ZDRAVSTVENI ZVANIČNICI

U Engleskoj je umrlo 657 ljudi u posljednjih 24 sata, pa se očekuje da će ukupan broj u Velikoj Britaniji premašiti 10.000, saopštili su zdravstveni zvaničnici.

Smrt 657 ljudi u britanskim bolnicama u subotu povećala je ukupan broj na 9.875.

Podaci Nacionalne zdravstvene službe ne uključuju smrtne slučajeve u Škotskoj, Velsu ili Sjevernoj Irskoj.

Podaci za cijelu Veliku Britaniju biće objavljeni kasnije.

Dok je porast broja smrtnih slučajeva od virusa u Italiji i Španiji na silaznoj putanji, sve je veća bojazan da će Velika Britanija postati zemlja s najviše smrtnih slučajeva od virusa u Evropi.

SA ADVOKATICOM

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž rekao je da je dobio dvoje djece sa advokaticom iz tima njegovih branilaca, dok je bio sklonjen u ambasadi Ekvadora u Londonu tokom 2010-ih, piše britanski list Mejl on Sandej.

Australijanac, kome SAD žele da sude zbog špijunaže, otac je dvojice dječaka od dvije, odnosno jedne godine koje je ima sa 37-ogodišnjom Stelom Moris, njegovom advokaticom poreklom iz Južne Afrike.

Britanski dnevnik danas objavljuje na svom vebsajtu slike Asanža i njegovih sinova kao i razgovor sa Stelom Moris koja govori da se zaljubila u Asanža prije pet godina i kako planiraju da se vjenčaju.

Ona je odlučila da otkrije postojanje djece Gabrijela i Maksa zato što strahuje da je Asanžov život u opasnost ako ostane u londonskom zatvoru Belmarš gdje se sada nalazi, zbog pandemije novog korona virusa.

Britanski sud odbio je krajem marta da uslovno oslobodi 48-ogodišnjeg Asanža koji strahuje da se ne zarazi korona virusom. Sud je procijenio da postoje ozbiljni razlozi da se vjeruje da se on ne bi pojavio na budućim ročištima.

Preko Tvitera Vikiliks je prenio da Asanžova partnerka, majka dvoje male djece, moli britansku vladu da oslobodi njega, kao i druge osetljive bolesnike u vrijeme kada korona virus hara u zatvorima.

PAPA PORUČIO

Uskrs nudi poruku nade u “najmračnijem času” za ljude, rekao je sinoć papa Franjo na misi u bazilici svetog Petra, na kojoj nikoga nije bilo zbog pandemije korona virusa.

Papa je strahove današnjeg vremena uporedio sa strahom Isusovih sljedbenika dan nakon njegovog raspeća.

“Oni su, kao i mi, vidjeli dramu patnje, neočekivane tragedije koja se desila iznenada. Vidjeli su smrt i ona im je pritisla srca. Bol je bio pomiješan sa strahom. I tada je postojao strah od budućnosti i svega što će morati ponovo da se izgradi. Za njih, kao i za nas, to je bio najmračniji trenutak”, naveo je poglavar Katoličke crkve.

Uskršnja misa u bazilici je među najsimboličnijim ceremonijama u Vatikanu.

Vjernici ulaze u mrak, izuzev svjetlosti svijeća. Sam papa drži visoku uskršnju svijeću. Onda se svjetla u crkvi upale, kao znak radosti.

Ali ove noći, crkva je bila osvijetljena i prazna, a koraci pape i njegove malobrojne pratnje jasno su se čuli dok su išli ka oltaru.

Papa Franjo je poručio vjernicima da posiju sjeme nade malim gestovima brige.

Papa je, ipak, priznao da nije lako biti optimista rekavši da “dok dani prolaze i strah raste, čak i najjača nada može da se raspe”.

Franja je opisao uskršnju poruku kao “poruku nade” i pozvao hrišćane da budu “glasnici života u vremenu smrti”.

ITALIJA

Italija planira da poveća testiranje na koronavirus i da uspostavi sistem praćenja kontakata kada se ukine mjera zabrane kretanja, koja je na snazi do 3. maja.

Italijanski specijalni komesar za vanredne situacije Domeniko Arcuri rekao je za SKITG 24 da će testiranje krvi biti obavezno za uspotavljanje sistema “imunitetnih pasoša”.

Biće omogućene i mobilne aplikacije putem kojih će se ljudima omogućiti da znaju da li su stupili u kontakt sa nekim ko je pozitivan na virus.

