SZO NAJAVILA

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je danas da će nastaviti kliničke testove sa hidroksihlorokinom, deset dana poslije njihovog obustavljanja poslije objave studije u prestižnom medicinskom časopisu Lanset, prema kojoj taj lijek može da ima vrlo loše dejstvo kada se primjenjuje na pacijentima zaraženim korona virusom.

Poslije analiza raspoloživih podataka o smrtnosti, članovi Savjeta za bezbjednost i praćenje ocijenili su da nema nikakvog razloga da se izmijeni protokol kliničkih testova, rekao je generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejezus na virtuelnoj konferenciji za novinare.

Svjetska zdravstvena organizacija odmah je poslije objave studije u časopisu Lanset iz predostrožnosti prekinula kliničke probe koje je sprovodila sa lijekom hidroksihlorokin u više zemalja na pacijentima zaraženin Kovidom-19.

Francuska je 27. maja izdala zabranu upotrebe tog lijeka za liječenje bolesnika od Kovida-19 poslije izlaska članka u Lansetu u kome je navedeno da on može imati negativna dejstva i smrtni ishod.

DŽONSON

Britanski premijer Boris Džonson ocijenio je danas “skandaloznom” i “neoprostivom” smrt Afroamerikanca Džordža Flojda tokom brutalnog hapšenja u Mineapolisu, pozivajući demonstrante da protestuju “na zakonit i razuman način” uoči više okupljanja najavljenih u Londonu.

“Mislim da je to što se dogodilo u SAD skandalozno i neoprostivo… Svi smo to vidjeli na našim ekranima i potpuno razumijem što su ljudi iskoristili svoje pravo na demonstracije. Takođe vjerujem da se demonstracije moraju odvijati na zakonit i razuman način”, izjavio je Džonson u parlamentu.

Smrt Džordža Flojda je pokrenula proteste i talas nasilja u gradovima SAD i drugim zemljama.

Flojd je umro 25. maja tokom brutalnog hapšenja u Mineapolisu, kada mu je policajac bijelac koji je sada optužen za ubistvo, Derek Čuvin kleknuo na vrat i držao ga tako skoro devet minuta sve dok nije prestao da se pomjera, iako je Flojd molio za vazduh i govorio da se guši.

Demonstracije su danas najavljene u londonskom Hajd parku, dok je jedno udruženje za borbu protiv rasizma pozvalo demonstrante da kleknu ispred svojih kuća, uz pridržavanje pravila o fizičkoj distanci zbog pandemije koronavirusa.

Najmanje 23 osobe uhapšene su u nedjelju na protestu ispred Ambasade SAD u Londonu.

POBUNA U FEJSBUKU

Direktor i osnivač Fejsbuka Mark Zukerberg suočio se možda s najvećim izazovom od osnivanja kompanije pošto su se zaposleni pobunili zbog njegove odluke da ne dira zapaljive poruke predsjednika SAD Donalda Trampa, onako kako je to uradio Tviter u vrijeme kada društveni mediji imaju centralnu ulogu u nemirima širom SAD, prenosi Radio Slobodna Evropa pisanje svjetskih medija.

Zaposleni u Fejsbuku pobunili su se zbog Zukerbergovog stava, kritikuju kompaniju zbog odluke da ne preduzima ništa u vezi s predsjednikovim postovima povodom nemira u SAD, piše Fajnenšel tajms, ukazujući da je nekoliko zaposlenih na višim pozicijama kritikovalo svog direktora, dok su drugi organizovali “virtuelni štrajk”.

Dok se protesti i neredi zbog ubistva Džordža Flojda šire američkim gradovima, Zukerberg je, ukazuje britanski list, primoran da brani poziciju Fejsbuka kao, kako je naveo, “institucije posvećene slobodi izražavanja”.

Tramp je u petak na Fejsbuku i Tviteru naveo da će na nasilne proteste odgovoriti vojnom silom: “Kada pljačkanje počne, počinje pucanje”. Za razliku od Tvitera koji je stavio upozorenje na post zbog “glorifikovanja nasilja”, Fejsbuk poruku nije dirao.

