ZA PRIHVAT MIGRANATA

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da je odbio evropsku pomoć vrijednu milijardu eura za prihvat migranata u Turskoj, u trenutku kada su se hiljade ljudi natiskale na grčkoj granici, prenose agencije.

“Razgovaramo s njima. Kažu nam: ‘Poslaćemo vam milijardu eura’. Koga vi hoćete da prevarite ? Ne želimo više taj novac”, rekao je Erdogan na konferenciji za medije u Ankari u društvu bugarskog premijera Bojka Borisova.

Ove izjave dolaze u trenutku kada je Evropska unija sve zabrinutija zbog dolaska hiljade migranata na grčku granicu, budući da je Turska objavila da je “otvorila vrata” izbjeglicama.

Erdogan je u ponedjeljak poručio EU da ne želi “podijeliti teret” s Turskom koja je prihvatila blizu četiri miliona migranata i izbjeglica, uglavnom iz Sirije, koji bježe pred ratom u svojoj zemlji što je izbio 2011.

Turski predsjednik takođe je optužio “grčke vojnike” da su na grčko-turskoj granici “ubili dvoje migranata” i jednog teško ranili, ne potkrijepivši to dokazima.

Nešto ranije u ponedjeljak portparol grčke Vlade je nazvao “lažnim vijestima” video snimak na kojoj se čini da grčki vojnici ubijaju sirijskog migranta, prenosi Hina.

Više od 10.000 migranata, uglavnom iz Sirije, drugih bliskoistočnih država i Avganistana, stigli su do turskih granica sa državama Evropske unije Grčkom i Bugarskom, otkako je službena Ankara prošlog četvrtka najavila da će ih prestati držati na svojoj teritoriji.

Grčka je u nedjelju proglasila stanje najviše pripravnosti u zaštiti granice od priliva hiljada migranata prema njenoj teritoriji i objavila da će se svaki novi zahtjev za azil suspendovati za one koji ilegalno uđu u zemlju, prenosi Al Jazeera.

SEDAM SLUČAJEVA

Kina je danas prijavila sedam slučajeva koronavirusa kod ljudi koji su se vratili iz Italije, saopštili su kineski zdravstveni radnici.

Ovi slučajevi su zabilježeni u istočnoj provinciji Džedjijang, među kineskim državljanima koji su se prošle sedmice vratili iz Italije.

Kineske vlasti prijavile su jutros 125 slučajeva zaraze koronavirusom, najmanje od 21. januara.

Prijavljen je 31 smrtni slučaj, a ukupan broj umrlih dostigao je 2.943.

PO NALOGU PAPE

Po nalogu pape Franje, otvoreni su tajni arhivi koji se odnose na period Drugog svetskog rata, kada je poglavar bio Pije HII. Jevreji koji su otvaranje ahiva tražili decenijama, isto kao i naučnici i istoričari, očekuju odgovore na pitanja o papinoj ulozi u borbi protiv nacizma, a domaći naučnici o odnosu prema NDH, Anti Paveliću i Alojziju Stepincu.

Počelo je na pozorišnoj sceni, u predstavi u Njemačkoj, 1963, u kojoj je Sveta stolica optužena da je pasivna prema nacizmu.

Prije pozorišnih dasaka, sve se zapravo odigralo tokom Drugog svjetskog rata. Piju XII, izabranom prije početka rata, pripisuje se ćutanje na stradanje Jevreja, uključujući i one koji su 1943. iz Rima deportovani u Aušvic.

“Papa Pije XII je šampion humanosti, čovjek duboko zabrinut za sudbinu ljudi za one koji su bili progonjeni tih užasnih godina, neko ko je i sam bio objekat mržnje nacista i fašizma”, rekao je Pol Galager, sekretar Svete Stolice za odnose sa državama.

Drugo ćutanje zanima ovdašnje istoričare – o odnosu pape, Stepinca i NDH.

“Tu bi mogli da zaključimo šta je sve Vatikan znao o onome što se događalo u NDH, a bio je odlično obaviješten. Ono štose dešavalo u NDH je jedna velika i krupna mrlja na djelovanju Vatikana i Svete stolice, jer tu nije bilo riječi samo o fizičkom uništenju Srba, nego i prisilnom pokatoličenju”, istako je istoričar Milan Koljanin.

