KINA ODGOVORILA

Kineske vlasti su danas saopštile da će primijeniti uzvratne mjere ako Kongres SAD odobri sankcije protiv Kine zbog njene navodne odgovornosti za pandemiju koronavirusa.

“Čvrsto se protivimo tim predlozima zakona (Kongresa) i uputićemo čvrst odgovor i sprovesti mjere odmazde” ukoliko ti predlozi postanu zakon, izjavio je portparol Parlamenta Kine Žang Jesui.

Republikanski senatori su polovinom maja predstavili predlog zakona kojim bi se predsjedniku Donaldu Trampu dalo ovlašćenje da uvede sankcije protiv Kine ako ona ne dostavi “kompletan izvještaj” o epidemiji korona virusa na svom tlu.

Virus se pojavio krajem 2019. godine u kineskom gradu Vuhan, koji je od 23. januara dva i po mjeseca bio u karantinu.

Epidemija koronavirusa se odatle raširila po svijetu i do sada je umrlo skoro 330.000 ljudi.

Trampova administracija optužuje kineske vlasti da su kasno obavijestile svijet o bolesti i da su sakrile informacije o obimu epidemije.

Državni sekretar SAD Majkl Pompeo smatra da je Peking navodno sakrio da je zaraza krenula poslije incidenta u jednoj laboratoriji u Vuhanu.

Peking optužuje Vašington da od Kine želi da napravi “žrtvenog jarca” da bi prikrio svoju odgovornost za umiranje od virusa u SAD koje su zemlja najviše pogođena pandemijom u svijetu.

ISTRAGA U TURSKOJ

Turske vlasti pokrenule su istragu nakon što je u Izmiru hakovan sistem za pozivanje na molitvu, pa je sa minerata nekoliko džamija puštana pjesma “Bela ćao”.

Ta antifašistička himna je emitovana juče poslije podne umjesto poziva na molitvu, koji se emituje pet puta dnevno, a ovaj snimak je objavljen i na društvenim mrežama.

Lokalni ogranak turskih vlasti zaduženih za vjerska pitanja potvrdio je sinoć na Tviteru ovaj incident i najavio otvaranje unutrašnje istrage i podnošenje prijave policiji.

“Bela ćao” je emitovana nakon što su “nepoznate osobe sabotirale i ilegalno hakovale sistem poziva na molitvu”, precizira se u saopštenju.

Tužilaštvo u Izmiru je otvorilo istragu o tom incidentu koja će obuhvatiti i korisnike društvenih mreža osumnjičene za “negiranje vjerskih vrijednosti”, javila je agencija Anadolija.

Portparol vladajuće stranke Omer Čelik je na Tviteru “oštro osudio” ovaj incident i naveo da će biti pronađeni počinioci.

Incident se dogodio u jeku ramazana, muslimanskog mjeseca posta, i u trenutku kada su džamije zatvorene zbog pandemije koronavirusa.

ZAHAROVA

Portparolka ruskog MSP Marija Zaharova komentarisala je hapšenje episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija i sedmorice sveštenika Saborne crkve u Nikšiću.

Zaharova smatra da se radi o namjeri da se, kako je kazala, unese raskol u pravoslavni svijet i uništi jedinstvo duhovnog prostranstva na Balkanu.

Ona je na redovnom brifingu za novinare saopštila da su oni uhapšeni pod izgovorom da su litijom na dan Sv. Vasilija Ostroškog prekršena pravila karantina, i navela da se potom oglasio i američki Stejt department saopštenjem u kojem je istaknut značaj poštovanja ljudskih prava u vjerskoj oblasti i pružena podrška oštrim mjerama crnogorskih vlasti.

“Što je teško razumeti. Takva saopštenja, po našem mišljenju, svjedoče o tome da u Vašingtonu crkvenu tematiku tumače kroz prizmu geopolitike. A radi se o očiglednim namjerama da se unese raskol u pravoslavni svijet, da se uništi jedinstvo duhovnog prostranstva na Balkanu“, istakla je Zaharova.

Ona je dodala da je eskalacija napetosti u Crnoj Gori isprovocirana, kako kaže, grubim mjerama crnogorskih vlasti prema SPC i njenim vjernicima i da to izaziva ozbiljnu zabrinutost.

