PAKISTAN

Iz olupine aviona sa 98 putnika i članova posade koji se juče srušio u stambenoj oblasti grada Karači na jugu Pakistana, izvučena su tijela najmanje 57 osoba, saopštili su zvaničnici.

Zvaničnici pakistanskog civilnog vazduhoplovstva saopštili su da su dvije osobe preživjele pad aviona i dodale da je uništeno nekoliko kuća ali se ne zna da li bilo žrtava na tlu.

Avion pakistanske aviokompanije PIA (Pakistan international Airlines) letio je iz grada Lahor prema međunarodnom aerodromu Džinah u Karačiju, jednom od najprometnijih pakistanskih aerodroma.

Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo je da je pilot dao uzbunu pošto je avion ostao bez jednog motora, preneo je AFP.

Nesreća se dogodila nekoliko dana pošto je Pakistan ponovo pokrenuo komercijalne letove unutar zemlje. Te veze su bile u prekidu više od mjesec dana zbog epidemije korona virusa.

TRI MJESECA POSLIJE PRVOG

Drugi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj biće održan 28. juna, odnosno više od tri mjeseca poslije prvog kruga koji je bio usred pandemije korona virusa, izjavio je danas francuski premijer Eduar Filip.

“Poslije razmatranja prednosti i mana, vjerujemo da demokratski život treba da se nastavi”, rekao je Filip na konferenciji za novinare i dodao da će glasanje biti održano u 5.000 opština u kojima niko od kandidata nije pobijedio u prvom krugu.

Prvi krug lokalnih izbora održan je 15. marta, dan uoči saopštenja o uvođenju opšteg karantina stanovništva zbog epidemije korona virusa. Glasanje je obilježio slab odziv birača.

Drugi krug je bio zakazan za 22. mart, ali je odložen zbog korona virusa.

Ministar unutrašnjih poslova Kristof Kastaner izjavio je na istoj konferenciji za novinare da bi svi birači trebalo da nose zaštitne maske i dodao da glasanje ne bi trebalo da predstavlja “izvor širenja zaraze”.

U Francuskoj se postepeno poboljšava epidemiološka situacija. Prema posljednjim podacima, u toj zemlji je od korona virusa preminulo 28.215 osoba.

USVOJILI DEKLARACIJU

Evropska unija pozvala je danas Kinu da “poštuje autonomiju Hongkonga”, u deklaraciji koju je usvojilo 27 zemalja članica, poslije objave Pekinga o nacrtu zakona o očuvanju nacionalne bezbjednosti Hongkonga.

“Evropska unija pridaje veliki značaj očuvanju visokog nivoa autonomije Hongkonga, u skladu sa temeljnim zakonom i međunarodnim obavezama, kao i poštovanju tog principa”, rekao je šef evropske diplomatije Žozep Borel u deklaraciji u ime evropske dvadesetsedmorice, prenosi agencija Frans pres.

Kina je na sjednici svog parlamenta koji je počeo zasijedanje juče poslije višemjesečnog odlaganja zbog korona virusa podnijela predlog zakona o nacionalnoj bezbednosti u Hongkongu, gradu koji ima status polu-autonomije.

Ovaj potez Kine dolazi poslije višemjesečnih prodemokratskih protesta prošle godine, koji su ponekad bili i nasilni i u kojima je dolazilo do sukoba policije i demonstranata, što je najveća kriza u ovom gradu otkako je 1997. vraćen Kini poslije višedecenijske btiranske kolonijalne vladavine.

Predlog zakona, jedna od najkontroverznijih tačaka dnevnog reda Nacionalnog narodnog kongresa posljednjih godina, izazvao je jaku kritiku američke vlade i organizacija za ljudska prava kao i prodemokratskih zakonodvaca iz Hongkonga.

VJERENICA I NVO NIJESU

Porodica saudijskog novinara Džamala Kašogija, koji je ubijen u oktobru 2018. tokom posjete saudijskom konzulatu u Istanbulu, saopštila je da je oprostila ubicama njihovog oca, napisao je njegov sin Salah u objavi na Twitteru.

