IZBORI U SAD

Bivši američki predsjednik Barak Obama izjavio je večeras da podržava Džozefa Bajdena kao kandidata demokrata na predsjedničkim izborima u SAD, smatrajući da je sposoban da “vodi Amerikance kroz najmračnije sate” kroz koje prolazi zemlja pogođenja pandemijom korona virusa.

“Vjerujem da Džo (Bajden) posjeduje sve kvalitete koje treba da ima jedan predsjednik u ovom trenutku”, rekao je Obama u video poruci.

Bivši američki predsjednik je dodao da Bajden ima temperament i iskustvo da vodi Amerikance “kroz neke mračne sate i da ih izliječi dugim oporavkom”.

“Zbog toga sam ponosan što podržavam Bajdena da postane predsjednik SAD”, dodao je Obama.

Bivši američki predsjednik je i dalje veoma popularan kod demokrata tako da je njegova podrška značajna za Bajdena (77) koji je bio potpredsjednik SAD za vrijeme Obame.

BORBA SA VATROM

Ukrajinski zvaničnici za vanredne situacije su objavili da su uspjeli da ugase šumske požare u području zagađenom radijacijom u blizini zatvorene nuklearne elektrane u Černobilju.

Stotine vatrogasaca uz podršku aviona posljednjih 10 dana borilo se protiv nekoliko šumskih požara oko Černobilja. Obuzdali su početne požare, ali izbili su novi bliže nekadašnjem nuklearnom postrojenju.

Šef službe za vanredne situacije Mikola Čečekin izvijestio je predsjednika Volodimira Zelenskog da je kiša pomogla vatrogascima da ugase plamen, ali je priznao da će trebati još nekoliko dana da se ugasi trava koja tinja.

Čečetkin je rekao da je osoblje za vanredne situacije spriječilo da požar zahvati deponije radioaktivnog otpada i druge objekte u Černobilju.

Požari u tom području su česti i obično počinju kada stanovnici u rano proljeće pale suvu travu što je široko rasprostranjena praksa u Ukrajini, Rusiji i nekim drugim bivšim sovjetskim državama, a to često dovodi do razornih šumskih požara.

TRAMP

Američki predsjednik Donald Tramp je rekao da će on, a ne guverneri država, donijeti konačnu odluku o tome do kada će SAD biti “zaključane”.

“Kada je neko predsjednik SAD, on ima apsolutnu moć”, rekao je Tramp i naglasio da je ta činjenica poznata i guvrenerima, navodi AP.

Istakao je da je administracija veoma blizu završetka plana za otvaranje zemlje, što će se, kako se nada, desiti i prije planiranog roka.

Tramp je najavio da će do kraja nedjelje doneti odluku o finansiranju Svjetske zdravstvene organizacije, pošto je prethodno zaprijetio da će zamrznuti finansiranje, prenosi RTS.

Na redovnoj konferenciji za novinare u Bijeloj kući zabilježena je žustra rasprava između američkog predsjednika Donalda Trumpa i novinarke CBS-a Paule Reid.

Ona je, naime, američkom predsjedniku postavljala niz pitanja o tome šta je uradio da se na vrijeme suzbije pandemija koronavirusa u Sjedinjenim Američkim Državama koje u svijetu trenutno predstavljaju najveće žarište sa više od pola miliona zaraženih i 23.000 umrlih.

Ogromni šumski požar u Ukrajini bijesni više od nedjelju dana na samo jedan kilometar od napuštene nuklearke u Černobilju, upozorava organizacija Grinpis Rusija.

KORONA VIRUS

Moskva je pokrenula danas sistem elektronskih propusnica kojima se jača kontrola izolacije u tom gradu, epicentru epidemije korona virusa u zemlji gdje je preopterećen zdravstveni sistem.

Propusnica koja može da se dobije onlajn zahtjevom na vebsajtu gradske vlade odnosi se na kretanje kolima ili javnim prevozom za odlazak, na primjer, na posao, kod ljekara ili u vikendicu.

Moskovljani i dalje mogu slobodno da se kreću pješke, da idu u samoposlugu ili prošetaju psa. Međutim gradske vlasti su upozorile da će, ukoliko bude potrebno, proširiti taj sistem i na kretanja pješaka.