Tada se mogu testirati u nastojanju da se ograniči dalje širenje virusa.

Testovi krvi koji će identifikovati anti-tijela još se razvijaju, a virusolozi upozoravaju da testovima neće moći da se dokaže imunitet.

Međutim, testovi koji detektuju anti-tijela omogućiće da se pokaže da li je osoba imala virus u tijelu.

Ukoliko je test na anti-tijela pozitivan, radiće se dalja ispitivanja kako bi se ustanovilo da li je virus aktivan.

Cilj je da se utvrdi koliko traje imunitet na virus.

PROGNOZE

Njemačka će, prema prognozama, ove godine biti u recesiji od 4,2 odsto, a ekonomija će najlošije proći u drugom tromjesečju, kada se predviđa pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) čak 9,8 odsto.

Očekuje se da će najjača evropska ekonomija naredne godine rasti 5,8 odsto, ali s niske baze.

Tako država u proljećnoj prognozi predviđa pet ekonomskih instituta koji su već uzeli u obzir ekonomske mjere zemlje, prenosi B92.

Njemačka nikad nije doživjela tako dubok pad BDP-a, kakav predviđaju ekonomisti za drugi kvartal, od prikupljanja tromjesečnih podataka, to jest od 1970. godine.

Pad je čak dvostruko dublji od najdubljeg tromjesečnog pada BDP-a u posljednjoj finansijskoj krizi 2008. godine.

Ekonomisti procjenjuju da je zemlja u prvom tromjesečju ove godine zabilježila pad od 1,9 odsto.

Makroekonomski brojevi takođe su niski u ostalim zemljama zbog korona krize.

Francuska je zabilježila pad BDP-a od šest odsto u prvom kvartalu ove godine, nakon što je u posljednjem kvartalu prošle godine imala pad od 0,1 odsto.

Francuska je već pala u tehničku recesiju. Posljednji put francuski BDP pao je slično duboko u drugom tromjesečju 1968. godine, 5,8 odsto.

Institut Ifo iz Minhena u saradnji sa švajcarskim institutom KOF prognozira da će eurozona biti u prilično dubokoj recesiji u prvoj polovini godine, a da će se vratiti rastu u trećem tromjesečju.

POVODOM VELIKOG PETKA

Pariška katedrala Notr Dam, iako teško oštećena prošlogodišnjim požarom, danas je nakratko otvorena povodom Velikog petka.

Nekoliko dana prije prve godišnjice požara koji je opustošio tu svjetsku znamenitost, nadbiskup Pariza predvodio je ceremoniju obilježavanja Velikog petka koja se razlikovala od svih dosadašnjih u tom srednjevjekovnom dragulju gotičke arhitekture.

Nadbiskup Mišel Opeti odao je poštovanje Trnovom vijencu koji je preživeo požar koji je srušio krov katedrale, a posljedice su užasnule svijet.

Danas su održane molitve pred malim brojem vjernika kojima je dopušteno da uđu u zatvorenu katedralu, ali je za javnost svečanost prenošena na TV.

Radovi na obnovi katedrale obustavljeni su 16. marta zbog pandemije korona virusa.

Krajem januara general francuske vojske, zadužen za obnovu vatrom uništene katedrale, rekao je da će radovi na obnovi u najboljem slučaju početi kasnije ove godine.

General Žan-Luj Žorželen je u Parlamentu Francuske rekao da radnici obezbjeđuju strukturu i da postoji zabrinutost da bi se lučne tavanice Notr Dama mogle srušiti, te je “prerano za potvrdu da je katedrala sačuvana”, rekao je on.

Požar je aprila prošle godine uništio znamenitu “strijelu” – dekorativni toranj nasred krova, kao i samu konstrukciju krova koja je održavala stabilnost fasade s dvijema kulama i stabilnost tavanica.

Zimus početo skidanje skela, sada prekinuto, trebalo je da traje četiri mjeseca da bi profesionalni penjači demontirali 40.000 dijelova skela, ukupne težine 200 tona, rekao je Žorželen.

Katedrala se potom mora očistiti od istopljenog olova kojim je bio prekriven krov, i tek tada će stručnjaci moći da odluče kako obnoviti Notr Dam.

Žorželen je rekao da bi crkva mogla ponovo da se otvori za posjetioce kroz pet godina – kako je obećao predsjednik Republike Emanuel Makron, iako neki stručnjaci taj rok smatraju nerealno kratkim.

