KORONAVIRUS U KINI

Na kineskom kopnu zabilježena su 202 nova potvrđena slučaja zaraze koronavirusom i 42 nova smrtna slučaja.

Svi smrtni slučajevi su se dogodili u pokrajini Hubei, rekli su iz Nacionalne zdravstvene komisije.

Oni su kazali i da je istovremeno zabilježen 141 novi sumnjivi slučaj.

Kako su kazali u nedjelju 2.847 ljudi otpušteno iz bolnica nakon oporavka, dok se broj teških slučajeva smanjio za 255 na 7.110.

Ukupan broj potvrđenih slučajeva na kineskom kopnu je do kraja nedjelje dostigao 80.026, rekli su iz Komisije.

Oni su objasnistili da se od toga broja 32.652 pacijenta još liječi, da je 44.462 otpušteno nakon oporavka, i da je 2.912 ljudi je umrlo od bolesti.

Iz Komisije su rekli kako se za 715 ljudi još sumnja da su zaraženi virusom.

ODLUKA O NETANJAHUU

U Izraelu su jutros počeli treći parlamentarni izbori za manje od godinu dana na kojima se odlučuje da li će premijer Benjamin Netanjahu ostati na vlasti uprkos predstojećem suđenju zbog optužbi za korupciju.

Netanjahu, izraelski premijer koji je na toj funkciji više od 13 godina, na čelu je prelazne vlade duže od godinu.

Nakon dvije runde izbora u aprilu i septembru nije bilo jasnog pobjednika i vlada nije formirana pa su raspisani treći izbori što se još nije desilo u istoriji Izraela.

Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da bi se politički zastoj mogao nastaviti i poslije današnjeg glasanja.

Netanjahu teži da peti put postane premijer, zapravo četvrti put uzastopno.

Glavni rival mu je, kao i na izborima 2019. godine, bivši načelnik izraelskog Generalštaba Beni Ganc.

Gancov savez partija centra Plavo i belo vodi tesnu trku sa Netanjahuovim konzeravativnim Likudom.

U izbornoj kampanji Ganc je isticao da Netanjahu nije sposoban da vlada suočen s ozbiljnim optužbama.

Imajući u vidu da ni Netanjahu ni Ganc ne mogu da obrazuju koaliciju sa svojim tradicionalnim partnerima, a da nema izgleda za formiranje vlade jedinstva, današnje glasanje bi moglo biti samo uvod u još jedne izbore.

U danima pred izbore nije bilo puno postera na ulicama i javnih okupljanja što inače karakteriše izraelske izborne kampanje.

Primijetno je da su glasači umorni i moglo bi se pokazati da je izlaznost odlučujuća.

Dan izbora je praznik u Izraelu i izborima se obično odazove veliki broj Izraelaca sa pravom glasa.

Međutim, treće glasanje zaredom uz strah od širenja zaraze novim krona virusom moglo bi da naruši odziv.

U Izraelu je postavljeno 15 biračkih mjesta za stotine Izraelaca kojima je naređeno da budu u izolaciji kod kuće nakon to su možda bili izloženi virusu.

Netanjahu pokušava da se predstavi kao državnik koji ima posebne kvalifikacije da predvodi zemlju u vrijeme izazova.

Ganc međutim nastoji da ga predstavi kao osobu koju prate skandali i nudi sebe kao poštenu alternativu.

On kaže da je za vladu nacionalnog jedinstva sa Likudom ako na čelu te partije ne bude Netanjahu zbog optužbi za korupciju.

Netanjahu još ima veliku podršku svoje partije i insistira da mora ostati premijer na osnovu svakog dogovora o jedinstvu.

U kampanji se Netanjahu okrenuo ka desnici obećavajuči da će proširiti i brzo anektirati jevrejska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.

Lider izraelske nacionalističke stranke Izrael naš dom Avigdor Liberman ponovo je ključni faktor koji može da obezbijedi parlamentarnu većinu 61 od ukupno 120 poslanika Netanjahuu ili Gancu.

On međutim nije obećao podršku nijednom od njih ali je takođe rekao da četvrtih izbora neće biti.