Kako je istakla, Moskva je uvjerena da sva pitanja, sve probleme potrebno rješavati u okviru konstruktuvnog dijaloga uz poštovanje standarda, pravila i normi koji su predviđeni međunarodnim dokumentima i prava kanonske crkve i njenih vjernika.

Prenebregavanje njihovog mišljenja i vještačko razdvajanje ljudi, vjernika, uključujući i podlo miješanje spolja, moglo bi da ima ozbiljne posljedice po region, navela je Zaharova.

NAPAD U FENIKSU

Troje ljudi je ranjeno u napadu u američkom tržnom centru, a napadač je pucao u ljude i sve uživo prenosio na društvenoj mreži Snepčet.

Napad se dogodio u tržnom centru u predgrađu Feniksa u američkoj državi Arizona. Najmanje troje ljudi je ranjeno, od kojih jedan teže, a napadač je uhapšen.

​Lokalni mediji navode da je napadač bio naoružan automatskom puškom, te da je napad uživo prenosio na Snepčetu, pišu lokalni mediji.

​Državni senator Arizone Martin Kezada, koji je bio svjedok napada, rekao je da se radi o „teroristi“, prenosi Sputnjik.

REKORDNI NIVO

Broj ubistava u Meksiku dostigao je rekordni nivo u prva četiri mjeseca 2020. godine i povećao se za 2,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju zvanični podaci koji se bave problemima sa kojima se suočava vlada u pokušaju da uspostavi red u toj državi.

Predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador obećao je prilikom preuzimanja dužnosti u decembru 2018. da će biti zaustavljeno nasilje koje sprovode bande u Meksiku, ali ubistva su u 2019. godini dostigla rekordni nivo i njihov broj je nastavio da se povećava, čak i u vreme pandemije korona virusa.

U prva četiri mjeseca ove godine registrovano je 11.535 ubistava, skoro 300 više u odnosu na 11.266 ubistava u istom periodu prošle godine, pokazuju preliminarni podaci ministarstva bezbjednosti.

U Meksiku je prošle godine bilo ukupno 34.600 ubistava. Krajem marta u toj državi su uvedena ograničenja koja je nametnula pandemija korona virusa, zbog čega su pojedini analitičari smatrali da će doći do smanjenja nasilja.

Međutim, samo u periodu mart-april registrovano je skoro 6.000 ubistava, što predstavlj jedan od najgorih dvomesečnih perioda.

Meksički predsjednik je strategiju borbe protiv nasilja preusmjerio na fokusiranje na uzroke kriminala, posebno smanjenjem siromaštva i korupcije.

Međutim, priznao je da Meksiko mora učiniti više, i ovog mjeseca naredio oružanim snagama da pomognu u obezbjeđenju ulice još četiri godine, produžavajući politiku koju su vodili njegovi prethodnici koje je dugo kritikovao.

ŠTETA NEPROCJENJIVA

Snažni ciklon koji je noćas pogodio kopneni dio Indije i Bangladeša odnio je oko 20 života i ostavio za sobom štetu koju je još teško procijeniti zbog odsječenih oblasti i prekida komunikacija i struje, javljaju zvaničnici.

U Bangladešu je poginulo oko osam ljudi, a oko 12 u indijskoj državi Zapadni Bengal, dok se broj nastradalih u državi Odiša još procjenjuje.

Najveći broj ljudi izgubilo je život u rušenju krovova i drveća i nabujalim vodama u obje zemlje.

Premije indijske države Zapadni Bengal Mamata Banerdži rekao je sinoć da je u ovom trenutku teško procijeniti štetu jer su cijela ostrva odsječena od kopna a mnoge oblasti su ostale bez struje i telefonskih veza.

Po njegovim riječima najveće štete zabilježene su u gusto naseljenim oblastima južnog Bengala.

“Suočavamo se sa tri krize, korona virusom, hiljadama migranata koji se vraćaju i sada ciklonom”, rekao je Banerdži.

U Bangladešu najmanje milion ljudi ostalo je bez struje, javilo je ministarstvo energetike.

Ministar za upravljanje katastrofama Bangladeša rekao je da su stotine sela pod vodom zbog plimnih talasa u velikoj priobalnoj oblasti zemlje. Kako se navodi više od deset nasipa za zaštitu od poplava je porušeno.