Gradski službenici, vojnici, sudije, advokati, notari i novinari izuzeti su od tog sistema za svoje profesionalno kretanje.

Izdavanje dozvola počelo je danas i sistem će potpuno proraditi u srijedu.

Mjeru je najavio u petak u televizijskom obraćanju gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin, kada je najavio i prestanak rada takoreći svih preduzeća koja nisu neophodna.

Sobjanjin je rekao da se situacija pogoršala prošle nedelje uprkos prethodno uvedenim merama izolacije prema kojima je 75 odsto stanovništva bilo primorano da ostane u kući. On je rekao da očekuje da će naredne nedelje biti “teške”.

Njegova pomoćnica Anastasja Rakova rekla je da su moskovske medicinske službe na ivici pucanja u gradu od 12 miliona stanovnika.

 Ruski predsednik Vladimir Putin je proglasio za cijelu Rusiju cijeli mjesec plaćenog odsustva u aprilu za zaposlene koji ne mogu više da obavljaju svoje profesionalne aktivnosti zbog mejra izolacije.

U Rusiji je prema zvaničnim podacima zabilježeno 15.770 slučajeva korona virusa i 130 umrlih.

TRKA ZA PREDSJEDNIKA

Američki senator Berni Sanders podržao je danas svog doskorašnjeg rivala u Demokratskoj stranci, bivšeg potpredsjednika SAD Džozefa Bajdena, u trci za predsjednika.

“Pozivam sve Amerikance, pozivam svakog demokratu, pozivam svakog nezavisnog političara, pozivam puno republikanaca, da se udruže u ovoj kampanji i podrže vašu kandidaturu”, rekao je Sanders u zajedničkom nastupu s Bajdenom na internetu.

Podrška Sandersa od ključnog je značaja za Bajdena, koji mora da premosti ideološku podjelu unutar Demokratske stranke kako bi ujedinio birače u borbi protiv predsjednika SAD Donalda Trampa na izborima 3. novembra.

Sanders (78), koji sebe opisuje kao demokratskog socijalistu, i Bajden (77), iza kojeg je stala centristička partijska elita (takozvani establišment), bili su ljuti rivali na unutarstranačkim izborima za predsjedničkog kandidata demokrata.

Senator iz Vermonta objavio je 8. aprila da napušta trku za predsjedničkog kandidata Demokratske stranke, rekavši da Bajden (77) ima preveliku prednost i da nije realno da bi mogao da ga stigne.

Na unutarstranačkim izborima, koji su počeli 3. februara, Bajden je do sada osvojio 1.228, a Sanders 918 delegata koji će na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u avgustu formalno odlučiti o kandidatima stranke za predsjednika i potpredsjednika SAD.

Sanders je danas rekao da “nije velika tajna” da između njih dvojice postoje razlike, ali je naveo da je glavni prioritet poraziti Trampa, prenosi Asošiejted pres.

“Moramo da spriječimo Trampa da dobije drugi (četvorogodišnji) mandat. Učiniću sve što mogu kako bi se to dogodilo”, kazao je Sanders.

U prethodnom izbornom ciklusu, Sanders je do kraja unutarstranačkih izbora vodio oštru borbu za demokratsku nominaciju sa bivšom državnom sekretarkom Hilari Klinton, koju je podržao tek na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji.

OPEK PLUS

Članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i saveznice u proizvodnji nafte, potpisale su sporazum o smanjenju proizvodnje za 9,7 miliona barela dnevno.

“Poslije online sastanka na ministarskom nivou članica OPEC-a i zemalja koje nijesu članice, potpisan je sporazum o smanjenju proizvodnje nafte za 9,7 miliona barela dnevno za period od dva mjeseca, počevši od 1. maja”, navodi se u saopštenju Ministarstva energetike Kazahstana i dodaje da Kazahstan podržava taj sporazum.

To znači da će Meksiko smanjiti proizvodnju nafte za 100 hiljada barela dnevno u maju i junu, umjesto 400 hiljada barela, kako je prvobitno predlagano.

Ta zemlja se prvobitno protivila većem smanjenju proizvodnje nafte.

Predsjednici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Vladimir Putin i Donald Trump, i saudijski kralj Salman podržali su postignuti sporazum članica OPEC-a i njihovih saveznica o postepenom smanjenju proizvodnje nafte.