Zukerberg je naveo da se snažno protivi tome kako predsjednik nastupa, ali da treba omogućiti što veću slobodu izražavanja i da ljudi sami treba da donesu sud o izrečenom. Ipak, istog dana se pojavila vijest da je imao “produktivan” telefonski razgovor s Trampom, poslije čega je tokom vikenda nekoliko zaposlenih na Tviteru protestovalo zbog pozicije svog šefa.

Protest unutar najveće svjetske platforme društvenih medija, kako ističe list, primorao je Zakerberga da za tri dana objavi dvije poruke – jednu s objašnjenjem za svoju odluku i drugu u kojoj je ponudio 10 miliona dolara donacije za grupe koje se bore protiv rasne nepravde.

Fejsbuk je u ponedjeljak saopštio da će podržati zaposlene koji učestvuju u virtuelnom štrajku i da im neće smanjivati plate.

Stotine zaposlenih u Fejsbuku protestovale su u ponedjeljak zbog odluke direktora da ne radi ništa s predsjednikovim zapaljivim postovima, ističe Njujork tajms, dodajući da je grupa u virtuelnom štrajku – pošto inače mnogi rade od kuće – jedna od mnogih koje od šefova društvene mreže traže čvršći stav prema Trampovim postovima.

Pored javnog izražavanja nezadovoljstva na Tviteru i drugde, kao i peticija zaposlenih, kompanija se suočava i s prijetnjama ostavkama, ukazuje Njujork tajms.

Više sadašnjih i bivših zaposlenih, kako piše list, protest u Fejsbuku opisalo je kao najveći izazov Zakerbergovom rukovođenju od kada je kompanija osnovana prije 15 godina.

Odluka da ne moderiše Trampa izazvala je podjele u Fejsbuku, a naišla je i na suprotne reakcije iz američkih političkih tabora, ukazuje Politiko i ističe da je protest zaposlenih unutar kompanije i na društvenim mrežama redak primjer javnog prkošenja Zukerbergu u kompaniji u kojoj mnogi zaposleni obožavaju svog direktora.

Intenzitet reakcije zaposlenih u Fejsbuku posebno ukazuje kako Zakerbergov pristup političkom miješanju stvara mnogo problema dok ih rješava, ocjenjuje Politiko i dodaje da se odlukom da ništa ne radi povodom predsjednikovih postova, Zakerberg našao u dosad najtežoj poziciji, rizikujući interni revolt.

S druge strane, javna reakcija na Zakerbergovu odluku je bila očekivana, ocjenjuje Politiko. Mnoge liberalne grupe su kritikovale šefa Fejsbuka, dok su ga pohvalili republikanci koji inače tvrde da Fejsbuk i drugi društveni mediji guše konzervativna mišljenja.

Nezadovoljstvo Zakerbergovom odlukom izrazili su i borci za građanska prava, ukazuje Politiko.

Lideri nekoliko organizacija rekli su poslije telefonskog razgovara sa Zukerbergom da su “razočarani i zapanjeni Markovim nepojmljivim objašnjenjem da se dozvoli da Trampovi postovi ostanu”.

VRAĆAJU SE U BAZE

Jedinice aktivne vojske koje su dovedene da pomognu tokom građanskih protesta počinju da se vraćaju u svoju matičnu bazu, nakon dvodnevnih mirnijih demonstracija u Vašingtonu, izjavili su danas visoki zvaničnici odbrane za AP.

Zvaničnici su rekli da će se prvo vratiti oko 200 vojnika sa snagama neposrednog reagovanja 82. vazdušno – desantne divizije.

Ostatak aktivne vojske, koji se nalazi u vojnim bazama van grada u sjevernoj Virdžiniji i Merilendu, takođe će biti povučen narednih dana, ako to uslovi dozvole, rekli su zvaničnici, koji su željeli da ostanu anonimni jer nijesu ovlašćeni da daju izjave.

Vojska je bila na raspolaganju, ali nije aktivirana u suzbijanju protesta.

Povlačenje vojske dolazi poslije današnje izjave američkog ministra odbrane Marka Espera da trenutni uslovi ne zahtijevaju upotrebu vojnih snaga za sprovođenje zakona za suzbijanje protesta.

