UZ MJERE PREDOSTROŽNOSTI

Ministar turizma Grčke, Hari Teoharis, poručuje da ta zemlja želi da ovog ljeta, kao i uvijek, dočeka goste, ali će i dalje preduzimati mjere predostrožnosti i pokazivati liderstvo u upravljanju pandemijom korona virusa, namećući pravila tako da se svi mogu osjećati bezbjedno.

U intervjuu za Bi-Bi-Si radio, on je rekao da je veoma važno, u trenutku dok se razmišlja o ponovnom pokretanju motora ekonomije, kako omogućiti putovanja i kako to odgovorno uraditi, prenijela je ANA.

Na pitanje da li će mjere uključivati zahtev da turista ima negativan test na koronavirus prije nego što otputuje, grčki ministar je potvrdio da je to jedna od ideja o kojima su razgovarali grčki epidemiolozi, iako još ništa nije odlučeno, i da je najvjerovatnije da će biti određenih zahtjeva prije nego što se krene na putovanje.

Teoharis ističe da je jasno da Grčka želi da ljudi posjete tu zemlju tokom ljeta.

“Da, mi želimo da ljudi dođu u Grčku. Naravno da ćemo preduzeti mjere predostrožnosti u pogledu zahtjeva prije putovanja, ali i u pogledu načina na koji putujemo, načina na koji ostajemo, na plažama itd.”, naglašava grčki ministar turizma i dodaje da će se primijenjivati pravila društvenog distanciranja.

Dodaje da su dočekivali turiste više od 50 godina i da žele da nastave da pokazuju gostoprimstvo po kome su, kako kaže, veoma poznati.

POMPEO

Sjedinjene Američke Države će nastaviti da vrše pritisak da se Sjeverna Koreja denuklearizuje, bez obzira ko je na čelu komunističkog režima u Pjongjangu, kazao je američki državni sekretar Majk Pompeo.

On je na konferenciji za novinare rekao da nema šta da kaže o nagađanjima o bolesti sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una, prenosi Tanjug.

“Naš cilj je da sprovedemo sporazum koji su u Singapuru postigli predsjednici Kim i Tramp – potvrđenu denuklearizaciju Sjeverne Koreje”, kazao je Pompeo.

On je rekao da se nada da će se u daljim pregovorima postići rješenje.

“Koje je dobro i za američki i za sjevernokorejski narod, i za cio svijet”, kazao je Pompeo.

IZVJEŠTAJ SAVJETA EVROPE

Stanje slobode medija u Evropi je duboko nezadovoljavajuće i politički pokušaji “zarobljavanja” medija i neuspjesi mnogih državnih organa da održavaju vjerodostojan okvir zaštite slobode medija postali su sistemski, upozoravaju iz Savjeta Evrope.

U danas objavljenom Godišnjem izvještaju partnerskih organizacija Platforme Savjeta Evrope za unapređenje zaštite novinarstva i bezbjednost novinara za 2020. ocjenjuje se da je u 2019. Evropa bila “intenzivno i često opasno bojno polje za slobodu štampe i slobodu izražavanja”.

Platforma Savjeta Evrope za unapređenje zaštite novinarstva i bezbjednosti novinara zabilježila je u 2019. godini 142 ozbiljne prijetnje slobodi medija uključujući 33 fizička napada na novinare, 17 novih slučajeva pritvaranja i zatvaranja, 43 slučaja uznemiravanja i zastrašivanja i dva slučaja ubistva.

Zabilježeni slučajevi ukazuju na rastući obrazac zastrašivanja kako bi se ućutkali novinari koji traže hitnu akciju članica Savjeta Evrope na poštovanju suštinske uloge slobodne štampe u demokratskim društvima, ocjenjuje se u izvještaju “Ruke dalje od slobode štampe: Napadi na medije u Evropi ne smiju postati nova normalnost”.

Kako se ističe, izvještaj predstavlja glasan poziv članicama Savjeta Evrope da brzo i odlučno reaguju kako bi se zaustavili napadi na slobodu štampe i kako bi novinari i medijski poslenici mogli da izvještavaju bez straha.

Navodi se i da je politička kontrola informacija sve oštrija i naprednija, a realizuje se kroz državno ili vlasništvo oligarha u medijima, nadzor i ciljane sajber napade, zatvaranje medija i portala koji kritički pišu i sudskim i administrativnim uznemiravanjem novinara i drugih medijskih aktera.

U izvještaju se navodi i da je Platforma proširila svoju bazu podataka tako da sadrži podatke za pet godina.