Kako se navodi u saopštenju Kremlja, objavljenom poslije telefonskog razgovora trojice lidera, cilj sporazuma je da se stabilizuju svjetska tržišta i osigura održivost svjetske ekonomije.

“Ovaj sporazum stupa na snagu”, navodi se u saopštenju Kremlja.

Trump je pohvalio sporazum vodećih svjetskih proizvođača nafte o smanjenju proizvodnje na globalnom nivou i poručio da će se, zahvaljujući tome, sačuvati radna mjesta u energetskoj industriji u SAD-u.

“Ovo će spasiti stotine hiljada radnih mjesta u oblasti energetike u SAD-u”, rekao je Trump.

IZMIJENIO TREĆINU ČLANOVA

Sjevernokorejski vođa Kim Džong Un sproveo je veliku rekonstrukciju visokog vladinog tijela, Komisije za državne poslove, gdje je izmijenio trećinu članova, javili su danas zvanični sjevernokorejski mediji.

Unuk osnivača Narodne demokratske republike Koreje nastavlja da učvršćuje svoju vlast od kada je naslijedio svog oca Kim Džong Ila 2011. godine.

On je predsjednik Komisije za državne poslove čijih pet od 13 članova je upravo smijenjeno. Rekonstrukciju tog tijela potvrdila je juče Vrhovna narodna skupština, sjevernokorejski parlament, javila je danas zvanična agencija KCNA.

Radi se o dosta velikoj rekonstrukciji vođstva tog tijela, ocijenila je bivša članica američke administracije i stručnjak za Sjevernu Koreju Rejčel Li.

Komisija za državne poslove formirana je 2016. godine zamijenivši moćnu Komisiju za nacionalnu odbranu koja je bila vrhovni organ za političko odlučivanje.

Snimci objavljeni u sjevernokorejskom listu Rodong Šinmun pokazuju neke članove Vrhovne narodne skupštine kako sjede vrlo blizu jedan do drugog, i niko ne nosi masku.

Odvojeno saopštenje vlade potvrđuje stalni stav Sjeverne Koreje prema kome nema nijednog slučaja novog korona virusa u toj zemlji, iako se epidemija koja je počela u susjednoj Kini proširila na takoreći sve zemlje svijeta.

Pjongjang je stavio hiljade Sjevernokorejaca i stotine stranaca, uključujući i diplomate, u izolaciju i sproveo velike operacije dezinfekcije da spriječi širenje epidemije koja bi prema ocjeni stručnjacima bila katastrofalna u zemlji gdje je zdravstveni sistem poznat kao manjkav.

“Državna kampanja protiv epidemije biće pojačana da bi se spriječilo širenje kovida-19”, navodi se dalje u saopštenju vlade.

KCNA ne govori o prisustvu Kima na sastanku i on se ne vidi na slikama.

Li kaže za Frans pres da Sjeverna Koreja održavanjem sednice Skupštine želi da pokaže da ima poverenja u svoj kapacitet da se suoči sa krizom korona virusa, a to što prisutni ne nose maske ide u istom smjeru.

Među osobama koje ulaze u Komisiju za državne poslove je bivši vojni oficir Ri Son Gvon koji je početkom godine imenovan na čelo ministarstva spojnih poslova. Njegov pretnodnik Ri Jong Ho, izbačen je iz Komisije, kao i bivši ministar spoljnih poslova Ri Su Jong.

SONJA BISERKO

Dok Zapadni Balkan u veoma nepovoljnim ekonomskim okolnostima ulaže ogromne napore da se izbori sa epidemijom, kosovska vlada je, mada ne i neočekivano, bila žrtva političkog obračuna, kako na unutrašnjem, tako i na spoljnom planu. Upustiti se u tako rizičnu avanturu usred pandemije je politički i moralno bezobzirno, navodi Sonja Biserko u autorskom tekstu za Pobjedu.

Piše: Sonja Biserko

Neslaganje premijera i predsednika Kosova oko mera za sprečavanje epidemije bio je samo uvod u dramu koja je usledila i za koju se ne zna kako će završiti. Mnoge indicije ukazuje da iza svega stoji mnogo veća igra koja za cilj ima ostvarivanje sporazuma Beograda i Prištine po bilo koju cenu, pa i aktiviranje podele Kosova, ili razmene teritorija.