75 godina moralo je da prođe da bi se arhivi otvorili, a čak 14 da se dva miliona dokumenata složi po datumima i temama koji obuhvataju i period poslije rata.

“Ne samo bjekstvo Pavelića, nego i drugih važnih nacističkih zločinaca, recimo Ajhman, i mnogi drugi su se sklonili tzv. pacovskim kanalima u Južnu Ameriku, i n aBliski istok. Tu treba posebno naglasiti stav Vatikana i Svete stolice prema komunizmu i Hladnom ratu”, dodao je Koljanin.

Dio dokumenata o Drugom svjetskom ratu već je objavljen 70-ih godina. Istoričarima to nije bilo dovoljno.

“Ne vjerujem da crkva ima ičega da se plaši, jer, ono što je rekao papa Lav XIII prije 100 godina, crkva se ne plaši istine, zato moramo da sačekamo rezultate istraživanja”, kazao je Andrea Tornieli, direktor “Vatikan medija”.

IZAZOV SA MIGRANTIMA

Vođe tri institucije Evropske unije sjutra će otići u Grčku na granicu sa Turskom zbog izazova sa izbjeglicama, najavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

“Uviđam da je Turska u teškoj situaciji što se tiče izbjeglica i migranata ali ono što sada vidimo ne može biti odgovor na tu situaciju”, rekla je danas fon der Lajen na konferenciji za novinare u osvrtu na tursku odluku od petka da otvori vrata migrantima da bi dobila zapadnu podršku u Siriji.

U Grčku će ići Fon der Lajen, i predsjednici Evropskog savjeta i Evropskog parlamenta Šarl Mišel i David Sasoli.

Fon der Lajen je rekla da će čelnici EU otići na grčko-tursku granicu jer je “izazov sa kojim se suočava Grčka evropski izazov” i dodala da Grčka ima punu podršku EU.

Tokom posjete šefica Evropske komisije sastaće se sa grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom.

Fon der Lajen je rekla da postoji sporazum između EU i Turske koga se EU drži. EU i Turska su 2016. potpisali sporazum o migrantima kojim je zaustavljen veliki priliv migranata u Evropu iz Turske.

Ona je razgovarala u petak telefonom sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, rekao je portparol Evropske komisije, ali nije dao dodatne detalje o tom razgovoru.

Grčka je u nedjelju uvela stanje maksimalne pripravnosti da bi štitila svoje granice od priliva hiljada migranata koji su krenuli ka njenoj teritoriji i najavila da će svaki novi zahtjev za azil biti suspendovan za one koji uđu.

Evropski komesar za upravljanje krizama Janez Lenarčić treba “narednih dana” da ide u Gaziantep, na jugoistoku Turske da ispita situaciju sa izbjeglicama.

KORONA VIRUS U ČEŠKOJ

Češka od danas zbog prijetnje novog korona virusa obustavlja letove u Južnu Koreju i na sjever Italije – u Milano, Veneciju i Bolonju, dok će Svjetski kup u bijatlonu u Novom Mjestu nad Moravom biti održan ali bez publike, odlučio je Savjet za bezbjednost Češke.

“Obustavljamo letove iz Južne koreje, Milana, Venecije i Bolonje. Istovremeno smo preporučili da se smanje posjete domovima za stare. Generalno preporučujemo da ljudi ne putuju u Italiju, tamo je porastao broj zaraženih za 560 osoba”, kazao je nakon sjednice državnog Savjeta za bezbjednost češki premijer Andrej Babiš.

Letovi se obustavljaju na narednih 14 dana, s tim da obustavljanje letova u Italiju Češka još mora da dogovori sa Italijom i Evropskom komisijom.

Bez publike, kada su organizatori očekivali dnevno oko 30.000 gledalaca a prodate su ulaznice za gotovo milion eura, od četvrtka do nedjelje biće održan Svjetski kup u bijatlonu u Novom Mjestu nad Moravom.

“S obzirom na to koliko ljudi je trebalo da dođe na tu manifestaciju to je preventivna mjera. Ja nijesam vidio nikakvu alternativu”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Jan Hamaček.