Po islamskom zakonu, smrtne kazne u Saudijskoj Arabiji se mogu izmijeniti ako porodica žrtve oprosti počiniocu, ali nije jasno hoće li se tako nešto desiti ovdje.

Kašogi je posljednji put viđen 2. oktobra 2018. godine u Konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu, gdje je otišao kako bi podigao potrebne dokumente za svoje vjenčanje. Njegovo je tijelo raskomadano te uklonjeno iz zgrade konzulata, a ostaci nikada nisu pronađeni.

Kašogijeva vjerenica Hatidže Džengiz napisala je na Twitteru da “niko nema pravo da pomiluje ubice”.

Jahja Asiri, predstavnik saudijske grupe za ljudska prava ALQST smještene u Velikoj Britaniji, slaže se sa Džengiz.

“Ubistvo Džamala Kašogija nije porodično pitanje, to nije greška u normalnom kontekstu. Vlasti su ga ubile zbog njegovog političkog rada. Njegov slučaj je politički”, poručio je Asiri.

Asiri je podijelio izjavu koju je potpisalo nekoliko saudijskih aktivista i političara, u kojem odbijaju ono što su nazvali prepakivanje Kašogijevog ubistva u porodično, što rade saudijske vlasti.

Ubistvo je izavalo globalnu uzbunu. Neke zapadne zemlje, kao i CIA, rekli su kako je ubistvo naručio saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman.

Saudijski zvaničnici su rekli kako on nije imao ulogu u ubistvu, iako je Bin Salman u septembru 2019. ukazao na ličnu odgovornost, rekavši da se jezivo ubistvo “desilo pod njegovim nadzorom”.

Saudijska Arabija je u decembru za ubistvo osudila pet ljudi na smrt, a tri su završila u zatvoru. Osumnjičenima je suđeno na tajnim saslušanjima u prijestolnici Rijadu.

Suđenja su osudili Ujedinjeni narodi i grupe za ljudska prava. Specijalna istražiteljica Ujedinjenih naroda Agnes Kalamard optužila je Saudijsku Arabiju da “ismijava” pravdu dopuštajući da glavni organizatori ubistva ostanu na slobodi.

SPORAZUM “OTVORENO NEBO”

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je večeras Rusiju da poštuje obaveze i sarađuje u nadgledanju svojih vojnih aktivnosti u cilju spasavanja međunarodnog sporazuma “Otvoreno nebo” (Treaty of Open Skies) iz kojeg SAD prijete da će se povući.

“Povratak Rusije poštovanju sporazuma predstavlja najbolji način očuvanja prednosti tog dogovora”, rekao je Stoltenberg poslije hitnog video sastanka ambasadora zemalja članica NATO-a.

Sporazum koji je 2002. godine stupio na snagu primorava SAD i Rusiju da poštuju kontrolu svojih vojnih aktivnosti i strateških instalacija. Sporazum omogućava izviđačke letove nenaoružanih letjelica iznad teritorije 34 zemlje-potpisnice što je prvobitno trebalo da ojača povjerenje i omogući sprečavanje sukoba SAD i Rusije.

Stoltenberg tokom sastanka nije pomenuo deklaraciju koju je danas potpisalo deset evropskih zemalja. Te zemlje izražavaju žaljenje i zabrinutost zbog američke najave o povlačenju iz sporazuma.

Američko povlačenje iz sporazuma bi trebalo da stupi na snagu za šest mjeseci, ali je Vašington saopštio da je spreman da ponovo razmotri odluku ako Rusija u potpunosti poštuje dogovor.

“Čvrsto smo opredijeljeni očuvanju kontrole naoružanja, razoružanja i efikasnog neširenja oružja na međunarodnom nivou”, rekao je Stoltenberg.

Prema njegovim riječima, Rusija već nekoliko godina uvodi ograničenja nadlijetanja, što nije u skladu sa sporazumom. Ograničenja se posebno odnose na nadlijetanje Kalinjingrada i područja u blizini granice sa Gruzijom.