Tajni dogovor

Nekoliko američkih eksperata (Daniel Server, Edvard Džosef, Kejsi Mitčel, Šinn Berns) je skrenulo pažnju na susret Vučića i Tačija u Vašingtonu (u februaru) na kome se takoreći usaglasila podela u prisustvu specijalnog izaslanika američkog predsednika Trampa, Ričarda Grenela. Osim što želi barem nekakv uspeh na spoljnopolitičkom planu, čini se da je Amerika i u ovom veoma kritičnoim trenutku rešila da pokaže EU da nije sposobna da reši kosovsko pitanje. Aktuelna administracija je napustila politiku o kojoj su dve decenije SAD i Evropa bili saglasni u ključnim stvarima na Kosovu.

Stejt Dipartment je, nakon izjava eksperata, izdao saopštenje u kome se ističe da Grenel, Palmer i Kosnet nisu videli tajni dogovor. Server, međutim, ne veruje u verodostojnost te izajve, jer se o nekim planovima već špekulisalo u javnosti, kao i da su i Vučić i Tači priznali da razgovaraju o razmeni teritorija. Da bi ta izjava bila verodostojna, ističe dalje Serer, u nastavku rečenice, da je “cilj je međusobno priznavanje” trebalo je da stoji “unutar postojećih granica”.

Nakon što je Kvinta izdala saopštenje u kome su protiv rušenja Vlade, američki ambasador je izašao sa zasebnim saopštenjem u kojem je podržao glasnje o nepoverenju vladi Albina Kurtija.

Francuska i Nemačka, kao dve vodeće zemlje u Uniji, su izdale zajedničko saopštenje u kome se kritikuje bezobzirnost rušenja vlade u vreme pandemije, jer ,,Kosovu treba stabilna i potpuno funkcionalna vlada da upravlja krizom”. A izvestilac Evropskog parlamenta za Kosovo Viola fon Kramon izrazila je nadu da će nakon izazivanja nereda na Kosovu, SAD održati reč da nema tajnog plana za Kosovo i razmene teritorija između Srbije i Kosova.

Spora reakcija EU

Činjenica je, međutim, da je EU sporo reagovala na sve udare na Kurtijevu vladu, ali je isto tako istina da jedino ona dugoročno ima interes da se bavi ovim regionom.

Jer, kako ističe Žozef Borelj, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost, “ako želimo da Zapadni Balkan uspešno ide putem pomirenja i reformi, moramo tom regionu ponuditi verodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodeti”. Bodo Veber, politički analitičar pak, smatra da je politička kriza na Kosovu rezultat prethodnih zabluda i grešaka u dijalogu EU i SAD.

Neposredan povod za rušenje Vlade je bio zahtev SAD da Kurtijeva vlada ukine taksu od 100 odsto na robu iz Srbije i BiH, koju je uveo bivši premijer Kosova Ramuš Haradinaj, krajem 2018. godine. Premijer Kurti je najavio postepeno ukidanje takse, ali i skrenuo pažnju da će, ukoliko Srbija ne prekine kampanju protiv nezavisnosti Kosova, uvesti recipročne mere i tretirati Srbiju onako kako Srbija tretira Kosovo.

Međutim, na ukidanju taksi bez reciprociteta posebno je insistirao specijalni izaslanik američkog predsednika za mirovne pregovore Kosova i Srbije, Ričard Grenel, a sve, kako je isticano, u funkciji nastavka dijaloga.

Uzimanje strane Srbiji, koja je i inače uslovljavala nastavak dijaloga ukidanjem taksi, i ucenjivanjem Kurtijeve vlade (povlačenje američkih trupa, ukidanjem finansijske pomoći) imalo je samo jedan cilj – ukljanjanje premijera Kurtija, kao smetnje realizaciji postignutog dogovora između Tačija i Vučića. Grenelova pretnja da će SAD ukinuti pomoć i podršku imala je presudnu ulogu, koju Albanci nikada ne bi doveli u pitanje, pre svega zbog uloge SAD u sticanju kosovske nezavisnosti.