Ciklon Amfan stigao je do kopna juče popodne sa jačinom vjetra od oko 170 kilometara na sat i maksimalnim naletima od 190 kilometara na sat, a tokom noći je oslabio i do jutros je bio iznad Bangladeša.

Duž kopna Indije i Bangladeša gdje je udario ciklon više od 2,6 miliona ljudi pobjeglo u skloništa u evakuaciji dodatno otežanoj zbog pandemije korona virusa.

INDIJA/BANGLADEŠ

U snažnom ciklonu Amfan koji je pogodio Indiju i Bangladeš poginulo je najmanje 84 ljudi, prema danas objavljenom zvaničnom bilansu.

U indijskoj oblasti Zapadni Bengal poginulo je 72 ljudi, od kojih petnaest u Kalkuti, rekao je novinarima glavni ministar te države Mamata Barnerdži i dodao da “nikad nije vidio katastrofu takvih razmjera”, prenosi agencija Frans pres.

U Bangladešu policija i zvaničnici su rekli za AFP da je stradalo 12 ljudi.

Veliki djelovi obale Indije i Bangladadeša su poplavljeni i milioni ljudi su i danas bez struje u najjačem ciklonu koji je pogodio tu oblast u više od deset godina i ostavio iza sebe pustoš i veliki broj nastradalih.

Ciklon je juče stigao do kopna udarajući priobalne zone Indije i Bangladeša jakom kišom i vjetrovima jačine od 170 kilometara na sat uz nalete do 190 kilometara, prenosi agencija AP. Razorio je priobalna sela u obje zemlje, rušio kuće, električne vodove i drveće.

Velki djelovi Kolkate, metropole od 14 miliona stanovnika, kao i predgrađa su pod vodom, uključujući i glavni aerodrom u gradu. Ulice su zakrčene iščupanim drvećem, srušenim svetiljkama, a u prekidu su struja i komunikacije.

Ciklon je takođe teško oštetio mnoge zgrade stare više stotina godina kada je juče protutnjao gradom.

U Bangladešu stotine sela poplavljeno je plimnim talasima a više od milion ljudi je ostalo bez struje.

Zvaničnici u obje zemlje kažu da pun obim štete tek treba da se utvrdi pošto su komunikacijske veze u mnogim djelovima zemlje u prekidu, navodi AP.

Indijski premijer Narendra Modi rekao je da vlasti rade na terenu da obezbijede svu moguću pomoć pogođenim osobama.

Pandemija korona virusa i mjere socijalnog distanciranja su dodatno otežale evakuaciju uoči nevremena. Skloništa nisu mogla da rade u ponom kapacitetu u mnogim mjestima i neki ljudi su se plašili da tamo odu zbog moguće zaraze. Pandemija će takođe uticati na mjere spasavanja i obnove.

Štete izazvane ciklonom će vjerovatno imati trajne posljedice za siromašne porodice koje su već na granici preživljavanja zbog ekonomskog uticaja pandemije.

AVIO SAOBRAĆAJ OD 1.JUNA

Turistička sezona u Grčkoj počeće 15. juna otvaranjem hotela, dok će direktni međunarodni letovi ka grčkim destinacijama postepeno biti obnavljani od 1. jula, izjavio je premijer Kirijakos Micotakis.

U televizijskom obraćanju naciji, Micotakis je danas rekao da je Grčka “uspjela da ograniči širenje korona virusa” i da je njen odgovor na zdravstvenu krizu “primjer koji treba slijediti”.

Njegova vlada je dosta rano uvela zabranu kretanja zbog korona virusa i izbjegla veliki broj inficiranih i umrlih od korona virusa.

Međutim, restriktivne mjere zadale su težak udarac grčkoj ekonomiji, čiji je ključan dio turizam, zaslužan za više od 10 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Grčku je prošle godine posjetilo više od 34 miliona turista koji su tamo potrošili 18,2 milijarde eura, prema zvaničnim podacima.

“Suočimo se hrabro sa stvarnošću: turizam je u aprilu i maju dostigao najnižu tačku. Tako da šta god da postignemo ove godine, biće od koristi”, kazao je Micotakis.