“U srijedu ujutru će Savjet bezbjednosti odlučiti da li će biti restrikcija i za druge manifestacije”, kazao je premijer Babiš.

U Češkoj su za sada tri osobe zaražene virusom Covid-19 a čekaju se i testovi jedne Iranke koja ima simptome oboljenja.

Češki tehnički univerzitet u Pragu otkazao je danas nastavu zato što je jedan od predavača bio u kontaktu sa kolegom zaraženim korona virusom a ovog vikenda vratio se sa konferencije u italijanskom gradu Udine.

U susjednoj Poljskoj na vanrednoj sednici okupili su se poslanici Sejma poljskog parlamenta da im vlada podnese izvještaj o trenutnom stanju sa virusom korona u Poljskoj a jutros su se u Birou nacionalne bezbjednosti Poljske konsultovali predsjednik i premijer Poljske i ministri zdravlja i unutrašnjih poslova.

“Ministar zdravlja je potvrdio da u Poljskoj nema utvrđenih sučajeva korona virusa. Apelujem da se pitanje korona virusa ne upotrebljava u dnevnoj politici, da to ne bude tema za sporove. Potrebno nam je zajedničko djelovanje i mir”, kazao je novinarima nakon susreta poljski predsjednik Andžej Duda.

Pred poslanicima Sejma se po hitnom postupku našao specijalni zakon o suzbijanju korona virusa koji predviđa obavezni karantin i druge prinudne mjere države ukoliko bi se u Poljskoj epidemija proširila tako da sa njom ne mogu da se izbore sa njom lokalne samouprave.

Poljska opozicija žestoko je kritikovala predloženi zakon koji se pojavio na sajtu Sejma tek u nedjelju kasno uveče a već danas se o njemu glasa.

“Taj projekat to je uvođenje ratnog stanja”, kazala je poslanica opozicije Katažina Lubnauer i apelovala je da prvo čitanje zakona bude u plenumu a ne u Odboru za zdravstvo.

Ministar zdravlja Poljske Lukaš Šumovski saopštio je poslanicima da u Poljskoj nema nijednog slučaja zaraze, u bolnicima je testirano 127 osoba, 231 u je u domaćem karantinu.

BORBA S KORONAVIRUSOM

Francuska, Njemačka i Velika Britanija će pružiti “materijalnu i finansijsku pomoć” Iranu, jednoj od najteže pogođenih zemalja epidemijom koronavirusa, saopštila su danas u zajedničkom saopštenju njihova ministarstva spoljih poslova.

Te tri zemlje, koje su i među potpisnicama iranskog nuklearnog sporazuma, od ponedjeljka će poslati opremu za testove na virus, zaštitne kombinezone i rukavice.

Takođe su se obavezale da preko Svjetske zdravstvene organizacije i drugih tijela UN pošalju pomoć od gotovo pet miliona eura.

Predsjednik SAD Donald Tramp koji se zalaže za politiku maksimalnog pritiska na Iran, u subotu je takođe rekao da je spreman da pomogne Irancima u borbi protiv epidemije, pod uslovom da Teheran zatraži.

U Iranu je potvrđeno 978 slučajeva koronavirusa, a do sada su umrle 54 osobe.

Stručnjaci brinu da je iranski procenat smrtnih slučajeva od bolesti COVID-19 koju izaziva novi koronavirus, oko 5,5 odsto što mnogo veće nego u ostalim zemljama. To ukazuje da u Iranu ima možda mnogo više zaraženih nego što to pokazuju sadašnje brojke.

Od bolesti izazvane koronavirusom danas je u bolnici u Teheranu umro i Mohamed Mirmohamadi (71) član savjetodavnog tijela iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija.

On nije jedini visoki zvaničnik zaražen virusom u Iranu koji ima najveći broj smrtnih slučajeva na svijetu poslije Kine, epicentra epidemije. Među oboljelima od koronavirusa su i potpredsjednica Masumeh Ebtekar i šef vladinog tima za borbu protiv korona virusa Iradž Harirči.

Iran je na meti oštrih sankcija od kada su SAD izašle iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom, i sankcije su teško pogodile iransku privredu.