Predsjednik Donald Tramp je govorio o mogućnosti da angažuje vojsku da bi ugušio nasilne proteste u nekim američkim gradovima.

Oko 1.300 vojnika iz aktivnih vojnih jedinica raspoređeno je početkom ove nedjelje oko Kapitola u Vašingtonu kada su protesti postali nasilni poslije smrti Afroamerikanca Džodža Flojda.

Ministar odbrane SAD Mark Esper izjavio je danas da ne podržava predlog američkog predsjednika o aktiviranju Zakona o pobuni da bi bili ugušeni masovni protesti koji se u toj zemlji održavaju zbog smrti Džordža Flojda.

“Mogućnost korištenja aktivnih oružanih snaga u sprovođenju zakona treba iskoristiti samo u krajnjem slučaju i u najtežim situacijama. Sada nijesmo u ni u jednoj od tih situacija. Ne podržavam aktiviranje Zakona o pobuni “, rekao je je Esper tokom brifinga u Pentagonu.

On je ubistvo Džordža Flojda nazvao “užasnim zločinom”.

“Policajac mora da odgovara za ubistvo. Tragedija koju smo vidjeli se previše puta ponavlja”, zaključio je Esper.

UČESTVOVALI U HAPŠENJU

Tužilaštvo u Minesoti proširiće optužnicu za ubistvo Džordža Flojda na još trojicu policajaca koji su učestvovali u hapšenju, piše Star Tribjun (Star Tribune).

Pozivajući se na više izvora, list prenosi da će državni tužilac Minesote Kit Elison, koji je podigao optužnicu protiv Dereka Čuvina, takođe optužiti još trojicu policajca (Tomas Lejn, J. Kuenga i Tou Tao) za pomaganje i podržavanje ubistva.

Policajac Derek Čuvin, koji je kolenom pritisnuo vrat Flojdu, optužen je za ubistvo drugog stepena.

Snimak na kome se vidi kako Derek kleči na Flojdovom vratu i drži ga prikovanog za zemlju skoro devet minuta, dok je on molio za vazduh sve dok nije prestao da se pomjera, obišao je cio svijet.

Policajac je otpušten je 26. maja i prvobitno je optužen za ubistvo trećeg stepena i ubistvo drugog stepena.

Trojica ostalih policajca takođe su dobila otkaz, ali nijesu odmah optuženi.

Flojdova porodica i demonstranti više puta su tražili krivične prijave protiv sve četvorice policajaca, kao i na ozbiljnije optužbe za Čuvina.

KONTRA TRAMPU

Izražavajući različito mišljenje od predsjednika Trampa, sekretar za odbranu Mark Esper izjavio je danas da se protivi upotrebi vojnih snaga za sprovođenje reda tokom uličnih protesta.

Esper je izjavio da Zakon o pobuni (Insurrection Act), koji bi Trampu mogućio da koristi aktivno vojno osoblje u suzbijanju protesta trebalo da se aktivira u Sjedinjenim Državama “samo u najhitnijim i najtežim situacijama.”

“Mi sada nijesmo u takvoj situaciji”, rekao je on, prenosi Glas Amerike (VOA).

Aktiviranje Zakona o pobuni razmatrano je dok je Tramp govorio o mogućnosti da uputi vojsku da bi ugušio nasilne proteste u nekim američkim gradovima. Esper je dozvolio da se nekoliko aktivnih vojnih jedinica premjesti u vojne baze u neposrednoj blizini prijestonice ali one nijesu bile pozvane da reaguju.

Neposredno prije nego što je Esper govorio, Tramp je preuzeo zasluge za masovno raspoređivanje vojnika Nacionalne garde i federalne policije u prijestonici, navodeći da je time ponudio državama primjer kako da zaustave nasilje koje prati neke proteste.

Tramp tvrdi da je demonstracija sile doprinijela tome da se protesti u Vašingtonu i drugim gradovima smire i ponovio kritiku guvernera koji nijesu iskoristili maksimalne kapacitete svoje Nacionalne garde.

“Treba da imate dominantnu snagu”, izjavio je Tramp za radio Foks Njuz. “Potrebni su nam red i zakon”.