NA FILIPINIMA

Filipinska policija opkolila je tržni centar u San Huanu na Filipinima gdje je biviši radnik obezbjeđenja upucao jednu osobu, a uzeo 30-ak ljudi za taoce.

Incident se dogođa u V-Molu u San Huan u Manili, prenosi AP.

Gradonačelnik San Huana, Fransis Zamora, rekao je novinarima da napadač drži otprilike 30 ljudi.

On je rekao da tačan broj talaca nije poznat.

Rekao je da je napadač bivši radnik obezbjeđenja nezadovoljan pošto je otpušten sa posla u tržnom centru.

Zamora je naveo da je napadač upucao jednu osobu koja je u stabilnom stanju u obližnoj bolnici.

IZ VREMENA PAPE PIA XII

Vatikan danas otvara arhive iz vremena pape Pija XII, kojem kritičari pripisuju to da tokom Drugog svjetskog rata nije protestovao protiv holokausta.

Tako će istoričarima i istraživačima biti dostupna dokumentacija iz pontifikata kontroverznog pape Pija XII koji je na čelu Rimokatoličke crkve bio od 1939. do 1958. godine.

Brojni Jevreji smatraju da papa nije dovoljno učinio da zaštiti Jevreje u Drugom svjetskom ratu. Sa druge strane, Vatikan tvrdi da je Pio potajno pomagao Jevrejima, smatrajući kako bi u suprotnom mogao izazvati oštru reakciju Trećeg Rajha i time pogoršati položaj Jevreja, ali i katolika u ratnoj Evropi, prenijela je Hina.

Eksperti se nadaju da će među dostupnim dokumentima naći izvore o tadašnjoj debati u Vatikanu.

Od danas će više arhiva omogućiti uvid u svoje materijale iz vremena pontifikata Pija XII od kojih je najveći i najpoznatiji Vatikanski Apostolski arhiv, koji se ranije zvao “Vatikanski tajni arhiv”. U njemu se nalaze dokumenti Crkve koji sežu 1.000 godina unazad.

Državni arhivi sadrže primarne izvore određene zemlje, Vatikanski tajni arhiv, pak, dokumentaciju iz čitavog svijeta.

Kako je ranije rekao crkveni istoričar i ekspert Peter Gumpel samo iz vremena pontifikata pape Pija XII biće dostupno više od 16 miliona stranica iz vremena njegovog pontifikata koji je trajao od 2. marta 1939. do 9. oktobra 1958. godine.

A teme o kojima se očekuju saznanja su na prvom mjestu Drugi svjetski rat, holokaust, njemačka okupacije Italije, atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki u Japanu, osnivanje NATO-a i Varšavskog pakta…

Teme su i o kraju kolonijalnog doba u Aziji i Africi, ratu u Indokini, početku osnivanja Evropske zajednice, teološkim raspravama oko nekih dogmi ili dopuštenje istorijsko-kritičke egzegeze u katoličkoj teologiji iz 1943. godine.

Po mišljenju jednog prominentnog “vatikaniste” i profesora Huberta Volfa, prvi ozbiljni rezultati takvih istraživanja očekuje se tek u naredne tri do pet godina.

TEŠKA PRIJETNJA

Grčka je suspendovala nove zahtjeve za azil u narednih mjesec dana navodeći da će odmah vratiti sve koji u zemlju uđu ilegalno.

Grčki zvaničnici navode da su sprečili blizu 10.000 migranata da pređu granicu iz Truske.

Premijer Kirjakos Micotakis rekao je da je Grčka povećala “nivo odvraćanja na granicama do maksimuma”.

Grčka je saopštila danas da se suočava sa ozbiljnom prijetnjom više hiljada migranata na njenim granicama, pošto je Turska omogućila njihovo kretanje.

“U ovim uslovima sadašnja situacija je aktivna, ozbiljna, teška prijetnja nacionalnoj bezbjednosti Grčke”, rekao je portparol vlade Stelios Pecas.

Prema njegovim riječima, Turska ohrabruje takvo kretanje migranata, prenosi Rojters.

Od kada je Ankara saopštila da više neće sprečavati kretanje migranata sa EU, veliki broj ljudi okupio se na granici sa Grčkom, gdje je došlo do incidenata, kada su grčki policajci koristili suzavac protiv migranata koji su ih gađali kamenjem.