Zahvaljujući tome, vidi se da se novinari sve više suočavaju sa prijetnjama ne samo po fizičku bezbjednost, nego mnogi od njih trpe napade ili zloupotrebe od državnih zvaničnika, policije ili demonstranata koji prolaze nekažnjeno.

Pored toga, podaci pokazuju pritisak na digitalnu bezbjednost i da je novinarima sve teže da zaštite svoju komunikaciju sa uzbunjivačima i drugim povjerljivim izvorima.

Od 2015. je cilj partnera Platforme, kako se navodi, saradnja sa Savjetom Evrope na promociji dijaloga sa svakom članicom kako bi se osigurali pravni ljekovi za ozbiljna kršenja zakona i obezbijedila efikasna zaštita za pojedince.

“Dijalog može da vodi reformama zakona i regulatornih režima, unapređenju zaštite i nadzornih mehanizama, kao i efikasnijim istragama i gonjenju zločina protiv novinara”, navodi se u izvještaju.

Dalje se navodi da je u 2019. razriješeno 38 slučajeva, uključujuči devet iz 2019, ali su mnogi ostali bez odgovora ili nije bilo efikasne akcije države u kojoj se slučaj napada dogodio.

Partneri Platforme traže da svih 47 članica Savjeta Evrope sarađuju u punoj mjeri u njenom radu tako što će odmah odgovoriti na svako obavještenje o napadu na medije i preispitati domaća zakonodavstva i prakse kako bi okončali nekažnjivost i stvorili zaista povoljno okruženje za razvoj slobodnih, nezavisnih medija.

NA SJEVERU RUSIJE

U regionima Sibirskog federalnog okruga gori 25,3 hiljade hektara šume. U gašenju učestvuje 1.092 ljudi i 193 jedinice tehnike, saopštio je zamjenik načelnika Odjeljenja za šumarstvo u Sibirskom okrugu Jurij Ivanko.

“Prema jutrošnjim podacima aktivno je 46 požara koji su zahvatili teritoriju od 25,3 hiljada hektara. Lokalizovano je 20 požara, dok je do sada ugašeno 55 na površini od 1,9 hiljada hektara”, rekao je Ivanko.

Ovlašćeni predstavnik predsjednika Rusije u Sibiru Sergej Menjajlo istakao da je situacija sa požarima u tom regionu teška i da se pogoršava.

“U odnosu na prošlu godinu, broj požara veći je četiri i po puta, dok je površina zahvaćena vatrom veća devet puta. Period šumskih požara počeo je sedmicu-dvije ranije od uobičajenog”, rekao je on.

Menjajlo je podsjetio da su šumski požari prošle godine u nepristupačnim sibirskim regionima izazvali veliko zagađenje vazduha u pet regiona. On je apelovao na vlasti da maksimalno strogo pristupe organizaciji protivpožarne akcije, posebno za vrijeme vikenda i neradnih dana.

GRANICE ZATVORENE DO DALJNJEG

Ministri turizma Evropske unije nemaju vremenski plan za oživljavanje putovanja nakon pandemije korona-virusa, pa ako odmora i bude – vjerovatno će biti u lokalnim okvirima, piše danas Dojče vele (Deutsche Welle – DW).

Kada i kako će granice ponovo biti otvorene za putnički saobraćaj, trenutno niko ne može sa sigurnošću da kaže, smatra parlamentarni državni sekretar Tomas Barajs, koji je u njemačkom Mnistarstvu privrede zadužen za turizam.

“Malo je vjerovatno da će nemački turisti na ljeto putovati u Španiju ili Grčku. Izglednije je da će Njemci ove godine ostati u svojoj zemlji ili u svom regionu. I tu ima lijepih destinacija”, rekao je Barajs.

Ekonomska situacija u turističkoj industrijđene kompanije koje organizuju krstarenja, kojima bi obim posla mogao da oslabi i do 90 odsto, procjenjuje Evropska komisija u Briselu.

Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović, nakon video-konferencije sa koleginicama i kolegama, najavio je da će se veoma oprezno pristupiti otvaranju granica unutar EU, kao i njenih spoljnih granica. “Svi smo složni da prije svega moramo da spriječimo nove talase infekcija”. Konkretne vremenske planove nije naveo.

U Evropskoj uniji 10 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ostvaruje turistička industrija. U pojedinim zemljama, poput Grkče ili Malte, udio te industrsije u BDP-u iznosi 20 do 25 procenata.