Sekretar Mark Esper je, govoreći u Pentagonu, takođe snažno osudio ponašanje policije Mineapolisa u incidentu koji je pokrenuo talas protesta – kada je uhapšeni Afroamerikanac Džordž Flojd preminuo nakon što mu je policajac držao koljeno na vratu više od osam minuta. Esper je taj čin nazvao “ubistvom” i “stravičnim zločinom.”

ZAHTJEV PREMIJERA

Španski parlament danas je izglasao produženje vanrednog stanja do 21. juna, posljednji put da se produžuje ta mjera uvedena na zahtjev premijera Pedra Sančesa radi borbe protiv pandemije korona virusa.

Poslanici su odobrili produženje sa 177 glasova za, 155 protiv i 18 uzdržanih.

Sančes, koji nema apsolutnu većinu u parlamentu, osigurao je glasove više manjih stranaka da bi moglo da se usvoji ovo produženje, uprkos oštrih kritika desne opozicije.

Vanredno stanje uvedeno je 14. marta kada se epidemija pojavila u Španiji i produžavano je pet puta da bi moglo da se primijene restriktivne mjere među najstrožim na svijetu, koje su kasnije ublažavane u etapama i po regionima.

Iako se pandemija smiruje u Španiji vlada smatra da je važno da se zadrži vanredno stanje da bi se kontrolisalo ublažavanje mjera koje treba da se postepeno ukidaju do kraja juna, početka jula, u zemlji u kojoj je od korona virusa umrlo više od 27.000 ljudi.

Mjera će biti ukinuta 21. juna i Sančes se nada da će sloboda kretanja biti vraćena u zemlji do 1. jula, kada predviđa da otvori granice za strane turiste.

Premijer je rekao da je prevaziđen najgori dio pandemije, i rekao da neće tražiti dalja produženja. On je rekao da će vlada iduće nedjelje usvojiti procedure za slučaj ponovnog izbijanja epidemije kada se većina restrikcija bude ukinula.

Opozicija optužuje premijera da zloupotrebljava vanredno stanje da bi suspendovao lične slobode.

Pravdajući najstrožije mjere izolacije na Zapadu Sančes kaže da je bilo neophodno da se zaustavi praktično sve da bi se zaustavilo širenje virusa.

“To je bilo strašno teško, ali takođe i strašno efikasno”, rekao je on, i ukazao da dva dana ministasrstvo zdravlja nije zabilježilo ni jedan smrtni slučaj.

U Španiji je od korona virusa umrlo 27.128 ljudij a zaraženo je nešto preko 240.000.

REAKCIJA ALIJANSE

NATO je osudio destabilizujuće i zlonamjerne sajber aktivnosti usmjerene protiv onih čiji je rad ključan za odgovor na pandemiju koronavirusa, uključujući zdravstvene usluge, bolnice i istraživačke institute.

Iz Alijanse su kazali da su u suočavanju sa pandemijom neviđenih razmjera ujedinjeni.

“Osuđujemo destabilizujuće i zlonamjerne sajber aktivnosti usmjerene protiv onih čiji je rad ključan za odgovor na pandemiju, uključujući zdravstvene usluge, bolnice i istraživačke institute”, navodi se na zvaničnom sajtu NATO-a.

Kako su naveli, te sramne aktivnosti i napadi ugrožavaju život građana u trenutku kada su ti kritični sektori najpotrebniji, kao i sposobnost NATO-a da što brže prevaziđe pandemiju.

“NATO nastavlja da igra svoju ulogu u reagovanju na pandemiju. Saveznici i partneri podržavaju jedni druge, uključujući pružanje i prevoz medicinskih potrepština, raspoređivanje medicinskog osoblja i pomaganje u pružanju inovativnih odgovora”, kazali su iz Alijanse.

Oni su se solidarisali sa onima koji su pogođeni zlonamjernim sajber aktivnostima i kazali da su spremni da pomognu saveznicima, uključujući i dalje dijeljenje informacija.