Grčka vlada je sinoć saopštila da je za 24 sata spriječen ulazak 9.972 osoba iz Turske oko Evbosa, a da su uhapšene 73 osobe.

I Austrija i Hrvatska spremne da zaustave migrante

Austrija će zaustaviti sve migrante koji pokušaju preći njenu granicu, ako mjere za zaustavljanje izbjeglica u Grčkoj i na Balkanu ne uspiju, izjavio je juče ministar unutrašnjih poslova Karl Nehamer.

“Mađarska nas je uvjerila da će zaštititi svoje granice najbolje što može, isto kao i Hrvatska”, rekao je Nehamer za RTV ORF.

“Hrvatska policija efikasno štiti hrvatsku granicu, a u ovom trenutku nema vidljivih povećanja migrantskih kretanja zapadnobalkanskom rutom ni podizanja aktivnosti na granici sa Srbijom”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović.

Komentirajući migrantski talas iz Turske, koja je, nezadovoljna saradnjom s Evropskom unijom, pustila dio migranata da krene prema Grčkoj, Božinović je podsjetio da “Hrvatska ima plan već nekoliko godina”.

U ISTOČNO MORE

Sjeverna Koreja ispalila je danas dva neidentifikovana projektila u istočno more, čime je ponovo počela testiranje oružija koje je mjesec dana bilo prekinuto zbog korona virusa.

Lansiranja su uslijedila dva dana nakon što su državni mediji Sjeverne Koreje objavili da je Kim Džong Un nadgledao artiljerijsku vežbu čiji je cilj testiranje borbene gotovosti jedinica.

Vojni zvaničnici Južne Koreje potvrdili su lansiranja. Još nema potvrde o kakvom oružju je riječ.

Kim je pred Novu godinu obećao da će pojačati odgovor na “gangsterske” sankcije i pritiske SAD.

On je tada rekao da će uskoro otkriti novo “strateško oružje” i da više nema obavezu da suspenduje testiranja nuklearnih i interkontinentalnih balističkih raketa.

Sjeverna Koreja još nije potvrdila nijedan slučaj bolesti kovid-19, izazvane virusom korona, iako su državni mediji nagovještavali da je određen broj ljudi u karantinu nakon pokazivanja simptoma.

Sjeverna Koreja je obustavila skoro sav prekogranični saobraćaj, zabranila ulaz turistima, pojačala preglede na ulaznim tačkama i mobilizovala desetine hiljada zdravstvenih radnika da nadgledaju stanovnike i izoluju one koji imaju simptome.

KANDIDAT DEMOKRATSKE STRANKE

Bivši gradonačelnik Saut Benda u Indijani, Pit Butidžidž, povukao se iz trke za kandidata demokratske stranke na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD.

On je ušao u demokratsku predsjedničku trku kao relativno nepoznat političar da bi se, poslije neočekivanog uspona, pozicionirao kao budućnost stranke, a zatim okončao svoju trku za Bijelu kuću, piše Glas Amerike.

Butidžidž je trku završio u svom Saut Bendu, a pristalicama je poručio da je njegov izborni štab započeo “nemoguće putovanje” sa osobljem od četiri člana, bez velike liste imejlova i bez ličnog bogatstva.

“Ušli smo u ovu trku da porazimo sadašnjeg predsjednika i uvedemo novu vrstu politike. Sada je vrijeme da se povučemo i pomognemo da se naša stranka i zemlja ujedine”, rekao je Butidžidž pristalicama.

Ovaj ratni veteran iz Avganistana i prvi otvoreno gej predsjednički kandidat u Americi, pobijedio je na prvim stranačkim izborima, na kokusima u Ajovi i bio na drugom mjestu u Nju Hempširu.

Međutim, uspjeh na kokusima koji je imao u mahom bjelačkim državama nije se nastavio u Nevadi i Južnoj Karolini, državama sa rasno raznovrsnijom populacijom.

Na kokusima u Nevadi bio je treći, a u Južnoj Karolini osvojio samo tri odsto glasova Afroamerikanaca.