Bez obzira na to što je Tačijev pokušaj podele već ranije naišao na veliko neodobravanje, kako u kosovskoj Skupštini, tako i u celokupnoj javnosti, moglo bi se zaključiti da je i on pod svojevrsnim pritiskom ili, kako insinurira Danjiel Server, da se na njega „vrši veliki pritisak i da svi u Prištini veruju da se ovaj pritisak odnosi na Specijalni sud”.

Ukoliko je to tačno, Server ističe da to otkriva “ponašanje Trampove administracije u korišćenju Specijalnog suda za vršenje pritiska na šefa države”, što Sever doživljava kao “promenu politike prema Kosovu.”

Ustavni puč?

U toku je sada svojevrsni politički inženjering koji za cilj ima uvodjenje vanrednog stanja čime bi predsednik Tači ponovo stao na kormilo i time eventualno, nastavio dogovore o podeli Kosova.

Kosovski publicista i pisac Veton Suroi procenjuje da se na Kosovu sprema ustavni puč, imajući u vidu, kako ističe, da predsednik Tači insistira na forimiranju sveobuhvatne vlade. Ukoliko krene “direktno s diskrecionim pravom predsednika, onda je reč o ustavnom puču”.

Beograd je od početka verovao u neodrživost Kurtijeve vlade, čemu se srpski mediji dnevno doprinosili svojim analizama. U svim formalnim i neformalnim susretima, ne samo Vučićevih direktnih predstavnika već i brojnih tzv. nezavisnih analitičara, ali i predstavnika civilnog sektora sa strancima mogle su se čuti analize da “stvar još nije gotova”. I Tači i Vučić su okrenili leđa EU i posebno Angeli Merkel, jer je navodno njena pozicija znatno poljuljana.

Vladislav Jovanović, bivši Miloševićev šef diplomatije tvrdi da je EU zabrinuta vraćanjem SAD na Balkan, jer ona vrlo dobro zna da je to povezano s ambicijom da se Briselu i Berlinu održi još jedna lekcija da nisu sposobni da rešavaju pitanja u svom dvorištu, ali da dugoročno Nemačka ne želi da sedi na “magarećoj klupi”.

I Tači i Vučić koriste međunarodnu krizu kako bi nastavili sa svojim prethodnim dogovorima i obojica daju prednost SAD kao kredibilnom fakturu koji može da posreduje u dijalogu.

Tako Hašim Tači iznosi da kredibilitet za vodeću ulogu imaju predsednik Donald Tramp i ambasador Ričard Grenel – i za Kosovo i za Srbiju. On kritikuje EU, mada je sporazum iz 2013, doneo niz povoljnosti Kosovu, i ističe da danas “imamo posla sa EU u kojoj još ima pet zemalja koje nisu priznale Kosovo i imamo predstavnika spoljne politike koji dolazi iz države koja nije priznala nezavisnost Kosova, ali je prihvatila Ahtisarijev plan”.

S druge strane, srpska vlada i predsednik Vučić koriste krizu i podršku Kine da ojača svoj politički legitimitet, da opravda nazadovanje demokratije, da zastraši civilno društvo i da dodatno ograniči medije. Istovremeno, Vučić je iskoristio podele unutar EU povodom proširenja da iznese niz uvreda tako što je “evropsku solidarnost nazvao bajkom i optužio Uniju za licemerje“. Svakodnevno se udvara autoritarnim partnerima kao što su Kina i Rusija.

Vašingtonski dil

I Vučić i Tači se oslanjaju ne samo na SAD, već i na Rusiju i Kinu. Ruski analitičari odavno tvrde da granice na Balkanu nisu definitivne i da u rekompoziciji Balkana Rusija mora imati ulogu. Tači je čak izjavio da mu je ruski predsednik Vladimir Putin rekao da se Moskva u Savetu bezbednsti UN neće protiviti eventualnom sporazumu između Beograda i Prištine. Za Moskvu bi nove podele na Balkanu sigurno išle njoj u prilog zbog sličnih situacija u njenom najbližem susedstvu (Ukrajina, Moldavija, Gruzija…)

Teško je verovati da je moguć dijalog izmedju Kosova i Srbije u datim okolnostima, pre svega zato što su obe vlade tehničke i što se ne zna kada će biti mogući izbori. Pri tome mogu se očikivati devastirajuće posledice pandemije na privrede Balkana. Jedina stvarna podrška i pomoć može doći od EU, koja će i sama biti pogođena negativnim posledicama. EU je nedavno dodelila status kandidat i Severnoj Makedoniji i Albaniji, što je sa zakšnjenjem ipak vraća u središte balkanske politike. Odredila je i značajnu pomoć za zemlje Zapadnog Balkan za borbu protiv pandemije.