Iz NATO-a su kazali da su saveznici, u skladu sa svojim nacionalnim odgovornostima i nadležnostima, posvećeni zaštiti njihove kritične infrastrukture, izgradnji otpornosti i jačanju sajber odbrane, uključujući potpunu implementaciju NATO-ovog zaloga za sajber odbranu.

“Kao što je rečeno na samitu NATO-a u Briselu 2018. godine, sajber odbrana je dio NATO-ovog osnovnog zadatka kolektivne odbrane”, kaže se u saopštenju.

Iz Alijanse su poručili da su odlučni u tome da upotrijebe čitav spektar sposobnosti, uključujući i sajber, za odvraćanje, odbranu i suprotstavljanje čitavom spektru sajber prijetnji.

“NATO će nastaviti da se prilagođava rastućem pejzažu kibernetičkih prijetnji, na koji utiču i državni i nedržavni akteri. Svi mi imamo koristi od na pravilima zasnovanog, predvidivog, otvorenog, slobodnog i sigurnog sajber prostora”, navodi se u saopštenju.

Oni su ponovili da se međunarodno pravo primjenjuje u kibernetičkom prostoru i da se mora poštovati.

“Sve države imaju važnu ulogu u promociji i poštovanju dobrovoljnih normi odgovornog ponašanja države i suzbijanju destabilizujućih i zlonamjernih sajber aktivnosti”, kazali su iz NATO-a.

ODLUKA MINISTARA

Ministri finansija Grupe sedam (G7) najrazvijenih zemalja svijta obavezali su se danas da će obustaviti naplatu dugova najsiromašnijh zemalja bar do kraja ove godine, u skladu sa ranijim stavom G20.

“Obavezujemo se da ćemo sprovesti inicijativu za obustavljanje servisiranja dugova koju su odobrili G20 i Pariski klub (15. aprila)”, navodi se u saopštenju poslije video-konferencije ministara G7 koju čine Njemačka, Kanada, SAD, Francuska, Italija, Japan i Velika Britanija.

Obustaviće se zvanične naplate bilateralnog duga siromašnih zemalja čime će one dobiti mogućnost da finansiraju svoje socijalne, zdravstvene i druge potrebe nastale zbog pandemije, navodi se u saopštenju.

Ministri su naveli da će nastaviti da unapređuju međunarodni ekonomski odgovor na pandemiju Kovida-19, stavljajući naglasak na najsiromašnije i najosjetljivije zemlje.

Kriza je “pojačala postojeće osjetljivosti zbog duga u brojnim zemljama s niskim prihodima, čime se naglašava značaj održivosti duga i transparentnosti dugoročnog finansiranja razvoja”, piše u saopštenju.

Ministri finansija i šefovi centralnih banaka G20 – industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, odobrili su 15. aprila privremeno obustavljanje servisiranja duga najsiromašnijih zemalja. Oni su se dogovorili o koordinisanom pristupu što je odobrio i Pariski klub, neformalna grupa kreditora iz 19 zemalja. Svi zvanični bilateralni kreditori učestvuju u toj inicijativi i G20 je pozvala privatne kreditore da se pridruže.

POGLEDAJTE REAKCIJU

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp, je tokom posjete nacionalnom spomeniku Svetom Ivanu Pavlu II svojoj supruzi Melaniji rekao da se nasmije, na šta je ona odgovorila kiselim smiješkom.

Odmah nakon fotografisanja, par je napustio spomen-obilježje.

Snimak je nastao samo dan nakon što se Tramp fotografisao s Biblijom u rukama ispred Episkopalne crkve Svetog Ivana, piše Independent.

Ovo je naišlo na osudu vjerskih vođa jer je Tramp iskoristio svetišta kako bi poslao političku poruku.

Biskupi zaduženi za crkvu Svetog Ivana kasnije su rekli da nijesu znali da će je Tramp posjetiti.

  • EK kaznila Glovo i Delivery Hero zbog kartelskih sporazuma
    on 02/06/2025 at 17:55

    Evropska komisija izrekla je ukupnu kaznu od 329 miliona eura dostavnim kompanijama Glovo i Delivery Hero, zbog kartelskih sporazuma u području online dostave hrane.