Prema podacima Evropske komisije, Španija od turizma godišnje zaradi oko 145 milijardi eura, njemački hoteli i turističke agencije oko 240 milijardi eura. Na “izvornom tržištu” Njemačke, odakle dolazi veliki broj turista, šteta je čak i veća nego na klasičnim “ciljnim tržištima”, poput Španije ili Italije.

Gari Kapeli, ministar turizma Hrvatske, zemlje koja trenutno predsjedava EU, izrazio je očekivanje da će sjeverni Evropljani tokom ljetnje sezone i pored pandemije putovati na jug, što bi bila neka vrsta evropske solidarnosti. “Potreban nam je zajednički plan za obnovu turizma”, kazao je Kapeli. On je dodao i da je potreban zajednički zdravstveni koncept i da bi tada svim putnicima i organizatorima mogla da se izda neka vrsta “korona-zdravstvenog pasoša”.

Ministarka turizma Malte, Julija Faruđa Porteli, traži zajedničke EU-standarde kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti u hotelima, restoranima, avionima i na plažama. “Postoje rizici, ali na njih moramo da odgovorimo”, istakla je Faruđa Porteli na ministarskom sastanku.

Ostale vlade su pritom uzdržanije i idu svojim putem. Austrija recimo svoje hotele ponovo otvara 29. maja, ali oni bi trebalo da primaju samo goste iz susjednih zemalja i, po mogućstvu, iz regiona u kojima je stopa infekcija mala. Austrijski kancelar Sebastijan Kurc predlaže da Austrijanci svoje ljetnje odmore, u ovoj vanrednoj korona-godini, provedu u svojoj zemlji.

Hotelijeri i vlasnici plaža u Italiji razvijaju neobične koncepte kako bi budućim gostima obezbijedili neophodnu distancu. Na plažama bi tako trebalo da se postave pregradne ploče od pleksiglasa, hoteli bi trebalo samo na pola da budu popunjeni, u hotelskim restoranima da se služi samo jedno jelo, a razmak između stolova da bude dva metra.

Grčka razmišlja i o nekoj vrsti turističkog koridora iz zapadne Evrope. Putnici koji imaju potvrdu da su zdravi ulazili bi u specijalne avione i dolazili u provjerena turistička odmarališta u kojima nema korone, opisao je koncept grčki ministar turizma Karis Teokaris.

U Belgiji se razmišlja o ulaznicama za plaže. Neki drugi ministri turizma predlažu odmore u unutrašnjosti zemlje, kako bi se hoteli i plaže rasteretili.

Međutim, još uvijek se ne zna kada će nadležni ministri unutrašnjih poslova EU predstaviti usaglašen plan o otvaranju granica za turiste. Službenici u Evropskoj komisiji, koji bi trebalo da izrade smjernice za turistički saobraćaj, su uzdržani. Najprije bi svaka zemlja trebalo da ukine uvedena ograničenja, onda bi putovanja u susjedne regione bila moguća. Nakon toga bi bila moguća putovanja u susjedne zemlje, a tek onda i unutarevropski vazdušni saobraćaj.

Potpuno je nejasno kada će opet biti moguća turistička putovanja u Aziju, SAD i druge djelove svijeta.

A na kraju onda dolaze turisti koji bi sve to trebalo da dožive kao opuštanje i odmor. Pitanje je da li će oni uopšte biti spremni za odmor na plaži iza pleksiglasa, bez žurki u barovima, sporta ili razgledanja znamenitosti u grupama. Marija Frontera, predsjednica udruženja hotelijera Fehm sa španskog ostrva Majorka, smatra da je sada prije svega važno dati turistima osjećaj sigurnosti.

“Ne radi se o tome da se što prije postigne situacija kakva je bila prije krize, već da se ostvari potrebna bezbjednost. Moramo turistima da vratimo povjerenje i ne smijemo da dozvolimo nikakve greške. Destinacije koje će prve imati situaciju pod kontrolom će biti u prednosti kada jednoga dana sve ponove krene”, izjavila je Marija Frontera za lokalni Majorka magazin.

Svetska turistička organizacija – agencija Ujedinjenih nacija, procjenjuje da 96 odsto svih turističkih destinacija u svijetu, za vreme korona-pandemije, neće biti dostupno. Generalni sekretar te organizacije, Zurab Polikašivli, koji je prisustvao sastanku ministara EU, poziva da se što prije ukinu ograničenja.

“Ova kriza nam je pokazala snagu prekogranične solidarnosti. Ali samo lijepe reči neće spasiti milione radnih mjesta ljudima koji su radili u turističkom sektoru”, ističe Polikašivli i traži veću pomoć za obnovu. “Zahtijevamo da se pomogne turizmu, kako bi on mogao da bude lider u obnovi privrede”, rekao je.

