EVROPA

Evropski aerodromi, zbog epidemije koronavirusa, očekuju 187 miliona manje putnika u ovoj godini i gubitak od 1,32 milijarde eura prihoda.

ACI Europe, koji zastupa aerodromski sektor, procijenio je da će epidemija značiti pad broja putnika 13,5 odsto samo u prvom kvartalu, što znači 1,32 milijardi eura izgubljenih prihoda, prenosi B92.

Aerodromi u Italiji, gdje je Vlada uvela zabranu putovanja u cijeloj zemlji, najteže su pogođeni.

Brojne zemlje uvele su preporuke putnicima u kojima od svojih državljana traže da izbjegavaju Italiju.

Direktor ACI Evropa Olivier Jankovec pozvao je italijansku Vladu da pruži hitnu finansijsku pomoć aerodromima.

“Ono prema čemu se trenutno krećemo je potpuni kolaps vazdušne povezanosti i mogućnost gubitka većine naših prihoda”, kazao je Jankovec.

ZBOG EPIDEMIJE

Italija će proširiti paket mjera kojima želi da ublaži posljedice epidemije koronavirusa u ekonomiji i društvu, najavljujući obustavu plaćanja režija, poreza i hipoteka.

Vlada će odobriti mjere u vrijednosti oko 10 milijardi eura, kazao je ministar industrije Stefano Patuaneli u razgovoru za Radio Capital.

To bi značilo da će izdvojiti oko 2,5 milijardi eura više no što su do sada planirali.

Prvi krug uključivaće obustavu plaćanja režija, poreza i hipoteka kako bi se ublažio pritisak na male kompanije i domaćinstva. Ostale mjere biće uvedene naknadno, dodao je. Zbog toga će italijanski proračunski manjak iskazan djelom u BDP-u ove godine, po njemu, vjerojatno porasti nadomak tri odsto.

Ujedno je pozvao EU da nakon završetka krize promijeni svoje proračunske propise, upozoravajući da će mnogi građani osjetiti njene ekonomske posljedice.

“Tražićemo da se propisi promijene, to je uslov, jer će ljudi u protivnom umrijeti”, naglasio je italijanski ministar, dodajući da “pitanje ne glasi hoće li propisi biti promijenjeni, već kako”.

Prošle sedmice italijanski ministar ekonomije Roberto Gualtieri obavijestio je Evropsku komisiju da Rim planira da podigne zacrtani ekonomski manjak s 2,2 na 2,5 odsto.

Izvor iz vlade kazao je juče da u ministarstvu finansija razmatraju i o visini od 2,8 odsto.

Vlada bi trebala da usvoji predlog najavljenih mjera na današnjoj sjednici.

Karantin je od ponedjeljka naveče proširen na cijelu zemlju i trebao bi trajati do početka aprila.

U SAD

Bivši američki potpredsjednik Džoe Bajden juče je zabilježio ključnu pobjedu u Mičigenu, na dan kad su demokratski glasači u šest saveznih država birali svog kandidata za suparnika republikanskog predsjednika Donalda Trampa na predstojećim izborima.

“Izgleda da imamo još jednu dobru noć – pobijedili smo u Misisipiju, Misuriju i Mičigenu”, rekao je Bajden u govoru u Filadelfiji, nakon što je objavljeno da je pobjednik u te tri savezne države.

“Prije samo sedam dana mnogi su analitičari tvrdili da je ova kandidatura mrtva. Sada je više nego živa”, dodao je bivši potpredsjednik u dva mandata pod Barakom Obamom.

Pobjeda u Mičigenu, državi koja je ovaj utorak davala najviše delegata, njih 125, velik je udarac za Bajdenovog protivkandidata, senatora iz Vermonta Bernija Sandersa.

Usprkos anketama koje su pokazivale da to neće biti tako, Sanders se nadao da će pobjedom u toj “radničkoj” saveznoj državi koja je središte američke automobilske industrije smanjiti dosadašnju Bajdenovu prednost i održati ga u trci.

