I DALJE NA SNAZI

Federalni apelacioni sud SAD odlučio je danas da ostane na snazi tužba protiv američkog predsjednika Donalda Trampa koji se tereti za ilegalno sticanje profita tokom mandata preko luksuznog hotela u Vašingtonu.

U tužbi koju su podnijeli savezna država Merilend i Distrikt Kolumbija tvrdi se da je Tramp prekršio odredbu Ustava SAD time što je prihvatio profit od američkih i stranih zvaničnika koji su odsedali u njegovom hotelu Tramp internešenel (Trump international hotel).

Okružni sudija Piter Mesit prvobitno je odbio da odbaci tužbu protiv Trampa, ali je tročlani panel sudija apelacionog suda u julu 2019. godine zauzeo suprotan stav i naložio mu da promijeni odluku.

Međutim, ta odluka tročlanog panela danas je poništena glasanjem svih 15 sudija apelacionog suda.

Sudije su većinom od devet prema šest zaključile da je tročlani panel prekoračio nadležnost kada je naredio Mesitu da odbaci tužbu.

SLUŽIĆE KAZNU KOD KUĆE

Pol Manafort pušten je iz zatvora da ostatak kazne služi kod kuće zbog straha od koronavirusa, rekao je njegov advokat Tod Blanš.

Manfort je svojevremeno vodio predsjedničku kampanju Donalda Trampa i optužen je poslije istrage specijalnog tužioca o miješanju Rusije u američke izbore.

Kako je naveo, Manafort ima 71 godinu i napustio je FCI Loreto, zatvor sa niskim stepenom obezbjeđenja u Pensilvaniji.

Manafort je jedan od prvih osuđenih u istrazi specijalnog tužioca Roberta Malera o mogućem dosluhu ljudi iz Tramovog izbornog štaba i Rusije tokom izborne kampanje 2016. godine.

Manafortovi advokati zatražili su od Zatvorskog biroa da on bude pušten da služi kaznu od kuće, navodeći da je u visokom riziku od koronavirusa, imajući u vidu godine i zdravstveno stanje.

Manafort je bio hospitalizovan u decembru zbog srčanih problema, kako su dva bliska izvora tada rekla agenciji AP, prenio je sinoć Glas Amerike.

On je bio u zatvoru od juna 2018. godine, a trebalo je da služi kaznu od sedam godina zatvora.

Sudija u Njujorku odbacio je optužbe, jer je smatrao da je slučaj previše slican onome zbog čega je već bio optužen. Najavljena je žalba.

NA FILIPINIMA EVAKUACIJA

Snažan tajfun danas je pogodio istočne Filipina, gdje su vlasti prethodno evakuisale desetine hiljada ljudi kako bi izbjegli prenatrpanost skloništa zbog rizika od korona virusa. Ugrožene i privremene bolnice za oboljele od Kovid-19.

Prvi tajfun koji je ove godine pogodio zemlju, brzo je stekao jačinu dolazeći sa Tihog okeana, prvo je pogodio obalu kod grada San Polikarpio u provinciji Istočni Samar.

Na video snimku su zabilježeni jaka kiša i vjetar koji savijaju stabla kokosa, slaba vidljivost, a čuje se i lupanje limenih krovova.

Tajfun Vongfong duva brzinom od 150 kilometara na čas, sa udarima vetra od 185 kilometara, a prognozira se da će duvati sjeverozapadno kroz gusto naseljene provincije na istoku i da bi do sjevera zemlje trebalo da stigne do nedjelje.

Filipini su pod blokadom zbog borbe sa epidemijom korona virusa.

Zvaničnici kažu da će socijalno distanciranje biti gotovo nemoguće u skloništima za hitne slučajeve, a mnoga od njih su privremeno pretvorena u karantine, pa će sada možda morati ponovo da ih preuređuju za prvobitnu namjenu.

Očekuje se da će tajfun u velikoj mjeri zaobići Manilu, ali vlasti se plaše da će jaki vetrovi oštetiti šatore koji se koriste kao privremene bolnice u glavnom gradu, pa su preporučili njihovo uklanjanje.

Na Filipinima je zabilježeno ukupno 11.600 zaraženih korona virusom i 772 umrlih.