6,6 STEPENI

Snažan zemljotres jačine 6,6 stepeni pogodio je danas Kubu, saopštio je Evropski mediteranski seizmološki centar.

Epicentar zemljotresa bio je 48 kilometara jugoistočno od regiona Barakoa, na dubini od dva kilometra, prenosi Rojters.

Za sada nema podataka o povrijeđenima ili o materijalnoj šteti.

NEMIRI U LIBANU

Nemiri u Libanu se ne smiruju, a sve višše ljudi učestvuje u nasilnim protestima zbog narastajuće gladi i siromaštva, prenosi Si-En-En. Ministar socijalnih poslova te zemlje kazao da procjenjuju da 75 odsto stanovništva treba pomoć, jer je ispod granice siromaštva.

Libanska ekonomija, kao i mnoge druge šširom svijeta, vrtoglavo pada zbog mjera koje je nametnula Vlada da bi se zaustavilo šširenje Kovid-19. Ograničenja su dodatno pogorššala duboku i dugotrajnu finansijsku krizu u toj zemlji.

Poslije skoro dva mjeseca od zatvaranja zemlje, cijene hrane rastu, a libanska lira pada.

Prije izbijanja epidemije Kovid-19, Svjetska banka je predvidjela da će 2020. godine 45 odsto ljudi u Libanu biti ispod granice siromašštva, a Vlada sada smatra da je broj ljudi kojima je potrebna pomoć narastao na čak 75 odsto, rekao je za Si-En-En libanski ministar socijalnih poslova Ramzi Mušarafieh.

Talas demonstracija ljutih i gladnih stanovnika Libana zahvatio je od ponedjeljka sve veće gradove.

Jedan 26-ogodiššnji demonstrant umro je u utorak ujutro, nakon ššto je zadobio rane od vatrenog oružžja tokom sukoba s vojskom u Tripoliju. Demonstranti su ga proglasili “mučenikom gladi”, navodi Si-En-En.

Libanska vojska na Tviteru je objavila da im je “veoma žao”” i da su otvorili istragu o smrti.

Vojska tvrdi da su nerede izazvale “infiltrirane” grupe ljudi i upozorila da “neće tolerisati nikoga ko kršši bezbjednost i stabilnost”.

Demonstracije, koje su počele krajem prošle godine, nastavljene su nakon gotovo dvomjesečne pauze izazvane epidemijom korona virusom.

Kako se šširenje virusa usporilo na manje od 10 novih prijavljenih slučajeva dnevno, demonstranti su se vratili na ulice, a libanske banke su podnijele najveći udar besnih ljudi, jer je dobar dio poslovnica zapaljen, dodaje američka televizija.

DA RAŠČISTE ZABLUDE

Američko ministarstvo odbrane je objavilo tri deklasifikovana video snimka “neobjašnjivog vazdušnog fenomena”, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).

Iz Pentagona je saopšteno da su željeli da “raščiste sve zablude javnosti o tome da li su snimci koji kruže stvarni ili ne”.

Kako navodi BBC, snimci su već procureli 2007. i 2017. godine.

Dva je objavio Njujork tajms, dok je treći objavila organizacija čiji je suosnivač bivši pjevač benda Blink-182, Tom Delong.

Nakon što su prvi put objavljeni, neki ljudi su tvrdili da snimci prikazuju neidentifikovane leteće objekte (NLO).

Prema izvještaju Njujork tajmsa, snimak iz 2004. godine su snimila dva mornarička borbena pilota i prikazuju okrugli objekat kako lebdi iznad vode, oko 160 kilometara od obale Pacifika.

Druga dva klipa snimljena su 2015. i prikazuju objekte koji se kreću kroz vazduh, od kojih se jedan okreće.

Na jednom snimku, čuje se kako pilot kaže: “Pogledaj ovo, čoveče! Vrti se!”, navodi BBC.

TRKA ZA PREDSJEDNIKA

Hilari Klinton će podržati još nezvaničnog predsjedničkog kandidata demokrata Džoa Bajdena u trci za predsjednika SAD, na okruglom stolu na kome će oboje učestvovati večeras, najavljuju američki mediji.

Neuspjela predsjednička kandidatkinja napisala je na Tviteru da je ona “zvanica iznenađenja” koju je Bajden pomenuo kada je govorio o tom okruglom stolu o posljedicama Kovida-19 na žene, koji će se održati večeras.