Prema Mičiganu su uoči predizbora u utorak oba tabora usmjerila sve svoje snage, a Sandersov poraz još je teži kad se u obzir uzme da je 2016. tamo odnio pobjedu protiv Hilari Klinton koja je potom u toj saveznoj državi malom razlikom izgubila od sadašnjeg republikanskog predsjednika Donalda Trampa.

Misuri i Misisipi, u kojima je Klinton porazila Sandersa, donose 68 i 36 delegata. Tamo je bila očekivana pobjeda Bajdena, posebno u Misisipiju koji ima rekordnu izlaznost afroameričkih glasača među kojima bivši Obamin potpredsjednik ima prednost pred senatorom iz Vermonta.

Ovaj utorak izbori su se održali i u zapadnijim saveznim državama Idahu, Sjevernoj Dakoti i Vašingtonu.

U njima su birališta zatvorena kasnije, pa je prerano govoriti o rezultatima, no rane projekcije pokazuju kako bi Bajden mogao odnijeti pobjedu u Ajdahu, Sanders u Sjevernoj Dakoti, koja nosi najmanje delegata od šest država, dok se u Vašingtonu, saveznoj državi najpogođenijoj koronavirusom u SAD-u, vodi neizvjesna trka. Konačni rezultati mogli bi se znati tek u četvrtak.

Sanders je 2016. pobijedio Klinton i u Sjevernoj Dakoti i Idahu.

Šest država zajedno daju sveukupno 352 delegata, odnosno gotovo deset odsto sveukupnog broja ove godine.

Iduće četiri savezne države koje biraju su Arizona (67), Florida (291), Ilinois (155) i Ohajo (136 delegata).

U međuvremenu će se održati i nova demokratska debata, prva otkad je u trci ostalo samo dvoje kandidata.

I Bajden i Sanders su zbog koronavirusa otkazali skupove u Ohaju planirane za utorak naveče, a nadolazeća debata održaće se bez publike.

VIRUS KORONA

Državna sekretarka u britanskom Ministarstvu zdravlja Nadin Doris oboljela je od korona virusa, objavio je londonski Tajms.

Kako se navodi, Doris, koja se razboljela u petak, a juče joj je konstatovano da je oboljela od korona virusa, sada je u izolaciji i oporavlja se.

Tajms dodaje da se ona posljednjih dana sastala sa stotinama ljudi i da je bila na prijemu s premijerom Borisom Džonsonom.

VANREDNO I U KALABRIJI

U Italiji sada ima mnogo tenzije. Život ne možemo da zaustavimo, ali je zato italijanska ekonomija smrvljena zbog posljedica aktuelnog korona virusa, priča za Portal RTCG Alesandra Amato iz Nikastra, u regiji Kalabrija.

Amato ističe da se posebno strahuje za živote starijih osoba budući da, kako navodi, na Kalabriji zdravstveni sistem nije toliko dobar kao na sjeveru Italije.

“Mladi nažalost ne shvataju važnost problema i gotovo do juče su izlazili u kafiće, pogotovo u velikim gradovima. Vlada nije pravovremeno odreagovala i sada pokušava da popravi propušteno pooštravanjem kontrola”, kaže ova Italijanka.

Italija je od juče pooštrila mjere zbog korona virusa, koje uključuju zabrane kretnja i javnih okupljanja na nivou cijele zemlje. Italijani, po ukazu Vlade premijera Đuzepea Kontea, smiju da putuju samo do posla i u hitnim porodičnim slučajevima.

Sagovornica Potala RTCG potvrđuje da se i u Kalabriji, na jugu zemlje, osjećaju nove mjere.

“Neki poslovi su redukovani, neki rade od kuće, neki se odvijaju normalno”, kaže Alesandra Amato.

Naglašava da sada jedino rješenje odraditi neophodne kontrole, po preporukama nadležnih, i ostati kod kuće.

Broj zaraženih prešao 10.000

Prema mjerama koje se uvode ukazom Vlade, u cijeloj zemlji biće zatvoreni bioskopi, pozorišta, muzeji, pabovi, škole plesa, teretane, diskoteke i ostala slična mjesta, bazeni i skijaški centri.