MERKEL

Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je danas kao “neprihvatljivo” to što Turska vrši pritisak na Evropsku uniju (EU) “preko leđa izbjeglica” otvarajući svoje granice sa Grčkom.

“Neprihvatljivo je da predsjednik Erdogan i njegova vlada izražavaju svoje nezadovoljstvo, ne nama kao EU nego preko leđa izbjeglica”, rekla je njemačka kancelarka u vrijeme kada Ankara pokušava da dobije zapadnu podršku u Siriji.

Grčka je juče proglasila stanje najviše pripravnosti u zaštiti granice od priliva hiljada migranata ka njenoj terotioriji i objavila da se svaki novi zahtjev za azil suspenduje za one koji ilegalno uđu.

“Izbjeglice su stavljene u situaciju u kojoj su otišle do granice i nalaze se u ćorsokaku”, rekla je kancelarka.

Kako je rekla Merkel politika EU se sastoji u tome da se zaključuju sporazumi između država da se izbjeglice ne bi stavile u težak položaj, u osvrtu na sporazum EU-Turska iz 2016. čiji cilj je bio da se spriječe migranti od dolaska u Evropu u zamjenu za finansijsku pomoć Unije.

Nešto prije njene izjave portparol kancelarke pozvao je Tursku da “poštuje” taj sporazum, ocijenivši da je do sada EU ispunila svoje obaveze.

Od šest milijardi eura obećanih Turskoj prema sporazumu sklopljenim sa Briselom 2016, 3,2 milijarde su isplaćene, rekao je portparol kancelarke Štefen Zajbert. Novac treba da pomogne Ankari da finansira prihvat izbjeglica, posebno Sirijaca koji bježe od rata, i da spriječi da se upute ka EU.

Otvaranje turskih granica zabrinjava Evropu a posebno Njemačku koja je prihvatila više od milion tražilaca azila između 2015. i 2016, a taj veliki priliv je pothranio jačanje ekstremne desnice.

UJEDINJENE NACIJE

Istražitelji Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija saopštili su da su pronašli dokaze o ratnim zločinima u Siriji, koje su počinile gotovo sve strane u sukobu tokom druge polovine prošle godine i u januaru ove.

Istražitelji su otkrili ratne zločine koje su počinile ruske snage, trupe sirijske vlade, pripadnici podružnice Al Kaide u Siriji i sirijski borci koje podržava Turska, preneo je AP.

Istražna komisija za Siriju prati i bilježi kršenje ljudskih prava otkako je započeo rat u Siriji 2011. godine.

Oni su objavili nalaze u svom 19. redovnom izvještaju, koji ovog puta obuhvata period od 11. jula prošle do 10. januara ove godine.

Članovi komisije, na čelu sa brazilskim advokatom Paulom Pinheirom, rekli su da se sirijske žene, djeca i drugi civili susreću sa neviđenim nivoom patnje i bola.

Pinheiro je rekao i da je komisija našla razumne razloge da vjeruje da su ruski avioni bili umiješani u najmanje dva udara na prepunoj pijaci u julu i na centar za raseljene osobe u avgustu.

“U oba incidenta, ruske vazduhoplovne snage nijesu usmjeravale napade na određeni vojni cilj, što je predstavljalo ratni zločin izvršenja neselektivnih napada na civilna područja”, saopštila je komisija pozivajući se na svjedočenja očevidaca, video-snimke, podatke, izvještaje posmatrača leta, presretanje komunikacije o letu i izvještajima o ranim upozorenjima.

Provladine snage su, takođe, navodno koristile kasetnu municiju u gusto naseljenim kampovima za raseljene civile.

Hajat Tahrir el Šam povezan sa Al Kaidom izveo je najmanje jednu egzekuciju, dok su turske vladine trupe i njihovi saveznički sirijski borci izvršili invaziju na kurdsku oblast u oktobru.

Savjet za ljudska prava utvrdio je da je Sirijska nacionalna armija koju podržava Turska možda počinila ratni zločin ubistvom sirijsko-kurdske političarke Hevrine Kalaf 12. oktobra.