Bajden, bivši potpredsjednik SAD, odgovorio je na njenu Tviter poruku ponavljajući jedan od slogana njene predsjedničke kampanje 2016. godine “Ja sam sa njom” (I’m With her).

Prema više američkih medija Hilari Klinton će ovom prilikom objaviti svoju podršku Bajdenu u trci za šefa Bijele kuće.

Sedamdesetsedmogodišnji Džo Bajden će zvanično biti proglašen predsjedničkim kandidatom demokrata na konvenciji stranke, pomjerenoj za avgust zbog korona virusa. On će biti protivkandidat republikancu Donaldu Trampu, na izborima 3. novembra.

Više od 2.500 članova Kongresa i istaknutih ličnosti već su podržali Bajdenovu kandidaturu, naveo je njegov štab, na čelu sa bivšim predsjednikom Barakom Obamom, i dvoje njegovih bivših rivala Bernija Sandersa i Elizabet Voren.

IZVJEŠTAJ IDMC-A

U svijetu je zbog konflikata ili prirodnih katastrofa interno raseljeno rekordnih 50,8 miliona ljudi, a novu prijetnju predstavlja epidemija virusa korona, upozorio je u novom godišnjem izvještaju Centar za praćenje internog raseljavanja (IDMC).

IDMC je ocijenio da Kovid-19 predstavlja rizik za milione ljudi iz i tako ranjivih grupa, prenio je danas BBC.

Više od 45 miliona ljudi moralo je da napusti domove zbog nasilja, a pet miliona zbog prirodnih katastrofa, poput zemljotresa i poplava, pokazao je izvještaj.

Centar je istakao da je broj interno raseljenih – ljudi koji su zbog nedaća napustili domove, ali su ostali u svojoj zemlji, dostigao rekord.

Tome je doprinijelo, kako se navodi, što je u 2019. zabilježeno 33,4 miliona novih raseljenih, što je najviše na godišnjem nivou od 2012.

Pandemija će vjerovatno još više otežati život ljudi koji već žive u kampovima, bez sanitarnih uslova, u nelegalnim naseljima ili urbanim sirotinjskim četvrtima.

U takvim pretrpanim mjestima teško je sprovoditi distanciranje i voditi računa o higijeni kako bi se spriječilo širenje virusa, ukazuje se u izvještaju.

“Pandemija takođe kompromituje njihove nesigurne uslove života jer im dodatno ograničava pristup osnovnim uslugama i humanitarnoj pomoći”, upozorila je direktorka IDMC Aleksandra Bilak, prenosi BBC.

I bez pandemije, broj interno raseljenih u svijetu je znak kolektivnog neuspjeha, ocjenjuje se u izvještaju.

IDMC je pozvao vlade da zajedno rade na rješavanju konflikata, poput građanskog rata u Siriji, gdje je oko milion ljudi od decembra napustilo domove da izbjegne vladinu ofanzivu u konfliktu koji je počeo prije devet godina.

Ukazano je i na konflikte u DR Kongo, Jemenu i Avganistanu.

Sugeriše se i da se mora više uraditi u borbi protiv klimatskih promjena i u pripremi za prirodne katastrofe.

Centar je pozvao vlade da obezbijede da raseljeni dobiju pristup zdravstvu za vrijeme pandemije i da se na duži rok radi na uzorcima raseljavanja.

Ta organizacija je navela da budno prati situaciju u Iraku, gdje su potvrđeni prvi slučajevi infekcije korona virusom među raseljenima, i još u nizu zemalja, uključujući Siriju, Burkinu Faso i Kolumbiju, gdje broj zaraženih među raseljenima raste.

U izvještaju se ukazuje i na slučajeve internog raseljavanja povezane sa na virusom. U Indiji je, kako se navodi, najmanje 600.000 radnika migranata suočeno sa mjerama izolacije moralo da “prepješači stotine kilometara da bi se vratili u svoja sela”.

Inače, interno raseljeni se uglavnom odlučuju da ne idu daleko od kuće – ili zbog toga što žele da budu bliže domovima i porodicama, ili zbog toga što nemaju novca da pređu granicu.

Mnogi od njih, kako se navodi, završe “zaglavljeni” u oblastima do kojih teško stižu humanitarne organizacije, npr. u zonama konflikta, i bezbjednost im i dalje zavisi od njihovih vlada.

A te vlade ponekad su razlog zbog kojeg su ljudi napustili domove ili, u slučaju rata, nijesu u stanju da svojim građanima obezbijede sigurno mjesto boravka.