Butidžidževo povlačenje moglo bi da pomogne Džou Bajdenu koji je pobijedio u Južnoj Karolini i pokušava da preotme prvu poziciju od favorita Bernija Sandersa na predstojećim stranačkim izborima u 14 država, na takozvani “super utorak”, piše Glas Amerike.

ZAPOSLENI U STRAHU

Epidemija širenja koronavirusa danas je zatvorila francuski muzej Luvr, a zaposleni koji čuvaju vrijedna umjetnička djela strahuju da će ih posjetioci iz cijelog svijeta zaraziti.

“Veoma smo zabrinuti jer imamo posjetioce sa svih strana”, rekao je predstavnik sindikata zaposlenih u muzeju Andre Sakristin.

“Rizik je veoma, veoma, veoma velik. Iako za sada među 2.300 radnika u muzeju nema potvrda da je neko inficiran virusom samo je pitanje vremena”, rekao je on.

U kratkom saopštenju iz Luvra navedeno je da zbog sastanka osoblja o naporima na prevenciji virusa, muzej nije otvoren prema rasporedu jutros.

Danas popodne posjetioci su još čekali da uđu u muzej.

Zatvaranje muzeja je uslijedilo poslije jučerašnje odluke vlade da zabrani javne sukupove s više od 5.000 ljudi u zatvorenom prostoru.

Sakristin je rekao da je nova mjera povećala strah zaposlenih u Luvru da im prijeti opasnost zaraze, jer muzej svakodnevno dočekuje desetine hiljada posjetilaca.

Takođe, osoblje je zabrinuto i zbog kolega iz sjeverne Italije koje su došle u Luvr da preuzmu djela Leonarda da Vinčija koja su pozajmili za veliku izložbu.

Za ponedjeljak je zakazan sastanak sindikalnih predstavnika i rukovodstva muzeja o prevenciji virusa rekao je Sakristin.

FOTOGRAFIJE IZ SVEMIRA

Satelitske fotografije pokazuju drastičan pad zagađenja nad Kinom nakon što je epidemija koronavirusa prouzrokovala pad industrije i smanjenje putovanja.

Američka svemirska agencija (NASA) saopštila je da se ova promjena djelimično odnosi na ekonomsko usporavanje uzrokovano naporima koji su bili usmjereni na suzbijanju virusa, piše Independent.co.uk.

Naučnici su ranije otkrili da je koronavirus u Kini izbrisao najmanje četvrtinu emisija štetnih stakleničkih plinova u samo dvije sedmice sredinom februara.

Zatvaranje fabrika u Kini i zahtijevanje od ljudi da se zatvore u kuće doveli su do naglog pada u izgaranju fosilnih goriva – ključnog uzroka klimatske krize – u najvećem svjetskom proizvođaču stakleničkih plinova.

Kina, gdje je započela epidemija, ima gotovo 80.000 slučajeva koronavirusa, što je daleko najveći broj nego u bilo kojoj drugoj zemlji, a umrlo je gotovo 2.900.

Mape NASA-e upoređuju nivo zagađenja između prve tri sedmice u godini i 10-25 februara.

Naučnici svemirske agencije rekli su da je pad zagađenja prvo uočen u blizini Vuhana, izvora epidemije, ali da se na kraju proširio i po cijeloj zemlji.

PROVINCIJA JUNAN

Na smrt je danas osuđen jedan vozač koji je nožem ubio dvije osobe koje su zbog epidemije novog koronavirusa kontrolisale vozila na jednom putu na jugozapadu Kine, javila je kineska novinska agencija Sinhua.

To je jedan od rijetkih incidenata u znak protesta zbog ograničenja kretanja i zabrana pristupa velikim gradovima zbog čega stoji veći dio kineske ekonomije.

Ma Đianguo je naišao na blokadu puta u okrugu Honghe u provinciji Junan 6. februara, a njegov saputnik je pokušao da ukloni prepreku s puta. Pošto su se sporečkali i potukli s kontrolorima, Ma ih je ubo nožem.

Kineske vlasti pokušavaju da ožive privrednu aktivnost, ali mnoga ograničenja kretanja i dalje su na snazi.