“Ruska selektivna primjena obaveza sporazuma dovela je do podrivanja tog važnog dogovora o bezbjednosti i stabilnosti evrnoatlantskog regiona”, dodao je Stoltenberg.

Prema njegovim riječima, NATO ostaje otvoren za dijalog u okviru Savjeta NATO-Rusija.

Sporazum “Otvoreno nebo” povezuje 35 zemalja. Svaka zemlja potpisnica u obavezi je da dozvoli posmatračke letove nad svojom teritorijom a može takve letove da sprovodi nad drugim zemljama takođe potpisnicama sporazuma.

U PAKISTANU

Putnički avion Pakistan Internešenel Erlajnsa srušio se u Karačiju tokom leta iz Lahorea, javlja BBC. Informaciju je potvrdio i portparol te kompanije.

Avion je imao kapacitet da preveze više od 200 putnika, a portparol te kompanije je potvrdio da je u avionu u trenutku pada bilo 107 putnika, prenosi BBC.

Za sada nema podataka o povrijeđenima ili nastradalima.

Navodno, komunikacija sa avionom prekinuta je minut prije pada.

Avion se srušio blizu stambenog naselja, a iznad mjesta nesreće izdiže se gust oblak dima, piše Blic.

Djelovi aviona su se obrušili na mnoge kuće.

Veliki broj zgrada je oštećen, a u toku je spasilačka akcija i hitna pomoć je na licu mjesta.

NESREĆA U PAKISTANU

Putnički avion pakistanske aviokompanije PIA (Pakistan international Airlines) sa više od 100 putnika i članova posade srušio se danas u stambenom naselju pakistanskog grada Karači, saopštile su pakistanske vlasti. Gradonačelnik tog grada saopštio je da preživjelih nema.

Tamošnja televizija prikazala je snimke na kojima se vidi gust dim iza kuća u stambenom naselju u blizini aerodroma.

“Avion se srušio u Karačiju. Utvrđujemo tačan broj putnika. Znamo da se prijavilo 99 putnika i osam članova posade”, izjavio je neimenovani portparol pakistanske vazduhoplovne službe.

Avion je letio iz grada Lahore prema međunarodnom aerodromu Džinah, jednom od najprometnijih pakistanskih aerodroma.

Pakistanska vojska navela je na Tviteru da je na mjesto nesreće poslala jedinicu za brzo reagovanje.

Iznad mjesta nesreće izdiže se gust oblak dima, piše Blic.

Djelovi aviona su se obrušili na mnoge kuće.

Veliki broj zgrada je oštećen, a u toku je spasilačka akcija i hitna pomoć je na licu mjesta.

Kvar na motoru uzrok nesreće?

Portparol kompanije PIA Abdulah kazao je novinarima da je prerano govoriti o uzrocima nesreće koji su predmet istrage. On je kazao da letjelica nije bila stara i da je bila redovno servisirana.

S druge strane, lokalna medijska kuća Geo TV objavila je snimak posljednjeg razgovora između pilota i kontrolnog tornja iz kojeg se da naslutiti da je do nesreće došlo zbog kvara na motoru aviona.

“Ostao sam bez motora“, kazao je pilot tokom obraćanja tornju.

Lokalna medijska kuća “Geo News“ objavila je snimak na kojem se vidi kako se iznad olupine aviona diže gusti oblak dima, a na mjestu nesreće izgorjelo je i više vozila.

Isti izvor javlja da je pri padu aviona oštećeno više stambenih objekata.

“Avion je padao veoma brzo da u prvi čas nisam mogao ni shvatiti šta se dešava“, kazao je mještanin Rana Jawed koji je dodao kako je avion bio u plamenu i prije samog pada, a da se zatim začula snažna eksplozija pri padu.

Nesreća se dogodila nekoliko dana pošto je Pakistan ponovo pokrenuo komercijalne letove unutar zemlje. Te veze su bile u prekidu više od mjesec dana zbog epidemije korona virusa.