EKONOMIJA

Ujedinjene nacije predviđaju da će svjetska ekonomija zbog pandemije korona virusa ove godine zabeležiti pad od 3,2 odsto.

To je najveći pad od Velike depresije 1930-ih godina.

U objavljenom izveštaju UN o ekonomskoj situaciji u svijetu navodi se da se očekuje da će Kovid-19 umanjiti vrijednost globalne ekonomske proizvodnje za skoro 8,5 milijardi dolara u naredne dvije godine, što znači da će biti poništeni svi dobici stečeni u posljednje četiri godine.

U januaru UN su predviđale skroman rast od 2,5 odsto 2020. godine, podsjeća AP.

U izvjestaju se navodi da će pandemija dovesti do pogoršanja siromaštva i nejednakosti pošto se procjenuje da će 34,3 miliona ljudi u svijetu pasti ispod granice ekstremnog siromaštva u 2020. godini, od čega će 56 odsto biti ljudi u Africi.

UN navode da bi još 130 miliona ljudi moglo da pređe u grupu ekstremno siromašnih ljudi do 2030. godine, što predstavlja veliki udarac po globalne napore da se iskoreni ekstremno siromaštvo i glad do kraja decenije.

ITALIJA

Italijanska vlada odlučila je u srijedu da privremeno reguliše ilegalne strane radnike koji “rade na crno” u poljoprivrede i kao pomoć u kući, da bi im garantovala zdravstvenu zaštitu tokom pandemije.

“Postigli smo važan rezultat (…) u borbi protiv kriminala i otkrivanju ‘rada na crno’ “, objavio je premijer Đuzepe Konte predstavljajući uredbu Vlade koja, kako je rekao, “garantuje odgovarajući nivo zdravstvene zaštite” u vrijeme “izuzetne zdravstvene krize” prouzrokovane novim korona virusom, i istovremeno suzbija “ilegalne radne odnose”.

Svakog ljeta hiljade afričkih, ali i bugarskih i rumunskih poljoprivrednika dolaze u Italiju da beru voće i povrće i obavljaju druge poljoprivredne poslove. Mahom su mizerno plaćeni, borave u improvizovanim kampovima u veoma lošim higijenskim uslovima, a mnoge od njih eksploatišu mafijaške organizacije.

Dok kolektivni ugovor o poljoprivredi predviđa dnevno radno vrijeme ograničeno na šest sati i 40 minuta, uz nadnicu od 50 eura dnevno, ti ljudi rade čak i 14 sati.

Plaćeni po količini ubranog voća ili povrća – tri do četiri eura za 350 kilograma, mukotrpno mogu da stignu do nadnice od 20-30 eura dnevno.

Dekretom su predviđena dva slučaja: ili da poslodavci podnesu zahtjev za regulisanje rada ilegalaca plaćanjem paušalnog doprinosa za svakog u iznosu od po 400 eura, ili stranci kojima je dozvola boravka istekla do 31. oktobra 2019. godine traže privremenu dozvolu koja košta 160 eura. Ta mogućnost je ponuđena od 1. juna do 15. jula.

Svi koji se prijave za to moraju biti u mogućnosti da opravdaju svoje prisustvo u Italiji 8. marta i da su radili kao poljoprivredni radnici ili pomoć u kući do 31. oktobra 2019. godine.

TRAMP PORUČIO

Američki predsjednik Donald Tramp umiješao se u sukob direktora kompanije Tesla Elona Maska s kalifornijskim vlastima, poručujući da se Masku mora omogućiti rad fabrike za proizvodnju automobila.

“Kalifornija mora da omoguĆi Elonu Masku momentalno otvaranje fabrike za proizvodnju automobila Tesla. To se može uraditi brzo i bezbjedno”, napisao je Tramp na Tviteru.

Podsjetimo, juče je Elon Mask otvorio svoju fabriku za proizvodnju automobila Tesla u Kaliforniji, uprkos zabrani rada koja je na snazi u toj američkoj državi. Mask je prethodno izjavio kako će fabriku i sjedište kompanije premjestiti iz Kalifornije, ukoliko vlasti ne dozvole otvaranje u kontekstu restrikcija zbog pandemije.