Poslovni sastanci će se morati odgoditi. Crkve mogu ostati otvorene, pod uslovom da su u stanju da garantuju da nema velikog okupljanja ljudi. Međutim, građanski i vjerski obredi se obustavljaju, uključujući i sahrane.

Italija je zatvorila sve škole i univerzitete do sredine marta.

Olimpijski komitet odlučio je da suspenduje sva sportska dešavanja u toj zemlji do trećeg aprila.

Broj zaraženih prešao je broj od 10.000 i dostigao 10.149 osoba, javila je sinoć italijanska Uprava za civilnu zaštitu.

U posljednja 24 časa umrlo je 168 ljudi, najveći broj u jednom danu do sada, čime je ukupan broj umrlih porastao na 631 osobu.

Policijske patrole, kako pišu mediji, drže ljude na razdaljini od metar u kafeima, vrše se provjere na željezničkim stanicama i primjenjuju se drastične mjere u nadi da zemlja neće postati sljedeći epicentar širenja korona virusa.

IZVINIO SE GRAĐANIMA

Jedan japanski regionalni zvaničnik izvinio se zbog toga što je na internetu prodao hirurške maske za oko 76.000 eura, dok u njegovoj zemlji vlada nestašica maski zbog epidemijom koronavirusa.

Hirojuki Morota, poslanik Skupštine regiona Šizuoke, u centralnom dijelu Japana, i vlasnik firme za uvoz, branio se od kritike tokom televizijske konferencije za štampu, priznajući da je trgovao u loše vrijeme.

Morota je rekao da je na aukciji na internetu prodao mnogo maski, i to više desetina puta za mjesec dana – ponekad je odjednom prodavao po 2.000 komada, ostvarivši promet od 8.88 miliona jena (76.000 eura).

“Svaka partija maski prodata je za između 34.000 i 170.000 jena (291 do 1.456 eura)”, rekao je on.

Iznio je da je još prije 10 godina u Kini kupio tu sada dragocjenu robu po 15 jena komad (0,13 eura), piše dnevni list “Šizuoka šimbun”, odnosno za 30.000 jena (257 eura) za seriju od 2.000 maski.

“Te zalihe su mi stojale godinama. Ne može se reći da sam napravio neopravdanu zaradu”, rekao je on. “Ali, kao poslanik skupštine svoje prefekture, ojećam moralnu odgovornost”.

On se izvinio poslije poplave kritika svoje aukcijske prodaje i tvrdi da je cijena bila u skladu s tržišnom.

Rekao je i da pregovara s vladom svog regiona o tome da pokloni prihod od prodaje maski.

Morota ne namjerava da se odrekne mjesta poslanika, ali uvjerava da će podnijeti ostavku na mjesto šefa svoje kompanije, a zamijeniće ga supruga.

Japanski korisnici interneta žale se na nestašicu maski i sumnjaju da su neki kupili velike količine da bi ih preprodali radi zarade.

Vlada Šinzoa Abea tražila je od platformi za internet – aukcije da obeshrabre prodaju maski i dezinfekcionih sredstava za ruke da bi se zaustavila prodaja tih proizvoda po prevelikim cijenama.

EPICENTAR EPIDEMIJE

Kina je zatvorila sve privremene bolnice u gradu Vuhan, epicentru epidemije virusa korona, javio je veb-sajt „Pejper“, koji ima podršku uprave Šngaja, prenosi Rojters.

Kineske vlasti su ranije preuredile javne objekte poput izložbenih centara i sportskih sala u privremene bolnice radi izolovanja i liječenja oboljelih od korona virusa.

U ovim centrima pomoć je dobilo oko 12.000 pacijenata.

Kineski zvaničnici su ocijenili da su privremene bolnice skoro u potpunosti ispunile cilj „prihvatanja svih pacijenata koji su morali biti primljeni u bolnice i koji su morali biti liječeni“.

FON DER LAJEN

Evropska Unija mora da djeluje na dva fronta – kako bi se zaustavilo širenje virusa, i pomoglo pacjentima ali i zaustavio ekonomski pad, kazala je predsjednica EK Ursula fon der Lajen nakon videokonferencije sa liderima 27 država EU.