  • Vraćanje radne nedjelje može dovesti do povećanja cijena
    on 02/06/2025 at 17:48

    Pokrenuta je važna rasprava koja može značajno uticati na uslove rada mnogih trgovaca, ali i na cijelu ekonomiju Crne Gore, naveo je na društvenoj mreži Fejsbuk, poslanik PES-a, Miloš Pižurica.

  • Uspostavljena pomorska linija Kotor–Dubrovnik
    on 02/06/2025 at 13:25

    Nova pomorska linije Kotor–Dubrovnik uspostavljena je, a brod će saobraćati na ovoj relaciji do 30. septembra, dva puta sedmično. Ova linija, kako je kazao danas ministar pomorstva Filip Radulović predstavlja značajan korak ka daljem unapređenju prijateljskih i ekonomskih odnosa između Crne Gore i Hrvatske.

  • Uprava za igre na sreću: Ostajemo posvećeni praćenju savremenih trendova
    on 02/06/2025 at 13:20

    Uprava za igre na sreću (USI) saopštila je da ostaje posvećena praćenju savremenih trendova kroz stalno usavršavanje i otvorenost za inovacije.

  • Eurosuper 95 skuplji za cent, lož ulje jeftinije
    on 02/06/2025 at 08:21

    Iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa saopštili su da će, od ponoći, važiti nove cijene goriva.

  • Kraće radno vrijeme prvo u državnoj administraciji
    on 02/06/2025 at 06:07

    Zvanično je najavljeno da će ubrzo početi pregovori o skraćenju radnog vremena. I dok u privredi negoduju, sindikati pozdravljaju jer, kako tvrde u Uniji slobodnih sindikata prosječno zaposleni u Crnoj Gori rade preko 42 sata sedmično. Finansijski konsultant Stevan Gajević kaže da je zakonom uređeno 40-časovno radno vrijeme, ali da zbog specifičnosti, smjenskog rada, u pojedinim djelatnostima, poput zdravstva, neophodno je cjelodnevno angažovanje. U izjavi za Radio Crne Gore je kazao da je saglasan da radno vrijeme bude kraće, da se model isproba u državnoj administraciji, pa kada se vide efekti donese odluka "za" ili "protiv".

  • Evropa podiže starosnu granicu: U penziju i nakon 70. godine
    on 02/06/2025 at 05:55

    Očekivani životni vijek i broj godina provedenih u penziji rastu širom Evrope. Kao odgovor na to, mnoge zemlje podižu starosnu granicu za penzionisanje. Danska je već donijela odluku da do 2040. godine poveća starosnu granicu na 70 godina. Nekoliko drugih evropskih zemalja takođe je usvojilo zakone o povećanju starosne granice za penziju u narednim godinama. Prema OECD-u, Danska će prednjačiti do 2060. godine, sa prosječnom starosnom granicom za penzionisanje od 74 godine.

  • Pola miliona eura za program osposobljavanja odraslih
    on 01/06/2025 at 18:49

    Zavod za zapošljavanje Crne Gore pokrenuo je novi program osposobljavanja odraslih, saopšteno je Gradskoj. Više od pola miliona eura biće izdvojeno za obuku 429 nezaposlenih lica sa evidencije Zavoda. Licencirani izvođači obuka mogu se prijaviti do 2. juna.

  • Đurović: Saradnja između javnog i privatnog sektora postala nužnost
    on 01/06/2025 at 17:12

    Šef Delegacije Skupštine Crne Gore u PAM-u Dejan Đurović poručio je da saradnja između javnog i privatnog sektora, uz aktivnu i konstruktivnu ulogu parlamentarnih institucija postala nužnost.

  • Najviše zarade u Tivtu, Zeti, Budvi i Podgorici
    on 01/06/2025 at 11:17

    Najnoviji podaci Uprave za statistiku MONSTAT pokazuju da su u tri grada i devet sektora prosječne zarade u aprilu iznosile preko hiljadu eura. Od 25 crnogorskih opština najveće prosječne plate zabilježene su u Tivtu, Zeti , Budvi i Podgorici, a u svim ostalim su ispod državnog prosjeka koji je u aprilu iznosio 1009 eura.