Guverner Kalifornije Gevin Njusom je na jučerašnjoj konferenciji za novinare izjavio da nije upućen u detalje sukoba Maska s lokalnim vlastima, ali je zainteresovan za dalju saradnju te države s Teslom, prenosi Sputnjik.

Fabrika električnih automobila prestala je sa proizvodnjom 26. marta.

MERKEL PORUČILA

Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je juče na sastanku svoga konzervativnog bloka u Bundestagu da Njemačka mora pomoći svojim susjedima u oživljavanju ekonomija.

Kako piše Rojters, pozivajući se na iskaze nekoliko učesnika sastanka, Merkel je kazala da je Njemačkoj, kao izvoznoj zemlji, ključno da i njeni partneri napreduju.

Rojters navodi kako se od velikih evropskih zemalja Njemačka najuspješnije nosi sa suzbijanjem širenja koronavirusa, dijelom zahvaljujući masovnim testiranjima koja su dovela do djelimičnog ponovnog otvaranja ekonomije.

Pritom, Merkel smatra da nikome nije u interesu da samo Njemačka bude snažna nakon krize, prenose učesnici sastanka njene riječi.

Njemačka kancelarka se složila sa čelnikom konzervativnog parlamentarnog bloka CDU/CSU Ralfom Brinkhausom da će Njemačka morati transferisati znatno više finansijskih sredstava prema Briselu, a u odlučivanje o toj pomoći će biti uključen i Bundestag.

Brinkhaus je ranije rekao da Njemačka želi pomoći svojim partnerima iz EU, no da mora znati za šta će milijarde biti iskorištene. Pritom, očekuje se da će Evropska komisija sljedeće sedmice predstaviti revidirani predlog budžeta.

Stručnjak za budžet CDU-a Eckhardt Rehberg na sastanku je upozorio da će se u Njemačkoj vjerovatno tek 2023. nivo prihoda od poreza vratiti na prošlogodišnji nivo, dok će prihodi ove godine biti niži za 6,5 odsto.

POVRATAK PODJELA

Usljed sve većeg političkog pritiska Pekinga frustriranog prošlogodišnjim masovnim demonstracijama, vlasti u Hong Kongu najavljuju oštrije reforme zakonodavstva i obrazovnog sistema, što je natjeralo prodemokratske aktiviste da s prvim popuštanjima mjera ograničenja, nezadovoljstvo iskažu uličnim protestima najavljujući veća okupljanja u narednim mjesecima, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) izvještaje svjetskih medija.

Iako Peking pokušava da iskoristi pažnju svijeta usmjerenu na borbu protiv pandemije kako bi pojačao kontrolu nad Hong Kongom, čini se da su novi protesti neizbežni, ukazuje Volstrit žurnal, ističući da bi razlozi za pokretanje mogli biti zakon o državnoj himni i zakon o državnoj sigurnosti na kojem Peking odavno insistira.

Kineska kancelarija za Hong Kong i Makao nazvala je prošle nedjelje protestni pokret “političkim virusom u Hong Kongu”, upozorivši da Peking neće mirno posmatrati “bezumne snage”.

Potom je, ističe list, 8. maja u zgradi Zakonodavnog savjeta došlo do fizičkog obračuna prodemokratskih i propekinških poslanika oko toga ko će predvoditi Zakonodavni odbor koji treba da razmotri predlog kojim bi se kriminalizovalo nepoštovanje kineske himne, poslije čega su iz zgrade izbačeni prodemokratski poslanici.

Strah da su stanovnici Hong Konga pod većom pravnom opasnošću povećala su prošlomjesečna hapšenja nekoliko desetina aktivista, među kojima je i vođa hongkonškog demokratskog pokreta.

Peking nastavlja da krivi stanovnike Hong Konga za političku nestabilnost i ekonomsku štetu ali, zaključuje Volstrit žurnal, kineski nepromišljeni napad na slobodu i pravnu autonomiju garantuje da će se otpor nastaviti.

Zakon o himni, kako navodi AP, prvi put je predložen u januaru prošle godine pošto je 2015. na nekoliko međunarodnih fudbalskih utakmica visokog ranga publika u Hong Kongu negodovala na izvođenje kineske himne.