„Moramo raditi na makroekonomskom nivou i iskoristiti sve mehanizme da naša ekonomija prebrodi ovu oluju“, kazala je ona.

Kao bi se umanjile ekonomske posljedice, Lajenova je naglasila da će Komsija omogućiti da državna pomoć stigne kompanijama kojima je neophodna, najavila je nove smjernice koje će predstaviti prije sastanka Eurogrupe u ponedjeljak.

„EU će, kako bi se efikasnije borila protiv koronavirusa osnovati Kornona investicioni fond za odgovor, namijenjen zdravstvenim sistemima zemlja clanica, malim i srednjim preduzećima, tržištu rada, i drugim osjetljivim djelovima naših ekonomija. Taj instrument će uskoro dostići 25 mlijarde eura. Kako bi se to realizovalo zatražiću od Parlamenta i Savjeta da ove sedmice oslobode 7,5 milijardi investicionih sredstava i organozovaću grupu koja će omogućiti da novac počne da cirkuliše u narednim nedjeljama.“, kazala je Lejenova.

Predsjednik Savjeta, Šarl Mišel, kazao je da su tokom sastanka prepoznata četiri prioriteta: ograničavanje širenja virusa, obezbjeđivanje neophodne medicinske opreme sa posebnom pažnjom na maske i respiratore, promocija istraživanja uključujući i rad na vakcini, kao i suočavanje sa socio-ekonomskim posljedicama.

„Evropski savjet će ponovo o ovom pitanju razgovarati tokom Samita 26 i 27 marta, kako bi se preduzele dalje potrebne mjere“, kazao je Mišel.

NAJVIŠE DO SAD

U Francuskoj je do sada od korona virusa umrlo 33 ljudi a 1.784 je zaraženo, od kojih 372 u posljednja 24 časa što je najveći broj do sada u jednom danu, saopštilo je večeras francusko ministarstvo zdravlja.

Među oboljelima, 86 je u ozbiljnom stanju, rekao je Žerom Salomon, generalni direktor za zdravlje na konferenciji za novinare.

Od 33 umrlih svi su odrasli, a 23 je imalo preko 75 godina, rekao je on i dodao da 98 odsto zaraženih ozdravi.

Salomon je potvrdio da je Francuska na stepenu dva uzbune, koja prethodi stepenu tri, što je stanje kada se smatra da su epidemija ili bolest svuda prisutni.

VLADA NAJAVILA

Njemačka Vlada najavila je niz mjera, uključujući dodatne 12,4 milijarde eura ulaganja u iduće četiri godine, kako bi podstakla ekonomsku aktivnost koja trpi štetu zbog epidemije korona virusa.

“Zbog korona virusa kompanije u Njemačkoj ne bi smjele da bankrotiraju, niti bismo smjeli gubiti radna mjesta, ako to ikako možemo spriječiti”, navodi se u saopštenju vladajuće koalicije.

Mjere su dogovorene nakon razgovora stranaka u sastavu vladajuće koalicije kancelarke Angele Merkel.

Velika koalicija odlučila je da poveća ulaganja za 3,1 milijardu eura u svakoj godini od naredne do 2024. Ukupno 12,4 milijarde eura biće investirano u projekte okrenute budućnosti, poput modernih saobraćajnica, dostupnog stanovanja, digitalne strategije i vještačke inteligencije.

Među mjerama koje bi trebalo da ublaže šokove izazvane koronavirusom, koalicija je odlučila da poveća beneficije radnicima zbog skraćenog radnog vremena i time zaštite radna mjesta i pruže podršku poslodavcima.

Prema novim propisima, kompanije mogu tražiti dodatke za skraćeni rad ako on obuvata samo desetinu zaposlenih. Do sada su ga mogle tražiti ako je skraćeno radila najmanje trećina radnika.

Pravo na taj dodatak imaće po novim propisima i privremeno zaposleni radnici. Vlada će razmotriti i dodatnu finansijsku pomoć kompanijama, navodi se u saopštenju koalicije.

Najveća evropska ekonomija pokazuje znake oporavka na početku godine, nakon slabog završetka prošle.