Micotakis je najavio petomjesečno smanjenje poreza na saobraćaj sa 24 na 13 odsto, što će tokom turističke sezone dovesti do jeftinijih brodskih, autobuskih i avionskih karata, kao i smanjenje poreza na kafu, bezalkoholna pića i karte za bioskope pod vedrim nebom.

Zaraza korona virusom potvrđena je u Grčkoj kod 2.850 osoba, od kojih je umrlo 166.

NEKOLIKO DANA PRIJE MISIJE NA ISS

NASA i SpaceX su odabrali 27. maj kao datum prvog slanja astronauta na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) iz SAD-a od 2011, a samo nekoliko dana prije ovog važnog događaja šef NASA-inog odjeljenja za ljudske letove u svemir Dag Lovero podnio je iznenadnu ostavku, javlja Rojters.

U mejlu kolegama, Lovero nije naveo tačan razlog zbog kojeg odlazi, ističući da ide “zbog ličnih postupaka”, te rizika koje je preduzeo kako bi ispunio agencijske rokove do 2024. godine, prenosi Hina.

“Protokom vremena postalo je jasno da sam pogriješio, zbog čega sam moram snositi posljedice”, napisao je Lovero.

U internom dopisu poslatom zaposlenima stoji da će Lovera zamijeniti bivši astronaut Ken Boversoks dok ne nađu trajnu zamjenu.

Lovero je mjesto šefa NASA-inog odjeljenja za ljudske letove u svemir preuzeo u oktobru prošle godine kako bi agenciji pomogao u naporima da ljude do 2024. vrate na Mjesečevu površinu, što je užurbano vremensko razdoblje koje je postavila Trampova administracija 2019.

NASA i SpaceX su odabrali 27. maj kao datum prvog lansiranja astronauta na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) iz SAD-a od 2011.

Astronaute Roberta Behnkena i Daglasa Harlija u svemirskoj letjelici “Crew Dragon” koju je izradio SpaceX, prema ISS-u će ponijeti raketa “Falcon 9”. Biće lansirana iz Svemirskog centra Kenedi na Floridi. Misija bi mogla potrajati do 110 dana.

MINISTRI TURIZMA EU

Ministri turizma zemalja EU pozvali su na bližu saradnju sa državama članicama, kako bi se ponovno pokrenuo turistički sektor, kao i na obezbjeđivanje sličnih uslova za prelazak granica unutra EU, uz mogućnost bilateralnih dogovora zavisno od epidemiološke situacije.

“U pokretanju turističkog sektora pomoći će nam i zajednički pristup. Što se više možemo da učinimo zajedničkim protokolima i mjerama to je bolje. Tamo gdje ima uslova za bilateralne dogovore i gdje su epidemiološke situacije slične i to podržavamo”, kaže hrvatski ministar turizma Gari Kapeli.

Naglašava da sve zemlje EU treba da poštuju smjernice Komisije, ali da će koordinacija otvaranja granica zavisiti prvenstveno od situacije u vezi sa koronavirusom.

“Neke zemlje unutar EU traže ”jače kontrole” na ulasku ili izlasku, što podrazumijeva testiranje na COVID19, dok druge, sa boljom epidemiološkom situacijom, traže ”minimalne mjere” fizičkog distanciranja, higijene i mjerenja temperature”, naglašava Kapeli, uz ocjenu da svi oni koji primaju turiste, kao i gosti koji dolaze moraju biti odgovorni za zdravlje svih.

Ministri turizma EU pozdravili su plan Evropske komisije za formiranje internet stranica posvećne informacijama o epidemiološkoj situciji širom Evrope.

Na sastanku Savjeta ministra turizma bilo je riječi, ali ne i dogovora, o vaučerima za neiskorišćena putvanja. Neke zemlje članice pozivale su na ”veću fleksibilnost i uzimanje u obzir ekonomske prilike”.

Kako se ljetna sezona približava postoji snažan pritisak pružalaca turističkih usluga jer i dalje imaju mnogo otvorenih pitanja koja se odnose na ponovno pokretanje i sprovođenje smjernica i mjera Evropske komisije, na konferenciji je istaknuto da je potrebno definisati rokove i uslove za sporovođenje Paketa i nastavak dijaloga između država članica.

Ivan Mijanović, dopisnik TVG iz Brisela