Hong Kong se priprema za proteste tokom sljedećih nekoliko mjeseci, navodi Rojters. Aktivisti su pozvali dva miliona ljudi da se okupe na maršu 1. jula kojim se obilježava godišnjica prelaska grada s britanske na kinesku vlast 1997. godine.

JEDAN OSUMNJIČENI

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je danas da ima “dokaze” o “skandaloznim” pokušajima ruskog hakovanja usmjerenog na njenu kancelariju.

“Mogu iskreno da kažem da mi je zlo od toga. Svaki dan pokušavam da imam bolje odnose sa Rusijom a sa druge strane ima tako opipljivih dokaza da su ruske snage iza toga”, rekla je kancelarka u obraćanju poslanicima Bundestaga.

Ona je govorila o sajber napadu koji je 2015. godine imao za metu istovremeno donji dom njemačkog parlamenta i njene kancelarije. Bundestag je 2015. bio žrtva sajber napada koji je pripisan ruskoj vojnoj obavještajnoj službi GRU.

Prema njemačkim medijima hakeri su paralelno sa tim sajber napadom na Bundestag došli do ličnih podataka na servisu poruka kancelarije njemačke kancelarke.

Merkel je rekla da su istražitelji identifikovali jednog osumnjičenog u tom slučaju.

“I dalje ostavljamo sebi pravo da preduzmemo mjere, uključujući i protiv Rusije”, rekla je kancelarka i nazvala to “skandaloznim” činom.

Radi se o “cijeloj strategiji” koju Rusija primenjuje, uključujući iskrivljavanje činjenica, nastavila je Merkel.

Ona je dodala da u tom kontekstu naravno da nije lako da se nastave pokušaji izgradnje boljih odnosa sa Moskvom.

Merkel je takođe pomenula ubistvo jednog Gruzijca čečenskog porijekla 2019. u Berlinu, u koje su umiješane ruske službe.

Taj slučaj je pokrenuo diplomatsku krizu između Njemačke i Rusije, dva člana ruske ambasade kojima je njemačka vlada zamjerila da ne sarađuju u istrazi i morali su da napuste njemačku teritoriju 4. decembra 2019.

Osumnjičeni ubica priveden je odmah poslije ubistva, ali, kako je dodala kancelarka, oni i dalje pokušavaju da pronađu njegove moguće saučesnike.

BLOOMBERG

Katar, glavni isporučilac tečnog prirodnog gasa u svijetu, može pokrenuti veliki gasni rat zbog sniženja cijene sirovina, usljed pada potražnje zbog koronavirusa i rasta svjetskih zaliha nakon tople zime, piše Bloomberg.

Bloomberg navodi da se Doha, nakon što je koronavirus pogodio kupce gasa iz Azije, a zatim i iz Evrope, našla pred teškim izborom – da smanji proizvodnju ili cijenu sirovina radi održavanja potražnje, prenosi SEEbiz.

“Smanjenje proizvodnje će udariti na prihode Katara. Osim toga, to će dati mogućnost Australiji da oduzme Dohi njen nacionalni ponos – status glavnog svjetskog isporučioca tečnog gasa”, navodi Bloomberg.

Ukoliko Katar donese odluku da smanji cijenu sirovina radi povećanja potražnje i pokrene rat cijenama, to može dovesti do toga da proizvodnja gasa bude neprofitabilna, čak i za svjetske proizvođače s niskim troškovima proizvodnje.

U doglednoj budućnosti cijena gasa može postati i negativna, kako je to već bilo s naftom u aprilu.

“Katar očekuje siguran poraz, bez obzira na strategiju koju izaberu vlasti zemlje”, navodi agencija.

Nakon povećanja potražnje za gasom u Aziji, kompanija Qatar Petroleum više neće slati tečni gas u Evropu, s tim da taj proces može trajati više mjeseci.

Velika ponuda na svjetskom tržištu tečnog prirodnog gasa može ostati na snazi do 2025. godine, smatraju u Međunarodnom gasnom savezu.

Države-proizvođači gasa u budućnosti bi mogle da formiraju kartel sličan naftnoj organizaciji OPEC, kako bi se reguliralo tržište, navodi Bloomberg.