U Pakistanu se relativno često dešavaju avionske i helikopterske nesreće. Posljednja avionska nesreća dogodila se u decembru 2016. godine. Tada se avion iste kompaniije, PIA, srušio u planinskoj oblasti na sjeveru. Poginulo je 47 osoba.

Najgora nesreća se dogodila 2010. godine. Avion Erbasa 321 na relaciji Karači-Islamabad, srušio se neposredno prije slijetanja. Tada su stradale 152 osobe.

DIPLOMATSKI IZVORI

Ambasadori zemalja članica u sjedištu NATO u Briselu zakazali su hitan sastanak pošto su SAD najavile povlačenje iz međunarodnog sporazuma “Otvorena neba”, saopštili su diplomatski izvori, prenosi N1.

“Sastanak je zakazan za danas popodne” na kojem ćemo analizirati posljedice odluke koju je najavio američki predsjednik Donald Tramp rekavši da Rusija nije poštovala taj sporazum i da ga SAD neće poštovati jer će se povući, saopštili su diplomatski izvori.

 Povlačenje SAD bi trebalo da stupi na snagu za šest mjeseci.

Taj sporazum već dvije decenije omogućava izviđačke letove nenaoružanih letjelica iznad teritorije 34 zemlje-potpisnice što je prvobitno trebalo da ojača povjerenje i omogući sprječavanje sukoba SAD i Rusije.

Američka odluka kritikovana je u Alijansi i “svi saveznici su zatražili od SAD da ostanu u sporazumu”, naveli su diplomatski izvori.

SAD su se povukle iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) iz vremena Hladnog rata, koji zabranjuje krstareće rakete lansirane sa zemlje s dometom od 500 do 5.500 kilometara.

OBAVIJESTILI PARTNERE

SAD su obavijestile druge vlade – partnere da se povlače iz međunarodnog sporazuma više od 30 država pod nazivom “Otvorena neba” (Open Skies Treaty), koji dopušta izviđačke letove nenaoružanih letjelica iznad teritorije zemalja-potpisnica, što je prvobitno trebalo da ojača povjerenje i omogući sprječavanje sukoba SAD i Rusije.

SAD su saopštile da hoće da se povuku iz tog sporazuma jer ga krši Rusija, kao i zato što se snimci koji se prave tokom tih letova mogu brže i jefitnije dobiti od američkih ili komercijalnih satelita.

Očekuje se da će odluka Vašingtona dodatno zaoštriti odnose s Moskvom i izazvati nezadovoljstvo evropskih saveznika koji imaju koristi od snimaka koje SAD dijele na osnovu tog sporazuma.

Američki predsjednik Dvajt Ajzenhauer je u julu 1955. godine prvi predložio da SAD i tadašnji Sovjetski Savez uzajamno dozvole izviđačke letove iznad svojih teritorija.

Moskva je najprije odbacila tu ideju, koju je predsjednik Džordž Buš stariji oživio u maju 1989. godine, sporazum je stupio na snagu 2002. godine i do sada su ga potpisale 34 zemlje, ali ga nije ratifikovala jedna – Kirgizija.

Više od 1.500 letova izvedeno je na osnovu tog sporazuma, čiji je cilj veća transparentnost vojnih aktivnosti i pomoć nadzoru sprovođenja sporazuma o kontroli naoružanja i drugih.

Iako je svaka potpisnica pristala na posmatračke letove iznad cijele svoje teritorije, Rusija ne dozvoljava nadlijetanje nekih područja.

Opozicione Demokrate u Kongresu SAD su prošlog mjeseca u pismu optužile Trampa da “navaljuje” s povlačenjem iz tog sporazuma dok se svijet bori s pandemijom, i da će podriti savezništvo SAD s evropskim zemljama koje se oslanjaju na taj sporazum da bi pratile ruske vojne aktivnosti.

Ovog mjeseca je 16 bivših visokih zvaničnika evropskih vojski i odbrane potpisalo izjavu kojom podržavaju taj sporazum, rekavši da će povlačenje iz SAD-a biti udarac globalnoj bezbjednosti i dodatno potkopati međunarodne sporazume o kontroli naoružanja.