Rekonstrukcija Notr Dama čiji je prvi kamen položen 1163. godine, pokrenula je široku raspravu u Francuskoj, s različitim pogledima da li bi trebalo uključiti nove tehnologije i dizajn, građevinu bolje obezbijediti, te joj i promijeniti izgled.

UKUPNO 605

U Španiji je umrlo 605 osoba od koronavirusa, najmanje u jednom danu od 24. marta, saopštile su u petak španske vlasti.

Ukupan broj žrtava dostigao je 15.843.

Španija se uz Italiju i SAD svrstava u pandemijom koronavirusa najpogođenije zemlje.

Španske vlasti su produžila vanredno stanje do 26. aprila. Zbog epidemije zemlja je u blokadi od 14. marta.

NEVRIJEME U GRČKOJ

Nekoliko hiljada ptica selica, među kojima su i laste, uginulo je tokom leta od Afrike prema sjevernoj Evropi, upozorili su danas ornitolozi i dodali da su ptice stradale od jakog vjetra posljednjih dana u Grčkoj.

“Zbog jakih vjetrova posebno na Egejskom moru, posljednja tri dana nekoliko hiljada malih ptica je uginulo ili teško povrijeđeno”, izjavila je Marija Ganoti, predstavnica udruženja Anima koje se bavi zaštitom divlje faune.

Ona je rekla da je to “velika katastrofa”, pošto su uginule ptice bile na ulicama Atine, na balkonima stanova, u blizini jednog jezera na Peloponezu kao i na ostrvima Egejskog mora.

Anima je navela da je noć između 5. i 6. aprila bila “katastrofalna” za ptice selice zbog jakih vjetrova, pada temperature i kiše u nekim područjima Grčke.

Udruženje je pozvalo građane i vozače da vode računa na ulicama gdje se ptice često odmaraju iscrpljene poslije nekoliko hiljada kilometara letjenja.

Jugoistočni dio Evrope i Grčka često su prolazne stanice za nekoliko stotina hiljada ptica selica koje svake godine prelijeću Sredozemnom more u proljeće i na jesen.

NAKON KARANTINA

Američko-ruska svemirska posada lansirana je danas na Međunarodnu svemirsku stanicu nakon kratkog karantina zbog pandemije korona virusa.

Posadu čine kosmonauti “Roskosmosa” Anatolij Ivanišin i Ivan Vagner, i astronaut NASA-e Kris Kesidi.

Oni su prema rasporedu u 13:05 (08.05 GMT) lansirani sa ruskog kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu i trebalo bi da stigne do Međunarodne svemirske stanice za 6 sati.

Ruski svemirski zvaničnici preduzeli su dodatne mjere predostrožnosti kako bi zaštitili posadu tokom treninga i priprema prije leta, pošto je epidemija korona virusa zavladala svijetom.

Obraćajući se novinarima juče putem video linka iz Bajkonura, Kesidi je rekao da je posada već mjesec dana u “veoma strogom karantinu” i da je zato dobrog zdravlja.

“Svi se osjećamo fantastično”, rekao je.

SUĐENJE U LONDONU

Vozač optužen za smrt 39 vijetnamskih migranata, čija su tijela prošle jeseni nađena u kamionu-hladnjači u Engleskoj, priznao je danas krivicu.

Moris Robinson 25-godišnji vozač iz Sjeverne Irske, priznao je krivicu na krivičnom sudu u Londonu u izjavi putem video-veze, zajedno sa četvoricom saoptuženih.

Tijela 39 ljudi nađena su 23. oktobra u gradu Grejs, istočno od Londona.

Policija, koja je istraživala slučaj, otkrila je da su sve žrtve iz Vijetnama i imale su od 15 do 44 godine.

Vjeruje se da su oni, 31 muškarac i osam žena, platili krijumčarima za ilegalno prebacivanje u Englesku.

Policija je saopštila da su migranti tokom višečasovnog transporta umrli od nedostatka kiseonika i pregrijavanja u krcatom zatvorenom tovarnom prostoru kamiona.

Drugi optuženi Džordž Nika (43), negirao je svih 39 tačaka za ubistvo.

Rumunski državljanin Alekandru-Ovidiu Hanga (27) negirao je optužbu za pomoć u ilegalnoj migraciji, kao i Kristofer Kenedi, iz Sjeverne Irske koji je ranije negirao da je pomagao u krijumčarenju ljudi.