predrasude gdje god bili, ali nećemo ići naprijed i nećemo ozdraviti od naših rana etiketirajući desetke miliona časnih Amerikanaca kao rasiste i nesnošljive”, kazao je Tramp.

Tramp se zasad nije oglasio o rasnoj diskriminaciji u Sjedinjenim Državama. Osim toga, Tramp je izgubio i veliku podršku u anketama pa je broj Amerikanaca koji ga podržavaju u neprestanom padu posljednje tri sedmice.

KOVID-19

U Kini je zabilježeno sedam novih slučajeva Kovid 19, objavila je kineska nacionalna zdravstvena komisija.

Iz Komisije su kazali da su zabilježili jedan novi slučaj bez simptoma.

Ukupan broj potvrđenih slučajeva je 83.064, dok je 104 pacijenata bez simptoma pod medicinskim nadzorom.

Ukupan broj smrtnih slučajeva od ove bolesti u Kini iznosi 4.634.

U četvrtak su otpuštena još četiri pacijenta, tako da trenutno broj oboljelih iznosi 78.365.

IZ AVIO KOMPANIJE SAOPŠTILI

U njemačkoj nacionalnoj aviokompaniji Lufthanza zbog krize izazvane korona virusom ugroženo je oko 22.000 radnih mjesta. Ta brojka je mnogo veća nego što se do sada pretpostavljalo.

Lufthanza je, nakon runde pregovora sa sindikatima, saopštila da je 22.000 radnih mjesta višak. Do skoro se iz kompanije moglo čuti da je ugroženo “samo” nešto više od 10.000 radnih mjesta.

Cilj je, ističe koncern, da se izbjegnu otkazi primjenom mjera prijavljivanja na skraćeno radno vrijeme i krizne dogovore.

“Bez značajnog smanjenja troškova osoblja za vrijeme krize propustićemo šansu za boljim ponovnim startom iz krize i rizikujemo da grupacija izaće znatno oslabljena iz krize”, poručio je direktor za sektor zapošljavanja Mihael Nigeman.

On je ukazao da kompanija čini sve kako bi do 22. juna postigla konkretni dogovor sa sindikatima.

U Lufthanzi očekuju da će oporavak potražnje za letovima biti spor i da će flota aviona kompanija nakon krize imati za oko 100 manje aviona.

Uz to postoji i višak radne snage u administraciji i takozvanom sekundarnom poslovnom sektoru.

Sindikat stujardesa “Ufo” iskazao je spremnost na postizanje sporazuma do vanredne skupštine 25. juna.

“Zaposlenima svih kompanija u okviru koncerna mora biti zaragantovana zaštita od otkaza”, zatražio je sindikat.

Sindikat pilota izrazio je spremnost svog članstva na odustajanju od dijela plate. Tako su piloti spremni da odustanu do 45 odsto svoje plate, što bi kompaniji donijelo uštedu u visini od 350 miliona eura.

“Zauzvrat očekujemo samo da koncern stane uz svoje zaposlene”, naglasio je predsjednik sindikata Markus Val.

Takođe poziva akcionare da prihvate paket mjera za spašavanje kompanije.

Inače Lufthanza, koja je u prvom kvartalu ove godine imala gubitke od više od milijardu eura, zapošljava trenutno oko 138.000 ljudi.

PROBLEMI RODITELJA IZ EU ZEMALJA

Desetine roditelja iz zemalja Evropske unije nijesu mogli vidjeti svoje bebe koje su im rodile surogat majke u Ukrajini, jer im zbog ograničenja putovanja uslijed pandemije Kovida-19 nije bio dopušten ulazak u zemlju.

Dosad je 119 porodica zatražilo dozvolu za ulazak u zemlju kako bi došlo po 125 beba, rekla je u Kijevu parlamentarna povjerenica za ljudska prava Ljudmila Denisova.

“Osamdeset i osam porodica već je dobilo posebnu dozvolu, a 31 već je u Ukrajini”, dodala je.

Stranim državljanima je od sredine marta zabranjen ulazak u zemlju zbog mjera uvedenih radi suzbijanja koronavirusa. Obustavljeni su regularni međunarodni letovi, koji bi trebali ponovno krenuti 15. juna.

Pružatelj surogat usluge u zemlji objavio je u maju video u kojem objašnjava tešku situaciju novorođenčadi u Ukrajini.

Kompanija je u višejezičnom videu pozvala roditelje da izvrše pritisak na Ukrajinu preko svojih vlada.