Ti zvaničnici su tražili od Sjedinjenih Država da preispitaju svoj stav.

Ali ako SAD napuste sporazum, pozvali su evropske države da ga se i dalje pridržavaju.

Postoji i zabrinutost da bi Rusija mogla da se povuče iz tog sporazuma.

Ako SAD i Rusija napuste sporazum, njihova teritorija se ne bi mogla prelijetati radi snimanja.

A ako Moskva ostane u sporazumu, mogla bi da nadzire američke vojne objekte u Evropi.

Trampova odluka da izađe iz Sporazuma “Otvorena neba” postavlja pitanja o njegovoj opredijeljenosti prema takozvanom Sporazumu Novi START, s Rusijom, o nuklearnom razoružanju, koji ističe početkom sljedeće godine.

Novi START, jedini je preostali ugovor koji ograničava američki i ruski nuklearni arsenal.

Rusija je ponudila produženje sporazuma, ali Tramp bi da ga proširi i na Kinu.

Prošle godine Trampova administracija se povukla iz sporazuma o nuklearnom oružju iz 1987. s Rusijom, kojim su bili zabranjeni proizvodnja, testiranje i postavljanje krstarećih i balističkih raketa na kopnu sa dometom od 500 do 5.500 kilometara.

SAD će se iz sporazuma “Otvorena neba” formalno povući za šest mjeseci.

NA UDARU PREMIJER JAPANA

Premijer Japana Šinzo Abe suočava se sa prijavom za zloupotrebu zakona o izborima, jer je iz budžeta finansirao odlazak svojih pristalica na proslavu povodom cvjetanja trešnji.

Oko 660 advokata i pravnih eksperata podnijelo je krivičnu prijavu protiv premijera Japana i njegova dva saradnika. Krivična prijava je podnijeta zbog kršenja zakona o izborima i finansiranju, prenijela je novinska agencija Kjodo.

U optužnici se navodi da su Šinzo Abe i saradnici 2018. godine prekršili zakon o izborima, kada je premijerov kabinet snosio dio troškova za dolazak njihovih pristalica na godišnju proslavu povodom cvjetanja trešnji.

Otpužba navodi da je kabinet japanskog premijera djelimično finansirao dolazak njihovih pristalica povodom godišnje proslave cvjetanja trešni aprila 2018. godine, održane u jednom tokijskom hotelu.

Pretpostavlja da je premijer namjeravao da osnaži podršku svojih pristalica tako što ih je pozvao da prisustvuju zabavi, a da nije snosio troškove za to, saopšteno je u optužnici.

Takođe je navedeno da je oko 800 zvanica na ovom događaju, a među kojima je bilo puno Abeovih pristalica, platilo 5.000 jena (46 dolara) kako bi mogli da da prisustvuju proslavi, iako ulaz na takve događaje obično košta 11.000 jena.

Abe i njegova dva saradnika otpuženi da su oko 6.000 jena po učesniku pokrili iz javnih sredstava, kako bi nadoknadili manjak, navedeno je u optužnici.

Premijer i njegovi saradnici otpuženi su i zbog toga što ovu proslavu nijesu naveli u izvještaju o političkom finansiranju predatom vladi, čime je prekršen zakon o kontroli finansiranja političkih aktivnosti.

Abe je pred Skupštinom negirao optužbe, a u svoju odbranu je naveo da hotel odredio cijenu za učešće na događaju.

Zbog kritike da je stotine svojih pristalica pozvao na proslavu cvjetanja trešnji, Abe je odlučio da ove godine otkaže događaj.

Proslava se održava od 1952. godine i na njoj se ukazuje čast zaslužnim građanima za njihove uspjehe, kao što su sportisti i slavne ličnosti.

Gosti se biraju na osnovu preporuka političara, a za Abeovo vrijeme broj gostiju i iznos koji se troši na proslavu je porastao.

Okružno tužilaštvo trebalo bi da utvrdi da li će optužnica biti usvojena.