GRČKA – TURSKA

Vanredna sjednica ministara unutrašnjih poslova Evropske unije (EU) sazvana je za srijedu u Briselu u nastojanju da pomognu Grčkoj i Bugarskoj poslije odluke Turske da dozvoli prolaz hiljada izbjeglica i migranata ka EU.

“Vanredni sastanak ministara unutrašnjih poslova u srijedu će biti prilika da se usvoje mjere za podršku Grčke”, rekao je potpredsjednik Evropske komisije Margaritis Shinjas u Tviter poruci.

Tenzije sa Turskom i sukob u Siriji razmatraće u petak ministri spoljnih poslova EU na vanrednom sastanku u Zagrebu, javili su diplomatski izvori.

Bugarska je takođe tražila evropsku podršku da se suprotstavi dolasku migranata i izbjeglica na njenim granicama.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan pozvao je danas EU da preuzme svoj dio tereta u prihvatu migranata i izbjeglica iz Sirije pošto im je “otvorio vrata ka EU” u pokušaju da dobije više zapadne podrške u Siriji.

“Od kad smo otvorili naše granice, broj onih koji su se uputili ka Evropi dostigao je stotine hiljada. Uskoro će taj broj da bude izražen u milionima”, rekao je danas Erdogan.

Više hiljada migranata i izbjeglica nagomilalo se duž kopnene grčko-turske granice duge 212 kilometara koju dijeli rijeka Evros (Marica na turskoj strani), očekujući da će uspjeti da pređu u Grčku. Međunarodna organizacija za migracije procijenila je ovog vikenda da ih je tada bilo već oko 13.000.

Povećan broj dolazaka takođe je zabilježen na grčkim ostrvima u Egejskom moru koja su blizu turske obale.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen će sjutra posjetiti tu oblast sa predsjednicima Evropskog savjeta i Evropskog paralmenta Šarlom Mišelom i Davidom Sasolijem. Ona će razgovarati sa grčkim premijerom Kirjakosom Micotakisom.

Evropska agencija za kontrolu granica Fronteks prihvatila je danas da pokrene brzu operaciju podrške Grčkoj.

PREDSJEDNIČKA TRKA

Senatorka iz Minesote Ejmi Klobučar objavila je danas da odustaje od trke za predsjedničkog kandidata američke Demokratske stranke na novembarskim izborima.

Klobučar (59) je rekla da planira da na unutarstranačkim izborima podrži bivšeg potpredsjednika SAD Džozefa Bajdena, u pokušaju da ujedini umjerene, centrističke birače demokrata.

Izborni štab Klobučar je saopštio da ona leti za Dalas, gdje će večeras biti na Bajdenovom skupu.

Klobučar je treća osoba koja je odustala od trke za demokratsku nominaciju u posljednjih 49 sati, poslije sinoćnog iznenadnog povlačenja bivšeg gradonačelnika Saut Benda Pita Butidžidža i odustajanja milijardera Toma Stejera u subotu uveče.

Njihova povlačenja iz trke odražavaju naglo ujedinjavanje centrista iza Bajdena, čiji je glavni rival senator iz Vermonta Berni Sanders koji sebe opisuje kao demokratskog socijalistu.

Uz Bajdena (77) i Sandersa (78), u trci za kandidata demokrata koji će se suprotstaviti predsjedniku SAD Donaldu Trampu na izborima 3. novembra, ostali su milijarder Majkl Blumberg (78), senatorka iz Masačusetsa Elizabet Voren (70) i kongresmenka Talsi Gabard (38).

I Butidžidž i Klobučar su se povukli poslije ubjedljive pobjede Bajdena na unutarstranačkim izborima u saveznoj državi Južna Karolina u subotu, a uoči sjutrašnjih izbora u 14 saveznih država, takozvanog “super utorka”, kada se bira 1.344 od 3.979 (34 odsto) delegata na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji.

Na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji, delegati će od 13. do 16. jula u Milvokiju odlučivati o kandidatima stranke za predsjednika i potpredsjednika SAD.

Poslije izbora u četiri savezne američke države, na kojima je ukupno birano 155 delegata, u vođstvu je Sanders sa najmanje 58 osvojenih delegata, iza njega je Bajden (najmanje 50), a zatim slede Butidžidž (26), Voren (osam) i Klobučar (sedam).