Roditelji su iz Njemačke, Austrije i Španije, neki su iz Argentine, a veliki broj ih je iz Kine.

Bivša sovjetska republika je zbog svojih liberalnih zakona jedan od centara za potpomognutu oplodnju i surogatstvo u Evropi.

NAĐENA U TORTORETU

Italijanske vlasti pronašle su ukradeno umjetničko djelo britanskog umjetnika Banksija koje je naslikano kao počast žrtvama terorističkog napada 2015. na koncertnu dvoranu Bataklan u Parizu.

Vlasti u italijanskom gradu L’Akvila prikazale su danas pronađeno umjetničko djelo na konferenciji za novinare.

Tužilac L’Akvile rekao je da su vrata na kojima je naslikano umjetničko djelo pronađena juče tokom pretresa kuće u Tortoretu, gradu u blizini jadranske obale u okrugu Teramo u regionu Abruco.

Francuski zvaničnici su u januaru prošle godine prijavili krađu umjetničkog djela.

Benksi je oslikao tužnu ženu na vratima jednog od izlaza iz dvorane Bataklan u vanrednim situacijama. Devedeset ljudi je ubijeno u Bataklanu 13. novembra 2015, kada su islamski teroristi napali koncertnu dvoranu, koja je bila samo jedna od meta napada te noći tokom koje je poginulo ukupno 130 ljudi.

KRIZA U SIRIJI

Sirijski predsjednik Bašar al Asad otpustio je danas premijera Imada Kamisa u vrijeme kada se zemlja suočava sa ozbiljnom ekonomskom krizom, saopštio je sirijsko predsjedništvo.

Predsjednik Asad izdao je ukaz kojim se premijer Imad Mohamed Dib Kamis oslobađa svojih funkcija, navodi se u saopštenju.

Na njegovo mjesto postavljen je ministar za vodene resurse Husein Arnus koji će voditi vladu do parlamentarnih izbora predviđenih 19. jula.

Pedesetosmogodišnji Kamis imenovan je za premijera u junu 2016. godine, a prije toga je bio ministar za energetiku.

Otpušten je u trenutku kada se njegova vlada kritikuje zbog načina upravljanja teškom ekonomskom krizom, obilježenom jakim padom vrijednosti sirijske funte.

Sirijska funta bilježi najgori pad od početka rata 2011. godine što je dovelo do eksplozije inflacije i zatvaranja trgovina kao i do sada neviđenih demonstracijama u oblastima pod kontrolom vlade.

Ako je sadašnji kurs 700 sirijskih funti za dolar, na paralelnom deviznom tržištu domaća valuta nedavno se menjala po kursu od 3.000 funti za dolar. Prije početka rata u Siriji 2011. dolar je vrijedio 48 funti po fiksnom kursu centralne banke.

Stručnjaci kažu da se gubitak vrijednosti domaće valute objašnjava američkim sankcijama koje treba da stupe na snagu sredinom juna.

Kriza je pojačana mjerama restrikcija uvedenim zbog korona virusa, ali takođe ekonomskim potopom susjednog Libana pogođenim nestašicom dolara. Prema navodima stručnjaka Liban je Siriji i njenim poslovnim ljudima pružao pristup dolarima, ključnim za privredu i njen uvoz.

POLICIJA UBILA NAPADAČA

U Slovačkoj je jedna osoba ubijena, a pet ranjeno u napadu u školi u gradu Vrutki.

U napadu nožem ubijen je zamjenik direktora, a tri odrasle osobe i dvoje djece su smješteni u bolnicu.

Policija je usmrtila 22-godišnjeg napadača, saopštile su vlasti.

U TURSKOJ

Turski parlament odobrio je danas zakon kojim se pripadnicima civilne straže daju skoro ista ovlašćenja kao policijskim snagama te zemlje.

Zakon je usvojen podrškom vladajuće partije predsjednika države Redžepa Tajipa Erdogana i njenog nacionalističkog saveznika, uprkos zabrinutosti opozicionih stranaka da se tim zakonom daju ovlašćenja nedovoljno kvalifikovanim snagama i da će dovesti do kršenja ljudskih prava i “dalje erozije sloboda”.

Zakon je odobren nakon nekoliko dana intenzivne debate, koja je kluminirala nasiljem u utorak, kada je jedan opozicioni poslanik rekao da ga je udario poslanik nacionalističke stranke.

Stražari, poznati pod nazivom “bekči”, tradicionalno su čuvali krajeve i parkove, naoružani samo pendrecima i noseći pištaljke, podsjeća AP.