SAD nisu posvećene Balkanu i kosovskom pitanju, ističe Server i upozorava da, “svrgavanje kosovskog premijera” nije od koristi za Prištinu. Navodi i da nema izgleda za postizanje bilo kakvog sporazuma Beograda i Prištine do posle izbora u Srbiji, ali i u SAD.

Samo pobedom demokrata može se očekivati konstruktivna američka politika, zbog toga što su zajedničke aktivnosti SAD i EU preduslov za pravi pritisak na Beograd. Grenelova “Rambo diplomatija (kovanica Volfganga Petrića) to ni ne pokušava, već je stala na stranu jačeg.

Pandemija će definitivno promeniti svetski poredak, ali je važno da svetski lideri sačuvaju principe liberalnog svetskog poretka na kome je tokom poslednjih 20 godina gradjena arhitektura Balkana. I Kosovu i Srbiji su preko potrebni lideri i vlade sa vizijom, kako bi se savladale prepreke koje stoje kao zid između dve zajednice. Potrebno je povratiti poverenje građana u institucije i solidarnost, kako unutar sopstvenog društva tako i u traženju održivog regionalnog mira. U suprotnom Balkan se može ponovo zapaliti, s nesagledivim posledicama, kako za region, tako i za Evropu.

POVEČANJE CIJENE NAFTE

Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i drugi proizvođači tog energenta postigli su danas dogovor da povećaju cijene nafte smanjenjem njene proizvodnje za gotovo 10 miliona barela dnevno.

Da je postignut dogovor o smanjenju svjetske proizvodnje nafte za oko 10 odsto izjavili su zvaničnici nekoliko država koji su učestvovali u današnjim pregovorima putem video veze.

Ministar energetike Meksika napisao je večeras na Tviteru da su se države dogovorile da od 1. maja smanje proizvodnju nafte za 9,7 miliona barela dnevno, a kuvajtski ministar za naftu objavio je sličnu informaciju.

Iransko ministarstvo za naftu takođe je na Tviteru objavilo da je postignut dogovor o smanjenju proizvodnje za 9,7 miliona barela dnevno u maju i junu.

U toj objavi je navedeno da su se članice OPEK i druge države među kojima je Rusija (takozvani OPEK plus) složile da Meksiko smanji proizvodnju za samo 100.000 barela tokom ta dva mjeseca.

Opiranje Meksika da smanji proizvodnju za 400.000 barela dnevno, koliko je traženo od te države, bilo je glavni kamen spoticanja u pregovorima vođenim u četvrtak i petak, sa ciljem povećanja cijene nafte.

Iako je Meksiko prvobitno blokirao dogovor, predsjednik te zemlje Andres Manuel Lopes Obrador rekao je u petak da se s američkim predsjednikom Donaldom Trampom dogovorio da SAD dijelom doprinesu smanjenju proizvodnje nafte umjesto Meksika.

Lopes Obrador je kazao da se s Trampom dogovorio da Meksiko smanji proizvodnju nafte za 100.000 barela dnevno, a da je SAD smanje za dodatnih 250.000 barela dnevno. Tramp je kasnije u petak potvrdio da je postigao sporazum s Meksikom.

Prevelika proizvodnja nafte u svijetu i ekonomska kriza izazvana pandemijom koronavirusa dovele su do pada cijene nafte na najniži nivo od 2002.

Samo od početka godine cijena sirove nafte pala je 50 odsto. To je pomoglo potrošačima i firmama kojima je nafta neophodna, ali je nanijelo štetu mnogim državama i kompanijama pošto su im troškovi proizvodnje postali neisplativi.

Sporazum OPEK plus država je bez presedana i po količini smanjenja proizvodnje nafte i po bo broju zemalja koje u tome učestvuju. Mnoge od tih država dugo vremena su bile ljuti rivali u energetskoj industriji.