Snage su ukinute i pripojene policiji 2008. godine, ali ih je Erdoganova vlada ponovo uspostavila nakon neuspješnog pokušaja puča 2016. godine.

Zakon omogućava da više od 21 hiljada pripadnika civilne stražare, koje sada uključuju žene, koriste vatreno oružje, zaustavljaju vozila, provjeravaju lične karte i pretresaju ljude.

Čuvari, kako se navodi, ne mogu da hapse niti ispitaju osumnjičene.

Glavna opoziciona Republikanska narodna partija i još dvije opozicione stranke glasali su protiv predloga zakona, tvrdeći da je riječ o pokušaju vlade da formira lojalne snage milicije.

Oni su izrazili zabrinutost da će se snage, koje djeluju tokom noći, ponašati kao “policija morala” u skladu sa konzervativnim i vjerskim vrijednostima vlade.

Opozicione partije su kritikovale vladu da daje prioritet snagama bezbjednosti umjesto da se fokusira na nezaposlenost i druge negativne posljedice pandemije korona virusa.

PRIČALA S NJEGOVATELJIMA

Britanska kraljica Elizabeta Druga (94) učestvovala je u svojoj prvoj javnoj video-konferenciji, razgovarajući sa četiri njegovatelja koji se staraju o drugima tokom pandemije.

Bakingemska palata je danas saopštila da je kraljica u tom video-razgovoru, obavljenom još prije nedjelju dana, 4. juna, “ponovo pokazala da vješto koristi novu tehnologiju”.

Kraljica je sa svojim suprugom Princom Filipom (99) već tri mjeseca u samoizolaciji u dvorcu Vindzor.

Povod video-konferenciji je bila britanska “Nedjelja njegovatelja”. Računa se da sedam miliona ljudi širom Velike Britanje besplatno njeguje nekog člana svoje porodice ili prijatelja. Većina u tome nema prethodnog iskustva, već to rade iz želje da pomognu.

Kraljici se na toj video-konferenciji pridružila njena kćerka, princeza Ana (69) koja je predsjednica Udruženja njegovatelja (Carers Trust).
j
Drugi članovi kraljevske porodice uključujući prestolonasljednika, princa Čarlsa (71) i njegovog sina Princa Vilijama (37) učestvovali su posljednjih mjeseci u mnogim video-konferencijama povodom pandemije.

SARADNJA TEHNOLOŠKIH KOMPANIJA

Dvadesetak kompanija poput Amazona, Epla, Fejsbuka, Gugla i Majkrosofta, okupljenih u Tek koaliciji (Tech Coalition) najavilo je danas plan zajedničke borbe protiv seksualnog zlostavljanja maloljetnika na internetu.

Kompanije se posebno obavezuju da će finansirati “fond za istraživanja i inovacije u iznosu od nekoliko miliona eura kako bi kreirali tehnološke alatke za sprečavanje i efikasniji rad na iskorjenjivanju seksualne eksploatacije i zlostavljanja djece na internetu”, navodi ta koalicija.

Organizacija će takođe objaviti godišnji izvještaj o uloženim naporima i najavljuje stvaranje “godišnjeg foruma” na tu temu.

“Istraživački projekti biće sprovedeni nezavisno od Tek koalicije i njenih članova, a obuhvatiće pilot studije o temama poput razvoja prijetnji, efikasnosti intervencija za senzibilizaciju i odvraćanje, načina za poboljšanje rada moderatora”, navodi organizacija.

Taj novi plan će nam “pomoći da dijelimo najnovija dostignuća, saznanja i alatke širom digitalnog ekosistema. Nijedna pojedina kompanija ne može sama da se izbori sa tim problemom”, rekao je zvaničnik Gugla Kent Voker.

“Fejsbuk je ponosan što doprinosi ovoj inicijativi za koju se nadamo da će dovesti do stvarnih promjena kako bi se osigurala bezbjednost djece”, rekla je generalna direktorka Fejsbuka Šeril Sandberg.

Tek koalicija je nastala prije 15 godina u cilju koordinisanja napora na uspostavljanju tehnoloških alatki za moderaciju na velikim digitalnim platformama, uglavnom automatizovanim sistemima za prepoznavanje dječje pornografije.

Uprkos strogim pravilima protiv svih sadržaja koji seksualno iskorišćavaju djecu, mreže koje koriste mladi poput Snepčeta (Snapchat), TikToka, Jutjuba ili Instagrama, redovno se kritikuju zbog nedovoljne zaštite djece od predatora na mrežama, što šteti njihovom ugledu i uskraćuje im prihode od oglašivača.